Industrijske elektrane

Industrijske elektrane nalaze se u vlasništvu pojedinih tvrtki i proizvode električnu energiju, kao i toplinsku i mehaničku, prvenstveno za potrebe većih industrijskih postrojenja. U mrežu predaju mali dio svoje ukupne proizvodnje. (U elektrotehnici se za takva postrojenja, koja proizvode prvenstveno za potrošnju na mjestu proizvodnje, koristi također izraz “potrošačka elektroenergetska postrojenja” i kratica PEEP.) HEP ima posebne ugovore sa svakim poduzećem za plasman i prodaju električne energije, o kojima je teško dobiti podatke u javnosti.

Često se u pregledima elektroenergetskih objekata u Hrvatskoj ni ne spominju, nego se navode samo elektrane u sustavu HEP-a. Podaci o njima i onjihovoj ukupnoj godišnjoj proizvodnji mogu se naći u godišnjim pregledima “Energija u Hrvatskoj”, koju priprema Elektroenergetski institut “Hrvoje Požar”, ali izlazi sa znatnim zakašnjenjem.

Ukupnu proizvodnju tih elektrana treba navesti u elektroenergetskoj bilanci, da bi se dobio kompletan uvid. Iako njihova ukupna proizvodnja nije velika, nije ni zanemariva. Radi se također o nezanemarivim instaliranim kapacitetima, koji bi se u slučaju prijeke potrebe mogli koristiti u mreži. Kako Hrvatska ima dovoljno drugih kapaciteta i mogućnosti za jeftin uvoz, ta se mogućnost ne koristi.

Slijedeća tablica prenesena je iz brošure Energija u Hrvatskoj 2013., str. 161. Kliknite na sliku za veći prikaz.

Industrijske elektrane u Hrvatskoj 2013

U Hrvatskoj je dakle krajem 2013. bilo u pogonu osam industrijskih elektrana, ukupne instalirane snage 152,7 MW.

Međutim, godinu dana ranije (vidi Energija u Hrvatskoj 2012., str. 161) bilo je u Hrvatskoj u pogonu 12 industrijskih elektrana ukupne snage 196,15 MW.

Kako izgleda, tijekom 2013. su četiri elektrane prestale s radom. Vjerojatno zato, jer su poduzeća zaključila da im je jeftinije sklopiti ugovore o isporuci električne energije s HEP-om ili nekim drugim dobavljačem.

Te su četiri isključene elektrane i njihova snaga:

  • Pliva d.d. Savski Marof = 4,875 MW
  • INA Rafinerija nafte, Sisak = 30 MW
  • INA d.d. Naftaplin pogon Etan, Ivanić Grad = 5,6 MW
  • INA d.d. Maziva Rijeka = 3 MW.

Tu razliku treba imati u vidu, kad se potrošnja električne energije u Hrvatskoj, koja je navedena u izvještajima HEP Trgovine, za 2013. i kasnije godine uspoređuje s onom prethodnih godina.

Prozvodnja industrijskih elektrana u Hrvatskoj

(Izvor: “Energija u Hrvatskoj 2013.”, str. 165, tablica 5.2.1.)

2008. = 459,7 GWh
2009. = 395,9
2010. = 446,8
2011. = 511,9
2012. = 382,8
2013. = 320,6

Oglasi