kolovoz 2013

2013-08-54 (29. kolovoza 2013)

Piše: Zoran Oštrić

Vodim diskusije oko tehnologija kao što su genetski modificirani organizmi (GMO) i nuklearna energija. I jedan se zaključak uvijek vraća: jedan od najvažnijih razloga za odbacivanje tih tehnologija je neograničena arogancija, duboki prezir prema “običnim” ljudima (tj. 99% čovjačnstva) i religijsko obožavanje tehnologije od strane njenih promotora.

Jedan nuklearni fizičar upravo piše (ovdje na fb na jednoj grupi) kako je Fukušima bila jedna beznačajna industrijska nesreća, jedva vrijedna spomena, a istovremeno imamo ovu vijest koju emitira Reut4ers (sve nekz zeleni fanatici, jelte, o onim fanaticima u Japanu):

Japan official wants Fukushima operator Tepco to be liquidated

Država je spošavala kompaniju TEPCO, operatera NE Fukušima Daići, koji su pak zauzvrat skrivali podatke i ne izvlače pouke iz nesreće.

Promotori GMO i NE su, barem u užem krugu, iskreni u izražavanju svojeg prezira prema neukoj masi i odbacivanju demokracije kao sustava. U Njemačkoj, 80% stanovništva podržava zatvaranje svih reaktora do 2022.. U interpretaciji nuklaraca, to je rezultat neopravdane panike, a korijen je neukost i iracionalost običnih ljudi. Njima, zato, treba oduzeti pravo glasa i dati ga isključivo “ekspertima”. Pitanje tko eksperte plaća strogo je zabranjeno.

Logične su konzekvence i dalje: nekada nije bilo tako, većina je bila za NE, anti-nuklearni pokret je tijekom gotovo 40 godina aktivnosti pridobio većinu na svoju stranu. Ti su aktivisti naravno bili i jesu sve iracionalni fanatici. Stoga im, logično, u općem interesu, treba oduzeti pravo govora, prosvjeda itd.. Općenito, elita treba vladati i stroko kontrolirati neuku masu. Tu vezu promoviranja nuklearne energije sa autoritarnim državnim uređenjem uočili su Andre Gorz i drugi još 1970-ih.

2013-08-53 (29. kolovoza 2013)

DIW Study: Higher Energy Production Flexibility Reduces Surpluses

Nova studija čiji je autor Wolf-Peter Schill iz Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) analizira povezanost između fleksibilnije proizvodnje elektrike i viškova na tržištu elektrikom. viškovi mogu voditi do negativnih cijena na tržištu ako elektrika ne može biti pohranjena. Studija istražuje kako fleksibilnije konvencionalne elektrane mogu bitno smanjiti viškove na tržištu. Studija također poziva na istraživanje i razvoj postrojenja za pohranu, za apsorbiranje prevelike proizvodnje i za pokrivanje vrhova potrošnje.

Elektrane koje koriste biomasu nisu fleksibilne, ali se mogu tehnički usavršiti. TE na ugljen mogu se zamijeniti onima na prirodni plin, koje su fleksibilnije. Kako vjetro i solarne elektrane budu proizvodile sve veći dio, događat će se da trenutna proizvodnja buda veća od potražnje. Studija proučava razne scenarije kretanja do 2050. i razne varijante fleksibilnijeg ili manje fleksibilnog sustava. Zaključak je da je fleksibilniji konvencionali sustava vitalan za izbjegavanje viškova i treba biti visoki prioritet.

Članak na ovoj poveznici je na engleskom, a studija na njemačkom.

2013-08-52 (29. kolovoza 2013)

Poland starts shale gas extraction

Započela je, zasad još u simboličkim količinama, eksploatacija prirodnoga plina metodom hidrauličkog lomljenja (fracking) iz glinenih škriljevaca (šejla) u Poljskoj. Poljska danas troši znatne količine prirodnoga plina, koji se uvozi iz Rusije. Vlada planira uložiti 12,5 milijardi eura u eksploataciju plina iz šejla do 2020. godine. Procjenjuje se da su rezerve 800 do 2000 milijardi prostornih metara, što je dovoljno za oko 40 do 100 godina pri današnjoj potrošnji.

2013-08-51 (29. kolovoza 2013)

Producing Hydrogen from Water With Carbon/Charcoal Powder

Pojam “vodikova ekonomija” skovan je još 1970-ih, kad se odnosio na viziju daleke budućnosti. Od kraja 1990-ih, postaje dio realističkih vizija budućeg ergetskog sustava. Vodik se proizvodi iz vode uz korištenje katalizatora ili električne energije, služi kao skladište energije i kao gorivo, koje se lako transportira (koristeći postojeću mrežu plinovoda, jednom kad rezerve prirodnoga plina budu iscrpljene), a pri izgaranju nema štetnih emisija.

Elegantno se može prikazati kao logičan kraj procesa “dekarbonizacije” u gorivima koja se koriste za proizvodnju električne energije i pokretanje vozila, naime smanjivanja postotka ugljika u gorivu, kao i emisije ugljičnoga dioksida po jedinici energije: ugljen – nafta – prirodni plin – vodik (gdje ugljika, naravno, više uopće nema).

Postoje načelni problemi, na koje upozoravaju kritičari, od kojih neki cijelu zamisao proglašavaju besmislenom. (Lako se nađe puno poveznica ako se u google utipka “hidrogen economy”.) Postoje energetski gubici, i cijela zamisao ima smisla ako bismo električnu energiju za elektrolizu vode dobivali uistinu masovno i po niskoj cijeni iz vjetra, sunca, valova i drugih obnovljivih izvora, ili pak ako bismo mogii izbjeći korištenje skupih katalizatora za proizvodnju vodika.

Pojavljuju se međutim i druge alternative za pohranu energije, u vezi s elektroenergetski sustavom; o tome smo pisali u nizu napisa na našem blogu. Vodik možda na kraju ne bude ni potreban. U svakom slučaju, mnoga istraživanja su u tijeku i konačni odgovor ne znamo.

Ovaj tekst prikazuje istraživanje mogućnosti jeftinijeg dobivanja vodika. Ugljena prašina pomiješa se s vodom i osvjetljava nanosekundnim laserskim bljeskovima. Oslobađa se vodik, doduše (zasad?) u malim količinama.

Američki vodikov savez

Europski vodikov savez

2013-08-50 (29. kolovoza 2013)

Eight Years After Katrina, New Orleans Is A Monument Of Both Hope And Future Climate Threats

Sjećate li se uragana Katrina, koji je poharao New Orleans prije osam godina? Reportaža o današnjoj situaciji, s naglaskom na povišeni broj ekstremnih vremenskih događaja koji neumitno donosi globalno zatopljenje.

2013-08-49 (28. kolovoza 2013)

Energetsko certificiranje • Sve informacije

Portal “Zelena energija” postavio je stranicu o energetskom certificiranju zgrada. Svi koji se time bave (i možda bune zbog troškova), trebaju imati na umu da je to praksa uvedena u EU, kao dio opće energetske strategije prelaska na održivu energetiku. Zgradarstvo je naime ogroman rezervoar mogućnosti za smanjivanje potrošnje energije.

Dakle, ako prodajete kuću, ne razmišljajte o tome kako je to svinjarija da država traži da trošite novac na dobivanje certifikata. Poanta je u tome, da razmislite o mogućnostima određenog ulaganja u kuću, nakon kojeg biste dobili certifikat za višu klasu i time povećali tržišnu vrijednost kuće. Proučite, kolika je sadašnja potrošnja goriva, a koliko se može smanjiti raznim mjerama. To onda možete naglasiti potencijalnom kupcu.

2013-08-48 (27. kolovoza 2013)

EU’s Oettinger warns against Germany cutting renewable subsidies

Njemačka je svojim izuzetno učinkovitim mjerama za poticanje razvoja obnovljivih izvora energije, naročito od 2000. godine, bitno utjecala na globalna kretanja. Sustav poticaja, čija je os feed-in tarifa (FiT), garantirani otkup sve proizvedene električne energije u elektranama na obnovljive izvore po garantiranoj povlaštenoj cijeni kroz određeno garantirano vrijeme (u Njemačkoj 20 godina, u Hrvatskoj 14) uvele su desetine država.

Ova mjera industrijske politike pokazala se izvanredno uspješnom – i više od očekivanoga. Cijene gradnje elektrana počele su naglo padati, a pad garantiranih cijena (u Njemačkoj, od 1. listopada će biti manje od 10 eurocenti po kilovatsatu za solarne elektrane snage od jedan od 10 megavata), koje ne vrijede retroaktivno, kasnio je za realnim padom cijena proizvodnje. Na taj način, oni koji su po određenom ugovoru sagradili i pustili u pogone elektranu, uživaju veću profitnu stopu od projektirane.

Članice EU Španjolska, Češka i Bugarska već su poduzele mjere, koje vrijede retroaktivno, uvodeći poreze kojima se smanjuje profitna stopa. Sada to najavljuje i Njemačka. Kako o tome postoji konsenzus svih stranaka, mjere će sigurno biti uvedene nakon rujanskh izbora, bez obzira tko pobjedi.

Kako Europska Komisija vodi računa prvenstveno o interesu kapitala, upozorava da to ne bi bilo u redu, jer bi smanjilo spremnost kapitalista za dalje investicije.

Sukob između koncepcija “nacionalne ekonomije”, s jakom ulogom države, koju Njemačka prati još od ujedinjenja 1871., nasuprot slobodnotržišnome fundamentalizmu.

U vrijeme kad se Hrvatska sukobljava s EU na apsurdnom “Lex Perković”, teško je imati na umu da smo sada, zaista, članica EU s punim pravima, i da bi zapravo bilo zgodno da se naši političari, umjesto prokletg hrvatskog autizma i grebanja za lovu iz fondova, stvarno pozabave stvarnim problemima EU o kojima sada imamo pravo glasa.

2013-08-47 (27. kolovoza 2013)

The Inside Story Of The World’s Biggest ‘Battery’ And The Future Of Renewable Energy

Najveća “baterija” (spremište električne energije) na svijetu. Naravno, riječ je o reverzibilnoj hidroelektrani.

Uklapanje nestalnih izvora u električnu mrežu: reverzibilne hidroelektrane

Članak na našem blogu od 3. kolovoza 2012.. Nakon toga smo objavili nekoliko članaka o temi pohrane energije vezano uz elektroenergetski sustav.

2013-08-46 (24. kolovoza 2013)

SDE Energy to build a 100 MW wave energy power plant in Guinea

Izraelska tvrtka S.D.E., specijalizirana za korištenje energije morskih valova, sklopila je ugovor za gradnju wave power plant (valovne elektrane?) snage 100 MW u Gvineji, zemlji u zapadnoj Africi (obala Atlantskog oceana). Na svojem mrežnom sjedištu (http://www.sde-energy.com/), S.D.E. tvrdi da nudi izvanredno niske cijene gradnje (milijon dolara po megavatu instalirane snage) i proizvodnje (pet američkih centi po kilovatsatu, što je manje od svih drugih izvora električne energije). Navod da bi korištenje 0,02% energije valova u svijetu bilo dovoljno za pokrivanje svih potreba čovječanstva za energijom.

2013-08-45 (24. kolovoza 2013)

How solar and EVs will kill the last of the industry dinosaurs

Još jedan ekspert govori o prijelazu na energetiku zasnovanu na obnovljivima (i uspur cestovnom prometu zasnovanu na električnim vozilima) koji se neminovno zahuktava.

Tony Seba

mrežno sjedište autora koji se spominje u gornjem članku:

2013-08-44 (24. kolovoza 2013)

Kako dugoročno održivo hraniti devet milijardi ljudi?

Novi članak na našem blogu na temu globalne poljoprivrede.

Svjetska poljoprivreda doživjela je spektakularan napredak u posljednjih stotinjak godina. (…) Tzv. “zelena revolucija” uvela je širom svijeta metode intenzivne poljoprivrede, uz širenje natapanja, korištenje mineralnih gnojiva, pesticida i mehanizacije, te bitno povećala urod i smanjila glad. (…) Međutim, tijekom 1990-ih, svijet je uvidio da su nesumnjivi uspjesi praćeni i ozbiljnim limitima i manama, ekološkim i socijalnim. (…) Potrebna je “održiva intenzifikacija” (…)

Ovdje ne govorimo o GMO, što je marginalna tema sa stajališta potrebe za “održivom intezifikacijom”. Nameće se u javnosti jer biotehnološke kompanije, koje ubiru profite od “patenata na život” i nadaju se još mnogo većim, ulažu golema sredstva u propagandu.

2013-08-43 (24. kolovoza 2013)

“It’s Unstoppable”: Washington’s GMO-Labeling Campaign Picks Up Where California’s Left Off

Anti-GMO aktivisti u raznim državama SAD nastavljaju s inicijativama za referendume, kojima bi se iznudila obaveza obilježavanja hrane koja sadrži GMO. Referendum je bio neuspješan u Kaliforniji (47% je bilo za obavezno obilježavanje), ali aktivisti nisu bili obeshrabreni (raspolagali su s pet puta manje novca za kampanju), jer je to privuklo pažnju na temu u cijeloj zemlji. Donesena je obaveza obilježavanja u državama Connecticut i Maine, koje imaju malo stanovnika, a sad je aktualna znatno veća država Washington.

»Trgovinski lanac Whole Foods najavio je da svi proizvodi u njihovim dućanima u SAD i Kanadi moraju imati GMO oznake do 2018., a anketa koju je proveo New York Times ove godine pokazala je da Amerikanci velikom većinom podržavaju označavanje, s 93%.«

Podnesen je niz tužbi poljodjelaca protiv kompanije Monsanto, jer se među njihovom pšenicom našla neželjena GMO sorta, koja čak nije ni odobrena za komercijalnu upotrebu od Ministarstva poljoprivrede. To ugrožava izvoz iz SAD u Japan, Južnu Koreju i EU.

2013-08-42 (23. kolovoza 2013)

Simple mix of rock and organic waste is powerful fertilizer

2013-08-41 (21. kolovoza 2013)

Copenhagen Bike-Sharing Program To Be Most High-Tech Bike-Sharing Program Yet

Prije nekoliko dana, prenijeli smo poveznicu na reportažu jednog Amerikanca iz Kopehnagena, grada intenzivnog biciklističkog prometa. Evo sada prikaza novog programa gradskih bicikala. [Za razliku od Zagreba, gdje je eksperimentalni proram, vjerojatno namjerno, bio smišljen tako da nikako nije mogao uspjeti.] Priložen je kraći video. Svaki bicikl ima ugrađeni GPS i Android tablet s podacima o vlakovima i njihovim voznim redovima.

Na 65 postaja bit će postavljeno 1.260 bicikala, koje će korisnici moći otključati kreditnom karticom. Pretplata za stalne korisnike bit će oko 50 kuna mjesečno.

U takve programe gradskog prijevoza ulažu novac nacionalna željeznička poduzeća u Njemačkoj, Belgiji i Nizozemskoj. Ovaj program zajednički financiraju gradovi Kopenhagen i Frederiksburg te danska nacionalna željeznička kompanija.

2013-08-40 (21. kolovoza 2013)

How shale fracking led to an Ohio town’s first 100 earthquakes

Novo istraživanje (već ih je bilo) o povezanosti potresa sa eksploatacijom prirodnoga plina tehnologijom hidrauličkog lomljenja (hydraulic fracturing, fracking). Tehnologija se sastoji u upumpavanju vode s dodatkom kemikalija u podzemne slojeve glinenog škriljevca (šejla), koji onda pucaju i oslobađaju mjehure plina. (Klasičnim metodama, samo vertikalnim bušenjem, crpu se velika ležišta plina iz pješčenjaka.) Kao što smo puno puta pisali, tehnologija se masovno koristi u Sjevernoj Americi i dovela je do znatnog povećanja ponude i pada cijena prirodnoga plina. U Europi, vrše se istraživanja i vode kontroverze zbog mogućih utjecaja na okoliš (koji su, zbog bitno gušće napučenosti Europe, potencijalno znatno neugodniji).

British police detain protesters at anti-fracking demo

Intervencija policije protiv prosvjednika koji su blokirali područje na kojem je predviđen fracking.

The Fracking Chickens Are Coming Home To Roost

U tržišnoj privredi, nemoguće je izbješi stvaranje “balona” i njihovo pucanje. Po najnovijoj analizi Bloomberga, a i nekim prethodnima, to se upravo događa s frackingom u SAD. U članku koji objavljuje cleantechnica.com navode se i drugi problemi.

2013-08-39 (20. kolovoza 2013)

What Would Jefferson Do? | DBL Investors

Neprijatelji obnovljivih često tvrde da obnovljivi izvori energije nisu “ekonomični”, povlačeći argment da ovise o državnim potporama (a to je navodno loše, jer se miješa u slobodno tržište). Postoje već mnoge analize koje pokazuju promašenost te tvrdnje: energetika je UVIJEK bila subvencionirana, a sadašnje potpore za obnovljive sitne su u odnosu na one za klasične izvore.

Studija “What Would Jefferson Do? : The Historical Role of Federal Subsidies in Shaping America’s Energy Future” analizira više od 200 godina američke povijesti (još i prije stvaranja SAD).

U 19. stoljeću za proizvodnju ugljena i drveta države su davale zemljište besplatno, početkom 20. stoljeća federacija je obilno pomagala naftu i ugljen, u doba Velike ekonomske kkrize hidroelektrane, nakon Drugo svjetskog rata obilno investirala u istraživanje i razvoj nuklearne energije… »Potpora energetksim inovacijama pomogla je pogoniti rast naše zemlje kroz više od 200 godina.« (str. 6) »Inovacije u energetici pokretale su američki rast još iz vremena kad se 13 kolonija ujedinilo da stvori Sjedinjene Države, a vladine potpore su pokretale te inovacije gotovo jednako tako dugo.« (str. 11) »»Energetska industrija, s njezinom golemom instrastrukturom, gotovo je nesposobna takmičiti se za sredstva za investiranje na tržištu bez federalnih poreznih olakšica. Te olakšice bile su sredstvo za prevladavanje visokih rizika i uspostavljanje današnje naftne industrije, i one su nužne danas za alternativna goriva kao što su bile prije 100 godina za prevladavanje velikih početnih investicijskih troškova, minimaliziranje rizika povezanog s novim industrijama, te kao signal poreznim obveznicima da postoji potpora tim industrijama.« (str. 34)

Današnje potpore obnovljivima nisu ništa osobito. Izražene kao postotak federalnih izdataka, ispravljeno za inflaciju, subvencije za nuklernu energiju iznosile su više od jedan posto federalnog proračuna tijekom prvih 15 godina, a za naftu i ugljen 0,5 posto. Za obnovljive danas iznose samo oko 0,1 posto.

To je međutim samo mali dio priče. Raznolike potpore za fosilna goriva i za nuklearnu postoje i danas. »Danas, kad tražimo put prema neovisnijoj i čišćoj energetskoj budućnosti, istina je da su obnovljivi, iz povijesne perspektive, ako išta, premalo subvencionirani.« (str. 39)

2013-08-38 (16. kolovoza 2013)

Half of Greens Want Merkel to Stay

Današnja njemačka kancelarka Angela Merkel poznatqa je poznata u njemačkoj nacionalnoj politici kao ministrica okoliša u vladi Helmutha Kohla sredinom 1990-ih. Prije nekoliko godina, ljevičarski britanski “Guardian” označio ju je kao jednu od 50 osoba koje mogu spasiti planet, zbog njegnog snažnog zalaganja u svjetskoj politici za borbu protiv globalnog zagrijavanja. Njezina vlada prihvatila je i dalje provodi politiku snažne potpore obnovljivim izvorima energije, koju je pokrenula socijaldemokratsko-zelena vlada, a nakon nesreće u Fukušimi odrekla se i obrane nuklearne energije.

CDU/CDS uvjerljivo vodi u anketama. Jedina prava prijetnja dolazi od mogućnosti da koalicijski partner, slobodni demkrati (FDP, liberali) ne pređu izborni prag od 5% (po anketama su na rubu). Uoči izbora za Bundestag, gotovo polovica glasača Zelenih, nekada radikalne lijeve stranke, kaže da bi voljela da Merkel osvoji i treći mandat kao kancelarka. Tada bi se moglo dogoditi da SPD, Zeleni i Ljevica postignu dogovor o formiranju vlade. Druga mogućnosti bila bi “velika koalicija” demokršćana i socijaldemokrata.

2013-08-37 (16. kolovoza 2013)

“Renewable International” objavljuje seriju tekstova pod zajedničkim naslovom “Cuba’s little-known Energy Revolution”.

Ovo je prvi nastavak (dosad ih je objavljeno pet): The world’s biggest efficiency experiment

Dalje nastavke potražite ovdje

Kuba je preživjela tešku krizu početkom 1990-ih, zbog naglog prestanka isporuka jeftinije nafte (u zamjenu za kubanski šećer) iz SSSR-a. Počelo je dramatično nedostajati ne samo naftnih derivata, nego i mineralnih gnojiva, što je dovelo do velikog pada poljoprivredne proizvodnje i doslovce do gladi. Međutim, iz toga su se uspjeli izvući nizom inovativnih postupaka. Snimljen je jedan dobar dokumentarac s tezom da je Kuba preživjela “Peak Oil”, a na netu se može naći niz tekstova na tu temu. Dobro su se prilagodili, poboljšali javni promet i korištenje bicikala, povećali poljoprivrednu proizvodnju koristeći permakulturne metode isl..

Ova serija članaka je neka vrsta nastavka, govori o događanjima u 2000-im.

2013-08-36 (16. kolovoza 2013)

309.240 MWp New German PV Capacity in June, 34.2 GWp Total – 1.8% Monthly Decrease Continues

Najnoviji podaci o instaliranim FN elektranama i garantiranim otkupnim cijenama (FIT) u Njemačkoj, objavljeni na blogu germanenergyblog.de (na engleskom).

U lipnju je instalirano novih 309 MW vršne snage (dvadeset puta više od predviđene kvote u Hrvatskoj za ovu godinu). Ukupni instalirani kapacitet je 34,2 GW.

U članku je data tablica garantiranih otkupnih cijena u posljednjih godinu i pol. Smanjuju se svaki mjesec, za postotak koji ovisi o tome koliko je instalirano u prethodnih 12 mjeseci. Već je objavljeno kolike će cijene biti u rujnu i listopadu. Garantirana cijena, koju će postrojenje ostvarivati tijekom 20 godina, ovisi o datumu priključka na mrežu.

Za postrojenja snage od 1 do 10 MWp, u travnju 2012. FIT je bila 13,50 eurocenti/kWh. Ovaj mjesec je 10,25, a od 1. listopada bit će 9,88. Za postrojenja snage do 10 kWp, brojke su 19,50 – 14,80 – 14,27.

Kao što vidimo, garantirana cijena otkupa za elektrane od 10 MW je danas jednaka ili manja od proračunatih troškova proizvodnje po kilovatsatu (LCOE) za termoelektrane na fosilna goriva i nuklearne elektrane. Mantra “to je skupo!” više nema nimalo zasnovanosti.

Pritom, za usporedbu s Hrvatskom, treba imati na pameti i to, da solarne elektrane u Njemačkoj, koja nema povoljnu klimu, po instaliranom kilovatu vršne snage godišnje proizvedu oko 950 kilovatati električne energije, dok u Hrvatskoj proizvode oko 1.000 do 1.100 u unutrašnjosti i oko 1.300 u jadranskom priobalju.

Njemačka je uložila znatan novac u stimuliranju razvoja nove tehnologije. I to je uspjelo. Cijene su naglo pale i sad svi možemo uživati u tim plodovima.

2013-08-35 (16. kolovoza 2013)

VZBZ: German Consumers Still Support Energy Turnaround – but Critical of Implementation

Objavili smo posljednjih dana nekoliko tekstova o kritikama koje u inozemstvu, posebno u SAD, upućuju njemačkoj energetskoj strategiji i politici. Što o tome misle sami Nijemci? Prema istraživanju javnoga mnjenja, koje su provele njemačke udruge potrošača, 82% građana Njemačke podupire strateške ciljeve: zatvaranje nuklearnih elektrana i ekspanziju obnovljivih izvora. Ima međutim mnogo više zamjerki oko konkretne provedbe.

52% smatra da su rastući troškovi energije ozbiljan nedostatak “Energetskog zaokreta”, ali 63% smtra da prednosti ipak prevladavaju (sprečavanje klimatskih promjena, smanjenje drugih štetnih utjecaja na okoliš, povećanje sigurnosti zbog zatvaranja nuklearnih elektrana).

Gradnja velikih off-shore (pučinskih) vjetroelektrana izaziva nedoumice zbog viših troškova i potrebe da se grade značajni novi prijenosi kapaciteti.

62% smatra neopravdanim bitno niže cijene električne energije za neke kompanije i industrije.

2013-08-34 (16. kolovoza 2013)

Impact of wind turbines on tourism

Jedan od argumenata protiv vjetroelektrana je vizualni (ružno ih je vidjet u predjelima gdje inače nema zgrada), a posebno se povremeno i kod nas spominje turizam: navodno će turisti biti ljuti što se u blizini mjesta gdje borave vide vjetroelektrane, pa će otići u neku zemlju koja i dalje veselo koristi samo termo i nuklearne elektrane. (Doduše, takvih na Mediteranu više baš i nema: Španjolska i Italija imaju mnogo više instaliranih vjetroelektrana nego Hrvatska, ne samo ukupno nego i po stanovniku ili kvadratnom kilometru.)

Dvije novije njemačke studije pokazuju da samo mali broj turista izražava takve osjećaje. Nema podataka da je neko turističko mjesto patilo zbog obližnje vjetoelektrane (a Njemačka ima, za usporedbu, instaliranih kapaciteta VE oko 150 puta više od Hrvatske, ili oko 25 puta više po kvadratnom kilometru). To ne smeta nekim anti-obnovljivcima da iznose čak i besmislene laži (razina buke od 120 dB).

Članak na našem blogu iz svibnja: Spor oko Vjetroelektrane Fužine se nastavlja

Članak iz listopada 2012.: Vjetroelektrane snizuju cijenu električne energije

O drugom ekološkom problemu koji se spominje u vezi s vjetroelektranama: Utjecaj vjetroelektrana na ptice i šišmiše

2013-08-33 (16. kolovoza 2013)

New solar FITs in Germany and UK

Više od sto zemalja svijeta prihvatilo je sustav “feed-in tarifa” (FIT) za razne nekonvencionalne izvore električne energije. Za takva postrojenja, elektroprivredna poduzeća obavezna su otkupiti sve što proizvedu, uz garantiranu cijenu otkupa, fiksiranu ugovorom, tijekom određenog broja godina. Sustav je prva detaljno razradila i uvela Njemačka (iako je prvi put bio primjenjen u SAD, gdje je kasnije napušten). Sustav se pokazao spektakularno uspješnim instrumentom industrijske politike: potražnja je stimulirala ponudu, tehnološki napredak i pad cijena. (Međutim, treba imati na umu da Hrvatska ima sličan ugovor s TE Plomin 2, koja je polovicom u vlasništvu HEP-a, a polovicom njemačke kompanije RWE. Za Plomin C nudi se sličan ugovor.)

Prije nekoliko dana prenijeli smo tekst koji upozorava na mogući “solarni balon” u Japanu, zbog previsoke cijene i nepostavljanja gornje granice kapaciteta (vidi i posljednji članak na našem blogu “Ekološka ekonomija”, ekoloskaekonomija.wordpress.com). Čak se i u njemačkoj pojavio problem prevelike uspješnosti kad se radi o fotonaponskim sustavima: očekivalo se da će godišnje biti postavljeno do 3,5 GW, a u razdoblju 2010.-2012. svake godine je ostvareno barem 7,5 GW. Sada su došli do 34 GW ukupno, što je za trećinu više od planiranog, i to je stvorilo određene probleme. U prvoj polovici 2013. instalirano je 1,8 GW.

Međutim, već na početku ulaska u Energiewende bila je donesena odluka da će se FIT za solarnu energiju postepeno smanjivati, te posve ukinuti kad se dosegne instaliranih 52 GW. To se odnosi na nova postrojenja, ne primjenjuje se retroaktivno. Garantirana cijena vrijedi 20 godina. Sada Njemačka svaki mjesec smanjuje FIT za solarnu za 1,8%. Garantirana otkupna cijena sada je 9,88 eurocenta za najveće elektrane snage do 10 MW (iznad toga nema FIT-a), a 14,27 eurocenta za sustave do 10 kW.

I Hrvatska bi trebala razmišljati o tim iskustvima. Ne možemo dati rezolutan stav bez dublje analize, ali sadašnje garantirane otkupne cijene izgledaju prevelike (oko dvaput više nego u Njemačkoj, doduše na rok od 14 godina) izgledaju nepotrebno visoke, a postavljena granica od samo 15 MW godišnje smiješno mala.

Spomenuti članak na našem blogu: Fotonaponski moduli: kratkoročna nesigurnost, dugoročni rast

Raniji članak: Solarna energija u Njemačkoj: preveliki uspjeh donosi probleme

Aktualna angažirana snaga FN elektrana u Njemačkoj (16. kolovoz, 14:00): 23,2 GW. Blizu rekorda od 23,7 koji je nedavno postavljen.

2013-08-32 (16. kolovoza 2013)

Problems with Renewables and the Markets | The Energy Collective

Američko mrežno sjedište (web site) theenergycollective.com ima mnogo zanimljivih tekstova. Mnogi su međutim izrazito navijački protiv obnovljivih izvora. Ovaj tekst ukazuje na neke stvarne probleme. Međutim, u prvoj rečenici autori piše: »Renewable energy advocates regularly ignore the intermittency of solar and wind energy in their analyses.« To nije točno. Ne pišemo naravno o tome baš u svakom tekstu, ali svjesni smo, da tu postoji realni problem. Dosad se pokazalo, da je bitno manji nego što se ranije tvrdilo. Tijekom 1980-ih i 1990-ih, kao mantra se ponavljalo da će do ozbiljnih problema sa stabilnošću elektroenergetskog sustava doći kad instalirani kapaciteti iz “interminent” i “nondispachable” izvora (vjetar i sunce) pređu 10% ukupnih kapaciteta). Danas vidimo da i preko 20% ne stvara fundamentalne probleme, a troškovi prilagodbe mreže prijenosa nisu veliki (o čemu svjedoči njemačko iskustvo, ali i analize koje je napravio HEP Operator prijenosnog sustava o mogućnostima uklapanja 1.200 MW vjetroelektrana u sustav).
Anti-obnovljivi autori redovno pretpostavljaju kao samorazumljivo da su subvencije loša stvar (a slobodno tržište dobro) i pritom zanemaruju analize (iza kojih stojie i Inernational Energy Agenci i Internationaly Monetary Found itd.) da su subvencije za fosilna goriva i danas bitno veće nego za obnovljive, te da postoje i značajne subvencije za nuklearnu energiju.

Američkim anti-obnovljivcima je naravno “trn u oku” Njemačka, te stalno nastoje dokazati da je Energiewende nerealan i strahovito skup. Stoji jednostavna činjenica, da je Njemačka u 15-ak godina uložila golem novac u gradnju VE i SE (kojih danas ima 65.000 MW), a da bi zapravo trenutno instalirani kapaciteti u HE, TE i NE bili dovoljni, da se pokrije trenutna potrošnja. Pa zašto su gradili sve te nove elektrane? To je ulaganje u budućnost, zbog ekoloških razloga i zbog energetske nezavisnosti, koju žele postići do 2050.. Sada ulažu novac, grade stalno novo, (istina je, imaju ga puno i manje uspješne zemlje ne mogu ih jednostavno slijediti u tome), a uspješnost neke investicije ne može se ocjenjivati dok investicija još traje. Na slobodnom tržištu vlasnici kapitala očekuju da se novac što brže obrne i razmišljati nekoliko desetljeća unaprijed nije prihvatljivo. Zato treba državna intervencija. Sve zemlje svijeta tako čine, manje ili više uspješno.

2013-08-31 (16. kolovoza 2013)

Mauritius take big step towards energy independence

Sjećate li se svojedobne afere oko turističke parole “Hrvatska – raj na zemlji”? Tu parolu koristio je indijskooceanski otok Mauricijus – s više prava. Za proizvodnju električne energije koriste nešto lokalne hidroenergije i biomase, a rast potrošnje dosad je bio pokrivan termoelektrana na fosilna goriva, koja se uvoze. Sada kreću s projektima gradnje fotonaponskih i vjetroelektrana.

2013-08-30 (16. kolovoza 2013)

New possibilities for efficient biofuel production

Biogoriva (zamjena za derivate nafte dobivena iz kukuruza, šećerne trske i dr.) uvode se zbog smanjivanja emisija ugljičnoga dioksida, ali i zbog smanjivanja ovisnosti o nafti. Postala su kontroverzna tema, jer dovode do rasta cijena hrane. Članak opisuje znanstveno istraživanje unaprijeđenog postupka za izdvajanje lignina iz biljaka, čime se omogućava da kao sirovina posluže razne biljke koje sadrže visok udio lignina i ne služe za ishranu ljudi ili stoke.

2013-08-29 (15. kolovoza 2013)

Separating Fact from Fiction In Accounts of Germany’s Renewables RevolutionSeparating Fact from Fiction In Accounts of Germany’s Renewables Revolution

Amory B. Lovins, glavni znanstvenik Rocky Mountain Institute, piše o mitovima koje šire neprijatelji obnovljivih izvora, pokušavajući pokazati da je njemački Energiewende promašaj. [Nijemcima to očito nije jasno: 80% podržava vladinu energetsku poltku, a 50% glasača zelenih želi da Angela Merkel ostane predsjednica Vlade.] Tri mita:

Myth #1: Germany’s turn back to coal
Myth #2: Renewables undermine grid reliability
Myth #3: Renewables subsidies are cratering the Germany economy

2013-08-28 (14. kolovoza 2013)

Fotonaponski moduli: kratkoročna nesigurnost, dugoročni rast

Novi članak na našem blogu o kretanjima na globalnom tržištu fotonaponskih modula.

2013-08-27 (14. kolovoza 2013)

I want to live in a baugruppe

Kad smo pisali o njemačkom Energiewende, naglašavali smo kako to nie naprosto državna strategija, nego društveni napor u kojem sudjeluju deseci milijuna, a veliku ulogu, uz pojedince, imaju zadruge (kooperative), oblik udruživanja koji omogućava da ljudi budu više od atomiziranih pojedinaca kojima kako žele manipuliraju izvanjske sile politike i biznisa. To je “moć zajednice”. To je ono što vrlo, vrlo rijetko imamo prilike čitati u masovnim medijima. To je ono što je u Hrvatskoj razoreno, a ljudi s oduševljenjem prihvaćaju da jest razoreno, da zajednice nema, da solidarnosti nema, da protiv moćnika možemo gunđati ali protiv njih ništa ne možemo učiniti.

Još jedan prikaz na tu temu (sumarni članak, daje niz linkova na izvorne prikaze), još jedna riječ koju bismo možda morali zapamtiti: Baugruppe. Energetika (načelo “pasivne kuće”) integralni je dio koncepta.

» The basic idea is that a group of people comes together to work directly with architects and designers, bypassing developers, to build a shared dwelling that they own collectively (a co-op, basically). Taking developers out of the picture saves money — 25 to 30 percent in Berlin, where baugruppen are common — and opens up space for much more ambitious, innovative, and sustainable architecture. It also fosters cooperation and community among members of the collective.«
Zaobići razvojnike (developere)? Poduzetnike, inicijatore, ljude koji nas sve hrane?? Baš su šašavi ti Nijemci…

2013-08-26 (14. kolovoza 2013)

Spin cycle: Copenhagen’s rise, fall, and rise again to cycling supremacy

Reportaža jednog Amerikanca iz jednog zaostaloga grada, u kojem se 36% ljudi svakoga dana vozi biciklima. Jedan od bitnih čimbenika je adekvatna struktura za vožnju biciklima: staze moraju biti fiizički odjeljene kako od kolnika tako i od pločnika. [Drastično različito od onoga što se radi u Zagrebu, gdje se bicikliste tjera na pločnik i sukobljava s pješacima.]

2013-08-25 (14. kolovoza 2013)

>a href=”http://www.renewableenergyworld.com/rea/news/article/2013/08/serbian-onegiga-solar-power-project-cancelled-lawsuit-threatened?cmpid=WNL-Wednesday-August14-2013″ target=”_blank”>Serbian “OneGiga” Solar Power Project Cancelled; Lawsuit Threatened

Bez zlobe, ali poznajući naše zapadnobalkanske običaje, ovako nešto je bilo za očekivati.

Razvojnik (developer) Securum Equity Patners Intenrationa Ltd s Malte, objavio je da odustaje od projekta “OneGiga”, gradnje stotinu solarnih elektrana snage po 10 MW u južnoj Srbiji. Kažu da je valda Srbije prekršila ugovor ne osiguravši u predviđenom roku adekvatna zemljišta od najmanje 3.000 hektara. Pokrenut će sudski postupak pred Međunarodnim arbitražnim sudom u Londonu i zahtijevati odštetu od 160 miljuna eura. Ugovor je bio potpisan u listopadu 2012.

2013-08-24 (14. kolovoza 2013)

Graph of the Day: Is Japan’s solar bubble about to burst?

Jučer smo objavili prikaz izvještaj o kretanjima na globalnom tržištu solarnih modula konzultantske tvrtke NPD Solarbuzz. Njihov zaključak, zasnovani na podacima o proizvodnji i prihodima 20 najvećih proizvođačima, opitmističan je: predviđena konsolidacija tržišta je započela.

U ovom članku prenose se osnovni zaključci izvještaj tvrtke Morningstar, koji su pesimističniji. Preneseni su podaci s druge strane, potražnje: postoci udjela najvećih nacionalnih tržišta. Ove godine, Japan je naglo povećao svoj udio (kao i Kina). Analitičar Steven Simko međutim smatra da se u slučaju Japana radi o tipičnom ekonomskom “mjehuru”, naglom rastu, koji je iniciran visokim fieed-in tarifama bez gornje granice godišnjih instalacija. Upozoravaju, da će za 12 do 18 mjeseci doći do pucanja balona. To se već više puta događalo, kad državne politike nisu dovoljno osmišljene. Smatra da će za konsolidaciju trebati još vremena.

2013-08-23 (14. kolovoza 2013)

World Environment News – Insight: After disaster, the deadliest part of Japan’s nuclear clean-up

Dvije i pol godine nakon potresa i cunamija, priprema se najosjetljiviji dio rasčišćavanja u nuklearnoj elektrani Fukušima: uklanjanje 400 tona visokoradioaktivnog istrošenog nuklearnog goriva iz oštećene reaktorske zgrade reaktora br. 4. Operacija koja nikad nije bilo provedena u tom opsegu. Sadržaj radioaktivnosti u tom gorivu je 14.000 puta veći od onoga koji je oslobođen eksplozijom atomske bombe bačene na Hirošimu.

Cijeli poduhvat je rizičan, a kad se ne bi poduzeo, novi potres mogao bi dovesti do oslobađanja radioaktivnosti veće nego u prvoj nesreći. Nitko ne zna koliko bi loše moglo biti, ali nezavisni konzultanti Mycle Schneider i Antony Froggatt nedavno su pisali u World Nuclear Industry Status Report 2013: “Full release from the Unit-4 spent fuel pool, without any containment or control, could cause by far the most serious radiological disaster to date.”

2013-08-22 (13. kolovoza 2013)

100% of new Australian power plants are wind or solar

Operator energetskog tržišta Australije (Australian Energy Market Operator, AEMO) objavio je godišnji izvještaj “Electricity Statement of Opportunities”. Svi prijedlozi za nove električne izvore, zaprimljeni u posljednjih 12 mjeseci, odnose se na vjetro i solarne elektrane.

Tijekom 2012. na području National Electricity Market (ne pokriva cijelo područje Australije) izgrađeno je 774 MW kućnih krovnih sustava. Očekuje se slični novi kapacitet 2013.-2014., usprkos ukidanju većine subvencija.

Istovremeno je postavljeno 522,7 MW novih velikih elektrana, o d čega su većina (439,5 MW) vjetroelektrane. Sklopljeni su ugovori za 1.000 megavata novih kapaciteta koji još nisu izgrađeni, od toka je 945,5 MW vjetar i 45,5 MW sunce.

Istovremeno, neke TE na ugljen prebačene su u rezervu. Nema potrebe za gradnjom novih TE na fosilna goriva barem tijekom slijedećeg desetljeća, zbog rasta obnovljivih i smanjivanja potrošnje.

2013-08-21 (13. kolovoza 2013)

Leading Solar PV Suppliers Reach Record Shipment Levels in Q2’13, According to NPD Solarbuzz

Analitičar tržišta, tvrtka NPD Solarbuzz, objavila je izvještaj o kretanjima na globalnom tržištu fotonaposnkih modula u drugom tromjesečju 2013.. Dvadeset najvećih proizvođača (većinom kineskih, u što je uključena i Canadian Solar koja je u kineskom vlasništvu) prodalo je 5,8 gigavata vršne snage, što je povećanje za 21% u odnosu na isto razdoblje 2012.. Ray Lian, stariji analitičar u NPD Solarbuzz, kaže da su vodeći proizvođači povećali svoj udio na tržištu te da su ovi podaci snažan pokazatelj da je konačno započela predviđana konsolidacija FN industrije.

[Na ovoj stranici stalno pratimo zbivanja na FN tržištu. Nagli porast potražnje u drugoj polovici 2000-ih doveo je do naglog porasta ponude, koja je premašila potražnju te je zbog snažne konkurencije (kao i zbog tehničkih unapređenja i ekonomije obima) došlo do naglog pada cijena. Kineski proizvođači su padom cijena brzo zadominirali svjetskim tržištem, što je navelo SAD i EU na uvođenje zaštitnih carina zbog navodnog kineskog dampinga. Mnoge kompanije propadaju širom svijeta, pa i u samoj Kini, i dolazi do koncentracije. To je tipični proces za nove privredne grane u tržišnoj privredi, a državne politike, usmjerene na poticaje potražnje i proizvodnje, ubrzale su ih. Često je spominjana analogija da je prije 100 godina u svijetu bilo više proizvođača automobila nego danas. Kompanije koje prežive ovo “čišćenje” tržišta, imat će dobre izglede za rast. Hrvatska je imala tri proizvođača modula, od kojih su dva propala.]

2013-08-20 (13. kolovoza 2013)


Kina: svjetski lider u ekonomiji – možda uskoro i u ekologiji?

Novi članak na našem blogu (na osnovu vijesti objavljenh ovdje na fb stranici u posljednja četiri mjeseca).

2013-08-19 (12. kolovoza 2013)

The Intermittency of Wind and Solar: Is It Only Intermittently a Problem?

Jedan zanimljiv, prilično iscrpan pregled o problemu isprekidanosti (intermittency) sunca i vjetra kao izvora električne energije. Problem postoji, ali je manji nego što protivnici obnovljivih obično predstavljaju. [A svakako manji, nego što se to predstavljalo ranije. 1980-ih i 1990-ih se uporno tvrdilo da je 10% obnovljivih u snazi gornja granica izdržljivosti sustava, danas se procjenjuje da ozbiljniji problemi i potreba prilagodbe dolazi tek kod 30%.]

2013-08-18 (13. kolovoza 2013)

Popis trenutačno najvećih vjetroelektrana u Europi

EWEA je objavila novi popis deset najvećih vjetroelektrana u Europi čija je ukupna snaga 3.176 MW, te se sastoje od 1.214 vjetroagregata. Procijenjena proizvodnja električne energije na godišnjoj razini tih vjetroelektrana, kada budu u potpunosti dovršene je 6,7 TWh što je dovoljno za pokrivanje potrošnje 1.757.164 kućanstva.

Najveća vjetroelektrana u Europi je u Rumunjskoj, zove se Fantanele & Cogealac, a ima snagu od 600 MW. Sastoji se od 240 GE-ovih vjetroagregata, te je u vlasništvu CEZ-a. Slijedeće četiri pozicije na listi drže priobalne vjetroelektrane u Velikoj Britaniji, a prva na toj listi je Whitelee, priobalna vjetroelektrana snage 539 MW koja koristi 215 Siemensovih vjetroagregata te je u vlasništvu Scottish Powera.

U top 10 se nalaze još vjetroelektrana Alto Minho u Portugalu, Andau u Austriji, Maranchon u Španjolskoj, Jadraas u Švedskoj, te još jedna vjetroelektrana u Velikoj Britaniji i to Dorenell. Cijeli popis je prikazan u tablici.

2013-08-17 (12. kolovoza 2013)

Nova politika Europske investicijske banke

Nakon prošlotjednog sastanka održanog u Luksemburgu, Uprava Europske investicijske banke (EIB) promijenila je svoju politiku vezanu za sektor energetike. Tako će, najavila je, kako bi pomogla smanjenju onečišćenja i pomogla ostvarivanju klimatskih ciljeva prestati financirati elektrane na ugljen i usmjeriti 90% svojih zajmova čistoj energiji. (…)

Prema Guardian-u, EIB je od 2007. godine izdao oko 11 milijardi eura zajma, od ukupno 83 milijardi eura zajma za energetiku, elektranama na fosilna goriva, a većinu elektranama na plin. (…)

EIB je trenutno u skladu s drugim multilateralim financijskim institucijama, kao što je Svjetska banka, koje su nedavno već najavile da će financirati elektrane na ugljen samo u rijetkim prilikama.

2013-08-16 (12. kolovoza 2013)

Snižavanje poticaja povećava cijene kineskim solarima

Kao što smo pisali, Europska unija i Kina došle su do sporazuma uvođenju europskih carina na kineske FN panele. Cijene kineskih panela u Europi prvi put su porasle nakon 48 mjeseci stalnoga pada, zasad minimalno, s 0,52 na 0,54 eura/kWp, ali u izvješću analitičara tržišta, kompanije IHS, navodi se kako bi do kraja godine cijena mogla porasti za 47,6%.

Zbog toga bi kineski proizvođači mogli premjestiti svoje podružnice na neke bliže lokacije, no i to bi rezultiralo povećanjem cijene za 12 do 20% kroz slijedećih nekoliko mjeseci.

Neki su kineski dobavljači u svibnju i početkom lipnja iskoristili prijelazno razdoblje ulaska Hrvatske u EU, te su isporučili module u Hrvatsku do 1. lipnja koji su tada bili oslobođeni ovih plaćanja.

Povećanje cijene kineskih modula povećava konkurentnost visokokvalitetnim modulima iz Južne Koreje i zapadne Europe, na koje će europski kupci najvjerojatnije obratiti više pažnje.

Na svjetskoj razini, povećanje cijene u Europi kompenzirano je smanjenjem cijena u Japanu, pa je tako cijena kineskih modula u lipnju u Japanu smanjena na oko 0,70 $/vat.

2013-08-15 (12. kolovoza 2013)

China to spend more to tackle dire pollution

Još jedan članak o naporima Kine da umanji velike probleme okoliša.

Kinesko Državno vijeće (vlada) planira povećati investicije u tehnologije za štednu energije i smanjivanje zagađivanja zraka, vode i tla, koje je dovelo do serije kriza zdravlja i izazvalo masovne prosvjede javnosti. Zaštita okoliša je proglašena za temeljnu granu privrede, koja može primati državnu potporu u obliku poreznih olakšica i subvencija.

Već ranije Kina je planirala izvestirati 2,3 tisuće milijardi juana (375 milijardi USD) u razdoblju 12. petogodišnjeg plana 2011.-2015. u štednju energije i smanjivanje emisija. Predviđa se da će novi plan omogućiti da industrija zaštite okoliša raste 15 posto godišnje. Nastojeći izbjeći optužbu za favoriziranje domaćih tvrtki, Državno vijeće je najavilo da će i strane tvrtke moći uživati iste povlastice.

Kako izgleda po ovim mjerama, Kina pojačava svoje napore da postane svjetski lider u čistoj tehnologiji.

2013-08-14 (11. kolovoza 2013)

Nestandardna nafta: energetske nade i ekološke brige

Novi članak na našem blogu, o korištenju nafte iz bitumenoznih pijesaka i sukobu oko kanadsko-američkog naftovoda Keystone XL.

2013-08-13 (11. kolovoza 2013)

Frost & Sullivan: The Demise of Coal Still Far to Come

Posljednjih nekoliko godina u Europi ponovo raste proizvodnja električne energije u termoelektranama na ugljen. Jedan globalni čimbenik je rast ponude jeftinoga plina iz škriljevaca u SAD, što je dovelo do pada potrošnje ugljena, kojeg SAD i inače izvoze. Istovremeno s tim porastom ponude, usporava rast potražnje u Kini [koja troši više od pola kamenoga ugljena u svijetu], što dovodi do pada cijena. S druge strane, Europa uglavnom nabavlja prirodni plin na osnovu dugoročnih ugovora, uz cijene vezane uz cijenu nafte, pa je cijena po megadžulu energetskog sadržaja sad veća nego za ugljen. Treći čimbenik je propast Europskog sustava trgovanja emisijama (EU ETS), uz premale cijene za emisiju tone ugljikovog dioksida da bi imale utjecaj.

Slijedećih nekoliko godina niz starih TE na ugljen bit će isključeno, ali u gradnji su neke nove, naročito u Njemačkoj i Nizozemskoj. [Pri tom je važno da se radi o tehničkim preinakama, koje čine TE na ugljen gotovo jednako fleksibilnim kao TE na plin, tj. mogu brzo mijenjati snagu ovisno o varijacijama proizvodnje vjetro i solarnih elektrana. također, to nije posljedica odluke o isključenju nuklearki u Njemačkoj, donesenoj 2011., jer sve te TE su naručene ranije.]

Na dulji rok, izgledi za TE na fosilna goriva su slabi, zbog postojećih prevelikih kapaciteta, malog rasta ili čak opadanja potrošnje elektrike, brzog rasta obnovljivih i otpora javnosti. [Pritom je zanimljivo uočiti ekonomistički diskurs, gdje je izostanak rast uvijek loš, za razliku od ekologističkog pristupa: »zapadnoeuropska tržišta pate od smrtonosne kombinacije (…)«]. Najbolje perspektive za gradnju novih TE na ugljen su u Poljskoj (koja još proučava svoje potencijale plina iz škriljevaca) i Turskoj (brz rast potrošnje i želja da se smanji ovisnost o uvoznom prirodnom plinu). Također su obećavajuća tržišta Srbija, Bosna i Hercegovina i Kosovo.

Na dulji rok, jaču obnovu korištenja ugljena na ključnim tržištima zapadne Europe mogla bi donijeti uspješna komercijalizacija sustava hvatanja i skladištenja ugljičnog dioksida (Carbon capture and storage, CCS), ali to se ne očekuje prije 2030..

2013-08-12 (11. kolovoza 2013)

Localized Wind Power Blowing More Near Homes, Farms and Factories

Velika većine električne energije iz vjetra danas se proizvodi i velikim elektranama, od više desetaka ili čak stotina megavata ukupne snage, s pojedinačnim agregatima snage jedan do tri (pa i više) megavata. Upravo objavljeni izvještaj o situaciji u SAD, “2012 Market Report on Wind Technologies in Distributed Applications”, prvi put sumira podatke o distribuiranim vjetroelektranama malih snaga, od onih u dvorištu obiteljske kuće do većih, koje proizvedenu energiju predaju direktno nekom industrijskom pogonu, a ne mreži.

U desetgodišnjem razdoblju 2003.-2013., u SAD je 68% svih instaliranih turbina bilo distribuirano. Ukupno se radi o 69.000 turbina ukupne snage 812 MW, prosjek je dakle manje od 12 kilovata. Ta prosječna snaga raste s vremenom.

[U Danskoj i Njemačkoj također ima mnogo takvih malih vjetroagregata. U elektroenergetskom bilancu cijele zemlje to je malen dio, ali je važan za lokalnu zajednicu. O toj smo temi, da velik dio dobrobiti od obnovljivi izvora ide građanima i lokalnim zajednicama, a ne velikim kompanijama, često pisali.]

2013-08-11 (11. kolovoza 2013)

Researchers constrain the sources of climate- and health-afflicting air pollution from China

Glavni problem zagađenosti zraka u Kini i drugdje u istočnoj Aziji je čađa, koja nastaje nepotpunim izgaranjem ugljena u pećima u domaćinstvima i nafnih derivata u motorima automobila. Samo u Kini, ona uzrukuje više od pola milijuna preuranjenih smrti. Studija, koju je objavio tim znanstvenika iz Kine, Švedske, SAD i Južne Koreje bitno je promijenio spoznaje o tome. Znatno manji dio dolazi od izgaranja biomase.
[Više puta smo pisali o tome kako je opća ekološka situacija u Kini vrlo loša, ali da su vlasti počele te probleme ozbiljno shvaćati i ulagati napore da se smanje.]

2013-08-10 (11. kolovoza 2013)

A Greener, More Sustainable Source of Ingredients for Widely Used Plastics

Kad govorimo o ograničenosti zaliha nafte u svijetu i naftnom vršku (Oil Peak), rijetko spominjani, a potencijalno i veći problem od manjka nafte kao energenta je velika dragocjenost nafte kao sirovine u kemijskoj industriji, za proizvodnju plastika polimerizacijom. Ovaj članak govori o istraživanja za proizvodnju plastike iz biljnih i životinjskih masti i ulja, uključujući npr. otpadno ulje od kuhanja.

2013-08-9 (11. kolovoza 2013)

Land-use requirements of solar

Izvještaj američke National Renewable Energy Laboratory (NREL – djeluje kao institut povezan sa Department of Energy, federalnim ministarstvom energetike) o potrebnoj površini za proizvodnju električne energije iz fotonaponskih panela.

Jedan američki acre (jutro) je 4.047 kvadratnih metara. Paneli bolje kvalitete imaju vršnu snagu oko 130 W po kvadratnom metru. Za velike fotonaponske sustave, tamo gdje ima dovoljno površine, stavljaju se često jeftiniji paneli manje snage. Osim toga, izvještaj uračunava i prostor potreban za drugu opremu. Navodi se, na osnovu konkretnih podataka o izgrađenm FN elektranama u SAD, da je za proizvodnju 1000 kilovastati godišnje potrebno 2,8 jutara odnosno 11.330 kvadratnih metara za veće sustave, a nešto više za kućne. To je naravno tek prosjek, koji znatno varira o lokalnim meteorološkim prilikama.

Prostor naravno jste ograničavajući faktor, ali protivnici obnovljivig s time obično pretjeruju. Jedan prethodni izvještaj NREL-a, “Land-use Requirements and the Per-capita Solar Footprint for Photovoltaic Generation in the United States”, navodi da bi za zadovoljavanje 100% potreba za elektrikom u SAD trebalo panelima pokriti 0,6% površine.

A kad se govori o upotrebi prostora, bitna je i usporedba s fosilnim gorivima. Studija dvojice autora s Columbia University iz 2009. našla je, da kad se uračuna cijelokupni životni ciklus proizvodnje elektrike, uključujući direktno i indirektno preoblikovanje prostora, velike FN u jugozapadnom dijelu SAD zahtijevaju manje zemljišta nego prosječna elektrana koja koristi ugljen iz površinskih kopova.

Kompletni izvještaj, kao pdf, dostupan je na Svemrežju.

2013-08-8 (10. kolovoza 2013)

Desetljeće klimatskih ekstrema: 2001.-2010.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila ije izvještaj “The Global Climate 2001-2010. A Decade of Climate Extremes”. Državni hidrometeorloški zavod daje kratak prikaz i neke podatke o Hrvatskoj. U razdoblju 2001.-2012. u Hrvatskoj, po srednjim temperaturama samo je 2005. bila prosječna u odnosu na tridesetogodišnji prosjek 1961.-1990., dok su sve ostale bile tople, vrlo tople ili ekstremno tople.

»Preporučamo čitanje ovog WMO izvješća neovisno o tome jeste li meteorolog, zaljubljenik u meteorologiju, osoba čije provođenje slobodnog vremena ili poslovnih aktivnosti ovisi o vremenu i klimi ili novinar koji traži važnu i zanimljivu temu za reportažu. Izvješće je posebno po tome što na sažet način predstavlja bitne promjene u klimatskom sustavu i njihove posljedice (vrlo često s velikim materijalnim štetama i ljudskim stradanjima) te vrlo jasno naglašava koja su trenutna ograničenja u našem razumijevanju klimatskog sustava i kako su promjene u klimatskom sustavu povezane s društvenim, ekonomskim i tehničkim promjenama (npr. s porastom broja stanovništva i potrebom za pitkom vodom).

Nećemo pogriješiti ako uključimo ovo izvješće u obveznu lektiru svih sudionika u stručnoj i javnoj raspravi vezanoj za problem klimatskih promjena i njihovih posljedica. Društvo će trebati dovoljan broj angažiranih ljudi i financijskih sredstava da ozbiljno odgovori na sve istraživačke i praktične izazove koje problem klimatskih promjena postavlja ispred nas. Ipak, najveći izazovi koji su pred nama jesu brzina klimatskih promjena i visoka vjerojatnost još izraženijih promjena u klimatskom sustavu tijekom 21. stoljeća. Odgovornost svakog pojedinca kao i društva u cjelini je velika.«

2001-2010, A Decade of Climate Extremes

Priopćenje za javnost WMO, 3. srpnja 2013.. Cjeloviti izvještaj možete skinuti kao pdf.

U izradi izvještaja uzeto je u obzir 139 nacionalnih meteoroloških i hidroloških izvještaja te socio-ekonomski podaci i analize nekoliko agencija UN-a i njihovih partnera.

Svijet je u desetljeću 2001.-2010. iskusio snažan utjecaj klimatskih ekstrema bez presedana. To je bilo najtoplije desetljeće od početka modernog mjerenja 1850-ih. Više nacionalnih temperaturnih rekorda je srušeno nego u bilo kojem prethodnom razdoblju. Izvjewštaj analizira globalne i regionalne temperature i oborine, kao i ekstremne događaje – valove vručine, uragane, suše. Topi se led na Arktiku i Grenlandu i razina mora raste 3 milimetra godišnje, oko dvostruko više od 1,6 mm/god. tijekom 20. stoljeća; danas je globalna razina mora 20 cm viša nego 1880. g.. KOncentracija ugljičnoga dioksida u atmosferi porasla je za 39% u odnosu na 1750. g. (početak industrijske ere), metana za 158%, dušikovih oksida za 20%.

Dugoročni trend ne može se uočiti u manje od desetljeća, jer postoje varijacije iz godine u godinu, djelomično izazvane interakcijama između atmosfere i oceana, kao što su događaji El Nino i La Nina. El Nino dovodi od viših temperatura, kao 1998. koja je bila izrazito topla. U godinama okolnosti su bili ili neutralne, ili se pojavljivala La Nina, koja ima rashlađujući karakter. El Nino se pojavljuje 2009.- 2010..

U razdoblju 2001.-2010. globalna prosječna temparatura zraka iznad tla i mora bila je 14,47°C, što je za 0,47°C iznad tridesetogodišnjeg prosjeka 1961.-1990. te za 0,21°C iznad prosjeka 1991.-2000. (uz faktor nesigurnosti ± 0.1°C). Svaka godina unutar desetljeća osim 2008. bila je među 10 najtoplijih zabilježenih godina. Najtoplija godina u povijesti bila je 2010..

Desetljeće je bilo drugo najvlažnije od 1901.. Godina 2010. je bila najvlažnija od početka prikupljanja podataka. Veliki dijelovi globusa imali su natprosječne oborine, kao i vrlo česte i snažne poplave. Također su se natprosječno događale suše. Natprosječno česti su bili i tropski cikloni.

2013-08-7 (9. kolovoza 2013)

The Massive Demand For Solar In Asia Shows Us Where The Industry Is Headed

Još jedan izvještaj o aktualnim kretanjima i predviđanjima bliske budućnosti fotonaponskih panela. Oni koji olako pišu kako je to strašno skupo, fantazija isl., neka pažljivo pogledaju date podatke, kao i tko je objavio odnosno financirao izradu studija. Sve, jeli, neki zeleni frikovi koji ne znaju što je realna ekonomija: Bloomberg, Deutsche Bank, IMF i drugi.

Zaključak: globalno FN tržište se stabilizira uz cijene panela 60-70 centi po vatu vršne snage, a instalacije 1 do 1,20 dolara i taj bi proces trebao biti dovršen u slijedećih godinu dana. To daje uravnotežene troškove proizvodnje po kilovatsatu (LCOE) 10-20 centi, čime je postignut puni mrežni paritet u nizu zemalja, a u nizu drugih če za 2-3 godine, a cijena je na nivou LCOE iz termoelektrana na fosilna goriva i nuklearnih. Očekuje se dalji bum u instaliranju milijuna malih krovnih sustava. Veliku ulogu imaju i zadruge (kooperative) kao model ulaganja mnogo malih ulagača. Državni poticaji nisu dodatni trošak za porezne obveznike, nego samo djelomično nadoknađuju goleme faktičke subvencije koje u svim zemljama dobivaju fosilna goriva (po izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda).

2013-08-6 (9. kolovoza 2013)

Debunking the Renewables “Disinformation Campaign”

U mnogim masovnim medijima na engleskom govornom području prisutna je snažna kampanja protiv obnovljivih izvora energije, koje se na razne načine nastoji diskreditirati.

Primjer kako to funkcionira: »Yet a myth persists that countries lose more jobs then they gain when they transition to renewables. This upside-down fantasy rests largely on a 2009 study from King Juan Carlos University in Spain, by an economist reportedly tied to ExxonMobil, the Heartland Institute, and the Koch brothers. His study asserted that, on average, every renewable energy job in Spain destroys 2.2 jobs in the broader Spanish economy. This story was picked up by news media around the world and is still promoted by U.S. anti-renewables groups. But its methodology and assumptions were promptly demolished by the National Renewable Energy Laboratory and the Spanish government, among others.«

energyfactcheck.org

Sajt koji je postavio American Council on renewable energy (ACORE)

2013-08-5 (8. kolovoza 2013)

We need a new Apollo mission to harness the sun’s power – FT.com

Časopis “Financial Times” objavljuje poziv dvojice vrhunskih znanstvenika svim svjetskim državljanima (osobito najvažnijih zemalja iz grupe G-20) naslovljen “We need a new Apollo mission to harness the sun’s power”.

(…) Iskustvo posljednjih nekoliko godina sugerira da normalna politika i diplomacija nisu pogodne za riješenje problema klimatskih promjena. Samo jedna stvar ga može riješiti: tehnološki napredak. Mi to možemo napraviti. Da bi porazili sile Osovine, Saveznici su razvili atomsku bombu. Ugrožene hladnim ratom, SAD su poslale čovjeka na mjesec. Kad smo ugrošeni globalnim zagrijavanjem, sigurno trebamo slični napor da sačuvamo planet. Projekti Manhattan i Apollo nagažirali su najbolje umove njihvogo doba iz nekoliko zemalja. Ali danas napor mora biti međunarodni.

Projekt mora imati jasan cilj – kao atomska bomba ili čovjek na mjesecu. Predlažemo slijedeće: omogućiti da elektrika bude producirana masovno i jeftinije iz solarne energije nego iz fosilnih goriva. (…) Predložili bismo 2025. g. kao ciljni datum za taj plan. Do tada bismo trebali očekivati masovni solarnu elektricitet dostupan komercijalno po nesubvencioniranim cijenama 24 sata dnevno. (…)

Sve zemlje G20 trebale bi biti pozvane da se prikluče tom istraživačkom projektu. Članstvo bi bilo dobrovoljno, ali sudjelovanje SAD i Kine bit će ključno, i one trebaju igrati vodeću ulogu. (…)

Zašto se, možete pitati, koncentrirati na solarnu energiju? trebamo koncentrirani napor na jedan izvor koji ima najjasnije šanse za uspjeh. Prikupljanje solarne energije fotonaponskim ćeijama postaje sve jeftinije svaki dan i već je blizu ekonomičnosti u područjima bogatim suncem. Svaki kontinent ima takva područja. Cijene distribucije elektriciteta također opadaju svaki dan. Skladištenje je najteži izazov; potrebni su prodori u osnovnoj znanosti o baterijama. To je međutim dostižno. (…)«

2013-08-4 (8. kolovoza 2013)

Regulating electron ‘spin’ may be key to making organic solar cells competitive

Osnov solarnog (fotonaponskog) panela je solarna ćelija, koja pretvara dio energije sunčevog zračenja u električnu. Današnje su solarne ćelije, u raznim izvedbama, zasnovane na siliciju. Druga mogućnost su organske ćelije, koje sadrže molekule zasnovane na ugljiku i imitiraju organsku fotosintezu koju čine biljke. Zasad su po učinkovitosti daleko iza silicijskih (12% prema 20-25%). Nova istraživanja daju nadu da bi se to moglo bitno poboljšati.

2013-08-3 (7. kolovoza 2013)

Is regulation the last refuge of the fossil fuel industry?

Spominjemo često izranjajući preobrazbu elektroenergetskog sustava, ka decentraliziranoj proizvodnji i mikromrežama. Solarni paneli danas su “grid-parity” u mnogim područjima i bez subvencija, male biomase uz kogeneraciju nemaju veće ujednačene troškove proizvodnje (LCOE) nego velike TE na fosilna goriva, a imaju socijalne prednosti (trošak za gorivo ide lokalnim ljudima i zajednicama).
Sad, kad je tako sa slobodnim tržištem – ugrožena elektroprivredna poduzeća hvataju se za postojeće propise, koji onemogućavaju konkurenciju. (Da grad npr. izgradi malu kogeneraciju pa struju prodaje stanovništvu umjesto “Elektre”.) Čudna iverzija u odnosu prema slobodnom tržištu i državnoj regulaciji!

2013-08-2 (5. kolovoza 2013)

Philippines plans to shift to 100% renewables in 10 years

Filipini – stopostotno zadovoljavanje potrebe za elektirčnom energijom iz obnovljivih? Malo vjerojatno da će to biti za deset godina, ali je svakako moguće. Filipini imaju dossta hidroelekrana, veliki potencijal u geotermalnoj energiji koji se sad počinje koristiti, te dobre potencijale za vjetar i sunce. Zabrinuti su zbog klimatskih promjena koji na njihove otoke mogu snažno negativno utjecati, a također je i ovisnost o uvozu ugljena (iz kojeg sada uglavnom proizvode električnu energiju) velik trošak.

Philippines Power Report Q4 2012 7176113

Potrošnja električne energije po stanovniku je niska (oko 600 kWh/stan) i normalno je očekivati da bitno poraste.

Imaju i dosta prirodnoga plina i tržišni analitičari (koji vrlo oprezno predviđaju, ne računajući na spektakularne zaokrete) očekuju da će njegov udio u proizvodnji električne energije (sada 37%) rasti.

»An initial assessment by the Philippines Department of Energy (DoE) has placed the country’stotal wind potential at 76 gigawatts (GW) (across a 10,000 square kilometre area). Other DoEestimates of renewable energy potential in the country are: 4.41GW from geothermal energy;147MW from hydro applications in Visayas; 1.78GW from mini-hydros from 888 sites; and anannual potential average of 5.0-5.1kWh/m2/day from solar power.«

2013-08-1 (4. kolovoza 2013)

The Lobster Bubble: Maine’s Lobster Boom, And Why Experts Predict A Dramatic Bust

Konkretan primjer ekološko-ekonomskih problema koji nastaju u ribarstvu: brzi rast izlova, nestanak nekih vrsta, rast drugih, prelov, opasnost trajnog narušavanja ekološke ravnoteže.Tijekom mnogo godina, u zaljevu Maine intenzivno su lovljeni bakalar, oslići i druge vrste riba, do točke istrebljena. Nestanak predatora doveo je do naglog rasta populacije jastoga, te šesterostrukog uvećanja izlova (čovjek je zamijenio morske predatore). Visoke temperature međutim jastozima jako smetaju, a temperatura voda zaljeva zadnjih 30-ak godina stalno raste. Lov na jastoge je odlično reguliran, lokalno ekološki održiv , ali klimatske promjene mogle bi dovesti do uništenja lokalnih zajednica, koje stoljećima žive od ribolova.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s