Kolike su globalne zalihe sirove nafte? I koliko je to danas važno?

Zbog velikog smanjenja investicija u traganje za novim izvorima, prema upravo objavljenim podacima Međunarodne energetske agencije (IEA), globalna otkrića novih izvora sirove nafte dramatično su pala 2016. g, na samo 2,4 milijardi barela (Gbl); u prethodnih 15 godina iznosila su u prosjeku 9 Gbl/god..

[Jedan barel ekvivalentne nafe (boe) = 159 litara, odnosno 140 kg sirove nafte. Energetski sadržaj: 5,86 GJ (gigadžula) = 1628 kWh]

Porasle su investicije u istraživanje novih izvora nafte iz glinenih škriljevaca (šejla) u SAD, te su smanjeni proizvodni troškovi.

Za usporedbu: Globalna potrošnja sirove nafte u svijetu je oko 90 milijuna barela dnevno, odnosno oko 33 milijardi barela (Gb) godišnje (jedna zanimljiva interaktivna karta). Dakle, po gore navedenoj brojci, u posljednih 15 godina, novootkrivene dokazane zalihe su tek oko jedna četvrtina godišnje potrošnje.

Međutim, drugi podaci su različiti, pa je laiku teško snaći se što točno koja brojka znači.

Naftna kompanija BP objavljuje godišnje izvještaje i procjene o rezervama sirove nafte i raznim drugim energetskim temama. Godine 2010. objavili su da dokazanih rezervi nafte na svijetu ima za još 40 godina pri sadašnjem tempu potrošnje. Samo na osnovu tog podatka nije potrebno paničariti, jer ima još mnogo potencijalnih zaliha, koje postaju dostupne tehnološkim unapređenjima.

Dokazane rezerve su 2015. malo opale i iznose malo manje od 1.700 Gbl, prema podacima na mrežnom sjedištu BP. Rezerve su ipak porasle za 24% u posljednjih deset godina i sad su dovoljne za pokrivanje 50,7 godina sadašnje proizvodnje.

Drugi ekstrem u odnosu na “ekološke paničare” su “tehnološki lakoćemoisti” (moj termin). 🙂 Oni kažu da ni o čemu ne moramo brinuti, rješit će se problemi sami od sebe. (vidi npr. članak u “Forbesu”, 25. lipnja 2015..

Istovremeno se međutim događa dramatičan tehnološki razvoj s dalekosežnim ekonomskim posljedicama. Na dulji rok, cijene ekploatacije novih izvora će vjerojatno rasti. S druge strane, u posljednjem desetljeću znatno su opale cijene proizvodnje električne energije iz vjetra i sunca, te padaju i cijene baterija. Električni automobili postaju realna alternativa i prijete industriji nafte, bez obzira na zalihe.

U visokorazvijenim zemljama, potrošnja nafte opada od sredine 2000-ih.To možda ukazuje da je u početnom stadiju nova tehnološka i industrijska revolucija (Industrie 4.0, ili možda ipak tek druga faza 3. industrijske revolucije, započete mikroelektronikom 1970-ih) ili šesti Kondratijev ciklus. (Dva Kondratijeva ciklusa traju stotinjak godina, koliko i jedna industrijska revolucija, s početkom oko 1780..)

Svi su izgledi da će nafta gubiti na važnosti, kao što se dogodilo s ugljenom. Iznevjerena su međutim očekivanja iz vremena početka 3. industrijske revolucije da će masovna primjena nuklearne energije postati primarni izvor. Danas su u prvom planu obnovljivi, a do kraja ovog Kondratijevog ciklusa, u drugoj polovici 21. stoljeća, možda se stvori stabilna kombinacija fuzije i obnovljivih.)

Oglasi

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u ekonomija, energetika, fosilni izvori, Futurologija. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s