svibanj 2013

Vijesti i komentari objavljeni tijekom svibnja 2013. na facebook stranici “Ekološka ekonomija”. Ovdje su numerirane (od br. 1 do 99; ukupno 13.600 riječi – klasičnim riječnikom, 50-ak kartica teksta) i navedene po datumima, redoslijedom od najnovije ka starijima. U pravilu, svaki kratki članak sadrži jednu aktualnu poveznicu, te kraći ili duži opis. Ponekad postoje i dodatne poveznice. Obično je dan i kratki komentar, koji dopunjuje vijest dodatnim informacijama, naročito ukazujući na širi kontekst u okviru međuodnosa ekonomije i ekologije. Povremeno, ovdje na blogu objavljujemo pregled povezanih vijesti, s dodatnim informacijama i komentarimam.

2013-05-99 (31. svibnja 2013)

Protecting Eagles While Working to Guide Wind Development

U SAD se razvila emotivna rasprava o činjienici da vjetroturbine ponekad ubijaju orlove. U članku se priznaje da problem postoji i poziva na zajednički razvoj kriterija da se šteta minimalizira.
[Pisali smo ranije, a također objavili jedan članak na blogu, o utjecaju vjetroturbina na ptice i šišmiše. U Europi je diskusija vođena i uvedene su neke mjere, naročito u Španjolskoj.] Članak na blogu, 27. srpnja 2012.: Utjecaj vjetroelektrana na ptice i šišmiše

2013-05-98 (31. svibnja 2013)

NET | Nacionalni energetski tjednik | Vol. 02

“Energomedia servis”, koji vodi i portal croenergo.eu, pokrenuo je on-line časopis NET – Nacionalni energetski tjednik. Na ovoj poveznici možete on-line pročitati br. 2.

2013-05-97 (31. svibnja 2013)

World Bank Announces Renewed Support for Large Hydropower

Danas smo prenijeli već dvije vijesti koje se tiču velikih hidroelektrana, pa evo i treća, globalnog značaja.
Na Svjetskom kongresu Međunarodnog udruženja za hidroenergiju (International Hydropower Association) u Maleziji, predstavnik Svjetske banke objavio je da će Banka, nakon dva desetljeća, ponovo podržavate investicije u velike hidroelektrane. Banka je nedavno redefirnirale svoje glavne prioritete: piticati prosperitet i suzbijati siromaštvo, a istovremeno izbjeći porast globalne temperature za 4°C. To se ne može postići bez pune potpore hidroenergiji. Banka je izdvojila oko milijardu USD za hidroenergetske projekte u najsiromašnijim zemljama. Pri planiranju međutim treba uzeti u obzir dugoročnu održivost, čak i preko 50-100 godina, te poduzimati mjere smanjivanja i nadoknađivanja štetnih utjecaja na okoliš.

2013-05-96 (31. svibnja 2013)

Small dams on Chinese river harm environment more than expected, study finds

Analiza utjecaja na okoliš niza malih brana hidroelektrana na rijeci Nu u Kini pokazuje da je utjecaj na okoliš veći nego što se očekivalo, te je, gledano u odnosu na proizvodnju električne energije, veći nego kod velkih brana.
[U prikazu na sciencedaily.com ne piše međutim o kolikim se snagama radi, i što zapravo u Kini smatraju “malim”. Za utjecaj hidroelektrana na okoliš ne može se oslanjati na opća razmatranja – svaki je slučaj naravno poseban.]

2013-05-95 (31. svibnja 2013)

Global warming caused by CFCs, not carbon dioxide, study says

Je li ovo studija, koju su klimatski negatori desetljećima čekali, tvrdeći kako je sve to sa stakleničkim plinovima i čovjekovom utjecaju na globalno zagrijavanje besmislica ili zavjera? U časopisu ‘International Journal of Modern Physics’ grupa istraživača objavila je analizu, koja im barem djelomično daje za pravo. Po njima, za globalno zagrijavanje od 1970-ih doduše jest kriv čovjek, ali ne emisijom ugljičnoga dioksida, metana i drugih stakleničkih plinova, nego klor-flour-karbonata (CFC), grup3e umjetnih spojeva za koje je poznato da razaraju stratosferski ozonski sloj. Oni tvrde, da se Zemlja od 2002. zapravo hladi, što je razultat poduzetih mjera za eliminiranje CFC-a. [Klimatolozi međutim kažu da se atmosfera ne hladi, te da se trenutno većina dodatnog zagrijavanja odnosi na oceane.] Ove tvrdnje svakako će izazvati kontroverze.

[Treba upozoriti, da je glavni problem s globalnim zagrijavanjem, a i s nizom drugih tema kao što je i razaranje ozonskoga sloja, politička, a ne znanstveni odabir. Naime, hoćemo li poduzeti nešto protiv moguće opasnosti tek kad je neka opasnost znanstveno sigurno dokazana, ili barem s vjerojatnošću od 99% ili slično, ili čemo slijediti “načelno predostrožnosti” (precautionary principle) i poduzimati mjere i na osnovu snažnih indicija? Za lijekove npr. uvedene su stroge kontrole zbog mogućih negativnih popratnih učinaka, još prije stotinu godina, na osnovu loših iskustava kad je novoformirana farmaceutska industrija bila počela izbacivati na tržište navodne lijekove bez dovoljne potpore. Sada EU zabranjuje korištenje grupe pesticida, jer postoje indicije da izazivaju pomor pčela, iako to nije apsolutno dokazano.]

2013-05-94 (31. svibnja 2013)

Sharks worth more in the ocean than on the menu

Ekonomske računice: više se novca ubere i više radnih mjesta otvori od turista, koji žele roniti i promatrati morske pse u oceanima, nego od lova na njih za hranu, prema studiji istraživača sa Sveučilišta Britanske Kolumbije.

2013-05-93 (31. svibnja 2013)

Ethiopia starts diverting Blue Nile for 6 GW Grand Renaissance

Etiopija je započela skretanje vode Plavog Nila, za potrebe goleme hidroelektrane od 6.000 MW koja je u gradnji, uz investiciju od 12 milijardi USD. Izgradnja bi trebala biti dovršena 2016.. Spor je u tijeku sa Sudanom i Egiptom, koje se pozivaju na ugovor iz kolonijalnog doba po kojem imaju pravo na korištenje 90% voda Nila.

2013-05-92 (31. svibnja 2013)

Sweden government will not subsidise new nuclear power plants

Švedska je 1970-ih i 1980-ih sagradila 12 nuklearnih reaktora. Ukupnu potrošnju električne energije znatno je povećala (po stanovniku približno dvostruko više nego Njemačka, Velika Britanija, Francuska…). Antinuklearni pokret jačao je 1980-ih i 1990-ih, pa je bila donesena odluka o prijevremenom zatvaranju reaktora i istupanju iz nuklearne energije. Dva reaktora su isključena. Međutim, 2010. godine vlada je poništila tu odluku.

Sadašnjih 10 reaktora trebaj ubiti isključeni između 2022. i 2035., računajući s vijekom od 50 godina. Vlada je sad odlučila da država neće davati financijsku podršku novim nuklearnim projektima. Nikakva konačna odluka nije donesena i odluka o energetskoj budućnosti ostaje nejasna.

2013-05-91 (27. svibnja 2013)

Energetske zadruge – prema budućnosti zajedničkih dobara

Članak promovira energetske zadruge (kooperative) kao mehanizam i u Hrvatskoj. Često tu temu spominjemo na ovoj stranici.

2013-05-90 (27. svibnja 2013)

Merkel i Li pozvali na prekid sukoba oko solarnih ploča

Kina i Njemačka imaju snažnu ekonomsku suradnju. Kina izvozi solarne panele u Njemačku i nižim cijenama uništava njemačke proizvođače, ali strojeve az njihovu proizvodnju uvela je iz Njemačke.

2013-05-89 (27. svibnja 2013)

Solar Power’s Massive Price Drop (Graph)

Grafikon, koji je izradila financijska konzultantska tvrtka Bloomberg, prikazuje pad cijena fotonaponskih panela u razdoblju 1977.-2013.. U tih 36 godina, cijena je pala stostruko.

2013-05-88 (27. svibnja 2013)

Poland delays tax on shale gas until 2020

Poljska ima značajne rezerve prirodnoga plina iz škriljevaca i priprema se za njihovu eksploataciju. Potiču privatni kapital, ali mu daju i uvjete, da bi nacionalno gospodarstvo imalo koristi – što kompanijama naravno nije drago.
»Poljska planira odgoditi naplatu poreza na proizvodnju plina iz škriljevaca za pet godina i unaprijediti regulatorni okvir, da bi privukla investitore u njegovu eksploataciju. Zakon o porezu na ugljikovodike stupit će na snagu 2015., ali porezi će se naplaćivati tek 2020.. Poljska je dala više od 100 dozvola za eksploataciju, ali posljednja revizija resursa i najava da će korisnici morati uzeti državnu komapniju kao partnera u proizvodnji, doprinijeli su nevoljkosti novih investitora; ranije ovog mjeseca, kompanija Talisman je odlučila povući se iz Poljske, a Marathon Oil n<astoji prodati svojih 11 licenci.«

2013-05-87 (27. svibnja 2013)

Prenosim s portala Energetskog instituta “Hrvoje Požar”:

Info-dan o biometanu – program (pdf)

Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na II. Info-dan o biometanu, koji će se održati u Energetskom institutu Hrvoje Požar, Savska cesta 163, Zagreb, 28. svibnja 2013., s početkom u 09:30h u organizaciji Energetskog instituta Hrvoje Požar.

Konferencija se održava u okviru projekata GreengasGrids, Bio-methaneRegions i BIOMASTER, koje sufinancira EU program Inteligentna energija za Europu, a sudjelovanje na info-danu je besplatno.

2013-05-86 (27. svibnja 2013)

Permakultura – revolucija zamaskirana u vrtlarstvo

»Permakultura nudi sva znanja za održivi razvoj na jednom mjestu – kombinaciju tradicionalnih vještina i novih tehnologija zasnovanih na znanstvenim istraživanjima. Ja sam osobno bio nezadovoljan životom u gradu i po završetku fakulteta shvatio sam da ću se puno lakše izraziti u nekoj humanijoj sredini. Kad smo pokretali Reciklirano imanje, sve smo morali sami učiti od početka, prvenstveno preko interneta.

Krenuli smo paralelno s graditeljstvom i proizvodnjom hrane, vrtlaranjem po organskim principa bez upotrebe kemikalija, da bi skužili da U Hrvatskoj nemamo koga pitati kako se to radi. Bilo je tu tisuću pogrešaka. (…) Jedna od zamki učenja preko interneta, upozorava on, je da se sve napisano doima lako za izvedbu, no u realnosti u sve treba uložiti strašno puno truda i energije. «

2013-05-85 (26. svibnja 2013)

Desertec: All dried up?

Spektakularni projekt Desetec, koji je prije nekoliko godina pokrenula grupa prvenstveno njemačkih kompanija, odgođen je do daljnjeg. Craig Morris na portalu renewabesinternational.net objašnjava da je projekt od početka bio nerealističan. Ideja je bila gradnja prvenstveno koncentracijskih solarnih elektrana (CSP) u Sahari, te izvoz u Europu. Posljednje godine donijele su međuti eksploziju fotonaponskih sustava, koji se grade blizu mjesta potrošnje.

»Na kraju, Desertec je (kao pučinske vjetroelektrane) u osnovi bio velika reklamna kampanja za velike korporacije, koje još ne razumiju potencijal distribuiranih obnovljivih. Ili možda razumiju i s pravo ih vide kao prijetnju njihovom poslovnom modelu. Konačno, ostaje za vijdete hoćemo li uopće trebati velike korporacije ako se okrenemo distribuiranim obnovljivima. «

2013-05-84 (26. svibnja 2013)

“No additional coal plants in Germany”

Njemačka je prošle godine pustila u pogon dvije nove termoelektrane na ugljen, a osam ih je u izgradnji. To međutim (kako smo već pisali) nije posljedica odustajanja od nuklearne energije (iz 2011.), jer posljednja odluka od gradnji nove TE na ugljen datira iz 2009..

Ovaj članak je osvrt na studiju o budućnosti TE na ugljen u Njemačkoj, koji je jedna konzultantska kuća napravila za Ministarstvo energije i klimatskih promjena Ujedinjenog Kraljevstva. Procjenjuju da u doglednoj budućnosti neće biti novih gradnji. Obnovljivi izvori »smanjuju proizvodnju svih termalnih elektrana i smanjuju cijene elektrike«. Porast instalirane snage vjerojatno neće dovesti do porasta proizvedene energije (osim možda za izvoz, procjenjuje autor članka). Procjena je da će instalirani kapacitet u TE na ugljen, koji danas iznosi 42 GW, do 2035. pasti na oko 15 GW.

2013-05-83 (26. svibnja 2013)

Tesla repays Department of Energy loan nine years early

Hrvatska bi možda trebala razmišljati o činjenici da se najpopularniji proizvođač električnih automobila u SAD, koji odlično posluje i stalno povećava proizvodnju, zove Tesla Motors.

Osnovana 2003, kompanija se financirala iz privatnih izvora i na tržište plasirala svoj mode Roadstar i razvila model S. Godine 2010, dobili su zajam od saveznog ministarstva energetike (Department of Energy) SAD, u okviru “Advanced Technology Vehicle Manufacturing program” od 451,8 milijuna USD.

Sada su cijeli zajam isplatili – devet godina prije roka!

2013-05-82 (26. svibnja 2013)

EU Solar Import Duties Seen Hurting China-U.K. Companies

Članak Marca Roce iz savjetničke tvrtke Bloomberg predviđa posljedice zaštitnih carina za kineske fotonaponske ćelije i panele, koje Europska unija uvodi od 6. lipnja, zbog optužbe za damping. Carina je veća nego što se ranije očekivalo. Cijene će naglo skočiti za oko 45% i dostići 0,97 USD/W.

Procjena je međutim da to neće pomoći obnovi proizvodnje u Europi. Glavni dobitnici bit će tvornice u Tajvanu, Maleziji, Singapuru (kamo su neke europske tvrtke već prebacili većinu proizvodnje, a mogle bi i kineske).

Predstavnik najvećeg kineskog proizvođača Trina Solar kaže da su profitne stope u industriji već male. Investitori će se povući, opast će potražnja. Izgubit će europski proizvođači invertera i drugih komponenti i to će biti gubitak za sve. U samoj Kini, propast će mnoge od stotinjak pogođenih kompanija i opstati najbolje.

Najviše će biti pogođeni developeri velikih solarnih farmi u Europi, koji obično koriste jeftinije module i panele, a u manjoj mjeri manje instalacije, koje obično koriste kvalitetnije njemačke, korejske ili japanske panele.

2013-05-81 (26. svibnja 2013)

Lead-acid batteries – merely a launch pad for something better?

Njemačka je od 1. svibnja uvela subvencije za električne baterije, za vlasnike fotonaponskih sustava. Očekuje se da će postavljeni kapaciteti baterija sa sadašnjih 8 MW do kraja 2017. porasti na 4.900 MW. Iako su olovno-kiselinske baterije u praksi dobro ispitane i jeftine, većina ponuđača na tržištu danas nudi novije, litij-ionske, znatno povoljnijih performanci ali u praksi još nedovoljno iskušane. Baterije moraju trajati 20 godina (koliko i fotonaponski paneli) i izdržati oko 7.000 potpunih punjenja i pražnjenja bez gubitka kapaciteta.

2013-05-80 (25. svibnja 2013)

Lines in the Sand

Poznata okolišarka i klimatska novinarka [climate journalist] Elizabeth Kolbert završava svoju knjigu “Field Notes from a Catastrophe” iz 2006. riječima: »Može se činiti nemogućim zamisliti da tehnološki napredno društvo može izabrati, u bitnom, uništiti samo sebe; ali to je ono što sada činimo.«

U ovom članku, ona komentira vijest da su mjerni uređaji na Mauna Loa, na Havajima, prvi put izmjerili koncentraciju ugljičnoga dioksida u zraku od 400 ppm (400 čestica na milijun). Nije sigurno kad je koncentracija posljednji put bila takva; možda u srednjem pliocenu, prije tri milijuna godina. Tada su ljetne temperature na Arktiku bile gotovo 8 stupnjeva celzijusa više nego danas, a nivo mora bio je oko 25 metara viši.

Autorica u tom svjetlu sagledava aktualnu žestoku raspravu u SAD o gradnji naftovoda Keystone XL, koji bi povezivao nalazišta “nestandardne nafte” iz bituminoznog pijeska [tar-sands] u Kanadi s rafinerijama u SAD. Kanadska vlada je navodno za ovu godinu izdvojila više od 16 milijuna dolara za promociju ovog projekta. Kanadski ministar prirodnih resursa Joe Oliver prijetio je da će Kanada pokrenuti postupak pred Svjetskom trgovinskom organizacijom protiv Europske unije, ako označi naftu iz bitumenoznog pjeska kao visokozagađujući proizvod.

Danas SAD iz Kanade uvoze oko milijun barela nafte iz bitumenoznog pijeska dnevno, čime pokrivaju oko pet posto svoje potrošnje nafte (18 milijuna barela dnevno). Argument je da je dobro to povećati, jer je Kanada pouzdaniji partner nego recimo Irak, a ako ju ne uvezu SAD, mogla bi je kupovati Kina.

Problem “nestandardne nafte” jest da ona u prirodi nije u tekućem stanju [“oil”, ulje], što je lako za vađenje. Katran je polutvrd i treba biti ili iskopan, ili rastopljen. Za to se troši mnogo energije (u obliku prirodnoga plina) i emitira znatno više ugljičnoga dioksida nego pri crpljenu klasične nafte. Također se troše i pritom onečišćuju goleme količine vode.

Globalni problem s klimatskim promjenama, ukazuje autorica, jest da prema svim proračunima čovječanstvo ne smije dozvoliti sebi da izvadi iz zemlje i spali sve postojeće zalihe čak ni konvencionalnih fosilnih goriva. Posljedice bi bile katastrofalne, s porastom globalne temperature više od četiri stupnja celzijusa iznad današnje razine.

Ekologisti, koji vode kampanju protiv projekta, nadaju se da će predsjednik Obama prihvatiti njihovo stajalište. Time, naravno, ukazuje Kolbert, neće biti dotaknut glavni problem: prevelika potrošnja.

Fort McMurray

»Ovo područje će mnoge koji su čitali Tolkienove Gospodare prstenova podsjetiti na tmurdni Mordor: 24 sata na dan, 7 dana u tjednu posvuda su kamioni, tegljači, harvesteri i autobusi, rovokopači visoki kao šesterokatnice. Teretnjaci, tkz. Caterpillari se redaju kao na traci, napunjeni bitumenskim pješčenjakom, do drobilica, postrojenja na usitnjavanje, te složenim kemijskim postupcima dobivaju sirovovu naftu, dok ostaci, 500 000 tona otrovnog mulja na dan odlaze u taložne bare, površine 130 četvornih kilometara nekadašnjeg šumskog područje.«

2013-05-79 (25. svibnja 2013)

European Commission must consider needs of small and medium sized seed producers

Zelene stranke u Europi reagiraju sa zabrinutošću na novi prijedlog Europske komisije o regulaciji sjemena. Europska zelena stranka pozvala je Komisiju da obrati veću pažnju na potreba malih i srednjih proizvođača sjemena, ističući da prijedlog favorizira glavne industrijske aktere na globalnom tržištu sjemena. Prema prijedlogu, proces registracije novih sorti [seed variaties] je skup i kompliciran. (…)

SMS-Zeleni, slovenska zelena stranka, također je izrazila duboku zabrinutost povodom novog prijedloga. Boje se da bi uvećani troškovi povezni s novim prijedlogom smanjili genetičku raznolikost sjemenja. Štoviše, takva legislativa bi uništila lokalne, osobne i male eko-poljoprivrednike. (…)

Registriranje sorti sjemenja zahtijeva birokratske vještine, vrijeme i novac. Bilo bi nemoguće za male pojoprivrednike i porodice koje koriste ili osobno prodaju svoje vlastito sjeme i proizvode, da ih zadovolje. Skupa procedura registracije značila bi da bi mali proizvođači sjemena, poljoprivrednici i vrtlari bili prisiljeni prestati proizvoditi vlastito sjeme, te kupovati standarizirane prozvode industrije. (…)

2013-05-78 (24. svibnja 2013)

Hundreds of Billions Now Flowing to Clean Energy

U sektor čiste energije tijekom 2012. uloženo je u svijetu 269 milijardi dolara.

Tijekom prošle godine, u svijetu je u sektor čiste energije uloženo 269 milijardi dolara. To je za 11% manje nego 2011., ali je peterostruko više nego 2004.. Gotovo sav financijski pad uzrokovan je naglim padom cijena solarne i vjetrene opreme.

Pad ulaganja zabilježen je u SAD, zbog smanjivanja poticaja i blokade u radu Kngresa. Kina je povećala ulaganja za 20%, na 65 milijardi USD, te potiče snažan rast na izranjajućim tržištima raznih zemalja, kao što su Indija i Južna Afrika. Japan je povećao ulaganja za 75%.

»Stoga, usprkos nedavnom medijskom fokus na rast plina iz škriljevaca i nekonvencijalne nafte u Sjevernoj Americi, veća energetska priča je globalna: nove tehnologije i stotine milijardi dolara invsticija postojano postavljaju temelje za nisko-ugljičnu globalnu ekonomiju«, zaključuje Chris Flavin.

2013-05-77 (24. svibnja 2013)

Koliko bi plaćali za otkup energije iz 100.000 solarnih elektrana?

Piše: Zoran Oštrić

Objavljeno kao komentar uz dolje navedeni članak na portalu croenergu.eu

Uvaženi stručnjak Marijan Kalea (čija dva priručnika su mi stalno pri ruci!), nažalost, uporno nastupa kao zadrti konzervativac kad se radi o obnovljivima. Ovdje on naravno direktn odogovara na jednu zamisao, (100.000 krovnih sustava po 10 KW), koja se sad razrađuje kao način, da se Hrvatska uključi u energetski zaokret (Energiewende) i ispuni ono, što je Europska unija kao cilj prihvatila (prekjučer je bila prezentacija “Okvir za strategiju niskougljičnog razvoja”. EU o tome misli sasvim ozbiljno, ako se želimo u to uklopiti, trebali bismo 2050.. imati, kao i Njemačka, 80% proizvodnje električne energije iz obnovljivih. Naravno, to znači da moramo intenzivno raditi svih slijedećih 37 godina, ne vrtiti palčevima do 2049., kako smo navikli. Da, naravno, za to treba ulagati novac. Izgleda savršeno razumno uvijek se pozivati na to “ali mi novca nemamo!”, pa ajmo mirno i dalje graditi termoelektrane na ugljen isl.. Međutim, ako govorimo o subvencijama u energetici, danas se slažu i IEA, i IMF i vlade G-8 idr., da su glavni problem goleme subvencije za fosilna goriva, a ne ove za obnovljive. Za vjetroelektrane, imamo cilj zapisan u važećoj strategiji, a garantirana otkupna cijena je 73 lipe po kWh, i to samo za 14 godina, a to je cijena MANJA nego što je današnja cijena proizvodnje u termoelektranama Sisak i Rijeka, zato i ne rade već 4 godine (trenutno jeftino uvozimo struju, zahvaljujući tome, što u međunarodnoj trgovini električnom energijom na europskom tržištu cijenu određuju marginalni, a ne prosječni troškovi proizvodnje). To je jeftino, i bit će još jeftinije, samo se eto to posebno iskazuje na računu za struju, a za druge izvore nije. Za fotonaponske panele u Njemačkoj navodi stariju garantiranu cijenu, i to za najmanja postrojejnja. Od 1. svibnja ona je 15,07 c/kWh za postrojenja do 10 kW, za postrojenja od 1 do 10 MW je 10,44 centa, a za veće nema ništa. A Nijemci imaju instalirano u ovom trenutku oko pet tisuća puta više kapaciteta FN. Garantirane cijene ulaganje su u razvoj tehnologije, industrijska politika s računicom da će se nova tehnologija širiti puno brće nego bez toga, pa će pasti cijene, i to besprijekorno uspijeva, i u Njemačkoj, i u SAD, i u Kini i drugdje. Kad mi dođemo do 100.000 sustava (ništa nerealno, Nijemci ih imaju danas preko milijun, Taijani preko 300.000, Australija milijun), naravno, garantirana otkupna cijena će biti manja, pa izraćun na osnovu cijene od 2,5 kn/kWh ne vrijedi. Danas još nema ni sto instaliranih sustava. A nakon isteka 14 godina, zbog nultih marginalnih troškova, imat ćemo već totalno drugačiji elektroenergetski sustav. To se već događa u SAD, pada prosječna cijena za potrošače. Slijedeća etapa, u koju su sad zakoračili u Japanu i u Njemačkoj, jest masovno postavljanje baterija, u domaćinstvima (vezano uz FN sustave), na nivou mikro-mreže ili lokalne distributivne mreže; Njemačka je za njih od 1. svibnja uvela poticaje. HEP će možda propasti, jer više jednostavno neće biti potreban. Elektroprivredne organizacije u SAD danas se boje takve perspektive. Sve je to dramatična promjena, i meni je shvatljivo da se stručnjak, koji izvrsno pozna sadašnji sustav, baziran na centraliziranoj proizvodnji u velikim elektranama, teško prihvaća da se to revolucionarno mijenja. Ali to se upravo događa, svuda oko nas. Slijedimo ono što rade najuspješnije privrede u svijetu, nemojmo zadrto ostajati kod naizgled logičnog načela “pleti kotac kao otac”, tj. slijediti samo tradicionalna, “dobro provjerena” tehnička i poslovna rješenja. O takvim stvarima pišem svakodnevno na svojoj fb stranici i blogu “Ekološka ekonomija” (pa ću objaviti i ovu svoju ad-hoc reakciju).

2013-05-76 (24. svibnja 2013)

Pinpointing how nature’s benefits link to human well-being

svi znamo da od prirode dobivamo brojne koristi: vodu, hranu, drvo, inspiraciju, relaksaciju… Kako to kvantitativno izraziti? Dva upravo objavljena znanstvena rada, nastala u kinesko-američkoj suradnji, istražuju povezanost dobrobiti ljudi i ekosustava. Razvili su dva sustava kvantitativnih indikatora.

2013-05-75 (24. svibnja 2013)

More Emphasis Needed On Recycling and Reuse of Li-Ion Batteries

Posljednjih tjedana ovdje na stranici i na blogu mngo smo pisali o važnosti i nagloj ekspanziji baterija za pohranu električne energije. Svaka tehnologija, naravno, ima neke negativne utjecaje na okoliš. Danas se litijum-ionske baterije malih snaga nalaze u stotinama milijuna elektronskih uređaja. Znanstvenici upozoravaju na opasnost za okoliš i potrebu za snažnijim politikama vlada za poticanje odvojenog prikupljanja, recikliranja i ponovnog korištenja materijala. A naravno, kod baterija većih snaga, koje se sad počinju postavljati u domaćinstvima i u okviru distributivnih mreža, od početka moraju postojati strogi standardi zaštite okoliša i materijalne oporabe-.

2013-05-74 (24. svibnja 2013)

Intervju sa SOLVIS d.o.o

Na blogu “Solarni biznis” objavljen je intervju s Jasminom Novak, projekt menadžerom kompanije “Solvis” iz Varaždina, proizvođačem fotonaponskih panela. Na ovoj stranici više smo puta prenosili vijesti o bespoštednom trgovinskom ratu koji se u proizvodnji FN panela odigrava na svjetskom tržištu. Solvis je mali igrač, ali se dobro drži. Osnovani su 2009. s kapacitetom od 20 MW vrpne snage godišnje, danas proizvode 50. Sada imaju 80 zaposlenih, nadaju se daljnjem rastu. Veliku većinu proizvodnje izvoze na tržište EU, tek 2012. su nešto počeli prodavati i u Hrvatskoj. Našli su svoju “nišu” na tržištu: »Nadamo se povećanju izvoza u dijelu specijalnih proizvoda, custom made modula, jedan od tri smo proizvođača u EU koji to mogu napraviti a za kojim postoji potražnja.«

2013-05-73 (22. svibnja 2013)

Cancer and Birth Defects in Iraq: The Nuclear Legacy

Kao posljedica korištenja municije sa osiromašenim uranom od starne SAD i “Koalicije voljnih” u napadu na Irak prije deset godina, znanstvenici su pronašli visoke rezine kontaminacije uranom u uzorcima tla. Već ranije, lokalne bolnice uočile su dramatično povećan broj slučajeva raka kod djece i defekaka kod novorođenčadi.

2013-05-72 (21. svibnja 2013)

EU energy chief says EU to look at fracking this year

Jedan od aktualnih značajnih problema o kojima se u Europskoj uniji sada diskutira, i Hrvatska će kao ravnopravna članica ubuduće sudjelovati: koji su potencijali tehnologije frackinga za vađenje prirodnoga plina iz škriljevaca u Europi, i koliko su važna ekološka ograničenja i opasnosti?
[U Hrvatskoj se sad priprema Zakon o ugljikovodicima.]

2013-05-71 (20. svibnja 2013)

World Wind Energy Association plans 500 GW of wind capacity by 2016

Prema podacima Svjetskog saveza za energiju vjetra (WWEA), u svijetu je prošle godine instalirano 45 GW kapaciteta vjetroelektrana, od čega više od pola (po 13 GW otpada) na Kinu i SAD, a treća je Indija s 2,5 GW. Broj zemalja koje koriste energiju vjetra dosegao je stotinu (posljednji se pridružio Island). Ukupno instalirani kapacitet dosegao je 282 GW. WWEA očekuje da će globalni kapacitet 2016. g. premašiti 500 GW, te da bi mogao doseći 1.000 GW već 2020. g.

2013-05-70 (19. svibnja 2013)

12.2 GW Of New Solar Approved Until February In Japan

4. svibnja objavili smo poveznicu na članak objavljen na renewableenergyworld.com, gdje se iznosi procjena da su do kraja prošle godine u Japanu prijavljeni projekti gradnje solarnih elektrana snage 6,7 GW. Autor, iako je promotor obnovljivih, upozorava da prebrzi rast ne mora biti dobra stvar.
U ovom članku navode se objavljeni podaci o projektima prijavljenim do kraja veljače, koje je nadležno ministarstvo odobrilo za feed-in ugovor. Ukupna snaga porasla je na 12,2 GW. Vjetroelektrane su još daleko iza, čemu je možda bar djelomično uzrok da za VE treba znatno dulja procedura razrade projekta.

2013-05-69 (19. svibnja 2013)

Odd Twist: US Solar Company Sells Solar Panels To China

Za one koji prate ovu industriju, i trgovački rat SAD i EU protiv Kine, prodavati solarne panele Kinezima zvuči kao prodavati pijesak Arapima. 🙂

2013-05-68 (18. svibnja 2013)

Fracking and Solar: Friends, Foes or the Bridge to Clean Energy Adoption?

Tekst o suodnosu prirodnoga plina, dobivenoga tehnologijom frackinga, i obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije. Kad udio nestalnih i neupravljivih izvora (sunce i vjetar) raste, za ostale elektrane postavlja se zahtjev fleksibilnosti, a u tome su plinske TE mnogo pogodnije od onih na ugljen. Osim toga, frackihg u Sjevernj Americi dovodi do pada cijena plina. Koliko će trajati taj suodnos? Ernest Moniz, ministar energetike SAD, smatra da će solarna energija s vremenom postati toliko jeftina da će do 2050. marginalizirati i plin. Drugi, naprotiv, predviđaju dugoročno niske cijene plina, koje će ograničiti rast obnovljivih.
[U Europi cijena plina će vjerojatno i dalje rasti. Treba također imati na umu mogućnost da se sadašnja plinska infrastruktura koristi za prijenost vodika ili metana, dobivenih električnom energijom iz vjetra ili sunca.]

2013-05-67 (18. svibnja 2013)

Energy Finance: German Solar Four Times Higher Than Finnish Nuclear Energy

Mrežno sjedište theenergycollective.com neumorno objavljuje serije članak protiv obnovljivih izvora energije. Lako je međutim vidjeti, kako sirovo manipuliraju podacima, vodeći čistu propagandu, a ne pridonoseći diskusiji. Mi naprotov ovdje i na blogu nastojimo, citirati relevantne analize, neutralne i one od kojih se nikako ne bi očekivali da žestoko zastupaju obnovljive.

U ovom članku, daju s jedne strane izračunatu brojku koštanja električne energije iz FN sustava u Njemačkoj, dokazujući kako eto Nijemci ne znaju što čine. Međutim, ne ulazeći u kokretnu analizu je li brojka stvarna, možete vidjeti da daju PROSJEK za sve elektrane postavljene u godinama 2000.-2011., kad su dakle u početku bile dane vrlo visoke garantirane otkupne cijene, da se stimulira razvoj tehnologije. To je jednako suvislo, kao da date prosjek cijene mobitela od onih prvih, veličine cigle, do danas kad ih možete dobiti i besplatno. To su dakle bile potpore za industriju u razvoju. Strategija je uspjela, cijene su pale, danas su, kako smo već ovdje spominjali, garantirane otkupne cijene 15 c/kWh za sustave do 10 KW, 10,44 c/kWh za sustave 1-10 MW, a nema je za više od 10 MW. Računa se, da je prosječna cijena proizvodnje u FN sustavima u Njemačkoj danas oko 12 c/kWh (prema podacima industrije i vlade, zašto bi lagali?).

S druge strane je smiješno niska procjena za budući rad nuklearne elektrane u gradnji, daleko manja, od bilo koje cifre koja se navodi za postojeće NE.

Nastojimo biti fer i prenositi i argumente koje obnovljivima ne idu u prilog, ali ovo je naprosto smiješno. Kao, nažalost, i većina tekstova na tom sajtu.

2013-05-66 (17. svibnja 2013)

Bilješke o Finskoj: energetika – znanost i tehnologija – obrazovanje

Tekst na našem blogu, nastao proširenjem jučerašnje bilješke o Finskoj.

2013-05-65 (16. svibnja 2013)

Finland’s New Energy Solutions

Finska se u svojem razvoju u posljednjih nekoliko stoljeća može usporediti s Hrvatskom. Finci su bili naord seljaka, podjarmljen do Šveđana, koji su počeli razvijati modernu industriju i građansko društvo, u 19. stoljeću došli pod političku vlast Rusije a Šveđani su zadržali društvenu dominaciju – slično kao što je u to doba Hrvatska bila pod dvostrukom dominacijom Austrije i Mađarske. Sredinom 20. st., Finska je još bila loše razvijena, većina stanovnika seljaci, kao i tadašnja Hrvatska.

Danas je razlika očita. A svakako se ne može svesti na beskonačno jadanje da su nam krivi komunzam i Srbi.

Prema The Economistu, Finska ima najbolje obrazovano stanovništvo u svijetu, osobito u znanosti i matematici. Njena industrija usko surađuje s univerzitetima, koji su visoko uvažavani. Društvena okolina je izvanredna za startup kompanije i znanstvene parkove. Fokus na visoke tehnologije i istraživanje koristi i drugim područjima ekonomije. U energetici, nacija od 5,4 milijuna ima iznenađujuće velik broj međunarodno uspješnih kompanija i može se opisati kao rasadnik energetskih istraživanja. Neka od područja: skladištenje energije u obliku vodika, organske solarne ćelije, proizvodnja vodika za gorive ćelije koristeći rasplinjavanje biomase u fluidiziranom sloju, fotoaktivni slojevi, nanostrukturirane elektrokemijske solarne ćelije…

2013-05-64 (16. svibnja 2013)

Scientific Consensus On Anthropogenic Climate Change

Novo istraživanje o “klimatskom konsezusu” među znanstvenicima o antropogenom globalnom zagrijavanju (AGW).

Kombinirali su metodu analize sažetaka radova iz klimatologije, koja je već u nekoliko sličnih istraživanja bila korištena (analiza 4.000 radova objavljenih tijekom 21 godine u kojima se prema AGW izražava neki stav, ukupno 10.000 autora) s upitnikom autorima radova. Odgovorili su autori više od 2.000 radova, te njih 97% smatra da njihovo istraživanje potvrđuje konsenzus da je uzrok globalnoga zatopljenja čovjek. (Ako sam dobro preveo: »among those that discussed the cause of recent global warming, 97 per cent endorsed the consensus that it is caused by humans« – muči me malo pojam “endorse”).

Ukupno je analizirano 11.994 radova koji se bave klimom, od čega 66,4% ne izražava stav o AGW (Antropotenic Global Warming), 32,6% potkrijepljuje AGW, 0,7% ga odbija a u 0,3% slučajeva autori kažu da je uzrok globalnog zagrijavanja nesiguran.

Autori istraživanja ističku drastičnu razliku između ove situacije u znanosti i podjeljene percepcije javnosti u SAD.

[U Europi je problem manje izražen, iako postoji. Neki će načelno prihvatiti da postoji AGW, ali će odbiti da bi to trebalo utjecati na konkretno ponašanje društvenih aktera i na razne politike; tako je npr. u Hrvatskoj, koja ulazi u EU, ali mirno planira da neće ispuniti preuzetu obvezu za smanjivanje emisija do 2020.. U Njemačkoj podjele uopće nema, nijedan značajniji političar ne osporava klimatske promjene, Angela Merkel je jedna od najžešćih “AGW bojovnika” u svjetskoj politici, a oko “Energiewende” također postoji nacionalni konsenzus oko strategije, diskusije su samo o detaljima.]

Obama Tweets Study Of 97% Scientific Consensus On Manmade Warming, WashPost Confused On What That Means

Predsjednik SAD Barack Obama upoznao je svojih 31 milijun sljedbenika na twiteru s rezultatom ove studije: »Devedeset sedam posto znanstvenika se slaže: klimatske promjene su realne, uzrok je čovjek i opasne su.«

Za fanatične negatore, naravno, potpora te komunjare Baracka Huseina samo je dokaz više da se radi o Zavjeri (s velikim “Z”). 😛

2013-05-63 (15. svibnja 2013)

When will solar batteries become economical?

Novosti o temi električnih baterija, o kojoj smo mnogo pisali ovdje i na blogu.

Njemačka je od sredine prošloga desetljeća intenzivno podupirala razvoj solarne energije, pomažući da industrija stane na svoje noge mnogo prije nego što bi to bez poticaja bilo moguće. Uspjeh je bio i veći od očekivanog. Cijena proizvodnje u malim solarnim fotonaponskim sustavima danas je oko 12 c/kWh. To je upola manje od prosječne cijene koju potrošači plaćaju za energiju preuzetu od lokalne “Elektre”. Garantirane otkupne cijene danas su 15 c/kWh za sustave do 10 kW i 10,44 za sustave između 1 i 10 MW.

Sad je država uvela i poticaje za kupovinu baterija (jeftini krediti preko državne banke, a možda se uvede i subvencija od 30% cijene), s ciljem da se na jednak način postigne tehnološko i ekonomsko sazrijevanje tehnoloogije. Procjene cijene skladištenja za danas raspoložive olovne i litij-ionske baterije razlikuju se i kreću između 10 i 35 c/kWh. Očekuje se međutim da će cijena bitno pasti u slijedećih nekoliko godina, te će sustavi FN paneli + baterije postati komercijalni.

Download Free White Papers and Reports

Za one zainteresirane za detaljnije informacije, na sajt uenergystorageforum dostupan je niz izvještaja (“whitepaper”) o raznim aspektima tehnologije i ekonomije sustava pohrane energije vezanih uz elektroenergetski sustav.

International Battery & Energy Storage Alliance Established

Tvrtke koje se bave tehnologijama solarne energije, skladištena energije i pametnih mreža osnovale su međunarodnu udrugu IBESA.

Solar Power Expansion Bill Co-Sponsored by Addabbo Passes Full State Senate In Recognition of Earth Day 2013

Država New York uvela je poticaje za sustave skladištenja energije, na sličan način i s jednakim motivima kao Njemačka.

Compressed air energy storage plant

Jedna od tehnologija za skladištenje energije, vezana uz elektroeergetski sustav, je komprimirani zrak. U Sjevernoj Irskoj priprema se gradnja Compressed Air Energy Storage (CAES) kapaciteta 268 MW, za skladištenje viškova energije vjetra i drugih obnovljivih.

European cooperation in North Sea Power to Gas Platform for future energy storage system

Sjeverna Europa ima značajna nalazišta prirodnoga plina i infrastrukturu za njegov transport i korištenje. Također ima značajne kapacitete u obnovljivim izvorima, već izgrađene ili u gradnji i u planu.

Jedanaest kompanija formiralo je konzorcij North Sea Power to Gas Platform, koji će se baviti povezivanjem postojeće plinske infrasture s obnovljivima. Očekuje se da će se kapaciteti fotonaponskih sustava do 2020. povećati s današnjih 35 GW na 60 GW, a vjetroelektrana, s velikim pučinskim poljima, na 100 GW do 2030.. Sustav “power to gas” (P2G) može biti važan za pohranu viškova u vrijeme kad proizvodnja prevazilazi potrošnju.

Fighting Blackouts: Japan Residential PV and Energy Storage Market Flourishing

Evo konačno, da završimo za danas, i članak o FN + baterije u Japanu. Tamo su od početka krenuli u poticanje takvog sustava. Domaćinstvo može puniti bateriju iz panela, ali također i iz mreže u doba jeftine tarife, i prodavti mreži u doba skuplje tarife. To je značajan dobitak i za stabilnost mreže, zbog izravnjavanja vršaka. [I u hrvatskom elektroenergetskom sustavu značajan je problem velika razlika između minimalne i maksimalne potrošnje tijekom dana.]

2013-05-62 (15. svibnja 2013)

Solar Panels as Inexpensive as Paint?

Spektakularni pad cijena fotonaponskih panela u posljednjih pet godina može se usporediti s padom cijena računala i mobitela. U Njemačkoju, ukupna cijena krovnog sustava do 10 kW vršne snage (s instalacijom i svim troškovima) je sada 1.700 €/kW. Prekjučer smo pisali o novom smanjenju garantiranih otkupnih cijena za takve sustave u Njemačkoj na 15 centi/kWH, a u Grčkoj na 12,5.

U ovom članku govori se o instraživanja potpuno novih materijala, koji bi mogli dovesti do FN ćelija manje učinkovitosti (10% je potrebno za kompetetivnost), ali mnogo jeftinijih i jednostavnijih za upotrebu. (Naravno, treba imati na umu da se tu još radi o istraživanju.) »”Compared with their inorganic counterparts, organic photovoltaics can be fabricated over large areas on rigid or flexible substrates potentially becoming as inexpensive as paint,” Gan said. The reference to paint does not include a price point but rather the idea that photovoltaic cells could one day be applied to surfaces as easily as paint is to walls, he said.«

2013-05-61 (15. svibnja 2013)

North Carolina Coal Plant Emissions Might Play Role in State Suicide Numbers

Zanimljiv dodatak aktualnim podacima o ranijim smrtima, povezanim s termoelektranama na ugljen (poznati proračuni za Europu, koje su Greenpeace i Zelena akcija primijenili na projekt TE Plomin C). Znanstveni rad koji povezuje zagađenost zraka od TE na ugljen s brojem samoubojstava.

»County-level suicide rates were higher overall in North Carolina (12.4 per 100,000 population) compared to the U.S. population (10.8 per 100,000). The study found that for each additional coal-fired electricity plant per N.C. county, there were about two additional suicides per 100,000 population annually per county. As there were 20 coal-fired electricity plants in North Carolina when this study was carried out, that means there were about 40 suicides a year per 100,000 population related to the plants. When applied to the state’s year 2,000 population of 8,049,313, this equals about 3,220 suicides a year associated with coal-fired electricity plants.

The study is published in the most recent online edition of the Journal of Mood Disorders.

“The presence of a coal-fired electricity plant correlated with airborne levels of nickel, mercury, lead, chromium, cadmium, beryllium and arsenic,” Spangler said.«

2013-05-60 (14. svibnja 2013)

Dozens of U.S. Cities Board the Bike-Sharing Bandwagon

Grad Zagreb pokrenuo je prvi, probni program gradskih bicikala za posudbu, s 50 bicikala na šest lokacija u centru. Ono čega se možemo bojati, znajući naše običaje, jest da će se ubrzo nakon izbora na cijelu stvar zaboraviti. Objavit će se da je iskustvo pokazalo da Zagrepčani ne vole bicikle i da se oko toga ne isplati truditi. Program je premali da bi izazvao veliki interes. Netko tko živi recimo na Pešćenici teško da će se voziti tramvajem ili autom do Kvaternikovog trga i tamo uzeti bicikl.

Ovaj članak govori o širenju bike-sharing programa u gradovima u SAD. Washington D.C, koji se po broju stanovnika može usporediti sa Zagrebom, imao je mali eksperimentalni program 2008.. Ozbiljno su krenuli 2010.. Danas je to najveći program u SAD, s 1.800 bicikala stacioniranih na 200 lokacija, u samom Washingtonu i obiižnjim općinama. Do kraja ove godine planira se širenja na 3.700 bicikala i 300 stanica.

2013-05-59 (14. svibnja 2013)

Many entrepreneurs claim to care about sustainability, yet make decisions that are harmful to environment

“Dvostruka duša” zbog bitno različitih zahtjeva dva sustava – ekonomije i ekologije. [Sigurno nemaju samo poduzetnici taj problem.] Studija koju su napravili ekonomisti iz SAD i Njemačke, koji proučavaju praktičko ponašanje poslovnh ljudi kad donose poslovne odluke. Mnogi poduzetnici tvrde da brinu o održivosti, ali donose odluke koje su štetne za okoliš. Njihova uvjerenja često jesu stvarna, nisu licemjerni, ali nesvjesno, kod odlučivanja, odvajaju svoje vrednote od svojih poslovnih odluka. Ono što čini dobrog poduzetnika, uspjepšnog u ekonomiji, u suprotnosti je s ekološkim zahtjevima i uvjerenjima.

2013-05-58 (13. svibnja 2013)

Not all renewables are created equal

Zanimljiv članak i diskusija na ljevičarskom portalu “Grist” o tome trebaju li ekologisti podržavati velike projekte obnovljivih izvora, koji zauzimaju veliki prostor i na druge načine negativno djeluju na okoliš. Autor, Tom Butler, zauzima radikalnu poziciju da, iako su donekle saveznik u borbi protiv fosilnih goriva, treba odlučno ukazivati na nepovoljnost takvih projekata.

»It is inarguable that all large-scale energy infrastructure destroys habitat. (…) I’ve found that some green power advocates want to keep it superficial (fossil fuels = bad, renewables = good) rather than digging into tougher questions about appropriate scale and centralized, corporate control of energy resources, including renewables.(…) The characteristics we articulate are mirror opposites of the status quo: community-scaled and distributed, not big and centralized. (…) We envision a future energy economy that supports wild nature, not corporate profit; that fosters beauty and biodiversity, rather than spreading ugliness and ecological damage; that promotes health for nature and people, not perpetual economic growth.«

2013-05-57 (13. svibnja 2013)

INFORMACIJA o zahtjevu za provedbu postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš

Tvrtka Crodux energetika, u vlasništvu umirovljenog generala Ivana Čermaka, namjerava na velika vrata ući na hrvatsko energetko tržište, kojim posljednjih 60 godina dominiraju HEP i INA (i njihovo međusobno nadmjetanje). Intenzivno radi na projektu gradnje velike termoelektrane-toplane na plin u Slavonskom Brodu, plus velikog postrojenja za proizvodnju etanola. Kaže da je na tome počeo raditi još dok je bio u pritvoru u Den Haagu. Navodno, preko stragnog partnera, može osigurati dobavu plina direktno s ruskim tvrtkama, po cijenama manjim nego što danas HEP plaća Ini za svoje termoelektrane.

Na mrežnom sjedištu Ministarstva zaštite okoliša i prirode 8. svibnja objavljena je INFORMACIJA o zahtjevu za provedbu postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš za zahvat “Plinska termoelektrana-toplana (TE-TO) Slavonski Brod”. Nazivna snaga integriranog kombi-bloka je 600 MWe. Studiju utjecaja na okoliš izradio je Ekonerg.

Trenutno još formalno važeća Strategija energetskog razvoja RH, donesena 2009., predviđa gradnju jedne veće termoelektrane u Slavoniji. HEP dosad nije izrazio interes, koncentrirajući se na projekt TE Plomin C. Međutim, planovi gradnje u Strategiji zasnivaju se na projekciji znatno bržeg rasta potrošnje električne energije nego što se stvarno događa u posljednje četiri godine. Dok naprednije zemlje danas razmatraju elektroenergetski sustav kao cjelinu i planiraju njegovu preobrazub, u Hrvatskoj se i dalje koplja lome oko pojedinih objekata. Strateško razmišljanje, sa stajališta cjeline, sa stajališta nacionalnog interesa, ne postoji. O svemu odlučuje borba i trenutni odnosi moći lobija.

2013-05-56 (13. svibnja 2013)

With Record Sales, Tesla Turns A Profit As Consumer Reports Says It ‘Comes Close’ To Being ‘The Best Car Ever’!

Najpoznatija kompanija za proizvodnju električnih automobila je “Tesla Motors”. Deset godina intenzivno ulažu u inovacije i marketing, gradeći postepeno kultni status među krugom poklonika, a zatim šireći taj krug. Proizvodili su isprva poluzanatski, nekoliko desetaka, pa nekoliko stotina automobila godišnje.

U prvom kvartalu ove godine, prodali su 4.750 primjeraka svojeg Modela S i prvi put otkad postoje iskazali profit. Poznati “Consumer Reports” objavio je da u njihovom testiranju Model S dobiva 99 od 100 mogućih bodova. Kažu da su vrlo blizu da ga proglase najboljim automobilom u 80 godina otkad prate tržište.

Planiraju dalje širenje, nove modele i pad cijena. Njihov uspjeh također je uspjeh administracije B. Obame, koja je preko Ministarstva energetike dodijelila Tesli 465 milijuna dolara povoljnih kredita za izstraživanja i razvoj. Kompanija je najavila da planiraju vratiti sve kredite do 2017, dvije godine prije ugovorenog roka.

Jedan komentar povodom gornjih vijesti.

Should Apple Buy Tesla? Or Would Ford Be A Better Buyer?

Osam jednostavnih stvari koje bi svatko trebao znati o električnim automobilima

Video o mogućim daljim unapređenjima Modela S: The Tesla Model S Has A Secret Menu!

2013-05-55 (13. svibnja 2013)

EU pesticide ban to save bees may curb rapeseed production

Proizvođači uljene repice u Europskoj uniji kažu da bi privremena zabrana pesticida iz grupe neonikotinoida, o kojoj je odlučila Europska komisija zbog snažnih indicija da uzrukuju pomor pčela, dovesti do znatno pada proizvodnje.

2013-05-54 (13. svibnja 2013)

China battery plant protest gives voice to rising anger over pollution

Katastrofalna situacija okoliša u Kini notorna je. Bilo je mnogo lokalnih prosvjeda proteklih godina, a središnje vlasti su počele priznavati da dosadašnji model rasta više nije moguć. (Vidi članak Kina se okreće novim smjerom, ali ne smanjuje tempo na našem blogu.)

Članak prikazuje prosvjed protiv gradnje nove tvornice litijum-ionskih baterija (spominje se i niz drugih nedavnih prosvjeda). Spominjali smo (vidi članke “Izranjajuća harmonija velikog i malog u elektroenergetici” i “Sustavi pohrane električne energije – bitni dio buduće mreže zasnovane na obnovljivima” na našem blogu) da je Njemačka upravo uvela subvencije za baterije vezane uz FN sustave, što može dovesti do eksplozivnog rasta potražnje, kao što se dogodilo i sa samim FN sustavima.

2013-05-53 (13. svibnja 2013)

2014 Is Looking To Be A 7,000 Megawatt Year For Wind Power Capacity And Innovation

U Sjedinjenim Američkim Državama tijekom 2012. je instalirano 13.124 MW vjetroelekrana (jednako kao u Kini). Investitori su uložili znatan napor, da završe svoje projekte prije kraja godine, kad je isticao rok federalne potpore, production tax credit (federalna vlada plaća dva centa za svaki proizvedeni kilovatsat). Kongres je 1. siječnja produljio rok potpore do kraja ove godine. Trenutno vlada razumljivo zatišje, ali najavljuju se novi veliki projekti za ovu i slijedeću godinu (jer je dovoljno da realizacija projekta započne ove godine da bi se kvalificirao za potporu). Velikim narudžbama nadaju se američki General Electric, danski Vestas i španjolska Gamesa.

Novi model GE Briliant agregata od 2,5 MW, o čemu smo već pisali, donosi značajne tehnološke novine. Snabdjeven je baterijama, koje će skladištiti višak u vrijeme jakog vjetra, te sustavom prikupljanja informacija i upravljanja. »With both its own sensors and access to the internet, the Brilliant can take in weather forecast data, grid system information, and supply and demand patterns, and use all that top adjust everything from electronics operations to its blade positions. Combined with a new height and an increase of rotor length to 120 meters, these changes boost the new Brilliant’s efficiency by 25 percent over the last model.«

Izranjajuća harmonija velikog i malog u elektroenergetici

Dok s jedne strane postoji sukob (gotovo da bi ga se moglo označiti kao “klasnu borbu”, između male buržuazije i velikih kompanija), tehničke mogućnosti postoje da se veliko i malo harmonizira, kao komplementarni dijelovi sustava.

2013-05-52 (13. svibnja 2013)

Rooftop solar owners vs utilities – the battle begins

Već smo spominjali nedavni izvještaj američkog Edison Electric Institute (EEI), koji izražava zabrinutost da rast decentraliziranih obnovljivih izvora energije može ugroziti cijelo stoljeće građeni sustav i prihode elektroprivrednih tvrtki (utilities). Fotonaponski paneli na krovovima, baterijski spremnici i programi energetske učinkovitosti mogu sniziti cijene za korisnike, učiniti ih nezavisnim i »direktno ugroziti centalizirani elektroprivredni model« te nanijeti »nepopravljive štete perspektivama za prihode i rast« elektroprivrednih tvrtki. Zato vode političku bitku za održanje svojih pozicija.

To se događa i u Australiji. Nasuprot kompanijama, vlasnici solarnih sustava, da bi zaštitili svoje interese i prava kao investitori, osnovali su udrugu “Solar Citizens”. Danas 2,5 milijuna Australijanaca živi ispod solarnih krovova (milijun FN sustava), u koje su investirali osam milijardi dolara. Neki predviđaju da će se te brojke utrostručiti do 2020..

2013-05-51 (13. svibnja 2013)

Renewable Electricity Futures Study

Američki Nacionalni laboratorij za obnovljivu energiju (NREL) objavio je “Renewable Electricity Futures Study (RE Futures)”, na kojoj je radilo 110 suradnika iz 35 organizacija. Studija analizira scenarije rasta obnovljivih u elektroenergetici kontinentalnog djela SAD [bez Aljaske i Havaja] do 2050. godine.

Postotak sudjelovanja obnovljivih bio bi između 30% i 90%, s fokusom na 80%. [80% je cilj njemačkog Energiewende.] Zaključak: »Porizvodnja elektrike iz obnovljivih, uz tehnologije koje su danas komercijalno raspoložive, u kombinaciji s fleksibilnijim električnim sustavom, više je nego dovoljna za snabdjevanje više od 80% ukupne proizvodnje elektrike u SAD 2050., zadovoljavajući potrebe u svakome satu u svakoj regiji zemlje.« Bitna je fleksibilnost sustava, koja se može postići kombinacijom raznih mjera.

Na priloženoj poveznici možete skinuti cijelu studiju i neke dodatne materijale. Zanimljiva je “vizualizacija”, animacije koje pokazuju razvoj zemljopisnog rasporeda različitih elektrana i drugo.

2013-05-50 (12. svibnja 2013)

The “technical maximum” of wind power – in 1995

Početkom 1980-ih godina počelo se govoriti o vjetroturbinama kao izvoru energije koji će jednog dana biti značajan. Pionir je bila Danska, koja je gradila i tadašnje vjetroelektrane u Kaliforniji. Danska je postavila vrlo ambicizan cilj, da do 2000. godine iz vjetra pokrije 10% potreba za električnom energijom.

U knjizi “Izvori energije” iz 1980., akademik Hrvoje Požar (po kojem danas nosi ime Energetski institut u Zagrebu), pisao je: »Zbog vrlo brzih promjena snage i zbog nepredvidivosti tih promjena udio elektranasa zračnim turbinama u snazi svih elektrana elektroenergetskog sistema ne može biti veći do 10%.« (str. 203) On je doduše odmah dodao: »Bit će, međutim, moguće povećati udio takvih elektrana ako se osigura akumuliranje energije.«

Članak na donjoj poveznici podsjeća na novinsko članak iz 1995., u kojem je uz druge rutinske argumente protiv korištenja energije vjetra bilo spomenuto i da je 10% »tehnički maksimum«. Nasuprot, tome, donosi neke podatke o današnjem udjelu vjetroelektrana u proizvodnji elektrike u raznim pokrajinama i državama (a taj je postotak naravno redovno znatno manji nego udio u instaliranoj snazi). Pokazalo se da je granicu od 10% lako moguće preći i bez sustava akumuliranja.

Tek sada, od 1. svibnja, Njemačka je uvela značajne poticaje za kućanstva, koja uz FN sustav instaliraju stacionarne baterije. Dobitak za mrežu bit će znatno izglađivanje krivulje dnevne potrošnje (vidi članak “Sustavi pohrane električne energije – bitni dio buduće mreže zasnovane na obnovljivima” na našem blogu).

2013-05-49 (12. svibnja 2013)

German PV drops to 15 cents max

Njemačka je, visokim garantiranim cijenama otkupa iz fotonaponskih elektrana (feed-in tarife), najodgovornija za svjetsku “eksploziju” FN industrije od 2007. godine. Kako su instalirani kapaciteti u Njemačkoj prevazišli planirano, vlada sada svakog mjeseca snizuje tarife. Sada one iznose svega 15,07 centi po kilovatsatu za sustave do 10 kW (uglavnom krovne), što je znatno manje od cijene koju privatni potrošaći plaćaju za utrošenu elektriku, a 10,44 centa za elektrane snage između jednog i 10 MW. Cilj je da do kraja ove godine bude izgrađeno ne više od 3,5 GW. [To znači: svakog radnog dana izgraditi onoliko, koliko Hrvatska planira ukupno ove godine.]

New feed-in tariffs for PV in Greece

Grčka je snizila garantiranu cijenu otkupa za 40%. Za FN elektrane do 10 kW na tlu otkupna cijena je 9,5 centa/kWh, a za krovne 12,5 centa.

2013-05-48 (12. svibnja 2013)

Next new solar & wind power record

Javili smo prije mjesec dana da su u Njemačkoj VE i SE zajedno, prvi put u jednom radnom danu, 18. travnja, tijekom oko četiri sata pokrivale više od polovice aktualnih potreba za električnom snagom. Ovaj članka na mrežnom sjedišut renewablesinternational.net daje neke dodatne podatke.

U jučer obavljemo tekstu na blogu, govoreći o ekonomiji obnovljivih, spomenuli smo i činjenicu da solarne i vjetroelektrane, zbog nultih marginalnih troškova, drastično smanjuju trenutne cijene elektrike na tržištu (koje se sada u Njemačkoj i u međunarodnoj trgovini u Europi određuju svakih 15 minuta). Trenutna cijena je 18. travnja ispod jednog centa po kilowatsatu.

Uz pokrivanje domaće potražnje, znatno raste i njemački izvoz električne energije. Prošle godine izvezli su 22,8 TWh (milijardi kilovatsati), a u prvom kvartalu ove godine čak 16 TWh!

2013-05-47 (12. svibnja 2013)

Amazon Indians discuss a proposal to end their occupation of the Belo Monte

Značajna politička borba odigrava se u u Brazilu oko gradilišta velike hidroelektrane Belo Monte, kojoj se suprotstavljaju okolna domorodačka plemena. Nismo na žalost stigli to deteljnije prikazati na stranici. Evo samo jedna poveznica sa slikom. Ako vas zanima všie, pogeldajte ranije vijesti na “World Environment News” i guglajte “Belo Monte dam”.

2013-05-46 (12. svibnja 2013)

Germany Has Built Clean Energy Economy U.S. Rejected in 80s

Portal Bloomberg.com objavio je u studenome prošle godine seriju reportaža o njemačkoj “Energiewende” Naslov prvog nastavka (vidi dolje) izražava osnovni ton zadivljenosti njemačkim uspjesima i entuzijazmom, nasuprot američkoj propuštenoj šansi da bude lider energetskog zaokreta.

»Thirty years ago, we led the world in renewable energy research and production, and Jimmy Carter’s White House was the first government building in the world to install solar panels on its roof. Ursula Sladek, a resident of the tiny Black Forest village of Schönau, remembers reading about the installation project in the 1970s (…) The panels were unceremoniously hauled down by President Ronald Reagan a few years later (…) But Sladek—like most of the Germans I met—never got the joke. For them, the peanut farmer from Georgia, who tried to chart a new energy future for America, became the unlikely inspiration for their Energiewende.«

Ursula Slade i njezini sumještani u selu Schönau pokušali su, nakon nesreće u Černobilu 1986, uvjeriti lokalnu Elektru da odustanu od nuklearne energije. Kad to nije upsjelo, odlučili su proizvoditi vlastitu električnu energiju iz obnovljivih izvora. Osnovali su kooperativu Elektrizitätswerke Schönau, koja danas snabdjeva elektrikom 180.000 domova.

2013-05-45 (12. svibnja 2013)

Fracking does cause earthquakes – but you’ll hardly feel them

Može li korištenje tehnike hirauličkog frakturiranja izazvati potrese? U toj tehnici voda pod tlakom i kemikalije utiskuju se u podzemne naslage škriljca i dovode do pucanja, što omogućava da se oslobode mjehuri prirodnoga plina. Nove studije tvrde da je podthtavanje tla pritom moguće, ali je beznačajno.

USGS Scientists: Dramatic Increase in Oklahoma Earthquakes Is Man-Made

Grupa američkih gelologa izvjestila je, u radu objavljenom prije godinu dana, o znatnom porastu potresa magnitude 3 stupnja Richtera i više u srednjim SAD. Smatrali du da nema drugih izglednih uzroka osim frackinga.

Potentially induced earthquakes in Oklahoma, USA

Ovaj rad, iz siječnja 2013, povezuje korištenje frackinga i s potresima magnitude veće od 5.

Fracking studies – SourceWatch

Pregled znanstvenih radova vezanih uz fracking, uključivo moguću vezu sa zemljotresima, možete naći na sourcewatch.org

2013-05-44 (11. svibnja 2013)

MONEY & LIFE

Film koji možete u cjelosti pogledati on-line ili skinuti na svoje računalo, a nakon toga možete, aki želite i možete, uplatiti neku sumu kao naknadu.
»”Money & Life” je strastven i inspirativan dokumentarac esejističkoga tipa, koji postavlja provokativno pitanje: možemo li sagledati ekonomsku krizu ne kao katastrofu, nego kao veliku šansu? Ova filmska odiseja povezuje točke naših tekućih ekonomski jada i nudi novu priču o novcu, zasnovanu na izranjajućoj paradigmi planetarnog blagostanja koje podrazumijeva čitav život kao duboko međupovezan. “Money & Life” nas poziva da se suočimo sa izazovom našeg vremena: sudjelovati u velikoj tranziciji ka održivoj, pravičnoj i krijepećoj ekonomiji koja zadovoljava potrebe i uvažava realnosti 21. stoljeća.«
great transition to a sustainable, equitable and restorative economy that meets the needs and realities of the 21st century.

2013-05-43 (11. svibnja 2013)

Microgrids: Coming or no

Ovaj članak o “mikromrežama” odlična je nadopuna članku

Izranjajuća harmonija velikog i malog u elektroenergetici, kojeg smo objavili prije tri dana.

2013-05-42 (11. svibnja 2013)

<img src=”http://thinkprogress.org/wp-content/uploads/2013/05/New-Yorker.gif”&gt;

Malo šale: karikatura iz časopisa “Ney Yorker”: »Je li se Uprava složila da se isključiš s električne mreže?” 😀

2013-05-41 (11. svibnja 2013)

O subvencijama u energetici: slobodno tržište radi u korist obnovljivih

Novi pregledni članak na blogu “Ekološka ekonomija” posvećen je temi subvencija u energetici:

»Protivnici obnovljivih izvora i danas često tvrde kako nije u redu da vlade financijski potiču razvoj i širenje tehnologija korištenja obnovljivih energija, jer je to narušavanje načela slobodne tržišne konkurencije. Činjenice su međutim drugačije: u svim zemljama svijeta energetika u cjelini obilno je subvencionirana od strane vlada. Feed-in tarife i druge potpore obnovljivima čine samo mali dio ukupne sume. (…)

Vrijeme je međutim pokazalo da je aktivna industrijska politika bila uspješna: mnoge tehnologije korištenja obnovljivih izvora energije su prešli iz faze razvoja i oglednih projekata (development & demonstration) u stadij širenja (deployment) znatno brže nego što bi to na slobodnom tržištu bio slučaj. Cijene su pale, a uvjeti na tržištu bitno se promijenili. Neke su tehnologije danas na pragu zrelosti, gdje državni poticaji više neće biti potrebni. (…)

Daleko najjeftiniji izvor električne energije je vjetar, uz prosječnu cijenu od sedam eurocenti po kilovatsatu. Za fotonaponske sustave prosjek je oko 14 (za veće elektrane u južnoj Europi oko 10), a za termoelektrane na ugljen otprilike jednako. Teško je predvidjeti prosjek za nuklearne elektrane. Rijetke, ali goleme nesreće poput Černobilja i Fukušime proizvode stotine milijardi eura štete. Procjena je da su ukupni troškovi za nove NE između 31 i 54 eurocenti po kWh.«

2013-05-40 (10. svibnja 2013)

‘Power Plants’: How to Harvest Electricity Directly from Plants

Istraživanja u laboratorijima, koja će jednoga dana možda prerasti u tehnologiju dobivanja električne energije iz sunčevog zračenja. Učinkovitost fotosinteze u biljkama ns kvantnom nivou je gotovo stopostotna u smislu da za svaki foton, koji apsorbiraju, oslobađaju jedan elektron. Kod današnih solarnih ćelija, učinkovist je 12 do 17%.

2013-05-39 (10. svibnja 2013)

Roland Berger expects further growth in billion euro offshore wind market

Dok su vjetroelektrane na kompnu danas zrela komercijalna tehnologija, pučinske (off-shore) još su u razvoju. Proizvodnja po instaliranoj snazi je znatno veća (capacity factor oko 0,40, pa i više od 0,50), ali znatno su veći i troškovi postavljanja, te naročito održavanja i popravaka. Upravo objavljeni izvještaj predviđa znatan pad troškova i rast instaliranih kapaciteta u Europi do 2020. godine. “Industrija pučinskih vjetroelektrana bit će sve više važna slijedćeih godeina, jer je teško zamisliti transformaciju energetskog sustava bez tog, jednog od središnjih stupova”, kaže Marcus M. Weber iz tvrtke Roland Berger Strategy Consultants.

2013-05-38 (10. svibnja 2013)

Nuclear Headache: Task of Decommissioning Plants Is Herculean

Jedan od ključnih problema s nuklearnim reaktorima je njihova razgradnja (dekomisija) nakon isteka rada. To je tehnički složen, dugotrajan i skup proces, jer se radi o golemoj količini radioaktivnog otpada. Članak u “Spiegelu” govori o problemima koji čekaju Njemačku s reaktorima, koji su već isključeni ili će biti isključeni do 2022.. Dekomisija će trajati do 2080., možda i dulje.

»When politicians put far too much pathos into their speeches, people should be on their guard — with a notable exception. There is one issue where no comparison is overinflated and no superlative appears exaggerated: (…) The issue is nuclear waste and its safe disposal. Germany will have to build a storage facility deep underground that can survive the ravages of wars, revolutions and even another ice age. Indeed, the remains of the nuclear age will have to be kept in a final repository for 1 million years — longer than the human race has existed.«

2013-05-37 (10. svibnja 2013)

Beyond Growth

U vladajućem diskursu politike, o ekonomiji da i ne govorimo, i dalje se govori o RASTU kao neminovnosti. Ako ne rastemo – propadamo; takav je današnji ekonomski sustav.
Kad se stvari pogledaju načelno, očito je da beskonačni rast nije moguć. Googlanje s pojmovima “Beyond the Growth” ili “Post Growth” dat će vam niz zanimljivih poveznica, gdje se promišljaju alternative vladajućem naćinu mišljenja i sustavu ponašanja.

»Većina nas u razvijenome svijetu [a Hrvatska spada u tu kategoriju, iako nam se obično čini dr ugačije] imamo stvari koje trebamo za ugodan život. Nažalost, ekonomija se ne može usporiti – to se naziva recesija. Ljudi gube domove i radna mjesta kad ekonomija prestane rasti. Stoga moramo nastaviti dalje, čak i kad jasno vidimo kako se okoliš i društvo urušavaju oko nas. To je paradoks rasta: ne možemo živjeti s njim, i ne možemo živjeti bez njega.«

Post Growth Institute | From Bigger, Towards Better

Beyond the Growth Dilemma : Toward an Ecologically Integrated Economy

Brošura “Beyond the Growth Dilemma : Toward an Ecologically Integrated Economy”, izdanje Quaker Institute of the Future (SAD).

»Našem današnjem ekonomskom sustavu nedostaje cjelovitost. On ne upsijeva uspostaviti obostrano korisne odnose između dijelova našeg društva kao cjeline – ljudi i zajednica. On također ne uspijeva uspostaviti održive odnose sa biosferom koje je dio – zajednicom života na Zemlji.« (str. 2)

«Od 1970 do 2007 ukupna količina novca na Zemlji porasla je od oko dva bilijuna (tisuća milijardi) dolara na oko 60 bilijuna. (…) Ali većina tog novca nije upotrebljena za osnovne potrebe rastuće populacije. Većinom je upotrebljen da stvara sve više novca za one koji su već bogati, te da potiče nepotrebnu i često ispraznu potrošnju onih koji već imaju mnogo više nego što trebaju ili čak što stvarno žele.« (str. 8-9)

2013-05-36 (10. svibnja 2013)

Coal at a crossroads as ‘rational’ thinking sets in

Kakva će biti budućnost ugljena kao izvora energije slijedećih godina? Australija je jedan od najvećih svjetskih izvoznika ugljena, ali ima i snažan pokret za obnovljivu energiju. Doljna poveznica komentira upravo objavljeni izvještaj Deutsche Bank, koji predviđa ozbiljne probleme za industriju ugljena u svijetu, uz postojani rast ponude ali i stagnaciju ili opadanje potražnje.

Spominju niz lokalnih otpora protiv rudnika ugljena i termoelektrana u gusto napučenoj Indiji, gdje je opća potrošnja električne energije još vrlo niska i morala bi rasti. U Europi, potražnja za ugljenom će opadati zbog orijentacije ka “carbon-free” ekonomiji. U SAD, naglo opada zbog rasta ponude i pada cijena prirodnoga plina, te rasta obnovljivih.

U komentarima uz tekst spomenuta je Kina, koja je u 30 godina udeseterostručila potrošnju ugljena i danas proizvodi polovicu svjetskog kamenog ugljena, a troši nešto više od polovice. Sada planiraju znatno usporenje rasta, a zatim i postepeno opadanje zavisnosti od ugljena, uz brz rast obnovljivih te možda i nuklearne energije.

2013-05-35 (10. svibnja 2013)

The World Bank – Climate Change – Climate Change Report Warns of Dramatically Warmer World This Century

Nije sasvim friško, ali vrlo je aktualno: Izvještaj Svjetske banke iz studenoga 2012. o klimatskim promjenama naslovljen “Turn Down the Heat: Why a 4°C Warmer World Must be Avoided”. Na priloženoj poveznici je kratak prikaz, a također možete skinuti cijeli izvještaj kao pdf.

“A 4°C warmer world can, and must be, avoided – we need to hold warming below 2°C,” said World Bank Group President Jim Yong Kim. “Lack of action on climate change threatens to make the world our children inherit a completely different world than we are living in today.”

“This report reinforces the reality that today’s climate volatility affects everything we do,” said Rachel Kyte, the Bank’s Vice President for Sustainable Development. “We will redouble our efforts to build adaptive capacity and resilience, as well as find solutions to the climate challenge.”

Svjetska banka je tijekom 2011. udvostručila kreditiranje za prilagodbu klimatskim promjenama i planira pojačati napore za podršku inicijativama država za smanjivanje ugljičnih emisija i promoviranje inkluzivnog zelenog rasta i razvoja mudrog prema klimi (inclusive green growth and climate-smart development).

The world is locking itself into an unsustainable energy future which would have far-reaching consequences, IEA warns in its latest World Energy Outlook

Dodajmo i stav vrlo stručne i ugledne, ali i konzervativne Međunarodne energetske agencije (IEA). Ovo je uz objavu njihovog godišnjeg izvještaja “World Energy Outlook” u studenome 2011.

“As each year passes without clear signals to drive investment in clean energy, the “lock-in” of high-carbon infrastructure is making it harder and more expensive to meet our energy security and climate goals,” said Fatih Birol, IEA Chief Economist. The WEO presents a 450 Scenario, which traces an energy path consistent with meeting the globally agreed goal of limiting the temperature rise to 2°C. (…) Delaying action is a false economy: for every $1 of investment in cleaner technology that is avoided in the power sector before 2020, an additional $4.30 would need to be spent after 2020 to compensate for the increased emissions.

2013-05-34 (9. svibnja 2013)

Graph of the Day: Why renewables are disruptive, in a good way

Ovaj članak sadrži niz dijagrama o kretanjima cijena proizvodnje i skladištenja energije u posljednji 30-ak ili u posljednjih pet godina. Od 2008., cijena FN panela pala je za 80%, a vjetroturbina za 29%. Cijena litij-ionskih baterija za motorna vozila pala je 40% od 2010. godine.

2013-05-33 (9. svibnja 2013)

EU-China Solar Trade War Entering Endgame?

Europska komisija najavila je uvođenje zaštitne carine od najmanje 30% za uvoz fotonaponskih panela iz Kine, kao antidampinšku mjeru. SAD su tu mjeru uvele u studenome prošle godine. Carina bi trebala zaštiti europske proizvođače, koje je jeftina kineska ponuda istisnula s europkoga tržišta u vrijeme nagle ekspanzije FN sustava u posljednjih pet godina (ponajviše u Njemačkoj i Italiji). Interesi međutim nisu jedinstveni. I u samoj Europi drugi akteri u lancu proizvodnje i instaliranja protive se mjerama, jer jeftini paneli znatno povećavaju potražnju i omogućavaju im poslove i zaradu.
[Njemačka svaki mjesec snižava garantirane cijene otkupa za FN sustave, nastojeći održati tempo postavljanja novih u određenim granicama, jer prebrzi rast donosi prevelike troškove i izaziva probleme u mreži, čija prilagodba zaostaje. Kina je, nakon smanjivanja međunarodne potražnje, znatno povećala vlastite planove instalacije FN sustava u tekućem petogodišnjem planu.]

2013-05-32 (9. svibnja 2013)

New Russian Renewable Energy Source Development Measures to Overcome Obstacles

Rusija, koja je dosad obraćala malo pažnje “zelenoj energetici” donijela je plan energetske učinkovistosti i energetskog razvoja za 2013.-2020. godinu. Država će uložiti dvije milijarde eura u poticaje. Planirano je da do 2020. obnovljivi izvori čine 4,5% čine 4,5% proizvodnje električne energije, s instaliranih 11 GW. Proizvođači se nadaju da će ovaj program uistinu potaknuti razvoj, za razliku od onoga iz 2009. koji nije bio praćen potrebnim mjerama i ostao je mrtvo slovo na papiru. [Nešto o čemu i mi na Balkanu mnogo znamo.] I sad postoje otpori iz tradicionalnih energetskih sektora. [I to također…]

2013-05-32 (9. svibnja 2013)

Researchers find a way to make steel without greenhouse-gas emissions

Napori za smanjivanje emisija ugljičnoga dioksida u svijetu ponajviše se usredotočuju na energetiku. S pravom, jer ona je najveći izvor, a postoji niz razvijenih alternativa. Međutim, proizvodnja čelika odgovorna je za pet posto svjetskih emisija CO2. Pri proizvodnji jedne tone čelika iz željeznog oksida, emitira se skoro dvije tone CO2. Možda se to novom tehnologijom”molten oxide electrolysis ” može bitno promijeniti. Proces je razvijen iz istraživanja o tome kako bi se na Mjesecu iz tla mogao proizvoditi kisik.

2013-05-31 (9. svibnja 2013)

Setting the standard for sustainable bioenergy crops

Članak o načinima definiranja standarda održivosti za bioenergetske biljke, koje se uzgajaju specifično za energetske potrebe (direktno kao gorivo-biomasa ili prerada u bioetanol). Jedan od važnih preduvjeta je participacija svih zainteresiranih i transporentnost u procesu pripremanja prijedloga odluka. [Slaba točka u Hrvatskoj: priprema zakonskih prijedloga redovno se događa gotovo konspirativno, daleko od očiju javnosti. S gotovim prijedlogom ide se u javnos i stvara atmosfera konflikta.] Potrebne su jasne upute za uzgajivače te međunarodno usklađivanje propisa. Osobito ističu problem s biogorivima, koja su izložena žestokim kritikama.

Miscanthus / Vrlo isplativa biljka kada se na nju gleda kao na sirovinu

Miscantus – kineski šaš ili rogoz

Panicum virgatum ‘Rotstrahlbusch’

Switchgrass – Panicum virgatum = Rotstrahlbusch = ukrasno proso

2013-05-30 (9. svibnja 2013)

New Red List developed for threatened ecosystems

Uz “Crvenu knjigu ugroženih vrsta” znanstvenici ekolozi razvijaju složene metode za identificiranje ugroženih ekosustava, ključnih za održavanje bioraznolikosti na Zemlji.

2013-05-29 (8. svibnja 2013)

Koncentracijske solarne elektrane: vijesti iz Kalifornije, Saudijske Arabije, Indije i Australije

Novi tekst na našem blogu.
»Snažan impuls za brže uvođenje CPS mogu biti potrebe cjeline izranjajućeg elektroenergetskog sustava s dominacijom obnovljivih. O tome govore novije vijesti iz Kalifornije, Saudijske Arabije i Indije. Velika prednost CPS je mogućnost da se energija, proizvedena u doba najveće sunčanosti, spremi u toplinskom spremniku (Thermal energy storage, TES) za kasnije pokretanje parne turbine. Na taj način, u proračunima ekonomičnosti, odlučujuća je marginalna, a ne prosječna cijena proizvodnje.«

2013-05-28 (8. svibnja 2013)

Value in Concentrating Solar Power to Add to Electric Grid Calculated

Američki National Renewable Energy Laboratory (NREL) objavio je analizu “Simulating the Value of Concentrating Solar Power with Thermal Energy Storage in a Production Cost Model”. Analiza se odnosi na mrežu kojom upravlja California Independent System Operator (CAISO). Dodatak je ranijoj analizi NREL-a, djelomice istih autora, “An Analysis of Concentrating Solar Power with Thermal Energy Storage in a California 33% Renewable Scenario”.

Država Kalifornija odlučila je da će do 2020. godine 33% električne energije dobivati iz obnovljivih izvora. Razmatraju se razne varijante za ostvarenje cilja. Uz velike kapacitete fotonaponskih elektrana, koncentracijske solarne elektrane s termalnim spremnicima sustavu daju stabilnost i donose znatnu ekonomsku korist.

[Ranije smo pisali o tome kako NREL istu ideju kombinacije FN i CPS razvija za Saudijsku Arabiju. Sve zajedno objavit ćemo kao jedan tekst na blogu.]

An Analysis of Concentrating Solar Power with Thermal Energy Storage in a California 33% Renewable Scenario

Summary of: Simulating the Value of Concentrating Solar Power with Thermal Energy Storage in a Production Cost Model (Presentation)

Download the full report at:
http://www.nrel.gov/docs/fy13osti/56731.pdf
Denholm, P.; Hummon, M. (2012). Simulating the Value of
Concentrating Solar Power with Thermal Energy Storage in a
Production Cost Model. TP-6A20-56731. Golden, CO: National
Renewable Energy Laboratory

2013-05-27 (8. svibnja 2013)

Izranjajuća harmonija velikog i malog u elektroenergetici

Novi tekst na blogu “Ekološka ekonomija”.
»Mnogo složeniji sustav nego prije, “pametne mreže” kojima se ne bi moglo upravljati bez moderne elektronike. Struja za vaše računalo može dolaziti iz fotopanela na krovu od nekoliko kilowata, male kogeneracije na biomasu u susjedstvu od jednog megawata, ili iz elektrana od stotina i tisuća megawata udaljenih i nekoliko tisuća kilometara.«

2013-05-26 (7. svibnja 2013)

99 One-Liners Rebutting Denier Talking Points — With Links To The Full Climate Science

Detaljni priručnik o tome, kako razobličavati mitove koje Šire klimatski poritacelji (deniers). Na svaku njihovu frazu, dat je odgovor u jednoj rečenici, pa širi u jednom paragrafu, uz poveznice za dalje detaljne razrade i znanstvene podloge.

2013-05-25 (7. svibnja 2013)

Report Anticipates 220 New Gigawatts of Distributed Solar Generation by 2018

Novoobljavljeni izvještaj predviđa eksplozivni rast distribuirane proizvodnje solarne energije iz fotonaponskih sustava snage do 1 MW u slijedećih pet godina. Danas je u svijetu instalirano oko 100 GW fotonaponskih elektrana, od čega su većina velika (utility-scale) postrojenja. Procjena je, da bi samo distribuiranih u slijedećih pet godina moglo biti instalirano 220 GW, uz ulaganje od 540 milijardi USD. Proizvodnja električne energije se disperzira na milijune malih proizvođača, kao što je danas slučaj sa potrošnjom. Znatan postotak proizvodnje koristit će u blizini, bez potrebe za transformacijom na visoki napon, čime će se smanjivati gubici u mreži. Sadašnji državni poticaji kroz feed-in tarife omogućavaju brzo širenje nove tehnologije, ali uskoro više neće biti potrebni, jer FN sustavi postižu “mrežni paritet”, tj. cijena proizvodnja je niža od cijene koju potrošači danas plaćaju elektrodistribuciji. [Bitan činmbenik u tome bit će i napredak u učinkovitosti i ekonomičnosti baterija, o čemu smo jučer objavili niz vijesti.]

2013-05-24 (7. svibnja 2013)

Wind farm infrasound not a health risk: report

“Wind turbine syndrome” naziv je za pretpostavljeni utjecaj na ljudsko zdravlje uzrokovan nečujnim infrazvukovima niske frekfencije, koje proizvode vjetroagregati. U dosadašnjim istraživanjima utjecaj nije potvrđen. Posljednje istraživanje bilo je u australijskoj pokrajini Victoria. Navode da naše vlastito tijelo proizvodi snažnije infrazvukove nego vanjski izvori, npr. disanjem i žvakanjem.

2013-05-23 (7. svibnja 2013)

Canada loses WTO appeal in renewable energy case

Nova epizoda u trgovinskom ratu oko obnovljivih izvora. WTO je na zahtjev EU i Japana bio kaznio kanadsku pokrajinu Ontario zbog kršenja pravila slobodne trgovine kroz uvjetovanje o angažmanu lokalnih tvrtki u gradnji. Kanada se žalila, ali je žalba sada odbijena. Međutim, znalci kažu da su takve prakse svuda uobičajene. SAD su tužile Indiju, a Kina EU zbog praksi u Grčkoj i Italiji. Niz sličnih tužbi je moguć (i protiv SAD).

2013-05-22 (6. svibnja 2013)

World’s largest battery storage system to be installed in Japan

Još jedna današnja vijest u biltenu “Energy STorage Industry News”: japanska vlada ulaže 300 milijuna dolara u gradnju najvećeg baterijskog sustava na svijetu, kapaciteta 60 MWh, na otoku Hokaido na kojem je već sagrađen velik broj fotonaponskih sustava. Kao što smo prenijeli neki dan, poticajne mjere japanske vlade koje su stupile na snagu 1. srpnja prošle godine dovele su do znašne ekpanzije obnovljivih električnih kapaciteta, a osobito fotonaponskih.

2013-05-21 (6. svibnja 2013)

IHS: Solar PV energy storage market to grow to USD 19 billion in 2017

Vrijedi prikazati još neke nove vijesti o razvoju stacionarnih električnih baterija (drugačija vrsta tehničkih zahtjeva nego za električna vozila). Ovaj članak govori o nedavno objavljenom izvještaju “The Role of Energy Storage in the PV Industry”, koji predviđa da će u slijedeći pet godina svjetsko tržište za pohranu električne energije,vezano uz fotonaponske sustave, rast stopom od 100% godišnje. (Ovdje se radi o baterijama manjih snaga, nekoliko ili nekoliko desetaka kilovata, a ne o “utility scale” kao u prethodnoj vijesti.) Očekuje se da će lider biti Njemačka [koja od 2008. bilježi strelovit rast FN elektrana, brži od očekivanoga, s danas postavljenih 30 GW vršne snage.] Njemačka je za baterije, vezane uz male FN sustave, uvela subvencije. S druge strane, cijena električne energije za kućanstva u Njemačkoj je visoka (oko 25 eurocenta po kilovatsatu), a garantirane otkupne cijene za predaju proizvedne elektrike u mrežu padaju (i bit će ukinute kad instalirana snaga dosegne 52 GW) i niže su od kupovne cijene. Tako se malim proizvođačima [ne samo pojedincima, nego i kooperativama koje u njemačkoj energetici igraju znatnu ulogu] isplati ulagati u baterije, čuvajući proizvedenu energiju za vlastitu kasniju potrošnju.

2013-05-19 (6. svibnja 2013)

Eos Energy Storage — Next Big Thing In Energy Storage?

Članak govori o mogućem važnom tehnološkom prodoru u gradnji električnih baterija dovoljnog kapaciteta da se mogu koristiti na nivou elektroprivrednog poduzeća (utility), te trajnosti, učinkovitosti i cijene koja ih čini izglednim za masovno korištenje. Jedinaca jedan megavat, kapacitet 6 MWh, trajnost 30 godina odnosno 10.000 ciklusa punjenja i pražnjenja. Članak donosi i neke dodatne informacije o tehnologijama skladištenja energije.
[Danas je potpupno sigurno, da će korištenje vjetra i fotonaponskih sustava, koji su isprekidani i njima se ne može upravljati, znatno rasti u cijelom svijetu slijedećih godina. Zasad se nije pokazao urgentni problem, ali sada se velika pažnja pridaje metodama skladištenja energije, koji će u sustavu biti potrebni. To je jedna od tema koje na ovoj stranici i na blogu stalno pratimo.]

2013-05-18 (6. svibnja 2013)

Brighter Clouds, Cooler Climate? Organic Vapors Affect Clouds, Leading to Previously Unidentified Climate Cooling

Utjecaj oblaka na globalnu temperaturu na zemlji jedno je od nesigurnih pitanja, koja su tema znanstvenih istraživanja. Ovaj novi znansteni rad ukazuje da organska hlapiva u atmosferi, prirodnog ili umjetnog porijekla, mogu učiniti da su oblaci svjetliji, gledani odozgo, pa reflektiraju više sunčeve svjetlosti i na taj način smanjuju temperaturu ispod oblaka.
[Klimatski negatori često se hvataju ovakvih stvari s trijumfalnim komentarom “eto vidite, cijelo smo vam vrijeme govorili da je sve to s globalnim zagrijavanjem glupost! Često se tome nadovezuju teorije zavjere, da se zapravo “oduvijek zna” da je tao, ali moćni zavjerenici sprečavaju objektivne znanstvenike da objave svoje rezultate. Radi se pak i dalje o istraživanjima – na sciencedaily možete vidjeti poveznice na neke ranije objavljene radove, koji analiziraju druge aspekte stvaranja oblaka i ukazuju na surpotne tendencije. Najzad, koji bi bio praktički zaključak? Da bismo spriječili globazlno zatopljenje zbog naših emisija, morali bismo se truditi što više emitirati dodatnog zagađenja?]

2013-05-17 (4. svibnja 2013)

Društvo umanjene vrijednosti

Viktor Simončić doktorirao je zaštitu okoliša u Njemačkoj 1976.. Uvaženi je sltručnjak, mnogo zna i spreman je o tome govoriti. Ovdje je kratki prikaz njegove nedavno izašle knjige. Zasad je bila promovirana u Sisku i Osijeku, još ne u Zagrebu.

2013-05-16 (4. svibnja 2013)

Is the Japan PV Market the Next Big Thing?

Nakon što je japanska vlada donijela mjere za poticanje razvoja obnovljivih izvora, potaknuta nesrećom u NE Fukushima, u samo šest mjeseci prijavljeni su projekti gradnje fotonaponskih elektrana ukupne snage 6,7 GW. “Bloomberg New Energy Finance” procijenio je da bi do kraja godine moglo biti instalirano između 6,1 i 9,4 GW, što bi Japan dovelo na drugo mjesto u svijetu, poslije Kine. Zanimljivo je međutim da u ovom članku na portalu koji promovira obnovljive izvore energije autor upozorava da eksplozivni rast nosi mnoge problem i ne mora nužno biti dobra stvar sa stajalista održivosti, spominjući primjer Španjolske.

2013-05-15 (4. svibnja 2013)

Germany builds minus six coal plants after nuclear phaseout

Kratki komentar o tezi, koja se i kod nas u raspravama čuje, da je odluka o zatvaranju nuklearnih elektrana u Njemačkoj iz 2011. dovela do gradnje novih termoelektrana na ugljen. Gradnja dvije TE na ugljen, koje su puštene u pogon prošle godine, počele se pripremati davno, a za osam, koje se planiraju dovršiti do 2015, započela je do 2009.. Nasuprot tome, od niza projekata se tijekom proteklih godina odustalo odustalo.
[Njemačka se, zbog rasta cijena prirodnoga plina, djelomično opet okrenula domaćem ugljenu. Pritom se uvode brojne tehničke inovacije. Rast instaliranih snaga ne mora pak biti vezan uz povišenje proizvodnje, jer uz vrlo brzi rast proizvodnje solarnih i vjetroelektrana, očekivano je da će broj sati rada ostalih padati.]

German Energy Transition

Prethodni članak objavljen je na blogu na engleskom “Energy Transition – The German Energiewende”. Možete skinuti brošuru o toj temi i pretplatiti se na bilten.

2013-05-14 (4. svibnja 2013)

For Some Wind Turbines, Batteries Are Now Included!

Varijabilnost vjetra kao izvora energije je naravno bitni problem vjetroelektrana. Iako problem na razini električne mreže nije nerješiv, jedno od mogućih rješenja je integracija baterije sa turbinom. “General Electric” je razvio takav model, a sad se prvi put i instalira na jednoj VE u Teksasu.

2013-05-13 (4. svibnja 2013)

Novi podaci HROTE-a: Energija iz 204 OIE elektrane

Portal croenergo.eu donosi aktualne podatke o stanju izgrađenih elektrana koje su u sustavu poticaja (povlašteni proizvođači – male elektrane, koje koriste obnovljive izvore ili male kogeneracije, koje mogu koristiti i drugo gorivo – u članku se pogrešno kaže da su to sve “obnovljivi”), te projekciju za slijedećih 12 mjeseci, prema stanju projekata.

U tablicama se navode posebno elektrane za koje vrijede tarifne stavke iz 2007. (jer se garantirana cijena otkupa ne mijenja 14 godina) i one iz 2012..

30. travnja u pogonu su bile 204 elektrane ukupne snage 209 MW. Daleko najveći udio u snazi imaju vjetroelektrane, njih deset, ukupno 175 MW. Biomasa, bioplin i deponijski plin ukupno 17 MW, kogeneracije 10,5. Brojčano je najviše solarnih, 174 elektrana ukupne snage malo manje od 5 MW.

U slijedećih 12 mjeseci očekuje se ostvarenje 960 projekata ukupne snage 320 MW. Od toga vjetar 229, biomasa i bioplin 52, solarne (u 935 projekata) 33 MW. (Međutim nesigurno je hoće li sve biti ostvareno.)

2013-05-12 (4. svibnja 2013)

Less Is More: Rogue Economists Champion Prosperity without Growth – SPIEGEL ONLINE

Tijekom mnogo godina, ekonomisti su postulirali da prosperitet zahtijeva rast, pričem su štete za okoliš žalosna, ali neizbježna konzekvenca. Rastući broj krtičara preispituje tu jednadžbu, promišlja i zalaže se za radikalnu preradu ekonomskog sustava.

Harald Welzer, socijalni psiholog iz Berlina, u knjizi “Selbst denken” (promišljanje sebe). koja je postala uspješnica u Njemačkoj, poziva na napuštanje “totalitarnog konzumerizma”. Optužuje “vladajuću klasu ekonomista” za oholost i preziranje stvarnosti. Čak i neki političari, kao njemački ministar financija Wolfgang Schauble, počinju izražavati dileme o dogmi rasta.

Njemački parlament je prije dvije godine osnovao Odbor za rast, prosperitet i kvalitetu života, koji je promišljao sporna pitanja. Prije dva tjedna, objavili su konačni izvješat od 1000 stranica. Ali nisu bliže konsezusu nego što su bili prije dvije godine.

Mnogi su ocjenjivali da su neki pozivi na uzbunu, kao u studiji Rimskoga kluba “Granice rasta”, pretjerani. Financijska kriza dovela je do obnove nepovjerenja u sustav. Britanski ekonomist Tim Jackson u knjizi “Prosperitet bez rasta” (Prosperity without Growth) 2009.. oslikava kapitalizam kao pogrešan sustav, kao proždrljivu mašinu. Nasuprot tome, skicira “koherentnu ekološku makroekonomiju”, sa striktnim gornjim granicama za korištenje resursa i stvaranje otpada. [Ova knjiga bila nam je jedan od ključnih poticaja za kreiranje ove fb stranice i bloga “Ekološka ekonomija”.]

Ovim teoretičarima suprotstavljaju se [i danas, kao i prije 40 godina, kad se kao odgovor na “Granice rasta” pojavila kniga “Slijedećih 200 godina” Hermana Kahna] tehnološki optimisti, koji smatraju da možemo eliminirati granice rasta razvijajući nove proizvode prijateljske za okoliš. Spomenuti parlamentarni izvještaj međutim zaključuje da je rast uz opadajuće korištenje resursa još uvijek samo san.

Umjesto mjerenja stanja ekonomije bruto društvenim proizvodom, koji svaki novi proizvod ili uslugu tretira kao plus, navode “Indeks nacionalnog prosperiteta” koji je razvio ekonomist Hans Diefenbacher.

2013-05-11 (4. svibnja 2013)

Renewable Energy Industry newsticker: Green Investment Bank and Masdar to form new investment alliance

Svijet velikog biznisa i visoke politike. Dogovor Velike Britanije i Abu Dhabija o ulaganju i daljem zajedničkom nastupu na financijskom tržištu, prvenstveno za pučinske vjetroelektrane, te druge projekte “čiste energije” i “niskougljične ekonomije”.

»The UK Green Investment Bank plc (GIB) and Masdar, Abu Dhabi’s state-backed renewable energy company, have confirmed to sign a Memorandum of Understanding (MoU) to explore project investment opportunities in the UK’s clean energy sector.

The MoU will be signed on the occasion of a state visit to the UK by His Highness Sheikh Khalifa bin Zayed Al Nahyan, President of the United Arab Emirates, at an event hosted by HRH Prince Andrew, the Duke of York, at Buckingham Palace. (…)

The MoU was the initiative of UK Energy and Climate Change Minister, Greg Barker who will witness the signing said: “The creation of the Green Investment Bank is one of the Coalition Government’s key green achievements. (…) Initially capitalised with a huge injection of 3 billion, we always intended this brand-new financial institution to act as a catalyst to attract other finance into the UK Low Carbon economy.” (…)

2013-05-10 (3. svibnja 2013)

Mixed Greens: Spain tops 50% renewables for second month : Renew Economy

U travnju, drugi mjesec zaredom, obnovljivi su dali više od 50% mjesečne proizvodnje električne energije u Španjolskoj. Od toga je u travnju hidroergija 25%, vjetar 22,1%, fotonaponski 3,6% i termalne solarne 1,3%.

2013-05-9 (3. svibnja 2013)

ADEME Proposes France Set Solar PV Target Of 15 GW By 2020

Francuska Agencija za upravljanje okolišem i energijom (ADEME) predlaže da se državni cilj u kapacitetima instaliranih fotonaponskih sustava za 2020. poveća sa 5,4 na 15 GW (15.000 megavata). Prošle godine instalirano je 34.500 solarnih elektrana ukupne snage 1.080 megavata, a ukupni kapacitet dosegao je 4.000 MW. ADEME predviđa da će FN sustavi postići mrežni paritet (grid parity, ujednačena cijena proizvodnje po kilovatsatu manja od cijene koju potrošači plaćaju elektrodistribucijama) za nekoliko godina.
[Pritom je važno, da Francuska ima struju među najeftinijima u Europi. Za usporedbu, hrvatski cilj za 2020. u važećoj Strategiji energetskog razvoja je 45 megavata, a u Njemačkoj je instalirano više od 30.000 MW.]

2013-05-8 (3. svibnja 2013)

As honey bee numbers drop, U.S. sees threat to food supply

Dok EU, kako smo prenijeli prije nekoliko dana, priprema privremenu zabranu tri vriste pesticda zbog umiranja pčela, isti problem postoji i u SAD. Ovaj članak daje nešto širi pregledu u pretpostavljenje uzroke izumiranja: pesticidi, paraziti, jednolična prehrana na velikim poljima monokultura…

Što Europa ima protiv pčela; ili zbog čijih interesa?

Još jedan prikaz i objašnjenje na ovu temu na portalu croenergo.eu.

2013-05-7 (3. svibnja 2013)

Wind farms to lure back German lobsters decimated by WW2

Pučinske (off-shore) vjetroelektrane mogu biti korisen za obnovu populacije jastoga, uništene bombardiranjem prije 70 godina.

2013-05-6 (3. svibnja 2013)

Marjanović: Nismo uobičajena poslovna priča!

Intervju sa 25-godišnjim Tomislavom Marjanovićem, osnivačem i predsjednikom Saveza za energetiku Zagreba (koji je osnovao i portal croenergo.eu)

Godišnje, kolega Marin Pasarić i ja, upravljamo s više od 25 vlastitih projekata te aktivno sudjelujemo u više od 10 investicijskih projekata. Važno je naglasiti i kako smo sve brendove razvili samostalno te stvorili uspješnu poslovnu priču temeljenu na izrazitom stupnju kreativnosti i inovativnosti. Mislim da partnerstvo i članstvo više od 150 institucija, tvrtki, obrta i udruga u našoj organizaciji govori za sebe. (…)

Uvijek volim naglasiti da je kombinacija neprofitne organizacije na najvišoj mogućoj profesionalnoj razini i trgovačkog društva, ako imate snage to sve voditi, pun pogodak poslovanja (barem po mojem viđenju za hrvatske prilike). Recimo da sam, uz male modifikacije, primijenio poznati američki model upravljanja organizacijom u kombinaciji sa razvojnim i specijaliziranim trgovačkim društvom te se takvo poslovanje pokazalo vrlo uspješnim. (…)

Prilično sam netolerantan prema mladima koji smatraju da im posao treba netko stvoriti te onima koji ne žele samostalno zaplivati u poduzetništvo.(…).

2013-05-5 (1. svibnja 2013)

Okolišno povjerenstvo zaustavilo Vjetreoelektranu Fužine

Dva tjedna prije referenduma u Dubrovniku (na dan izbora za EP), na području općine Fužine bio je održan referendum s pitanjem “Slažete li se da na prostoru označenom u Prostornom Planu Općine Fužine kao IS11 zona vjetroparka Zvirjak bude smještena vjetroelektrana Fužine?” Iako je od onih koji su na referendum izašli 82% bilo protiv, po zakonu referendum nije uspio jer je izašlo samo 46,6% od 1415 upisanih birača. U samom mjestu Lič, u neposrednoj blizini sporne lokacije, izašlo je više od pola, ali ipak tek 58% upisanih birača. Predviđena VE na lokaciji Zvirjak trebala bi imati snagu od 36 MW, a općina bi na ime rente godišnje dobivala 2% od cijene proizvedene elektrike, što bi iznosilo oko 190.000 eura.
Stvar time, međutim, nije bila odlučena. Prekjučer je stručno povjerenstvo Ministarstva zaštite okoliša odbacilo Studiju otjecaja na okoliš, glasovanjem 5-2. Načelnik općine Marinko Kauzlarić glasao je “za”. Time još nije gotovo, jer Ministarstvo ima pravo projekt odobriti i mimo mišljenja Povjerenstva.
Protivnici projekta, okupljeni u podružnici udruge “Eko Kvarner”, kažu da nisu načelno protiv vjetroelektrana i da bi prihvatili promjenu lokalcije.
Dodatno, Eko Kvarner je od Ustavnoga suda zatražio ispitivanje ustavnosti Zakona o referendumu, koji propisuje minimalnu izlaznost većine upisanih birača, što je međutim bilo izbrisano iz Ustava pred referendum o pristupu EU.

Fužine ‘brane’ dalmatinske planine od najezde vjetroelektrana

Zanimljivo je, da je na referemdumu manje ljudi glasovalo protiv projekta, nego je potpisao peticiju mjesec dana ranije.

Kako to već biva, u strasnoj raspravi i valjda još više u medijskoj prezentaciji, mogu se čuti i očita pretjerivanja, »sa zemljom sravnjene i betonirane kamenite kraške glavice«, ili da je »Dalmacija već danas pretrpana vjetroelektranama«, ili da je to »vizulani atak na prostor«, koji bi, valjda, rastjerao turiste (iz Njemačke recimo, gdje je instalirana snaga vjetroelektrana gotovo TISUĆU PUTA veća od ove elektrane, te toliku snagu novih instaliraju svakih pet dana; u Italiji, prošle godine izgrađeno je 1.400 MW vjetroelektrana i dosegnuto ukupno 8.100 MW)… Tu su i napadi na vjetroelektrane generalno, potpuno besmisleni podaci o “vrijednosti struje na svjetskom tržištu” isl..

Treba vidjeti konačno rješenje Povjerenstva. Kao ozbiljan prigovor, izgleda krčenje šume, ne samo za samo područje vjetroparka nego i prilazne puteve i dalekovod. Neka područja svakako moraju biti izuzeta. Hrvatska ima dosta područja golih ili pod makijom za gradnju VE.

Studija utjecaja na okoliš VE Fužine (ne-tehnički sažetak za javni uvid) dostupna je na internet stranicama Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

Zaključak povjerenstva još nije objavljen, bit će valjda za koji dan.

Protiv agresije na naš životni prostor – Lič, Fužine, Vrata

Facebook stranica protivnika ovog projekta (a i šire)

Blog udruge “Eko Kvarner”, ogranak Fužine

»Mi NISMO protiv alternativnih izvora energije, niti generalno protiv vjetroparkova. Protivimo se konkretnom projektu zbog devastacije okoliša koji će izgradnja istog izazvati, te zbog mogućeg smanjenja kvalitete života lokalnog stanovništva. Gorski je Kotar Zeleno srce Hrvatske, i smatramo da je već podosta ovog srca poplavjelo pod jezerima HEP-a i dalo svoj doprinos energetskom sustavu RH. Ne mislimo da je opravdana daljnja devastacija šuma zbog vjetroparkova!!!«

Vrlo važna informacija o zaštiti šume Zvirjak na gore navedenom blogu!

»Šuma odnosno planina “Zvirjak” na kojem je planirana izgradnja VE Fužine odlukom Banske vlasti Banovine Hrvatske 1941. godine proglašen je, kao i sve šume na razmeđi Primorja i Gorskog Kotara, Zaštitnom šumom u svrhu zaštite klimatološke barijere te očuvanja bioraznolikosti. Ovaj teret nalazio se upisan na navedenim katastarskim česticama. Tijekom razdoblja 2009 – 2012 godine katastarske čestice iz nekog su razloga a po nalogu državnog odvjetništva Županije Primorsko – Goranske prebacivane iz jednog ZK uloška u drugi, i to dva puta, i zaštita je – netragom nestala!

Naši aktivisti uočili su ovaj zanimljiv slijed događaja te se angažirali pišući državnim i internacionalnim institucijama. Konačno smo dobili odgovor da je ovaj “propust” učinjen “omaškom” te je 25.02.2013. Zvirjaku VRAĆEN STATUS ZAŠTITNE ŠUME!!!!

Što znači status “Zaštitne šume”? Znači da se šuma smatra vitalnom kao zaštita od izmjene klime, zaštita tla od erozije, te vitalna u očuvanju bioraznolikosti kao stanište zaštićenim životinjama i biljkama. U takvim šumama smije se vršiti samo sanitarna sječa (uklanjanje trulog i uništenog drveća, te sječa iznimno starih stabala zahvaćenih bolestima), a zabranjeno je i skupljanje sekundarnih nusprodukata, poput otpalog lišća (“šušnja”) i iglica, tla (humusa), mahovine i sl! Na taj je način Zvirjakom gospodareno od 1941. do danas, a vraćanjem statusa zaštitne šume, nadamo se: i ubuduće! «

Zoran Šprajc na bigblog.tportal.hr

Zoran Šprajc je na svojem blogu prije nekoliko dana komentirao slučaj sarkastično, bez truda da se upozna s detaljima, na neprimjeren način.

LJuti turist ne želi na godišnji pored vjetroparka Zvirjak

Ovo će vas možda nasmijati, iako nakon što je ova scena stotinama puta na slični način iskorištena nije originalno.

Predmet: Vjetroelektrana Fužine – primjedbe

Primjedbe šumarske struke u javnoj raspravi o Studiji utjcaja na okoliš. Autor: Srećko Petranović, voditelj Uprave šuma Delnice.

2013-05-4 (1. svibnja 2013)

Scientists divided on pesticides and bee health

Očekuje se da će Europska unija donijeti provremenu zabranu korištenja pesticida iz grupe neonikotinoida, nakon što se predstavnici vlada nisu dogovorili o trajnoj zabrani. Postoje snažne indicije, ali zasad ne i konačni dokaz, da su ti pesticidi uzrok masovnog umiranja pčela tijekom protekih desetak godina.
[Ovaj slučaj ilustrira važnost “načela predostrežnosti” (precautionary principle) u političkom odlučivanju. Ako je neka opasnost samo potencijalna, a nije sigurno dokazana, treba li ipak preuzeti neke mjere predostrožnosti? Nema apsolutnih kriterija.]

2013-05-3 (1. svibnja 2013)

A Renewable Boost for Natural Gas

Istraživanje jedne zanimljive nove tehnologije (na nivou prototipa): koncentrirana solarna energija, uz prisustvo katalizatora, mijenja prirodni plin u nešto što zovu “syngas”, većeg energetskog sadržaja (konverzija toplinske u kemijsku energiju). Syngas zatim pokreće plinsku turbinu, a (ako smo dobro shvatili) također se i ostatak stvorene toplote koristi u parnoj turbini (kombi elektrane kakve se uvijek koriste za prirodni plin). Na taj način se u solarno-plinskoj elektrani 60% energije sunčevog zračenja pretvara u kemijsku.

2013-05-2 (1. svibnja 2013)

New Battery Design Could Help Solar and Wind Power the Grid

Istraživanja novih tipova baterija za spremanje viškova električne energije, u izranjajućem elektroenergetskom sustavu u kojem će fotonaponski sustavi i vjetroagregati imati velik udio.


SLAC National Accelerator Laboratory – New Battery Design Could Help Solar and Wind Power the Grid

Za one koje zanima više detalja o gore spomenutim istraživanjima.

Sustavi pohrane električne energije – bitni dio buduće mreže zasnovane na obnovljivima

Tekst na našem blogu, objavljen 20. travnja.

2013-05-1 (1. svibnja 2013)

travanj 2013.

Na našem blogu objavljen je pregled kratkih vijesti iz travnja, koje su objavljene na ovoj stranici. Ukupno 54 vijesti, svaka sa jednom ili više poveznica, kratkim prikazom te često i kratkim komentarom.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s