travanj 2013.

EEFS 2013-04-54 (30. travnja 2013)

EU 2013 Policy Priorities: Agriculture, Food and Fisheries

Prethodna dva teksta bila su vezana uz poljoprivredu, pa evo još jednog takvog.

Hrvatski autizam vidljiv je kao kod poklonika, tako i kod žestokih oponenata Europske unije. Potonji šire famu kako Europski parlament “ni o čemu ne odlučuje” i kako tamo u Brislu predstavnici naroda samo ljenčare i troše goleme plaće, aneki mraćni “eurokrati” hirovito donose bezvezne propise za gnjavljenje ljudi. Pristaše EU pak uvelike se u javnosti ponašaju kao da to stvarno jest tako, samo uz to postoje nekakvi fondovi, u kojima ima puno love za koju se možemo ogrebati.

Međutim, u raznim institucijama EU stalno se internzivno raspravlja i pripremaju i donose odluke o raznim temama, u složenim, često kompliciranim, ali ipak demokratskim procedurama (u trokuktu Parlament – Komisija – Savjet, i mnogim podforumima)..

Trenutno su u tijeku diskusije o značajnim promjenama u zajedničkoj poljoprivrednoj i ribolnovnoj poltiici – dvije teme i za Hrvatsku, očito vrlo značajne. Tu su i posebne regulative vezane uz organsku (ekološku) poljoprivredu i GMO usjeve, te zabrana triju pesticida za koje3 se ustanovili da su smrtonosni za pčele. (Posljednja tema čak se pojavila u Hrvatskoj u komercijalnim medijima, jer zvuči dovoljno senzacionalistički da joj posvete pažnju.) Ovdje su prikazane sa stajališta Europske zelene zaklade (vezane u Europsku zelenu stranku). U Hrvatskoj, u pseudo-kampanji za europske izbore, nikome nije padalo napamet da kandidate pita za stav o tim pitanjima, a većina izabranih sigurno ni nema pojma o ćemu se radi. Prije nekoliko godina jako smo se derali zbog “našeg” ZERP-a, sad, kad Europa zajednički odlučuje o istoj temi – koga briga?

Ali nemonovno, kad promjene jednom stupe na snagu, bez obrzira kakve, naći će se mudri među ovim Narodom koji prezire ideju da izađe na neki referendum, koji će se razgalamiti kako je to totalni kretenizam i kako ti eurokrati opet samo za***avaju ljude glupostima, a da Nas nisu pitali!

EEFS 2013-04-53 (30. travnja 2013)

Dan Čudesnih vrtova i Međunarodni dan permakulture

5. svibnja je međunarodni dan permakulture. Nenad Maljković prenosi:

Varaždinska Udruga Gredica u nedjelju 5. svibnja slavi svoj prvi rođendan. Iz Udruge poručuju da su na proslavu koja će se održavati u Mjesnom odboru Biškupec i na samim Čudesnim vrtovima u Biškupcu – pozvani svi vrtlari i oni koji će to tek postati, ali i svi zainteresirani i simpatizeri ovog projekta. Podsjetimo, kada je prije godinu dana skupina entuzijasta pokrenula projekt urbanih bio-vrtova u Varaždinu, malo tko se nadao da će doživjeti takav uspjeh. No, u godinu dana preko Udruge Gredica na “Čudesnim vrtovima” danas ima 108 korisnika!

– Od toga je 56 prošlogodišnjih ili kako ih od milja zovemo “starih” vrtlara i čak 52 nova kojima ovom proslavom želimo dobrodošlicu – kazala nam je predsjednica Udruge Gredica, Rusalka Majer i pozvala sve da ove nedjelje, 5. svibnja s njima proslave uspješnu prvu vrtlarsku godinu i prvi rođendan Udruge Gredica, ali i obilježe Međunarodni dan permakulture.

Više o permakulturi moći će čuti svi zainteresirani u nedjelju, 5. svibnja od 14 sati i prostorima mjesnog odbora Biškupec. Tada tamo naime počinje predavanje priznatog permakulturista Ivana Gregova na temu “Permakultura: Mala rješenja za velike probleme”.

Sat vremena kasnije, odnosno u 15 sati počinje predavanje Silvije Kolar-Fodor na temu “Osnove biovrta”. Silvija Kolar-Fodor poznata je dugogodišnja biovrtlarka te predsjednica udruge Biovrt – u skladu s prirodom, blogerica Večernjeg lista i štošta drugo.

Nakon predavanja, svi zainteresirani moći će postaviti pitanja predavačima u vjerujemo zanimljivoj raspravi.

A kako će se predavanja u mjesnom odboru Biškupec bližiti kraju tako će se zahuktavati događanja na Čudesnim vrtovima gdje posjetitelje od 17 sati očekuje mali sajam razmjene sjemenja koji Udruga organizira u suradnji sa varaždinskom Gradskom tržnicom. Osim sajma organizatori pripremaju i zakusku iznenađenja uz druženje.

Inače, Međunarodni dan permakulture ove se godine u cijelom svijetu obilježava 5. svibnja, a svake godine obilježavanje ovog dana ima drugu temu. Ove godine posebni naglasak je stavljen na vrijednost lokalnog uzgoja hrane i drugih resursa.

Udruga “Biovrt”

Gredica – udruga za promicanje održivog načina življenja

EEFS 2013-04-52 (30. travnja 2013)

Ecological knowledge offers perspectives for sustainable agriculture

Značajan govor jednog znastvenika o temi koja je dobro poznata, ali uglavnom daleko od pažnje javnosti: metode “ekološke poljoprivrede” nisu samo marginalni dodatak, u kojem se proizvodi skupa “zdrava hrana za snobove.

Prof. Niels Anten ističe kako jednostavna mjera, rotacija usjeva [koju su naši preci poznavali još u mlađe kameno doba], umjesto danas uobičajene monokulture, može znatno reducirati potrebu za mineralnim gnojivima. Tim sredstvima, u Kini je šteta od gljivica u nekim slučajevima smanjena za 90%.

»Da bismo zadovljii potrebe za hranom devet milijardi ljudi 2050. godine, i istovremeno smanjili svoj utjecaj na okoliš (…) ne možemo se više oslanjati samo na sintetičke pesticide i gnojiva. Moramo se mnogo više posvetiti istraživanjima za bolje razumjevanje kako koristi potencijal prirodnih ekoloških procesa«,rekao je profesor Anten. Istraživanja su dosad bila usmjerena gotovo isključivo ka učinkovitosti monokultura.

Fertilizers provide mixed benefits to soil in 50-year study

Ovaj izvještaj o dugoročnom znanstvenom istraživanju kvalitete poljoprivrednog tla ide u prilog prethodnom zaključku: korištenje mineralnih gnojiva treba kombinirati s tehnikama zaštite.

EEFS 2013-04-51 (30. travnja 2013)

Zapošljavanje kroz Novu energetiku

Članak koji razmatra potencijale “Nove energetike” (učinkovistost, obnovljivi, komunalna energetika, napredne mreže isl.) u preobrazbi elektroenergetskog sustava s gledišta otvaranja radnih mjesta. Zasniva se na nekim novijim studijama i na raspravi, koja je u tijeku u organizaciji “Udruge za razvoj Hrvatske”. Ukazuju na trenutne nesuvislosti, koje proizlaze iz neusklađenosti hrvatske energetike s trendvoima u Europi. Npr. uvozimo velike količine ogrijevnog drva (četverostruki porast u 10 godina, 940.000 tona 2012. godine), a istovremeno uvozimo električnu energiju. [Energetska vrijednost te količine drvne mase dovoljna je za proizvodnju više od milijardu kilovatsati električne energije, plus toplota.] Predlažu projekte “Biotoplinifikacija Hrvatske” i “Solarizacija Hrvatske”. Predlažu cilj izgradnje 100.000 krovnih fotonaponskih sustava po 10 kilovata. [To je otprilike u rangu onoga, što su već postigle Njemačka i Italija.]

EEFS 2013-04-51 (30. travnja 2013)

Zlatno doba plina dominira svjetskom energetikom

Slijedećeg tjedna (8.-10. svibnja) u Zatgrebu se odrđava 28. međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin. Ovaj članak, iako naravno donekle navijački, daje sažetak trenutne situacije i kretanja u svijetu. Naglo širenje primjene tehnologije frackinga u SAD dovelo je do dramatičnih promjena, naglim rastom ponude i smanjvanjem cijena plina. Europa sad vrši istraživanja potencijalnih zaliha i mogućnosti proizvodnje prirodnoga plina iz škriljevaca (shell gas) i još nisu jasni svi potencijali, uzimajući u obzir i ekološka ograničenja koja su u znatno gušće naseljenoj Europi veća. U Hrvatskoj navodno potencijali postoje, koliki su, ne znamo još. Utvrditi jasno stanje i perspktive svakako je od bitnog značaja za hrvatsku energetsku strategiju.

S druge strane je tehnologija vodika, koja je prije desetak godina snažno prezentirana kao osnovica budućega energetskoga sustava. Posljednjih godina je u drugome planu, postoje problemi zbog gubitaka pri konverziji i zasad se može i bez toga. Jedan od argumenata za korištenje vodika u budućnosti može biti što se on može lijepo transportirati postojećim plinovodima. Bio bi to i načelno elegantan završetak trenda “dekarbonizacije” goriva, naime smanjivanja sudjelovanja ugljika i emsija ugljičnoga dioskida, od ugljena koji je ugljik s primjesama, preko nafte i prirodnoga plina, do čistoga vodika.

Tu je također i bioplin, koji je danas u nizu zemalja nezanemariv izvor, a u budućnosti bi proizvodnja mogla bitno porasti.

EEFS 2013-04-50 (30. travnja 2013)

Europska potražnja za ugljenom past će 2015.

Prenosimo jedan kratki tekst o korištenju ugljena za proizvodnju električne energije u Europi s portala energetika-net od 12. veljače 2013., koji je nedavno potakao diskusiju na forum.hr. Prikazuje dva proturječna kretanja: postroženje ekoloških propisa i rast cijena plina.

Europska potražnja za uvoznim ugljenom mogla bi naglo pasti nakon 2015. zbog strožih ekoloških zakona, ostavljući samo istočnoeuropske zemlje ovisnima o ugljenu. Velika Britanija i Njemačka, dvije najveće europska zemlje koje gotovo polovinu potražnje za energijom namiruju iz termoelektrana na ugljen trebale bi do 2015. s mreže skinuti između 12 i 15 GW snage iz ugljena, smatraju u europskom udruženju Eurocoal. Elektrane na ugljen trenutno ostvaruju velike profite, dok TE na plin redaju gubitke zbog stanja na tržištu plina, koje potiče veću uporabu ugljena. Cijena emisijskih kvota za CO2 trenutno je pala ispod 5 eura zbog viška struje na tržištu usljed gospodarske krize. Cijena energije iz ugljena na njemačkom veleprodajnom tržištu za 2014. trenutno je 20 eura/MWh jeftinija od struje proizvedena iz plina. Ipak Eurocoal smatra da se takva situacija na tržištu neće nastaviti u EU gdje se procjenjuje da bi 40 GW kapaciteta, uglavnom u istočnoj Europi, trebalo modernizirati da zadovolje strože ekološke norme. Britanska vlada je izračunala da obnova 1 GW snage u ugljenu u Velikoj Britaniji košta između 155 i 220 milijuna dolara, objavljuje EMP.

EEFS 2013-04-49 (28. travnja 2013)

Referendum u Dubrovniku donio je katastrofalan poraz inicijativi “Srđ je naš” i zagovornicima referenduma i općenito neposredne ili participativne demokracije. Tragično niskim izlaskom, građani su poručili da se ne žele gnjaviti odlučivanjem i da su posve zadovoljni da drugi u njihovo ime donose odluke. Jedva da je izašao isti broj, kao što je potpisao zahtjev za referendum!

Ako je tako u jednm gradu duge slobodarske tradicije, ako je tako s temom koja je godinama predmet sporova, da nakon svega veliku većinu baš briga – očito je deplasirano pokušavati zastupati načela participativne demokracije generalno. Da je izašlo bar 50%, pa da je većina bila za projekt golfa i dodatne gradnje, bilo bi drugo – OK, izrazili su svoju volju. Ovako, rekli su da su zadovoljni nemanjem svoje volje.

Investicije na udaru demokracije – ili obratno? – Uvodnik – H-Alter

Predsjednica FRIENDS OF THE EARTH pisala je nekoliko dana ranije: »Ovaj savez špekulantskog kapitala, vlasti i medija dovodi građane u očaj. Vidjevši da su sustavno ignorirani u cijelom procesu i da se zakonski propisi izigravaju, pa i mijenjaju kako bi se omogućili nelegalni projekti, dubrovčanima je ostao samo očajnički potez, da izigrani od prestavnika vlasti, pokušaju izboriti pravdu i demokraciju putem referenduma. Stoga se nadam da će tog, povijesnog 28. travnja 2013. masovno izaći na birališta i reći jasno ne špekulantima, kako bi onda doista mogli razmisliti kako će dalje razvijati svoj grad. Ukoliko se ovo ostvari, to će postaviti novi standard demokracije u Hrvatskoj i pokazati da je došao kraj samovolji prevrtljivih političara koji ne održavaju svoja obećanja.«

Građani, eto, velikom većinom nisu “očajni”, nego su zadovoljni stanjem stvari. Smatraju sasvim normalnim, da odluke donose samovoljni prevrtljivi političari u savezu sa špekulantskim kapitalom i medijima. Smatraju sasvim normalnim, da je “obećanje – ludom radovanje” (odnos sadašnjeg gradonačelnika). Velika većina misli “ma i meni će nešto kapnut!”. To je “kumovski kapitalizam”, u kojeg smo prešli bez velikih potresa iz “kumovskog socijalizma”. Gunđanje i galama protiv “onih gore” samo su folklor i rekreacija.

Velika većina oslanja se na to da “tamo gore” ima nekog svog kuma, koji će im pomoći. Ne zanimaju ih ni formalni legalni putevi zaštite svojih prava, ni društveni pokreti, ni neposredno demokratsko odlučivanje. Ne vjeruju ni u kakvu horizontalnu solidarnost, one koji o tome pričaju, smatraju redikulima. “Meni će moj kum pomoć”, krade li kum, ma koga briga! Za sve druge, boli me nježnik!

Rezultat jest povijestan, moramo prihvatiti konzekvence. Ovo demokracije, što imamo danas, Hrvatima je dosta i možda i previše. Nemojmo ih gnjaviti i nemojmo trošiti živce goneći ih na više!

Inače, poanta je teksta Jagode Munić u tome, da ozbiljni investitori ne traže od vlade neke posebne zakone za pogodovanje, kao što je “Zakon o strateškim investicijama”. Cijela politika pogoduje špekulantskom kapitalu. A sad vidimo, da je to u sklasu sa zahtijevanjima naroda. Mi koji se bunimo, moramo prinat sebi da smo manjina, da narod točno takav tip kapitala i želi.

EEFS 2013-04-48 (28. travnja 2013)

“World’s Greenest Office Building” Makes Net-Zero Look Easy

“Najzelenija poslovna zgrada”: u oblačnom Seatleu, fotonaponski paneli ipak proizvode dovoljno električne energije za sve potrebe šestokatnice. To, naravno, nije sve. Zgradarstvo je jedno od područja koje će nesumnjivo doživjeti bitne promjene slijedećih desetljeća.

EEFS 2013-04-47 (28. travnja 2013)

Argentina Takes on Vulture Funds in “Debt Trial of the Century”

Sudski proces, vrlo važan za globalne ekonomske odnose, između države Argentine i dva “hedge fonda” u tijeku je pred sudom u SAD. Situacija, kakva i Hrvatsku možda čeka.

Godine 2001. Argentina je bila u dobokoj ekonomskoj krizi. Dva “vulture funds” otkupili su argentinski državni dug za sitnicu i čekali, dok se država ne oporavi, da ga u potpunosti naplate. Sud drugog stupnja u SAD ovih dana odlučuje o sporu koji je nazvan “debt trial of the century”. Prvostupanjski sud odlučio je u korist fondova. Obamina administracija kao “prijatelj suda” osuđuje ovakvo ponašanje fondova kao štetno za legitimne investitore i siromahe. Isti je stav IMF-a i Svjetske banke. Članak objašnjava o čemu se radi i zašto je sporno.

EEFS 2013-04-46 (27. travnja 2013)

Prenosimo bilješku forumaša Haram, s forum.hr (forum “Prirodne znanosti”, topic “Obnovljivi izvori energije”).

http://www.lockheedmartin.com/us/mst/features/2013/130416-tapping-into-the-oceans-power.html

Lockheed Martin potpisao sporazum o razvoju i gradnji oceanskih konverzijskih termoelektrana (OTEC) sa internacionalnom (bazično kineskom) poslovnom grupacijom. Cilj je da ove elektrane unutar 10 godina budu u komercijalnom pogonu duž kineskih južnih obala.

http://www.lockheedmartin.com/content/dam/lockheed/data/ms2/documents/OTEC-brochure.pdf

Ugrubo, u prosječnom danu oceani u tropskom i suptropskom pojasu sakupe energije ekvivalentne onoj 250 biliona (mi bi rekli milijardi) barela sirove nafte (ako se ne varam, sadašnja dnevna svjetska potrošnja je oko 1,6 miliona barela).

http://www.lockheedmartin.com/us/products/otec.html

Energy Department Announces $13 Million to Advance Ocean Energy Technologies

Jedna vijest o istraživanju korištenja energije morskih valova, struja i plime i oseke u SAD.

EEFS 2013-04-45 (27. travnja 2013)

Spanish Paradise Gone Awry

Prenosimo poveznicu i komentar blogera “Kurir” sa pollitika.com.

Ko nezna engleski i kome se neda čitat evo jednog izvatka.

“Zagovarači golf terena tvrde da se njihovom gradnjom otvaraju radna mjesta. Maria Jose Caballero iz Greenpeaca se ne slaže već tvrdi da se tereni grade ne radi povećane zanimacije za golf već zato šta apartmansko naselje pored njega jednom kad izađe na tržište ima 20% veću vrijednost. Golf tereni ne stvaraju puno radnih mjesta, dapače, troše ogromne resurse koje su inaće potrebni drugdje”

Članak čak spominje Hrvatsku kao destinaciju gdje bježe dosadašnji gosti Španjolske zbog abnormalne betonizacije ili kako je sami Španjolci nazivaju “el ladrillo” – matun ili ti cigla. Kako god bilo, danas je Španjolska sa 422 golf terena i još par stotina u planu jedna od najsiromašnijih zemalja EU, odma iza Grčke, te isto tako među vodećima u broju nezaposlenih čiji postotak je čak veći od onoga trenutno u Hrvatskoj.

Sad prodaju sitnozubima priču o golf terenima i radnim mistima. Nanjušili su nas, gotovi smo! Zemlja je deindustrijalizirana pa je put i teren za “el ladrillo” otvoren. Vlasnici apartmana i vila stranci, kupuju u šoping centrima čiji su vlasnici stranci proizvode koje su proizveli stranci.
Sitnozubima će bit drukčije nego u Šanjolskoj? Čisto sumnjan.

EEFS 2013-04-44 (26. travnja 2013)

Community Power In The Global Community Vol. III: France

Nedavno smo prenijeli kako se i u Hrvatskoj počinju osnivati energetske zadruge (kooperative). To je jedan od oblika, da građani, mali privrednici i lokalne zajednice zadobiju značajan utjecaj na energetiku, dosada, zbog prirode sustava, rezerviran za države i velike kompanije.
Portal cleantehnica objavljuje seriju tekstova o “snazi zajednice” (ili “zajedničkoj elektroenergetici”, ovisi kako prevedemo “community power”) u raznim zemljama. Treći nastavak govori o Francuskoj, poznatoj po nuklearnim elektranama, a također i po striktnoj centraliziranoj organizaciji države. Sada se planira bitno smanjenje nuklearne energije i u tome bi možda i “snaga zajednice”, a ne samo države, mogla doći do izražaja.
»Pierre Jourdain says that most citizens view energy as a national issue rather than a local and personal one: ”We just plug in, consume, and believe that electricity is none of our business!”, he notes.« Nažalost, tako je još danas i kod nas.

EEFS 2013-04-43 (26. travnja 2013)

Opinion: Conservatives’ grand opportunity on energy

Zbog apsolutne dominacije dviju velikih stranaka u nacionalnom političkom životu u SAD i utjecaja brojnh lobija, obje su stranke faktički složeni konglomerati raznih interesa i uvjerenja. Vodstvo Republikanske stranke tvrdokorno je u negativističkoj poziciji prema klimatskim promjenama i prema obnovljivim izvorima energije (te također prema ideji da bi u cijenu fosilnih goriva treebale biti uračunate štete za zdravlje, okoliš i prirodu, tzv. “eksterni troškovi”). Takav stav vrlo žestoko zastupa i radikalno konzervativan “Tea Party pokret” (koji načelno mrze svu znanost i sve intelektualce, pa je za njih stvar jednostavna: radi se o komunističkoj zavjeri!).
Ankete međutim pokazuju da se većina republikanaca s tim stavom ne slaže. Ipak ima dovoljan broj onih, koji su ili spremni prihvatiti realnost znanstvenih spoznaja, ili vide očiti ekonomski interes s obzirom na znatni pad cijena obnovljivih izvora.

Energy and Enterprise Initiative – Putting Free Enterprise to Work on Energy and Climate

Energy & Enterprise Initijative je inicijativa poslovnih ljjudi, konzervativnog i neoliberalnog uvjerenja, koji ne negiraju stvarnost klimatskih promjena, ali su protiv državnih intervencija, nego smatraju da treba ukinuti sve subvencije u energetici. A kako smo više puta javljali na ovoj stranici, po procjenama IEA, IMF idr., glavni utjecaj, koji u energetici iskrivljuje slobodnotržišno formiranje cijena, su subvencije za fosilna goriva, a ne za obnovljive.

EEFS 2013-04-42 (26. travnja 2013)

Referendum o Srđu: očekuje se velik odaziv Dubrovčana, zasad ih je više protiv golfa

Ove nedjelje, u Dubrovniku se održava prvi referendum na zahtjev građana u Hrvatskoj Agencija Gfk (koja je pouzdana) izvršila je anketu na uzorku od 400 Dubrovčana, provedenu 9.-12. travnja. Naručitelj je Zaklada Heinrich Böll (zaklada za koju sredstva daju njemački Zeleni, ima ured u Zagrebu i pomaže razne udruge), rezutalte su predočili predstavnici inicijative “Srđ je naš”.

Ćak 83 reklo je da će izaći na referendum. 50% je reklo da će glasovati protiv projekta, 40% za, a 10% je neodlučno. Glede izlaznosti, poznato je iz anketa da redovno više ljudi kaže da će izaći na izbore nego što na kraju stvarno izađe (u slučaju izbora za EP razlika je bila drastična). Međutim, može se očekivati da će izlaznost biti veća od 50% jer je već sam zahtjev za raspisivanje referenduma potpisalo 23% građana.

Za izlaznost je međutim od vitalnog značaja kakvu će strategiju prihvatiti protivnici inicijative “Srđ je naš”, tj podržavatelji projekta. Referendumska odluka ne vrijedi ako izađe manje od 50% upisanih birača (koji je malo više od 40.000 u Dubrovniku), a to znači da strana, koja je inače slabija, odnosno ona, koja uživa potporu predstavničke vlasti (koja slobodno odlučuje, ako referendum ne uspije), kao najbolju strategiju ima da na referendum ne izađe. To se dogodilo 14. travnja u Fužinama, na referendumu o spornoj vjetroelektrani: golema većina je glasala protiv, ali izašlo je nekih 46%.

Ovdje, kako izgleda vrlo vjerojatno da će izlaznost biti preko 50%, odlučni zastupnici gradnje mogu biti stimulirani da izađu.

Gfk je ozbiljna agencija, ali naravno, zgodno bi bilo vidjeti izvorne rezultate, jer su ih prezentirali predstavnici jedne strane. Odnos “za” i “protiv” je u prilog prvih, ali prilično tijesno.

EEFS 2013-04-41 (25. travnja 2013)

Politička bitka oko TE Plomin C nastavlja se. Stručnjaci se u tu bitku uključuju na obje strane. U petak je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu održan okrugli stol, s kojeg “Novi list” izvještava pod naslovom “Struka jednoglasna: U Plominu treba graditi elektranu na ugljen”. (Tekst koji možete pročitati na sajtu “Glasa Istre” nešto je skraćen u odnosu na tiskano izdanje.)

Energetičari jednoglasno za TE plomin na ugljen

Medijski pokrovitelj skupa bio je Večernji list. Ni na njihovom sajtu nije dostupan cjeviti tekst.

Termoelektrana na ugljen daje jeftiniju struju

Istoga dana, objavljena je jedna reakcija na portalu labin.com. Ističe da je na skupu prof.dr.sc. Davor Škrlec bio protiv ugljena, što se u izvještaju ne spominje. [Škrlec je bio pomoćnik ministrice zaštite okoliša Mirele Holy, te je nedugo nakon njene ostavke i on podnio ostavku, nakon što je javno istupio protiv projekta TE Plomin C na ugljen.] Također, tvrdi se nitko od onih koji su od HEP-a tražili da se takav skup održi u Labinu nije bio obavješten o skupu u Zagrebu.

REAGIRANJE NA IZVJEŠTAJ SA OKRUGLOG STOLA NA TEMU TE PLOMIN C NA UGLJEN ODRŽANOG U PETAK U ZAGREBU

Dva dana kasnije, detaljan prikaz i komentar objavio je i portal zelenaenergija.org.

Plomin C: hoće li energetski stručnjaci doista imati posljednju riječ?

Oni zaključuju »Večernji list poslužio kao medij od interesa koji je sa skupa u javnost prenio samo poruke koje odgovaraju tim krugovima, dok su glasovi stručnjaka koji nisu u potpunosti na liniji s uvriježenim stavom struke bivaju marginalizirani.«

[Nasuprot uglednom, ali konzervativnom stručnjaku Marijanu Kalei i drugima, koji ističu AKTUALNE podatke o proizvodnji struje iz ugljena u Europi i svijetu, u postrojenjima građanim (bar u Europi) prije 20 i više godina (Kalea je, po Večernjem listu, »naglasio da ne postoji elektroenergetski sustav koji je oslonjen samo na obnovljive izvore energije«), Šrklec je upozori na tendenciju razvoja, na AKTUALNU KONCEPCIJU I ORIJENTACIJU Europske unije ka razvoju “niskougljične ekonomije”. Kao što čitatelji ove fb stranice znaju, sustavi oslonjeni samo na obnovljive izvore realna su perspektiva – Danska to planira postići 2035.. U Njemačkoj, tvrtka RWE je prošle godine pustila u pogon veliku elektranu na domaći ugljen, koja je međutim građena tako da bude fleksibilna slično elektranama na plin i može se uključivati i isključivati prema potrebama, ovisno o radu vjetro i fotonaponskih agregata. RWE je gradila TE Plomin 2, ali nije zainteresirana za gradnju TE Plomin C po staroj tehnologiji.]

Predviđanja elektroenergetskog razvoja u slijedećim desetljećima ne ide u korist ugljena. Jučer smo izvijestili o projekciji Bloomberga. Globalna savjetnička tvrtka Enerdata u studiji kretanja u energetici do 2035., koju smo prikazali u studenom 2012., predviđa da će udio ugljena u proizvodnji elektrike sa sadašnjih 41% pasti na samo 11%.

EnerFuture – Energy scenarioy to 2035

EEFS 2013-04-40 (25. travnja 2013)

Scientists reveals escalating cost of forest conservation

O ekonomiji očuvanja prirode: u siromašnima zemljama kao što je Kongo, zasad je još jeftino plaćati poljodjelcima naknadu da odustanu od sječe novih šumskih površina. Međutim, s tehnološkim napretkom u poljoprivredi, koji može uvođenjem sorti otpornih na lokalne štetnike, korištenjem mineralnih gnojiva idr. udvostručiti i utrostručiti urod, cijena će postati bitno veća.

EEFS 2013-04-39 (25. travnja 2013)

Slow is scary if France quits nuclear

Nuklearna energija bila je jedna od važnih tema predsjedničkih izbora u Francuskoj prošle godine. Izabrani predsjednik, socijalist Francois Hollande, pokrenuo je niz koraka da se udio nuklearki u proizvodnji elektrike do 2025. godine smanji sa sadašnjih 75% na 50%. Nije jasno što će biti nakon tog datuma.

Predsjednik Intituta za zaštitu od zračenja i nuklearnu sigurnost upozorava da bi bilo opasno ako istupanje iz nuklearne energije bude spor, dugotrajan proces. Počet će ponestajati stručnjaka, vitalno značajnih za sigurnost, jer mladi ljudi ne vide budućnost u toj specijalizaciji; to se već događa. A naravno, kako reaktori stare, raste mogućnost težih kvarova, i to simultano na više reaktora iste generacije.

Po njegovim rječima, u slijedećih deset godina treba donijeti jasnu odluku, hoće li se ostati na tom nivou, ili ići i dalje. Ako se želi istupiti iz nuklearne energije, to treba jasno reći i napraviti u relativno kratkom roku, kao Njemačka.

EEFS 2013-04-38 (25. travnja 2013)

U.N. urges crackdown on Asia-fuelled poaching boom

Potražnja stvara ponudu, čaki kad ona uključuje krivolov i krijumčarenje. U siromašnoj Africi, krivolov slonova i nosoroga zbog kljova i roga masovno se održava zbog velike potražnje u istočnoj Aziji. Novi čimbenik te potražnje jest da ona nije više primarno motivirana receptima tradicionalne kineske medicine; zapravo, tradicionalni iscjelitelji prihvatili su zaštitarske argumente i obeshrabruju njihovo korištenje.

[Ovdje vidimo, kao i u lovu na kitove, ribolovu, uništavanju šuma idr., probleme ljudske vrste, da svoje ponašanje prilagode vlastitim dugoročnim interesima. Nije potrebno niti pozivati se na apstraktni “opći interes”: ako prelovom dođe do izumiranja vrste, gotovo je – nikad više neće biti kitova, slonova, nosoroga, haringi… Ali, kratkoročni ekonomski interes može prevladati i izazvati nesumjerljivo veću štetu.]

EEFS 2013-04-37 (25. travnja 2013)

Graph of the Day: Solar, wind to dominate new generation

Nov izvještaj Bloomberg New Energy Finance (BNEF) s prognozom kretanja investicija u proizvodnju električne energije do 2030.. U svim razmatranim scenarijima, znatna većina novih izgrađenih kapaciteta bit će obnovljivi izvori. Obnovljivi, uključujući hidroelektrane, mogli bi porasti, u svjetskoj godišnjoj proizvodnhji električne energije, s današnjih 28% na oko 50%.

Guy Turner, glavni ekonomist BNEF, kaže da rast od 6,7% godišnje nije neobičan za tehnologiju u ovoj fazi razvoja. Današnja kriza prevelikih kapaciteta, kao i konkurenije jeftinijeg prirodnog plina iz škriljevaca (shale gas), koja mnoge proizvođače fotonaponskih i vjetrelektrana danas tjera u stečaj ili gubitke, prolazna je i pad cijena proizvodnje će je nadvladati. Generalni direktor BNEF, Michael Liebreich, smatra da smo već prešli točku okreta (tipping point) na putu prema čišćoj energetskoj budućnosti.

Predviđaju određenu “renesansu” nuklearne energije, ali sa skromnih 5-6% novih kapaciteta. Predviđaju da će koncentracijske solarne elektrane ostati marginalne, zbog još uvijek visokih troškova. [To bi se moglo promijeniti – vidi nedavni tekst ovdje o planovima Saudijske Arabije i studiji američkog NREL.] Također će pučinske (off-shore) VE ostati sa skromnim udjelom). Osobito impresivan rast očekuje se kod malih fotonaponskih sustava.

The Tipping Point

Uz korištenje pojma “Tipping point”, treba spomenuti istoimenu knjigu Malcolma Gladwella iz 2000., prodanu na engleskom u više od 1,7 milijuna primjeraka, objavljenu i na hrvatskom (“Točka preokreta”, Zagreb: Jesenski i Turk, 2005.).

Gladwell analizira kako se nove i deje i inicijative šire u društvu poput virusa i mogu izazvati “epidemiju”, postati prevladavajuće (ili, naravno, izumrijeti). To je socijalna analiza, koja je svakako potrebna uz onu suhoparno ekonomističku (koja apsolutizira načelo “isplativosti”, koja međutim jako varira i ovisi o okolnostima i točki gledišta).

Gladwellova teorija bila je jedno od izvorišta koncepcije ove fb stranice, čiji urednik sebe vidi kao “mavena”:osoba koja intenzivno traga za informacijama i idejama, može uočiti nove ili tek naslućujuće trendove, te se trudi upoznati šire krugove ljudi (van uskog kruga eksperata ili drugog zatvorenog kruga) sa svojim spoznajama, vizijama i prijedlozima. Da bi širenje ideja bilo učinkovito, potrebni su i connectors, ljudi razvijenih socijalnih vještina, koji mogu povezati ljude iz raznih krugova.

Gladwellova ideja o tome da se nove ideje šire kao virus, može nam također pomoći da shvatimo kako se postojeći sustav štiti od infekcije. Hrvatsko društvo, na svim razinama, pokazuje zavidnu razinu konzervativnosti, otpornosti na prodor novih ideja. Virusi opstaju tek na rubovima sustava.

EEFS 2013-04-37 (24. travnja 2013)

On the Path to Low Cost Renewable Fuels, an Important Breakthrough

Ministarstvo energije SAD izvještava da su u National Renewable Energy Lab (NREL – spominjali smo neki dan jedan njihov izvještaj o značaju koncentracijskih solarnih elektrana) bitno tehnički unaprijedili i smanjili troškove proizvodnje bioetanola iz celuloznih vlakana po cijeni od samo 2,15 $ po galonu (3,2 kn po litri). Trošak je smanjen za više od 3/4 u deset godina.

EEFS 2013-04-36 (24. travnja 2013)

Globalni kapitalizam i Europska unija – Zoran Oštrić – Blog.hr

Nitko više ne spominje “globalizaciju”. Proces je dovršen. Živimo u globalnom kapitalizmu. (…) Pritom je također bitno da financijski kapital dominira nad industrijskim. (…) Vitalno značajan čimbenik kapitalističke vladavine danas je puna diskurzivna hegemonija. (…)

Pogrešne su današnje fraze kako je EU “neoliberalna tvorevina”. Temelji su postavljeni u razdoblju vladavine “države blagostanja”. (…) Postepeno, kako je socijalna država došla u duboku krizu ne uspijevajući odgovoriti na krize 1970-ih (“naftne krize” ukazale su na značaj trećeg faktora proizvodnje, zemlje tj. prirodnih resursa), kapital je agresivnom taktikom “neoliberalizma” preuzeo primat i u institucijama EU i u pojedinim zemljama članicama. (…)

Danas, nakon niz svjetskih stresova i kriza koje je proizveo svjetski financijski sustav, kulminirajući 2008., vladari financijskog kapitala vješto usmjeravaju bijes opljačkanih u Europi na mitske “eurokrate”. (…)

Grozni birokrati u Brislu (“eurokrati”, bez podrobnije gnjavaže o raznim institucijama), to je priprostome puku zgodna, lako shvatljiva figura “žrtvenog jarca”. Pričati o potrebi uvođenja Poreza na financijske transakcije i blokiranju “poreznih rajeva” u kojima lova nestaje, naporno je, dosadno, apstraktno. (…) Kao što je činio i prije 80 godina, kapital koristi desne nacionalističke demagoge za manipuliranje masama radnika. (…)

Fraziranje protiv “europske hegemonije” u ime fantazme “nacionalne neovisnosti” glas je za hegemoniju Kapitala. Umjesto toga, treba koristiti mehanizme koji su nam na raspolaganju, da se 99% udruži i zajedno bori za svoje interese. Vidi npr. kampanju Regulate Global Finance Now – Europeans For Fianncial Reform.

EEFS 2013-04-35 (23. travnja 2013)

A World without Landfills? It’s Closer than You Think

Da bi se postigla dugoročna ekološka održivost, potpunom oslanjanju na obnovljive izvore energije nužna komplementarna strategija u odnosu prema materiji je izbjegavanja svakog otpada. Dajemo poveznicu na ovaj tekst iz SAD, kao aktualan. Inače, u Hrvatskoj je Zelena akcija još prije nekoliko godina tiskala brošuru “Nula otpada”.

Europska mreža “nula otpada”

Zero Waste Europe

“Nula otpada – priručnik za gospodarenje notpadom” (pdf)

EEFS 2013-04-34 (23. travnja 2013)

Kina se okreće novim smjerom, ali ne smanjuje tempo

Novi članak na blogu “Ekološka ekonomija” (zasnovan na vijestima i komentarima na ovoj stranici posljednjih nekoliko mjeseci).

EEFS 2013-04-33 (23. travnja 2013)

None of the world’s top industries would be profitable if they paid for the natural capital they use

U klasičnoj političkoj ekonomiji razmatraju se tri faktora proizvodnje. kapital, rad i zemlja. Danas živimo u kapitalizmu – sustavu gdje je kapital dominantna snaga. u vrijeme krize, kao univerzani put izlaska propisuje se da treba rezati na onome što se daje radu (nadnica), da bi više ostalo kapitalu (profit).

S druge strane, “zemlja” uključuje sve prirodne resurse, za koje se kao sredstvo regulacije (jer su ograničeni i često i iscrpivi) treba platiti renta.

Članak daje prikaz jedne nedavne studjje, naručene od Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), koja proračunava ono što svi znamo, na osnovu ekoloških analiza: kad bi industrija plaćala sve stvarne troškove za svoje korištenje resursa (razne “eksternalije”), nijedna grana proizvodnje ne bi bila isplativa.

U tom proračunu, monetarizira se ekološka šteta. Priroda naravno ne ispostavlja račune u novcu, ali sve će kad-tad doći na naplatu. Svjetski ekonomski sustav, kakav je danas, u granicama date biosfere, neodrživ je. Danas se kod Geje zadužujemo na račun budučih generacija. Hoćemo li doživjeti slom ili transformaciju, još je neizvjesno.

EEFS 2013-04-32 (23. travnja 2013)

Long-term global cooling ended in 19th century: study

Još jedna studija o dugoročnim klimatskim trendovima na Zemlji. Tijekom oko 2000 godina postojala je globalna tendencija zahlađenja, koja se obrnula od kraja 19. stoljeća.

»The study, by a consortium of 78 authors in 24 countries, said its 2,000 years of data made it harder to discount the impact on higher temperatures of increased greenhouse gases due to human activity. “Global warming that has occurred since the end of the 19th century reversed a persistent long-term global cooling trend,” the National Science Foundation, one of the study’s sponsors, quoted the report as saying. Researchers found that various factors, including fluctuations in the amount and distribution of heat from the Sun and increases in volcanic activity, fed an overall change in temperature patterns.«

[Svuda po svijetu, pa nažalost i u Hrvatskoj, ima upornih poricattelja (pogrešno zvanim “skepticima”, jer i prema poricanju treba biti skeptičan), koji inzistiraju da je sva ta priča o čovjekovom utjecaju na klimu laž ili barem tiješka griješka, tj. ili nepojmljivo sljepilo ili planirana zavjera u kojoj, već desetljećima, sudjeluju gotovo svi klimatolozi svijeta. Jedan hrvatski akademik pojavljuje se u medijima uvijek kad je vrijeme malo hladnije i objašnjaa kako nas čeka ledeno doba. Postoje određene nejasnoće o tome tko i u kojem interesu stoji iza te zavjere. Za SAD, gdje ekstremno desni “Tea Party” pokret u načelu mrzi znanost i intelektualce, lako je: to su komunjare, koji žele uništiti američku ekonomiju. Drugdje, iza zavjere stoje SAD, koje žele uništiti našu ekononomiju.]

EEFS 2013-04-31 (23. travnja 2013)

As Cities Fill with Smog, China Embraces Stable and Regulated Renewable Development in 2013

Još jedan članak na temu pojačane brige za okoliš i preorijentaciji u energetskom razvoju u Kini.
»According to former president Hu Jintao’s report at the 18th National Congress of the Communist Party of China, the country is urged to decrease coal-based energy usage and increase the proportion of renewable energy in end-user energy consumption. In addition, the functions of the National Energy Administration and the State Electricity Regulatory Commission will be consolidated as per the country’s State Council’s institutional reform and function transformation scheme. This move is expected to not only standardize the market of renewable energy, but also facilitate distributed power generation in China over the next few years.«

[Fascinantno je, protivno iskustvima u Europi i SSSR-u, kako Kina i dalje uspješno kombinira kapitalistički ekonomski sustav s čvrstom političkom vlasti Komunističke partije. Ekonomska filozofija nije zasnovana na divinizaciji slobodnoga tržišta, nego na snažnom državnom intervencionizmu. U tome je današnja Kina vjerojatno sličnija drugim istočnoazijskim zemljama, koje imaju politički sustav liberalne demokracije (Japan) ili “prosvjećene diktature” (Singapur), nego bivšem SSSR-u i zemljama istočne Europe. Taj je zaokret započeo 1976. godine, dvije godine nakon smrti Mao Ze Donga, kad su bili uhićeni Maova udovica i drugi radikali, koji su zagovarali nastavak “kulturne revolucije”, te na vlast došla reformska struja, koja je postepeno revolucionirala ekonomiju.]

EEFS 2013-04-30 (23. travnja 2013)

Saudi Arabia Looks to NREL for Solar Monitoring Expertise

Pisali smo ranije na ovoj stranici kako su Saudijska Arabija i druge zemlje Zaljeva prije nekoliko godina postale zabrinute zbog naglo rastućih troškova proizvodnje električne energije iz nafte. Uz vrlo brz rast stanovništva, ekonomskih aktivnosti i standarda potrošnja elektrike naglo raste, za desalinaciju morske vode, klima uređaje i drugo, a cijenu država drži vrlo niskom. Zaključili su da im je mnogo isplativije naftu izvoziti, a elektriku za vlastite potrebe proizvoditi iz drugih izvora. Razmatraju paralelno mogućnosti nuklearne i obnovljive energije (sunce, vjetar, geotermalna). Za solarne, naravno, imaju odlične prirodne mogućnosti, ali i posebne probleme u pustinjama (nagle promjene temperature, pješčane oluje). Očekuje se da će do kraja ove godine sklopiti ugovore vrijedne sedam milijardi USD. Planiraju do 2032. uložiti 109 milijardi USD za instalaciju više od 50 GW obnovljivih, od toga 41 GW solarnih elektrana (16 GW fotonaponskih i 25 GW koncentracijskih), koje bi pokrivale barem 30% potreba za elektrikom. Sada u suradnji s National Renewable Energy Laboratory (NREL) iz SAD mjere klimatske uvjeti za detaljnu razradu plana. U predviđenom sustavu, koncentracijske solarne elektrane (CSP) imat će vitalnu ulogu jer proizvode toplinsku energiju, koja se može tijekom dana pohraniti i koristiti za proizvodnju elektrike u parnim turbinama u večernjim satima.

NREL (koji se nalazi u sastavu američkog saveznog ministarstva energetike) je u studenom 2011. objavio studiju Enabling Greater Penetration of Solar Power via the Use of CSP with Thermal Energy Storage.

Koncentracijske solarne elektrane (ili solarne termoelektrane) mogu biti komplementarne fotonaponskima i vjetroelektranama, zamijeniti dio konvencionalnih elektrana i osigurati potrebnu fleksibilnost sustava.

»While it will be some time until solar technologies achieve very high penetrations in the U.S. grid, international experience in wind deployment demonstrates the importance of increasing overall grid flexibility. Key factors in improving grid flexibility include increasing the ramp range and rate of all generation sources and the ability to better match the supply of renewable resources with demand via increased spatial diversity, shiftable load, or energy storage. The use of thermal energy storage in concentrating solar power plants provides one option for increased grid flexibility in two primary ways. First, TES allows shifting of the solar resource to periods of reduced solar output with relatively high efficiency. Second is the inherent flexibility of CSP/TES plants, which offer higher ramp rates and ranges than large thermal plants currently used to meet a large fraction of electric demand. Given the high capacity value of CSP/TES, this technology could potentially replace a fraction of the conventiona generator fleet and provide a more flexible generation mix.«

[U elektroenergetskom sustavu gdje obnovljivi daju većinu ili cjelokupnu proizvodnju, fleksibilnost postaje bitan pojam,a ne razlikovanje baznih i vršnih elektrana. Uz elektrane na biomasu i bioplin, obične i reverzibilne hidroelektrane, geotermalne elektrane, baterije i možda vodik, sustav zasnovan stopostotno na obnovljivima je tehnološki i ekonomski izvediv.]

EEFS 2013-04-29 (21. travnja 2013)

The Question of Socialism (and Beyond!) Is About to Open Up in These United States

Ne tako davno, bilo je nezamislivo da u Sjedinjenim Američkim Državama netko, osim grupica marginaliziranih intelektualaca, ozbiljno diskutira o socijalizmu i oblicima socijalizma kao realnoj alternativi za svijet, pa i više od toga 😀 – za SAD. Mladi u SAD smatraju da je socijalizam podjenako dobar kao i kapitalizam. Na što se zapravo pod “sociajalizam” misli, još je otvoreno pitanje. Gar Alperowitz kaže da je bitno pitanje vlasništva. Daje pregled niza ideja i nekih iskustava (ćemu bismo mi u bivšoj Jugoslaviji mogli koješta dodati: imali smo radničko i društveno samoupravljanje, međutim, vrlo kruto formalizirano i uz zadržanu faktičku punu premoć jednopartijskog sustava).

EEFS 2013-04-28 (21. travnja 2013)

SOLARNI PROJEKTI HRVATSKA

Jesu li ovo ljudi, kojih se HEP treba bojati, kao što smo u prethodnom upisu naveli za SAD? Ne treba ništa “kupovati” zdravo za gotovo, ali uistinu, vrijeme je da se i takvi pojave! Koji će imati i tehnička i poslovna znanja, vještine i volju, a ne biti samo fantasti i teoretičari kao urednik ove stranice!

MISIJA
Koristeći najkvalitetniju i najpouzdaniju tehnologiju koju svijet i tržište danas poznaje, želimo postati vodeći brend za realizaciju solarnih projekata u Hrvatskoj.

VIZIJA
Naša je vizija solarizirati Hrvatsku.

TKO SMO MI?
Mi smo tim mladih ljudi, mnogi kažu nova nada Hrvatske. Nismo djeca tajkuna, niti nam je išta palo s neba. Roditeljima smo zahvalni na pruženoj ljubavi, jer to je sve što smo za života dobili. Godinama stječemo nova znanja na kojima nam mnogi zavide. Završili smo respektabilne studije u zemlji i inozemstvu. Danas nam intelektualni kapital predstavlja najveće bogatstvo. Ali, držimo da je najveća škola životna škola, stoga i dalje učimo od ljudi koji su imali naše godine, ali mi još nismo njihove. Cijenimo njihova iskustva. Oni kažu da smo koktel umjetnosti i znanosti. Tko zna, možda smo najjača tehničko-ekonomska snaga ove zemlje, a da toga nismo ni svjesni. Kako god, mi smo 100% hrvatska priča i na to smo ponosni.

SOLARNI PROJEKTI HRVATSKA je hrvatski brend i tvrtka specijalizirana za solarne projekte i energetska rješenja budućnosti. Mi smo vjerojatno vodeći hrvatski inženjering o kojemu najviše govore djela, a ne riječi. Ali, kad se već spominju riječi, onda spomenimo one tri ključne koje nas u stopu prate, a to su: reputacija, kvaliteta i pouzdanost. Iza brenda SOLARNI PROJEKTI HRVATSKA stoje hrvatski stručnjaci iznimnog intelektualnog kapitala. Hrvatsko je ovdje ključna riječ i s ponosom jamčimo da možemo konkurirati vodećim međunarodnim korporacijama u ovoj branši. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju Hrvatskoj se otvara veliki tržišni potencijal, ali istodobno dolazi i konkurencija. Iz tog razloga želimo svojim znanjem, iskustvom te primjenom novih tehnologija, vratiti Hrvatskoj epitet regionalnog industrijskog lidera kojega je ponosno nosila prije rata.

EEFS 2013-04-27 (21. travnja 2013)

Solar panels could destroy U.S. utilities, according to U.S. utilities

Prije pola godine objavili smo na blogu “Ekološka ekonomija” članak “Vjetroelektrane snizuju cijenu električne energije”. Vladina ulaganja vode do pada cijena elektrike na tržištu. (Govorimo o SAD, gdje su i najveće električne “utilities” na tržištu, to su kompanije koje vode velike sustave, u Europi većinom nacionalne, kao HEP). To je naravno dobro za potrošače, ali padaju profiti kompanija koje se bave proizvodnjom.«
Ovaj članak govori o istom, s aspekta fotonaponskih sustava, koji su još “demokratičniji” jer se može raditi o snagama tisuću puta manjim nego kod vjetroagregata i vjetroelektrana, koje mogu sagraditi i pojedinci odnosno obitelji, ne trebaju čak ni poseban prostor.
grist.org/climate-energy/solar-panels-could-destroy-u-s-utilities-according-to-u-s-utilities/
»But the main thing to know is that the utility business model relies on selling power. That’s how they make their money. (…) From the utility’s point of view, every kilowatt-hour of rooftop solar looks like a kilowatt-hour of reduced demand for the utility’s product. Not something any business enjoys. This is the same reason utilities are instinctively hostile to energy efficiency and demand response programs (…) t’s worse than that, though. Solar power peaks at midday, which means it is strongest close to the point of highest electricity use — “peak load.” Problem is, providing power to meet peak load is where utilities make a huge chunk of their money. Peak power is the most expensive power. (…) But wait. Renewables are limited by the fact they are intermittent, right? “The sun doesn’t always shine,” etc. Customers will still have to rely on grid power for the most part. Right? This is a widely held article of faith, but EEI (of all places!) puts it to rest. «
Preporučam da pročitate ostatak članka, autor se zaista trudi da običnim ljudima razjasni te vrlo složene odnose (za nas još više jer nemamo takvih tržnih uvjeta)!

Vjetroelektrane snizuju cijenu električne energije

»one can imagine a day when battery storage technology or micro turbines could allow customers to be electric grid independent. To put this into perspective, who would have believed 10 years ago that traditional wire line telephone customers could economically “cut the cord?”«
To piše u izvještaju Edison Electric Institute, grupe elektroprivrednih poduzeća iz SAD, ne nekih zelenih fantasta.

EEFS 2013-04-26 (21. travnja 2013)

Donosimo inspirativni video za solarce

Zgodni kratki video o prvoj FN elektrani izgrađenoj na tlu u Hrvatskoj.

EEFS 2013-04-25 (21. travnja 2013)

BYD To Build Only Electric Cars, End Production Of Gasoline Cars?

Davno nismo ništa prenosili o električnim automobilima. Evo jedna vijest iz Kine (o tvrtci, koja je djelomično u vlasništvu poznatog W. Buffetta).
»While full battery-electric cars are doing poorly in China, BYD says this is where its true experience lies, and has the technology to make it work–though such a plan is still incredibly risky in the short term.
Yale Zhang, head of Shanghai-based consulting firm Automotive Foresight, said “They either know something we don’t or they’re actually going to take a long time, over 5-10 years, to make this radical transition so that there’s little risk.”«

EEFS 2013-04-24 (20. travnja 2013)

Sustavi pohrane električne energije – bitni dio buduće mreže zasnovane na obnovljivima

Na ovoj fb stranici svakodnevno prenosimo vijesti iz područja suodnosa ekologije, ekonomije i društva, a posebno iz energetike, koja je čvorište i za druga bitna pitanja ekološke ekonomije. Svaka vijest popraćena je kratkim komentarom, na način da se međusobno povezuju i ukazuje na dubinske strukture i tendencije cjeline.

Povremeni pregledi na osnovu arhive, koji se objavljuju na blogu “Ekološka ekonomija”, trebali bi pokazati te povezanosti i ukazati na ono bitno. Potaknuti činjenicom da se slijedećg tjedna održava svjetski susret stručnjaka, biznismena i planera koji se bave pohranom energije, donosimo pregled vijesti o toj temi u posljednjih nekoliko mjeseci.

EEFS 2013-04-23 (19. travnja 2013)

Record: Wind farms and solar plants produce more power than conventional power plants (press release

Novi značajni datum u povijesti njemačke Energiewende: jučer između 11 i 15 sati vjetroelektrane i fotonaponske elektrane zajedno su proizvodile više električne energije, nego sve konvencionalne elektrane (hidro, termo i nuklearne) zajedno! Od ukupno angažiranih oko 70.000 MW, VE+SE su činile oko 36.000.

Grafikon dnevne angažirane snage za 18. travnja 2013., po satima

EEFS 2013-04-22 (19. travnja 2013)

U Kaštelima osnovana energetska zadruga

Na ovim stranicama, više smo puta prenosili vijesti o kooperativnom (zadrugaškom) pokretu u svijetu. Ako ipak i nisu same po sebi globalna alternativa vladavini financijskoga kapitala (ili barem sjeme globalne alternative), lokalno zadruge imaju širom svijeta golem značaj. U energetici, lavovski dio ulaganja i koristi od razvoja malih, decentraliziranih, obnovljivih izvora električne energije snose upravo zadruge i u njih udruženi građani, obrtnici, male tvrtke i lokalne zajednice.

EEFS 2013-04-21 (19. travnja 2013)

World Environment News – India questions U.S. green energy incentives at WTO

Na ovoj stranici stalno pratimo globalni trgovinski rat oko fotonaponskih sustava. Nova fronta otvorena je između Indije i SAD. Svi se kunu u načela slobodne trgovine, a ipak ih svi bez pardona krše.

Energetske zadruge: koji je smisao udruživanja?

Jedan detaljniji prikaz o tome što su zadruge i kako u energetici funkcioniraju na portalu zelenaenergija.org

EEFS 2013-04-20 (19. travnja 2013)

Clean energy progress too slow to limit global warming: report

Međunarodna energetske agencija potvrđuje ono što i inače znamo: usprkos znatnom rastu obnovljivih izvora, promjene energetskog sustava još uvijek su prespore za postizanje cilja da prosječna globalna temperatura na Zemlji poraste najviše dva stupnja celzijusa.

[Treba međutim spomenuti, da je sama IEA po prirodi konzervativna institucija, koja je dugo davala otpor poticajima za razvoj obnovljivih i u svojim projekcijama stalno podcjenjivala njihov potencijal. Okretanje njihove orijentacije posljednjih godine vjerojatno je više rezultat promjene u snazi lobija IEA su osnovale najrazvijenije zhemlje svijeta, povezane u OECD, i zastupa u njima dominantne interese.]

EEFS 2013-04-19 (19. travnja 2013)

State of the World 2013: Is Sustainability Still Possible? | Worldwatch Institute

Godišnji izvještaj “State of the World”, koje od 1984. priprema Worldwatch Institute, donose sintetske preglede i analize globalne situacije i trendova sa stajališta koje ovdje nazivamo “ekološka ekonomija”. Nezaobilazno su štivo za svakoga, koga zanimaju međuodnosi ekologije i ekonomije, društva i politike, energetike i etike. Upravo je izašao iz tiska izvještaj za ovu godinu. Kao e-knjiga može se kupiti vrlo jeftino.

EEFS 2013-04-18 (18. travnja 2013)

Solar Trade War: Finding PV Peace amidst Clashing Factions

Stalno smo pratili na ovoj stranici situaciju FN industrije u svijetu, obilježenu brzim rastom, padom cijena, žestokom konkurencijom uz propast mnogih tvrtki i trgovinskim ratom između Kine, SAD i EU. Ovaj članak daje sažeti prikaz trenutne situacije i tendencija.

EEFS 2013-04-17 (18. travnja 2013)

2030: A Future Roadmap for Renewables?

Hrvatski narod i političari složni su u autističkom stavu prema Europskoj uniji: gotovo nikad ne možemo naći zanimanje za ono, o čemu predstavnici naroda i država u institucijama EU diskutiraju i odlučuju; samo se somnabulno traži “hrvatski interes”. Europa ima zacrtane ciljeve i politike u energetici do 2020. godine i to smo morali naprosto preuzeti, a sad je u tijeku diskusija o ciljevima za 2030.. To je pak, nažalost, trostruko van našeg fokusa – da se u energetici nešto ozbiljno planira, a ne odlučuje dnevno u uskim krugovima predstavnika HEP-a, Ine i još nekoliko velikih igrača, za nas Hrvate je čudna ideja. A da se nešto ozbiljno planira 17 godina unaprijed – dakle, svašta… 😦

We have targets for 2020, but for most investors 2020 is around the corner. It’s time to define the targets for 2030. The sooner we do that, the more certainty we get to our companies and our investors. And the more ambitious these targets are, the better for the climate.’

We need to define our climate and energy policy framework for 2030 as soon as possible to ensure proper investment that will give us sustainable growth, affordable competitive energy prices and greater energy security. The new framework must take into account the consequences of the economic crisis, but it must also be ambitious enough to meet the necessary long-term goal of cutting emissions 80–95 percent by 2050.’

EEFS 2013-04-15 (18. travnja 2013)

Assessing Risk and Cost in India: Solar’s Trajectory Compared to Coal

Dok je u Kini potrošnja električne energije došla do razine kad se stopa rasta neminovno usporava (S-krivulja), u Indiji će, ako zemlja želi širiti blagostanje s privilegirane četvrtine na većinu stanovništva, morati još znatno rasti. Grade velike termoelektrane na ugljen, ali dokle to može biti osnova sustava? Članak dovodi jednu analizu mogućnosti, svakako grubu. (Indiju zovu “potkontinent”; ne zaboravimo, samo ima skoro dvaput više ljudi nego u cijeloj Europi i vrlo je raznolika.)

EEFS 2013-04-14 (17. travnja 2013)

Je li nedostatak raspoloživog prostora bitan problem za solarne elektrane?

U Hrvatskoj se po aktualnim podacima više od trećine registriranog obradivog zemljišta ne obrađuje (obradive površine: 2.149.080 hektara, obrađeno 1.334.825).

Jedan metar fotonaponskih panela je oko 130 wata snage, što daje godišnje u unutrašnjosti oko 130 kilowatsati energije, u priobalju oko 170. Ako bismo hipotetski htjeli proizvesti godišnje toliko, da pokrijemo cjelokupnu hrvatsku potrošnju, okruglo 20 milijardi kWh, sve u solarnim elektranama na tlu, pa uračunamo svo ostalo zauzeto područje osim panela, trebalo bi oko 15.000 do 20.000 hektara (150 do 200 kvadratnih kilometara). To je 2-3% sada neobrađenog područja. A naravno, solarne elektrane obićno se ne grade na obradivom zemljištu, nego na kršu isl., a znatan dio na krovovima i drugim već zaposjednutim površinama.

Naravno da sa energetskom tranzicijom (Energiewende, kako kažu Nijemci), ima problema, ali prostor, bar u Hrvatskoj, nije bitan problem. U odnosu na Njemačku, imamo puno više prostora (gustoća stanovništva za trećinu manja) i oko 30-40% veću osunčanost na znatnom dijelu površine.

Forum.hr – Pogledaj jedan post – Solarna energija

EEFS 2013-04-13 (14. travnja 2013)

Fijasko: Na referendum o vjetroelektrani Fužine izašlo nedovoljno birača

Dok čekamo izvještaj o rezultatima izbora za EP, iz Fužina stiže dobra vijest za investitore i zastupnike vjetroelektrana generalno, a loša za one koji su se protivili projektu zbog ekoloških i drugih razloga: na referendum o izgradnji VE Fužine izašlo je manje od 50% upisanih birača, pa odluka neće biti obvezujuća.

EEFS 2013-04-12 (12. travnja 2013)

New Turbine Technology: Key Players On- and Offshore

Detaljan preglede o situaciji i kretanjima tehnologija, projekata i planova vjetroagregata u svijetu. To je već odavno veliki biznis, fokus je na jedinicama od po nekoliko megavata snage i poljima od desetak do stotinjak takvih agregata. Cijenovno su konkurentni tradicionalnim izvorima, obrću se milijarde dolara, to je veliki biznis kojim se već odavno ne bave kojekakvi post-hipijevski frikovi i alternativci. Godine 1990., ukupni instalirani kapaciteti VE u svijetu bili su oko 2.000 MW, danas se tpliko sagradi otprilike u mjesec dana i blizu smo 300.000 MW ukupno. Kao što smo više puta pisali ovdje, težište energetskih politka u naprednijim zemljama sad se premješta na promjenu dizajna elektroenergetske mreže, kako lokalno tako i u široj regiji (kontinent pa i šire u slučaju Eurooe).

EEFS 2013-04-11 (11. travnja 2013)

Amid China air, water pollution, soil survey reveals century-old heavy metals

Opće je poznato kako je ekološka situacija u Kini katastrofalna. O tome se tradicionalno, do prije nekoliko godina nije vodilo računa, industrijski razvoj nesmiljeno je “raubovao” okoliš kao i ljude. a to s vremeno izaziva sve više prosvjeda i sukoba. O tome smo više puta pisali ovdje na stranici, kao i o tome, da su vlasti počele problem ozbiljno shvaćati.

U zadnhjih 30 godina Kina je cijeli svijet iznenadila spektakularnim razvojem i postala velesila. Tko zna, kako su pokazali da znaju ozbiljno raditi, za slijedećih 30 godina možda nam više neće biti samo ekonomski, nego i ekološki uzor. (A onda jednoga dana možda i demokracija dođe na red…)

EEFS 2013-04-10 (11. travnja 2013)

Rebuttal: Faulty or Incomplete Analysis Skews Numbers and Conclusions for Renewable Energy

Polemika o tome koliki su stvarno potencijali obnovljivih izvora energije i tehnologija energetske učinkovitosti da budu osnova dugoročno održivog energetskog sustava. Članak ukazuje na niz parametara koje treba imati u vidu, ekoloških (imajući u vidu prirodne resurse), tehnoloških i ekonomskih. Pritom treba imati u vidu, da je situacija u SAD uvelike različita od one u Europi. Generalna potrošnja energije, kao i posebno električne energije, bitno je veća nego u Europi. Veći su doduše i resursi.

Kad se pak ogovori o ekonomskoj isplativosti, ovdje se ukazuje na dnevne varijacije u cijeni električne energije, najviša je cijena preko dana a tada solarne elektrane najviše proizvode. To, opet, ovisi o tome kako je tržište uređeno.

To je problem s razlikom ekološkog i ekonomskog pristupa: kad govorimo o prirodnim resursima, možemo biti prilično egzaktni, jer jedan džul energije je uvijek jednak drugom džulu energije, litar nafte drugoj litri nafte uz varijacije koje također možemo egzaktno izraziti. Iza toga stoji određena supstanca (energija je “sposobnost vršenja rada”, ali ta sposobnost je uvijek vezana uz neku materiju i podložna zakonu očuvanja energije).

Ali u ekonomiji nema takvog objektivnog mjerila, iako mnogo to ne uviđaju ili zaboravljaju. Sve ovisi o brojnim uvjetovanjima ekonomskim sustavom, jedan dolar nipošto nije jednak svakom drugom, nešto što je u nekim uvjetima i za nekoga super isplativo, u drugim uvjetima ili za drugog nije ni vrijedno razmatranja. U krajnjoj liniji, novac kao takav nema supstancu, on je samo zamisao, konvencija, postoji samo intencionalno, u ljudskoj predodžbi.

EEFS 2013-04-9 (7. travnja 2013)

Solar milestone: 1,000,000 PV systems installed in Australia

Hrvatska još nije dostigla stotinu instaliranih fotonaponskih sustava na krovovima. Uvelike zato, jer je određena samo jedna godišnja kvota za dobivanje statusa povlaštenog proizvođača, pa su u dva dana od početka godine sve rezervirali komercijalni ulagači u veća postrojenja.
Australija je prije pet godina imala 20.000 instaliranih sustava.

Ovih dana, broj instaliranih FN sustava u Australiji postao je veći od jednog milijuna. Postavljano ih je dakle oko 500 svaki dan, i vikendom. Doduše, prosječna snaga je mala, tek 2,5 kW.

EEFS 2013-04-8 (6. travnja 2013)

Sa Silvanom Skočajić razgovaraju Robert Pašičko iz Programa Ujedinjenih naroda za razvoj i Vjeran Piršić iz Energetske zadruge Otok Krk (www.ezok.hr)

Permakultura.hr prenosi:

Može li se u Hrvatskoj bolje iskoristiti energija sunca, vjetra, vode i tako smanjiti ovisnost o skupim fosilnim gorivima?

Još važnije može li se ta praksa bolje približiti običnim građanima? Odgovor se izgleda krije u energetskim zadrugama kojih trenutno u Hrvatskoj ima sedam. Što su to energetske zadruge i kako nam mogu pomoći da bolje primjenimo obnovljive izvore energije u svakodnevnom životu saznajte u emisiji “Govornica” prikazanoj 29.3.2013. na programu HRT 4.

EEFS 2013-04-7 (4. travnja 2013)

What’s driving climate action? It’s the market, stupid

Na ovom izvrsnom australijskom sajtu, autor Paul Gilding objavio je nedavno tekst “Victory at hand for the climate movement”, koji je izazvao brojne reakcije, pohvalne i kritične. Ovdje odgovara kritičarima.

Kao što u elektroenergetskoj mreži budućnosti možemo spojiti veliko i malo (vidi prethodni napis), tako se u današnjem brzom rastu obnovljivih demonstrira uspješan, iako nipošto bezkonfliktan niti jednostavan, spoj tržišne konkurencije i državne intervencije.

Bilo bi lijepo da u nekim hrvatskim političkim strankama počnu primjećivati o koliko se važnim temama za nacionalnu ekonomiju radi.

EEFS 2013-04-6 (4. travnja 2013)

Over 400 Microgrid Projects Underway En Route to $40 Billion Market

Mikromreže će biti jednako važan čimbenik budućih elektroenergetskih sustava, zasnovanih na obnovljivim izvorima, kao i kontinentalne supermreže.

[Nasuprot industrijskom gigantizmu, ekološki pokret je 1970-ih godina proklamirao parolu “Small is Beautifull”. U električnim sustavima sad imamo čvrstu, realističku viziju harmonije oba načela.]

EEFS 2013-04-5 (3. travnja 2013)

Citigroup: Solar Modules Could Fall To 25 Cents/Watt By 2020

Prije samo dvije godine, revolucionarnu promjenu označila je vijest da je cijena fotonaponskih modula na svjetskom tržištu pala ispod jednog američkog dolara po watu vršne snage. Nakon toga cijene su pale još za trećinu. Globalno tržište je u snažnim potresima, o čemu smo više puta pisali ovdje. Vodi se trgovinski rat između Kine, EU i SAD. Mnogi mali proizvođači propadaju. Najavljuju se nova tehnološka poboljšanja. Paneli sad čine polovicu ili trećinu ukupnih troškova FN postrojenja.

Nekoliko dosadašnjih projekcija pretpostavljaju da će se pad cijena usporiti, do oko 0,5 USD/kWh oko 2020. godine. Sada međutim globalna invensticijska banka Citigroup pretpostavlja, da bi cijena mogla pasti čak na 0,25 USD/kWh (1,5 kn)!

Ako pretpostavimo da kilowat vršne snage u tijeku godine proizvede 1.000 kilowatsati električne energije (što je očekivano u kontinentalnom dijelu Hrvatske) i da je trajnost panela 20 godina, cijena panela bi u cijeni proizvodnje sudjelovala sa gotovo simboličkih 7,5 lipa po kilowatsatu (a u Dalmaciji oko šest lipa); čak i ako uračunate interkalarne kamate (jer ulažete na početku za povrat u dugom periodu), vrlo jeftino. Za TE Plomin 3 cijena postrojenja je oko 12 kn/W, i čak ako računamo da će raditi 7.000 sati godišnje, ispada skuplje, i bez troškova za skladištenje ugljičnog dioksida koji će biti obvezni. A cijena ugljena sudjeluje u proizvodnji s minimalno 20 lipa po kilovatsatu, i sigurno će rasti.

Obnovljivi izvori energije blistav su primjer kako stimulativne mjere državne industrijske politike mogu biti uspješne. Ulaganje državnog novca u instraživanje i razvoj, te u ubrzano širenje nove tehnologije, stimuliralo je tehnološk napredak i tržišnu utakmicu, te dovelo do pada cijena koji opravdava ulaganja. Suprotno od nuklearne energije.

EEFS 2013-04-4 (2. travnja 2013)

Pesticide makers, facing ban, propose plan to help bees

Fenomen masovnog umiranja medonosnih pčela primjećuje se širom svijeta. Posljedice mogu biti drastične. Još nema sigurnog dokaza što je uzrok, ali postoje snažne indicije da su krivi pesticidi iz grupe neonikodina. U Europskoj uniji pokrenuta je peticija koju je potpisalo 2,5 milijuna građana, sa zahtijevom da se oni zabrane. Vlade zemalja Unije nisu se o tome složile, ali Europska komisija prijeti uvesti zabranu. Veliki proizvođači pesticita, Syngenta i Bayer, nude kompromis, odnosno financiranje plana da se eventualni utjecaj na pčele smanji.

EEFS 2013-04-3 (2. travnja 2013)

Insight: China’s losing battle against state-backed polluters

Kineske središnje vlasti počele su ozbiljno shvaćati problem zagađivanja okoliša, koji je desetljećima zanemarivan, i nastoje industriji nametnuti više standarde. Ali to ne ide lako i dolazi do tipičnih sukoba interesa, koji su se događali ili se još događaju u svim zemljama svijeta.
»It also highlights the challenges facing Beijing as it tries to take on entrenched local bureaucracies and the powerful state-owned polluters they sponsor and protect, with the central government desperate to address decades of chronic environmental damage and force growth-addicted provinces to raise standards.

“The problem is that they still chase profit,” said one resident outside a store near Zijin’s Shanghang headquarters who did not want to give his name. “Protecting the environment is like taking medicine, and they don’t want that.”«

EEFS 2013-04-2 (2. travnja 2013)

Saski plemić je izmislio pojam ‘održivost’

Zanimljiv tekst o nastanku pojma “održivost” (u ekološkom smislu), u 17. stoljeću, vezano uz tada evidentno neodrživu masovnu sječu šuma. Rast korištenja ugljena u 17.-19. stoljeću smanjio je pritisak na šume (i omogućio dalji industrijski rast, za koji drva iz šuma ne bi bila dovoljna). Sustavnu brigu o šumama započela je Pruska državna administracija u 18. stoljeću, formulirajući načelo: »Niakda ne uzimaju iz šume više drva nego što može narasti između dvije sječe«. To je preuzelo i Austrijsko carstvo, pa kao njegov dio i Hrvatska. Njemački termin “Nachhaltigkeit” hrvatski šumari su od 19. stoljeća prevodili kao “potrajnost”; “održivost” je suvremeni prevod, došao k nama preko engleskoga.

Prikaz o značenju i povijesti termina “Nachhaltigkeit” na wiktionary (na njemačkom)

EEFS 2013-04-1 (2. travnja 2013)

Making Sense of Climate Sensitivity: How The Economist And MSM Keep Getting It Wrong

Joe Romm, urednik klimateske rubrike na portalu thinkprogress.org, daje pregled novijih diskusija o klimatskim promjenama i projekcijama dugoročnih kretanja. Vrijedi pažljivo pročitati, da se razumiju neka suptilnija pitanja o kojima diskutiraju eksperti. Generalna pouka za javne politike ostaje nedvosmislena: do daljeg bitnog povećanja prosječne temperature zbog čovjekovih emisija stakleničkih plinova neminovno će doći, osobiti problem za prirodu i za ljude je brzina promjena koja jako otežava prilagodbu, velika većina posljedica bit će štetna, moramo poduzimati zamašne akcije, da se emisije stakleničkih plinova bitno smanje i da se štetne posljedice ublaže.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s