kolovoz 2014

31. kolovoza 2014. (2014-08-59)

London test wireless hybrid buses

U Londonu testiraju autobus sa hibrnidinim motorom (elektromotor plus dizelski). Baterija se puni na bežičnim induktivnim postajama. Punjenje traje svega desetak sekundi (video: http://gas2.org/2014/06/17/video-tosa-electric-bus-recharges-just-15-seconds/). Autobus većinu vremena koristi električni motor. Prednosti su također tihi rad, manji troškovi održavanja i manje emisije ispušnih plinova.

Slični se hibridni i električni autobusi testiraju u Švicarskoj i drugdje.

[Nedavno smo (17. srpnja) pisali o sustavu bežičnog prijenosa energije, kojeg na MIT-u razvija hrvatski znanstvenik Nikola Soljačić. Vidi: http://www.theenergycollective.com/energyatmit/425491/making-wire-free-future ]

31. kolovoza 2014. (2014-08-58)

Hareon Solar Announces 3,350 MW Worth Of New Solar PV Projects

Turska surađuje s Kinom u gradnji solarnih elektrana.

Kineska kompanija Hareon Solar Technology najavila je nove solarne projekte od 3.350 MW. Prije ovoga, imala je najavljene projekte do 2017. u iinozemstvu ukupne snage 6.270 MW. Zanimljivo je zabilježiti da se više od pola potonje cifre odnosi na Tursku, kao i velik dio nove.

29. kolovoza 2014. (2014-08-57)

Subsidies Do More Harm Than Good, Says Solar Industry In India

Vijest iz Indije pokazuje probleme, koji nastaju u provedbi prihvaćenih politika, kad državna uprava nije učinkovita.

Mnogi proizvođači i instalateri krovnih fotonaponskih sustava u Indiji žele da Ministarstvo novih i obnovljivih izvora energije (MNRE) ukine subvencije, koje se danas daju poduzećima i drugima, za objekte na poslovnim zgradama.

Danas federacija pokriva 30% troškova za odobrene projekte, instalirane snage 3 do 100 kW. Program je dobro definiran, ali u praksi dolazi do golemih kašnjenja u isplati odobrenih sredstava. Vrijeme i napori da se potpore dobiju samo povećavaju troškove. Nova odobrenja nisu data od veljače. Mnogi zainteresirani čekaju odluke, pa instalateri u međuvremenu gube poslove. Isto se u Indiji ranije događalo s potporama za solarne sustave za grijanje vode.

Mnogi bi bili voljni uložiti u FN sustave i bez subvencije. Danas je u skoro cijeloj Indiji solarna električna energija za komercijalni sektor jeftinja od one iz mreže ili dizelskih generatora.

FN paneli već se prodaju i bez subvencija. Subvencije su nesumnjivo pomogle da se potakne rast sektora, ali njihova korisnost se sada vjerojatno isrpljuje, barem za komercijalne zgrade (ne i za stambene). Umjesto subvencija, učinkovitiji mehanizam bio bi da vlada, u dogovoru s komercijalnim bnakama, ponudi za FN sustave povoljnije kredite.

O planovima federalne vlade za razvoj solarne energije u Indiji vidi: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/05/31/indija-nova-vlada-stavlja-solarnu-u-srediste-energetske-politike/

[Ovo je naravno tema o kojoj mi Hrvati znamo sve. Još iz socijalizma, imamo rutinu da se čak i dobre zamisli koje političari prihvate ne ostvare, jer se u provedbi stvara mirijada problema. Državna uprava i lokalne samouprave vrlo loše funkcioniraju. Vrijedi istaći da je stranka ORaH prepoznala taj problem i ističe reformu uprave kao ključan zadatak kad se radi o svim ostalim politikama i strategijama. Uprava je alat za provođenje mjera i ostvarivanje ciljeva; ako alat ne valja, posao ide slabo. Ako je kosa tupa, treba stati i nabrusiti je, a tek onda nastaviti žeti.]

[Neprijatelji obnovljivih, bilo da se vode interesima tradicionalne industrije ili ideološkim predrasudama, od ovakvih vijesti – da se subvencije smanjuju i postepeno ukidaju i u Njemačkoj isl. – obično navedu samo jednu rečenicu i trijumfalno zaključuju: ha-ha-ha, eto cijelo vrijeme govorimo kako je sve to glupost! Međutim, subvencije i drugi poticaji za nove tehnologije služe tome da se tehnologije razviju i industrija počne piriti. U naprednijim zemljama, to spektakulalno uspijeva. I u Indiji, uza sve navedene probleme, pojavila se domaća industrija. U Hrvatskoj…]

29. kolovoza 2014. (2014-08-56)

China Considering $16 Billion For New EV Charging Infrastructure

Dodatak uz prethodnu vijest, o rastu električnih cestovnih vozila u Kini: očekuje se skoro objavljivane državnog programa potpore gradnji infrastrukture stanica za punjenje baterija, u koji će uložiti 16 miljardi USD.

29. kolovoza 2014. (2014-08-55)

China’s Electric and Hybrid Vehicles Production Up 280%

Kina snažno stimulira razvoj električnih i hibridnih vozila. U prvoj polovici ove godine, proizvedeno ih je 25.946, što je porast za 280% u odnosu na isti period prošle godine. To je samo 0,2% od 11,7 milijuna prodanih automobila, ali očekuje se dalji znatni rast potražnje.

28. kolovoza 2014. (2014-08-54)

Price of US Wind Energy at ‘All-Time Low’ of 2.5 Cents per Kilowatt-Hour

Što je to zapravo cijena električne enrgije, odnosno cijena (troškovi) proizvodnje? Ima više različitkih kategorija i kalkulacija, ovisnih o procjeni raznih troškova, uračunavanju eksternih troškova itd.. Nedavno se u SAD razvila polemika o tome koja je zapravo cijena električne energije proizvedene u raznim vrstama elektrana, naročito vjetrenim i solarnim.

Članak ukratko prikazuje tu diskusiju (s poveznicma), te prenosi rezultate upravo objavljene studije ministarstva energetike SAD (DOE), po kojem je cijena za najnovije vjetroelektrane, za koje su ugovori sklopljeni tijekom prošle godine, svega 2,5 centa (15 lipa) po kWh!

28. kolovoza 2014. (2014-08-53)

Zagreb ne treba spalionicu ali hitno treba recikliranje i kompostiranje

Prijedlog Plana gospodarenja otpadom (PGO) grada Zagreba koji predviđa izgradnju megalomanske spalionice otpada gura Zagreb u ekonomsku propast te okolišnu i zdravstvenu katastrofu. PGO treba sadržavati efikasne mjere koje isključuju spaljivanje resursa, potiču maksimalnu reciklažu te građanima omogućuju da sami formiraju svoje mjesečne račune odvajanjem otpada na kućnom pragu i kućnim kompostiranjem. Poruke su to s današnje prosvjedne akcije ispred zgrade Gradske skupštine, koje su zastupnicima u Gradskoj skupštini uoči tematske sjednice o otpadu poslali aktivisti Zelene akcije i Parkticipacije.

Više informacija, fotografije i letak o kompostiranju možete naći na poveznici.

28. kolovoza 2014. (2014-08-52)

Doel 4 shuts down after worker action

Nakon tri tjedna, još je nejasno je li se u nuklearnoj elektrani Doel u Belgiji dogodila sabotaža.

Belgija ima sedam nuklearnih reaktora u dvije elektrane, Doel i Tihange. Oni pokrivaju više od polovice potreba za električnom energijom.

Reaktori Doel-3 i Tihange 2 nisu u pogonu od ožujka ove godine, zbog zabrinutosti da bi naprsline u čeličnoj reaktorskoj posudi, otkrivene ultrazvukom 2012., mogle ugroziti strukturnu stabilnost.

Raktor Doel-4 (1039 MW) isključen je 5. kolovoza. Došlo je do pregrijavanja turbine zbog curenja ulja za podmazivanje kroz ventil, kojeg je jedan radnik ostavio otvorenim. Belgijski mediji javili su da se možda radi o sabotaži. Nema novih vijesti o rezultatima istrage. Materijalna šteta velika i reaktor će biti isključen barem do kraja godine.

Godine 2003. Belgija je donijela odluka o zatvaranju svih reaktora do 2025.. Neće se graditi novi. Federalni ured za planiranje smatra mogućim da Belgija do 2050. zadovolji 100% potreba za energijom (ne samo električnom) iz obnovljivih. (http://www.plan.be/publications/publication_det.php?lang=en&KeyPub=1191)

26. kolovoza 2014. (2014-08-51)

Na jednoj od najvećih svjetskih elektrotehničkih konferencija, održanoj u Vašingtonu, generalni direktor kineske kompanije za električnu mrežu Zhenya Liu iznio je viziju goleme globalne električne visokonaponske mreže, zasnovane na obnovljivima.

Mreža, nazvana “Global Energy Internet”, mogla bi omogućiti prijenos električne energije na goleme udaljenosti, primjerice iz Australije u Kinu.

Kina je počela raditi na takvom razvoju, ulažući velika sredstva u obnovljive i u visokonaponsku prijenosnu mrežu.

Interesi Kine u toj domeni su slični kao visokorazvijenih zemalja sada ili ranije. Velika je zagađenost zraka u gradovima od ogromne potrošnje ugljena, a s druge strane, neke studije pokazuju da je Kina blizu maksimuma moguće domaće proizvodnje ugljena (danas proizvode polovicu svjetske proizvodnje kamenoga ugljena i još uvoze).

[Kina je danas na nivou potrošnje oko 3.000 kWh električne energije po stanovniku godišnje, što je oko polovice prosjeka EU. Pritom je prosječna potrošnja u domaćinstvima daleko manja. Svakako potrošnju žele povećati, ali sigurno to neće ići tempom kao prethodnih 30 godina. Ugljen će ostati značajan, ali će njegova važnost svakako opadati. Rast će značaj plina i urana.]

26. kolovoza 2014. (2014-08-50)

Vietnam seeks to attract ExxonMobil’s US$10bn gas investment

Malo ima vijesti iz Vijetnama, zemlje koja je 40 godina gotovo neprekidno ratovala. Na vlasti je i dalje komunistička partija, ali njena politika je bliža onoj Kine, nego Sjeverne Koreje.

Petrovietnam (PVN), nacionalna kompanija za naftu i plin, priprema ugovor sa kompanijom ExxonMobil, vrijedan 10 milijardi USD, o eksploataciji prirodnoga plina iz podmorskih ležišta.

Kompanija Chevron također je aktivna u Vijetnamu, gdje je uložila u eksploataiciju prirodnoga plina. Nisu se složili sa PVN o cijeni. Pregovaraju o prodaju svojeg udjela ruskom Rosnefu.

26. kolovoza 2014. (2014-08-49)

U.S. court overturns law limiting biotech crops on Hawaiian island

Područni sud na Havajima poništio je odluku lokalnih vlasti havajskog otoka Kauiai, od studenoga prošle godine, kojom su ovi bitno ograničili mogućnosti biotehnički kompanija (DuPont, Syngenta, Dow Chemical i BASF) za korištenje pesticida i GMO usjeva na pokusnim poljima na otoku.

Havaji su zbog pogodne klime i tri žetve godišnje vrlo popularni za testiranja. Vidi članak na našem blogu “GMO: vijest s Havaja i neka razmišljanja”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/01/16/gmo-vijest-s-havaja-i-neka-razmisljanja/ .

Sudac je zaključio da je država Havaji već donijela propise o ograničenju korištenja pesticida i GMO, koji imaju prednost u odnosu na odluke lokalnih vlasti.

Odluka je važna jer se slični sukobi na lokalnom i državnom nivou događaju širom SAD.

26. kolovoza 2014. (2014-08-48)

Permakulturni vrt – Agra sajam

Agroklub.com je 25.8.2014. objavio fotoreportažu o permakulturnom vrta sa sajma AGRA u Donjoj Radgoni u Sloveniji.

O permakulturi: http://www.permakultura.hr/

O biodinamičkoj poljoprivredi: http://povratakprirodi.blogspot.com/2012/06/biodinamicki-uzgoj-drugaciji-pogled-na.html (Nema znanstvene osnove. Na Mističnom učenju antropozofije R. Steinera nastao je pokret biodinamičke poljoprivjrede, koji postoji u Austriji i drugim područjima njemačkoga jezika, u Sloveniji, Hrvatskoj, Mađarskoj. U praksi, ima zanimljivih rješenja. Od antrpozovije je razvijen i pristup waldorfske pedagogije.)

21. kolovoza 2014. (2014-08-47)

Atomske elektrane kao kukavičje jaje

Jedan od velikih problema sigurnosti i ekonomije nuklearnih elektrana jest dekomisija isluženih reaktora. Veliki je problem da golemi troškovi, usporedivi s troškovima gradnje nove elektrane, nastaju s isluženim postrojenjem. U Njemačkoj se sad postavlja problem tko že snositi troškove, kad svi reaktori 2022. godine budu zatvoreni.

Problem će se pojavljivati slijedećih godina i desetljeća u cijelom svijetu, jer dosad je malen broj reaktora definitivno isključen.

Podsjetimo da za NE Krško rok od 40 godina rada ističe 2022.. Neke NE u svijetu dobivaju dozvolu za dulji rad, ali čak i Francuska izgleda da će od produljivanja odustati.

20. kolovoza 2014. (2014-08-46)

Asian inventions dominate energy storage systems

Studija, u kojoj su analizirani podaci o prijavljenim patentima tehnologija elektrokemijske pohrane energje u svijetu 1991.-2011.. Znatnu većinu svih patenata prijavile su azijske kompanije.

Ove tehnologije imat će ključnu ulogu u bliskoj budućnosti, kako se očekuje znatan rast proizvodnje električne energije iz isprekidanih izvora (vjetar i sunce). Zato i broj prijavljenih patenata odnosno zahtjeva za zaštitu intelektualnoga vlasništva znatno raste: od 2.800 godine 2006. na 5.900 godine 2011..

Velika većina odnosi se na litijumske baterije. Isčezao je strah da one nisu dovoljno sigurne. Na drugom mjestu su klasične olovne baterije, a na trećem, uz brzi rast, redox flow baterije.

20. kolovoza 2014. (2014-08-45)

Is producing more food to feed the world beside the point?

Ovaj članak tematski se nastavlja na prethodni; o problemima proizvodnje hrane i gladi u svijetu.

Usprkos računicama, koje gore iznosi Earth Policy Institute, mnogi upozoravaju da uzrok gladi u raznim dijelovima svijeta danas i u bliskoj prošlosti nije premala proizvodnja, nego problemi u raspodjeli i poremećaji u kupovnoj moći siromašnih.

Amarya Sen, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, kaže da su se gladi često događale kad statistika pokazuje mali ili nikakva pad u zalihama hrane. Npr. zbog poremećaja na tržištu opadne kupovna moć najamnih radnika, ili vlada ne učini što bi se moglo da sanira lokalnu štetu od suše.

Vladini programi ključni su za spriječavanje gladi, zaključuje Sen. A bitnih čimbenik je, ističe, demokracija i postojanje slobode medija, da se na vladu načini pritisak.

Međutim, usporedba Kine i Indije izgleda ne potvrđuje tu tezu: u Kini nema slobode medija, ali glad je iskorijenjena, dok u Indiji postoje sloboda medija i slobodni izbori, ali polovica djece je pothranjeno. Na to ukazuje Mark Rosegrant, direktor International Food Policy Research Institute.

Ovaj članak Nathanaela Johnsona, iz serije “hungry-hungry-humans project”, govori o kompleksnosti ekonomskih međuodnosa.

19. kolovoza 2014. (2014-08-44)

Grain Harvest Fact Sheet

Svjetska proizvodnja žitarica iznosi preko dvije milijarde tona godišnje. Gotovo polovica odnosi se na tri zemlje: Kina, SAD i Indija. Riža i većina pšenice se direktno koriste za ljudsku ishranu, dok se kukuruz pretežno koristi za prehranu stoke i peradi, te za industrijske svrhe.

Potrošnja raste zbog povećanja stanovništva, povećane proizvodnje mesa, ali posljednjih godina i proizvodnje etanola. 30% žitarica proizvedenih u SAD (tj. 129 milijuna tona) odlazi u destilerije etanola.

Na svijetu je ostalo vrlo malo novih površina koja se mogu privesti proizvodnji žitarica. Od 1950, 93% povećanja proizvodnje dolazi od poveaćnih prinosa po hektaru.

Prosječna poljoprivredna površine za proizvodnju žitarica na Zemlji pala je od oko 0,2 hektara na 1950-ih na oko 0,1 hektar.

Prosječna proizvodnja po hektaru porasla je u istom razdoblju sa 1,1 tona na 3,5 tona. Taj rast se usporava.

Svjetska potrošnja mineralnih gnojiva porasla je u tom razdoblju s 14 milijuna tona na 181 milijun tona godišnje. U mnogim zemljama, došlo je do krajnje granice korisnosti daljeg povećanja.

Svjetska cijena žitarica 2014. je dvostruko veća nego 2002.-2004..

Rast globalne temperature prijeti usjevima. Rast prosječne temperature za jedan stupanj tijekom sezone rasta može smanjiti prinose za najmanje 10%.

[vidi članak na našem blogu: “Kako dugoročno održivo hraniti devet milijardi ljudi?”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/08/24/kako-dugorocno-odrzivo-hraniti-devet-milijardi-ljudi/ ]

19. kolovoza 2014. (2014-08-43)

Novo genetsko istraživanje o tome kako su se Tibetanci prilagodili životu na prosječnoj nadmorskoj visini od 4.500 m (gotovo kao najviši planinski vrhovi u Europi).

Prije 8.000 godina, dogodila se genetska mutacija, koja danas postoji kod 88% Tibetanaca, a gotovo je nema kod stanovnika bliskih nižih područja. Kod drugih ljudi, kad je smanjena količine kisika u atmosferi, krv postaje rijetka: to može izazvati dugoročne komplikacije, npr. bolesti srca. Genetska adaptacija Tibetanaca smanjuje taj učinak.

ovo nije konačno objašnjenje, nego dio serije adaptacija. Otkriće bi moglo biti korisno za dalje spoznaje o ljudskoj fiziologiji i za liječenje raznih bolesti, uključujući rak.

19. kolovoza 2014. (2014-08-42)

Lessons from the 102nd floor – Empire State gets efficient

Osim obične energetske obnove zgrada, postoji i “deep energy retrofits”. Osam mjera, primjenjene na Empire State Building, poduzetih od 2009. g., smanjile su potrošnju energije za 38%. Rok povrata investicije: tri godine. To je postao poticaj i uzor za “duboku obnovu” niza drugih raznolikih zgrada u SAD. U nekim slučajevima, smanjivanje neto potrošnje energije je 100%.

19. kolovoza 2014. (2014-08-41)

Recycling old car batteries into solar cells: Environmental twofer could recycle lead batteries to make solar cells

Idealna win-win situacija: iskorištenje baterije električnih automobila, potencijalni zagađivači olovom, mogu se iskoristiti kao sirovina za gradnju solarnih panela! Fotoelektrične ćelije mogu se izrađivati, od materijala zvanog peorvskit, za čiju izradu se koristi olovo, umjesto prevladavajućeg silicija.

Fotonaponski materijal od perovskita u obliku je tankog filma debljiine samo pola mikrometra, pa se s olovom iz jedne auto-baterije može proizvesti dovoljno, za zadovoljavanje potreba za električnom energijom u 30 domaćinstava.[Ovo se valjda odnosi na SAD. Za europske zemlje, brojka je 2-3 puta viša.]

Danas se 90% olova iz starih baterija koristi za proizvodnju novih baterijama. Međutim, sadašnje olovne baterije vjerojatno će uskoro biti zamijenjene novim tipovima kaoš to su litij-ionske, a to će u SAD značiti 200 milijuna baterija koje će značiti značajni problem za okoliš.

17. kolovoza 2014. (2014-08-40)

Zmajlović u Supetru: Za projekt “Zeleni Brač” osigurano 7 milijuna kuna

Komentar Srđana Dvornika:

yeah, right. pojavili se kontejneri raznobojnih poklopaca 5 minuta poslije 12, kad su se lokalne uprave zabrinule da bi ih zbog tretmana otpada kao smeća mogli lupati po džepu. može se odvojeno odlagati papir, staklo i plastiku, ali za metal nema ništa (za ostatke hrane se pretpostavlja da svatko ima barem okućnicu da to zakapa sam). a za plastiku imaju kontejnere oblikovane kao da je plastika samo pet-ambalaža, tj. sve se u kontejner mora uguravati kroz one dvije uske okrugle rupe.

i, jasno, ljudi i dalje bacaju i plastiku i svašta još u ‘opće’ kontejnere, kao što su ranije u jedini kontejner u Nerežišćima na kojem je pisalo ‘za papir’ bacali i hrpe plastike…

a tek da vidimo kad će uopće doći isprazniti te ‘specijalizirane’ kontejnere, i kamo će odvesti njihov sadržaj. ministar i njegovo ministarstvo i dalje nesuvislo govore istodobno i o odvojenom prikupljanju i o regionalnom centru za gospodarenje (premda je potonji ekološki opasan, a i nepotreban ako se otpad već lokalno prikuplja odvojen po vrstama). sve u svemu, samo da formalno stignu ‘evropske’ rokove

17. kolovoza 2014. (2014-08-39)

Politicians need to address transport taboos, not just new technology, to meet carbon targets, say researchers

U radu “Why sustainable transport policies will fail: EU climate policy in the light of transport taboos”, dvojica istraživača upozoravaju da samo nove tehnologije neće omogućiti dostizanje ciljeva EU za redukciju emisija stakleničkih plinova. Političari bi morali izazvati “prometne tabue” vezane uz navike i očekivanja, a to naravno političari ne žele.

Mnogo je pretjerivanja oko “čudesnih” tehnologija koje obećavaju smanjivanje nivoa ugljika, dozvoljavajući privilegiranim djelovima društva da nastave putovati bez ograničenja.

Naročito se to odnosi na zračni promet, koji je najmanje oporezovan i uživa najviše subvencija. Npr. Ryanair je u jednog godini primio 800 milijuna eura subvencija, a istovremeno ohrabruje česte, jeftinije letove.

17. kolovoza 2014. (2014-08-38)

38% Of Spain’s July Electricity Demand Was Met By Wind and Solar Power

Tijekom srpnja, 30% tekuće potrošnje električne energije u Španjolskoj pokrile su vjetroelektrane, 4% solarne fotonaponske i 4% koncentracijske solarne elektrane (CPS). [Španjolska je jedina zemlja u Europi koja ima značajnije kapacitete CPS, tehnologije koja još nije komercijalno. To je povezano s programima razvoja solarne energije u Sjevernoj Africi, prvenstveno u Maroku.]

Španjolska je od 1998. isplatila 56 milijardi euroa za projekte obnovljive energije, te će isplatiti još 142 milijarde za te projekte tijekom njihovog životnoga vijeka. Kako su cijene gradnje padale brže od predviđenog, a vlada nije na vrijeme reagirala, nedavno je donesen zakon kojim se smanjuju prvobitna prava proizvođača, ali im se garantira stopa povrata od 7,5% tijekom životnoga vijeka.

[Isti korak napravila je Italija. Kako mi nismo dio nikakvog lobija, pa ni lobija obnovljivih, možemo priznati, da je takav korak opravdan. Pravno može biti sporno naknadno mijenjanje jednom sklopljenog ugovora, ali s moralne strane izgleda opravdano. Treba pak spomenuti, da Njemačka nije imala potrebe za takvom mjerom jer je vlada reagirala razmjerno brzo, smanjujući garantirane otkupne cijene.]

[Istaknimo još jednom: državne potpore za obnovljive izvore namijenjene su razvoju novih tehnologija. Motivirane su važnim ekološkim, ali i dugoročnim ekonomski razlozima, vezanim uz isrpljivanje neobnovljivih resura i ovisnost o uvozu fosilnih i uranskih goriva. Subvencije koje i danas uživaju fosilna goriva i nuklearna energija, što su zrele tehnologije, nisu toga tipa. Subvencije za nove tehnologije daju se zato, da bi se potakao njihov razvoj brže, nego što bi to bilo na slobodnome tržištu. Da njih nije bilo, pitanje je bismo li ikad imali komercijalne nuklearne elektrane. Potpore za biomasu, vjetar i sunce dosad su se pokazale izvanredno uspješne. Stimulirale su brz tehnološki napredak, širenje i ekonomiju obima. Tako se sada i ekonomska slika kompletne elektroprivrede dramatično promijenila. Sad se potpore mogu smanjivati ili ukidati, ovisno o tehnologijama, ali se uvode i novi kriteriji u regulaciji tržišta.]

[Iskustvo također pokazuje, da ulaganje u razvoj novih tehnologija donosi cijeloj ekonomiji mnoge koristi. S druge strane, konzervativne države kao Hrvatska mirno i na izgled zdravorazumski čekaju da drugi razviju tehnologije, pa da kupe gotove patente. Tako postupamo 50 godina. I ne valja.]

17. kolovoza 2014. (2014-08-37)

When Will Battery Storage Attain Grid Parity?

Još jedan članak na temu postizanja “mrežnog pariteta” kombinacije fotonaponskih panela i baterije, na razini kućanstva. Primjeri iz Njemačke i Australije.

15. kolovoza 2014. (2014-08-36)

Bats versus wind turbines

Još jedna studija o utjecaju vjetroelektrana na šišmiše. (vidi članak na našem blogu iz srpnja 2012.: “Utjecaj vjetroelektrana na ptice i šišmiše”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2012/07/27/utjecaj-vjetroelektrana-na-ptice-i-sismise/ ).

Šišmiši su zaštićeni kako nacionalnim zakonima, tako i propisima EU, te kao migracijska vrsta također i UN. Oko 300.000 šišmiša, procjenjuje se, u riziku je da ih ubiju njemačke vjetroturbine tijekom godine.

Rizik se može smanjiti povremenim isključenjem sustava noću. Ono ne mora biti potpuno. Šišmiši ne vole jak vjetar i aktivni su kod brzine vjetra od 6 do 8 m/s, a kod tih brzina vjetroturbine teko počinju proizvoditi električnu energiju. Ako bi turbine radile samo kad je vjetar jači, sudari mogu biti izbjegnuti uz neveliki gubitak proizvodnje.

12. kolovoza 2014. (2014-08-35)

Electricity production from solar and wind in Germany in 2014.

Institut za solarne energetske sustave Fraunhofer svakog mjeseca objavljuje izvještaj o kretanjima u njemačkoj elektroenergetici. Donosi hrpu dijagrama o proizvodnji električne energije iz svih izvora po mjesecima, tjednima i po danima. Objavili smo 4. kolovoza neke podatke za prvu polovicu godine, a evo sad nekih dodataka iz izvještaja za prvih sedam mjeseci ove godine (objavljen 11. kolovoza).

U prvih šest mjeseci ove godine, prizvodnja vjetroelektana je porasla, u odnosu na prvu polovicu 2013., za 19%, a solarnih za 28%. Ukupno su u šest mjeseci SE+VE proizvele 45 TWh, odnosno 17% proizvodnje električne energije, predane mreži.

Svi obnovljivi (snuce, vjetar, voda i biomasa) ukupno su u prvih šest mjeseci proizveli 81 TWh, što iznosi oko 31% proizvedene električne energije predane mreži, a oko 28% ukupne proizvodnje, kad se uračunaju i industrijske elektrane.

Svi drugi izvori (uran, smeđi ugljen, kameni ugljen i prirodni plin) bilježe pad, a najviše prirodni plin (za 25% u odnosu na prošlu godinu, a za 50% u odnosu na prvu polovicu 2010.).

Neto izvoz je porastao i iznosio je oko 18 TWh u prvih šest mjeseci. Najviše se izvozi u Nizozemsku (ali to dijelom odlazi u Belgiju i UK), Austriju, Švicarsku (velikim dijelom tranzit za Italiju) i Poljsku.

Ukupna instalirana snaga elektrana u Njemačkoj na dan 16. srpnja 2014., prema vrsti goriva, poredano po veličin:

1. sunce 37.448 GW
2. vjetar 34.638
3. plin 28.403
4. kameni ugljen 28.115
5. smeđi ugljen 21.206
6. uran 12.068
7. biomasa 7.537
8. voda 5.607

(Vjetar: 34.022 GW kopnene i 616 MW pučinske)

Iz dijagrama angažirane snage može se vidjeti da su varijacije u proizvodnji, odnosno aktualno angažiranoj snazi, male kod hidroelektrana, biomase i nuklearnih. One rade kao klasične bazične elektrane. Razlike su veće kod smeđeg ugljena, a mnogo veće kod kamenog ugljena i plina, kao i reverzibilnih hidroelektana.

Kad raste proizvodnja iz sunca i vjetra, sada se prvo isključuju ne samo plinske elektrane (kod kojih je to lakše zbog tehnologije, a i plin je skup), nego i one na kameni ugljen. Njihova aktualno angažirana snaga ponekad pada na samo 2 GW. Razlog je vjerojatno ekonomski, jer kameni se ugljen uvozi, a smeđi je iz domaćih rudnika.

11. kolovoza 2014. (2014-08-34)

Saudi PV LCOE between $70 and $90/MWh

Pisali smo o tome kako Saudijska Arabija planira znatnu gradnju solarnih elektrana (i možda i nuklearnih), da bi zamijenila proizvodnju u termoelektranama na plin i naftu (jer ih je isplativije izvoziti, a cijena elektrike za stanovništvo je snažno subvencionirana). Prema proračunu, prosječna cijena proizvedene električne energije u fotonaponskih elektranama bit će između sedam i devet američki centi po kilovatsatu.

Sunca, naravno, ima puno, kao i prostora u pustinjama, ali je gradnja u pustinji vezana s tehničkim poteškoćama. Na tome pak u svijetu radi Industrijska inicijativa “Desertec”, fokusirana na MENA regiju (Srednji Istok i Sjeverna Afrika).

Nedavno smo pisali o suradnji na razvoju solarne energetike između Katara i Kazahastana. I druge zemlje u MENA regiji su krenule u investicije u solarnu energiju, dok Saudijska Arabija još razmišlja. U rujnu će u Riadu biti oodržana Desert Solar Conference.

Indija također planira znatnu gradnju solarnih i vjetroelektrana u pustinjskim predjelima na sjeveru i sjeverozapadu zemlje.

11. kolovoza 2014. (2014-08-33)

Graph of the Day: Why “experts” get it wrong on wind and solar

Često prenosimo podatke koje daje International Energy Agency, institucija koju su osnovale zemlje OECD-a. Nekoliko puta smo spomenuli da je ta organizacija poznata po velikoj konzervtivnosti prema obnovljivim izvorima energije.

Ovdje su dva vrlo upečatljiva grafikona, koji uspoređuju predviđanja bliske budućnosti koja su, ne tako davno, davali s jedne strane “eksperti” iz IEA, a s druge “fantasti” iz Greenpeacea (stavljamo “eksperti” u navodnike ne zato jer im odričemo stručnost, nego zato jer su i Greenpeacove materijale radili ljudi s odgovarajućim titulama). Uspoređene su projekcije rasta instaliranih kapaciteta vjetro i solarnih elektrana do 2010. godine, koje su IEA i Greenpeace davali u svojim materijalima 1999.-2002..

Greenpeace je vrlo dobro pogodio razvoj VE, a potcijenio razvoj SE. S druge strane, IEA je predviđala brojke oko 4-5 puta manje od onoga, što se ostvarilo.

To pokazuje problem metodologije, da se budući razvoj predviđa na osnovu ekstrapolacije kretanja iz prošlosti. Brojni su primjeri grubih grešaka. “Fantasti” su pak pričali o promjeni sustava, i to se upravo i počelo događati.

Branitelji “ekspertokracije” sad se “povlače na rezervne položaje”, nadureno objašnjavajući kako je sve to postignuto strašnim bacanjem para od strane vlada, koje su podlegle propagandi zelenih fanatika. Elektroenergetika je međutim uvijek i u svim zemljama uživala razne potpore od strane države. Kako pokazuju analize u Njemačkoj i SAD, državna izdvajanja za obnovljive, u duljem periodu gledano, mnogo su manja od onih za fosilna goriva i nuklearnu.

10. kolovoza 2014. (2014-08-32)

German Utilities Paid to Stabilize Grid Due to Increased Wind and Solar

Rastući udio varijabilnih izvora električne energije (vjetar i sunce) povećava potrebu za intervencijama u održanje stabilnosti mreže. Postoji tržište uravnoteženja, na kojem mrežni operatori plaćaju proizvođačima za brzo dodavanje ili isključivanje snage priključene na mrežu. (Tržište je postojalo i prije, ali sad raste njegov značaj.)

Prosječne cijene padaju (vidi prethodni upis za neka objašnjenja zašto), ali cijene, koje se plaćaju za uravnotežećujuću snagu, u nekim trenucima budu 400 puta veće od prosječne cijene. Elektroprivredne kompanije na tom tržištu djelomično nadoknađuju gubitke koje imaju zbog konkurecnije obnovljivih, koji imaju prioritetni pristupp mreži, koji velikom većinom nisu u njihovom vlasništvu (vidi na blogu: “Kako su europske elektroprivredne kompanije izgubile 500 milijardi eura”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/06/10/kako-su-europske-elektroprivredne-kompanije-izgubile-500-milijardi-eura/ ).

Uravnotežujuća snaga dolaz iz rezervnih generatora u bolnicama, elektrana na biomasu i plinskih. Novi sudionici ulaze na to lukrativno tržište, što dovodi do pada cijena. Prošle godine je za uravnoteženje mreže plaćeno 800 milijuna eura. Trenutno je za rezervu izdvojeno 3.890 MW (ukupni instalirani kapaciteti u Njemačkoj su 183.649 MW).

Da bi se prilagodila većim oscilacijama ponude i potrađje, RWE je investirala 700 milijuna eura u neve tehnologije u svojim termoelektranama na lingnit (originalno predviđene da rade po 24 sata dnevno), koje omogućavaju znatno brže mijenjane snage, po 30 MW u minuti, jednako kao plinske elektrane. (vidi članak na blogu: )

[To objašnjava zašto RWE, koja je gradila elektranu Plomin 2, nije bila zainteresirana za podnošenje ponude za gradnju TE Plomin C.]

Neki komentaroti uz članak ističu, kao i mi stalno na ovoj stranici i blogu, da će u daljem razvoju bitno porasti uloga lokalnih mikromreža i baterija. (Vidi na blogu “Preobrazba elektroenergetike: kako miševi mogu ubiti slona”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/08/07/preobrazba-elektroenergetike-kako-misevi-mogu-ubiti-slona/ ) U Njemačkoj na tome stalno rade, pa su znatni poticaji za baterije uvedeni prošle godine.

10. kolovoza 2014. (2014-08-31)

Wind Power’s Consumer Benefits

Energija vjetra pala je donekle u zasjenak, zbog spektakularnog i bez presedana razvoja fotonaponskih sustava u posljednih deset godina, koji je doveo i do globalnog trgovinskog rata. Vjetroelektrane bilježe solidan rast, iako je 2013. došlo do znatno pada novinstaliranih kapaciteta u svijetu u odnosu na 2012., o čemu smo pisali neki dan.

Ovaj kratki pregled (pdf, 7 stranica) iz vfeljače 2014. se odnosi na SAD, koja ima puno drugačije uvjete u energetici nego Europa, ali ipak može biti koristan. SAD su zajednica pedeset država i osim federalne politike postoji puno različitih državnih politika i okolnosti, pa se mogu raditi zanimljive komparacije.

U državama, u kojima vjetroelektrane danas pokrivaju od sedam posto potrošnje električne energije, u razdoblju 2008.-2013. cijena struje je pala za 0,37%. U ostalim državama, porasla je za 7,79%. U materijalu se na jednostavan način objašnjava na koje načine VE snizuju cijenu. (O tim mehanizmima već smo pisali ovdje i na blogu).

Jedna studija u državi Illinois pokazala je, da vjetroelektrane dovode do uštede za potrošače električne energije od 177 milijuna USD. (http://www2.illinois.gov/ipa/Documents/20). Postoji još niz sličnih studija.

Iako su današnji vjetroagregati zrela tehnologija i nema spektakularnih novosti, zadnjh godina dogodila su se tehnološka unapređenja koja su, u suradnji sa ekonomijom obima, bitno snizila troškove. Prema iazvještaju ministarstva energetike SAD (DOE), a cijene su u razdoblju 2009.-2012. pale za čak 43%!

[Slično pokazuju podaci iz Danske i Njemačke, o kojima smo nedavno pisali. ]

9. kolovoza 2014. (2014-08-30)

Prva generacija solarnih panela još se snažno širi i gradi u svijetu. Međutim, vrlo intenzivno se radi na slijedećoj generaciji, koji će imati veću učinkovitost (veću proizvodnju po jedinici površine) te, vjerojatno u još većoj mjeri, biti jednostavniji za upotrebu, lakši i jeftiniji. Svaki dan ima vijesti o tome.

Ipak, imajute u vidu da su sve ovakve vijesti iz R&D (istraživanje i razvoj), pa nije sigurno da će doći do konkretne primjene za komercijalne proizvode. Za veliku većinu pojedinačnih vijesti koje se pojave u široj javnosti, neće. Ali generalno, možemo očekivati da će se zaista pojaviti spomenuta slijedeća generacija panela.

Po svoj prilici, ima tu i već i određenog konzervativizma iz poslovnih , naime da se postojeći kapaciteti proizvodnje današnjih panela, koji su većinom sagrađeni tek prije oko pet godina, amortiziraju. Kao što i proizvođači mobitela nisu odmah izašli na tržište sa apsolutno najboljim što su u nekom trenutku mogli ponuditi. Ili kao što je Sergej Bubka 17 puta obarao svjetski rekord u skoku uvis, svaki put po jedan centimetar, umjesto da odmah skoči maksimalno koliko je sposoban.

Mislim da će se ovakve stvari pojaviti u komercijalnoj ponudi za nekih 5-10 godina, pa će to biti novi veliki graničnik u razvoju solarne energije, koji će definitivno eliminirati sve priče o skupoći.

8. kolovoza 2014. (2014-08-29)

Here’s What Utilities Really Think About Microgrids

Prilog o temi preobrazbe elektroenergetskog sustava. (Vidi na našem blogu: “Preobrazba elektroenergetike: kako miševi mogu ubiti slona”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/08/07/preobrazba-elektroenergetike-kako-misevi-mogu-ubiti-slona/ ) Lokalne mikromreže svakako će se razvijati, i elektroprivredna poduzeća (“elektre”) morat će to prihvatiti i tražiti poslovne prilike.

Prije nekoliko mjeseci bili smo objavili vijest o sličnoj anketi u Njemačkoj. Tu je politika prijelaza već razvijena u znatno većoj mjeri nego u SAD (također u Danskoj, Austriji idr.).

8. kolovoza 2014. (2014-08-28)

Jedan načelni članak o nužnosti da ukupna potrošnja energije u svijetu raste zbog nužnog rasta u danas slabije razvijenim zemljama. Članak daje tek osnovni uvid u neke stavove. Nedostaju minimalne kvantifikacije i rašlambe po regijama. Osim toga, treba imati na umu da visokorazvijene zemlje, pogotovo u Europi, danas razvijaju tehnologije i imaju strateške ciljeve bitnog smanjivanja potrošnje energije.

Članak spominje vručine u Indiji, zbog kojih bi, kažu, trebalo intenzivno postavljati klima uređaje u radne prostore. E sad – s obzirom koliko ih ima, možda bi u budućnosti mogli ostvariti razuman standard a da rade manji broj sati (što bi u svakom slučaju i visokorazvijeni mogli).

S druge strane, razvijene zemlje niskoenergetskim zgradama žele dramatično smanjiti potrošnju za grijanje.

Važno je pak slijedeće podsjećanje na nesigurnost projekcija, u čemu ima puno poraznih iskustava.

Whether projections for long-term rising or declining energy consumption, David Keith, a professor at Harvard University, said that nothing is inevitable. “I think we are extraordinarily bad at making predictions,” he said.

Our track record for making accurate predictions is “indeed terrible,” said Roger Pielke, Jr., but added that, no matter how uncomfortable, we ought to work toward the world we want to make. Energy access is currently not part of the Millennium Development Goals, for instance.

Pielke, Jr. also argued that the twin challenge of expanding modern energy services and mitigating climate change necessitates a frank discussion of taboo technologies like nuclear, CCS, and geoengineering as well as adaptation measures.

“I would rather spend more time shaping our energy future rather than predicting it,” said Peilke, Jr.

8. kolovoza 2014. (2014-08-27)

Pisali smo o tome kako unutar Europske unije postoji drastična razlika u energetskim strategijama između starih članica (EU15) i jedanaest bivših komunističkih zemalja (vidi na blogu članak “Poljska i Mađarska – europski energetski konzervativci”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/02/11/poljska-i-madarska-europski-energetski-konzervativci/).

Bugarski solarni sektor doživio je snažan razvoj 2012., nakon čega je vlada nizom mjera taj procvat sasjekla. Sada je ustavni sud ukinuo jednu od tih mjera: poseban porez od 20% za vlasnike solarnih i vjetroelektrana.

8. kolovoza 2014. (2014-08-26)

German Solar Feed-in Tariffs Wildly Successful (New SEIA Report)

Izvještaj o rezultatima njemačke energetske politike prema obnovljivma u proizvodnji električne energije, osobito solarne. Politika je bila vrlo uspješna u ispunjavanju cilja, koji je široko prihvaćen od stanovništva: “de-fosilizacija” njemačke elektroenergetike. Osobito je uspješan sustav Feed-in tarifa (koji međutim treba biti pažljivo razrađen i usklađivan).

Izvan Njemačke, osobito u SAD, vrlo su česte sumarne optužbe kako se rado o golemim troškovima. Članak na poveznici objašnjava neke elemente odnosa cijena, kao proračuna koristi, kao što su izbjegnute bolesti i otvorena radna mjesta (o čemu studija podrobnije govori).

[Osim toga, dodajmo da kritičari njemačke strategije energetskog okreta 2000.-2050. često eksplicitno ili implicitno inzistiraju na apsolutizaciji tržišnih kriterija – naime, da je neopravdan svaki cilj u energetici, osim da tekuće cijene budu što niže. Kao što smo nedavno spomenuli, Njemačka bi mogla pokriti tekuću potrošnju električne energije iz postojećih nuklearnih, termoelektrana i velikih hidroelektrana, a da nijedan watt novih obnovljivh nije sagradila. Ali oni su odlučili uložiti novac u dugoročne ciljeve. Sve političke stranke to su prihvatile pod pritiskom masovnog pokreta odozdo. Velika većina građana prihvaća više cijene jer smatra da je to za dobru svrhu. Osim toga, većina prihoda od prodaje po povlaštenim cijenama odlazi opet samim građanima, osobno ili preko zadruga, i lokalnoj samoupravi.]

Studija analizira veliki utjecaj koji su njemačke investicije imale na spektakularni globalni pad cijena fotonaponskih panela i ukupnih troškova gradnje.

Činjanica koju anti-obnovljivci redovno ignoriraju: ukupne potpore, koje su ugljen i nuklearna u Njemačkoj dobile u posljednja četiri desetljeća, daleko su veće od onih za obnovljive. Devet puta veće. Ukupne potpore 1970.-2012. za kameni ugljen su 311 milijardi eura, za smeđi ugljen 87 milijardi, za nuklearnu 213 milijardi, a za obnovljive 67 milijardi.

8. kolovoza 2014. (2014-08-25)

China Increases Solar Installation Target To 13 GW

Kinesko ministarstvo energetike povećalo je cilj istaliranja solarnih fotonaponskih sustava do kraja ove godine na 13 GW. U srpnju 2013. bio je objavljen plan da se u razdoblju 2013.-2015. godišnje instalira po 10 GW. Prošle godine instalirano je 12 GW. Većina od toga bit će distribuirana mala postrojenja, krovna i druga.

[Kineske su kompanije do 2010. godine osvojile oko 70% globalnog tržišta. Početkom 2011. u svijetu je došlo do viška ponude nad potražnjom FN panela. Došlo je do “čišćenja” tržišta, pri čemu su mnoge kompanije propale (pa i u samoj Kini). Od kraja prošle godine, tržište se stabilziralo.]

Kineske vlasti su, nakon što je došlo do krize na globalnom tržištu, znatno povećala domaće ciljeve i uvela niz poticajnih politika, uključujući subvencije i porezne olakšice, da potaknu rastuću industriju.

[Jučer smo spomenuli da Kina planira do 2020. godine instalirati 200 GW vjetroelektrana, tj. oko 16 GW godišnje.]

[Kritičari promotora obnovljivih upozoravaju, i moramo priznati s pravom, da u komparaciji s tradicionalnim elektranama treba imati u vidu proizvodnju, koja je kod VE i SE znatno manje po instaliranoj jedinici snage. Dakle, 16 GW VE + 13 GW SE godišnje proizvodi oko 45 do 50 TWh (milijardi kilovatsati). To odgovara godišnjoj proizvodnji šest nuklearnih reaktora po jedan GW. Možemo dakle očekivati da će Kina u sedam godina, 2014.-2020., ako još ne poveća ciljeve za FN, instalirati u VE i SE ekvivalent od četrdesetak nuklarnih reaktora po 1 GW. To je 2/3 nuklarnih kapaciteta Francuske – koja, pak, planira trećinu njih zatvoriti do 2025.. Uračunavajući već izgrađene, samo vjetroelektrane bi do 2020. mogle dati godišnju proizvodnju koju danas daju svi francuski nuklearni reaktori zajedno.]

8. kolovoza 2014. (2014-08-24)

All ivory markets must close, study suggests

Jednostavna poruka: ako želimo sačuvanti slonove od istrebljenja, treba biti prekinuta svaka trgovina slonovačom i sve zalihe slonovače. Tako zaključuje Elizabeth L. Bennett iz Wildlife Conservation Society, u radu objavljenom u časopisu “Conservation Biology”.

Korupcija je u svijetu previše raširena, nemoguće ju je kontrolirati, pa će razarati će sve pokušaje kontrole dok postoji legalna trgovina. Zemlje u kojima žive slonovi spadaju među najkorumpiranije na svijetu. [A valjda i među najsiromašnije.] Dok god postoji potražnja, iz ilegalne trgovine izvlačit će se ogromni profiti. Ona se neće moći suzbiti skupm mjerama nadgledanja staništa slonova i regulacije legalnog tržišta.

7. kolovoza 2014. (2014-08-23)

GWEC-ov svjetski pregled tržišta vjetroelektrana 2013. – drugi dio

Portal vjetroelektrane.com objavljuje u nastavcima detaljan prikaz izvještaja o stanju vjetrolektrana u svijetu i predviđanjima za slijedeće godine. Na ovoj poveznici je drugi dio (prvi dio: http://www.vjetroelektrane.com/aktualno/1983-gwec-ov-svjetski-pregled-trzista-vjetroelektrana-2013-prvi-dio )

Novoinstalirani kapaciteti 2013. godine bili su 35,3 GW, što je znatan pad u odnosu na 2012. kad su bili 45,2 GW. Glavni dio pada je u SAD, dok je znatan rast zabilježen u Kini. Od novih kapaciteta 46% otpada na Kinu.

Kina je krajem 2013. imala instaliranih 91 GW (planiraju imati 200 GW do kraja 2020.), druge su SAD sa 61 GW, slijedi Njemačka 34, Španjolska 23, Indija 20 i Velika Britanija 10. Ukupno je usvijetu bilo instalirano 318 GW.

Ove godine očekuje se instalacija oko 47 GW, a slijedećih godina porast na preko 50 GW godišnje. Većina tog rasta bit će izvan zemalja članica OECD. Znatan rast već su postigli Brazil, Meksiko, Južnoafrička republika, Turska.

7. kolovoza 2014. (2014-08-22)

Federal Council: Proposal to Restrict Fracking

Gornji dom njemačkog saveznog parlamenta (Bundesrat), koji izražava regionalne interese pokrajina (Landera), prihvatio je 11. srpnja amandmane nna zakon o rudarstvu, koji se odnose na korištenju tehnologije frackinga za crpljenje prirodnoga plina iz šejla (škriljevca). Amandmane su predložile pokrajine Schleswig-Holstein, Baden-Wuerttemberg i Hessen. Predlažu znatna ograničenja za korištenje frackinga zbog velikih rizika za okoliš.

7. kolovoza 2014. (2014-08-21)

German Feed-in Tariffs 2014 (from 08)

Novi njemački Zakon o obnovljivim izvorima energije, koji je stupio na snagu 1. kolovoza, uvodi razne novine i usložnjavanja u sustav poticaja za obnovljive izvore energije (feed-in tarife i tržišne premije). Na ovoj poveznici dati su osnovni iznosi feed-in tarifa (garantirane cijene otkupa po svakom kilovatsatu isporučenom u mrežu, koje vrijede kroz određen broj godina). Određeni su po raznim izvorima te po snazi. Broj godina za koje vrijedi neka garantirana cijena također varira o vrsti izvora. Stimuliran je i prelaz sa feed-in tarife na direktnu prodaju.

One će se i dalje objavljivati svakog mjeseca, uz predviđeno opadanje, zbog opadanja troškova. (Neki dan smo objavili analizu instituta Frauenhofer, po kojoj solarne danas ostvaruju daleko višu profitnu stopu od vjetrenih. razlog je što u razdoblju 2009.-2011. garantirana cijena otkupa nije dovoljno brzo pratila znatan pad cijena gradnje.)

Otkupne cijene su već godinama bitno manje od cijene koju kućanstva plaćaju za struju koju preuzimaju iz mreže (oko 20 eurocenti bez dodatka za fond za poticaje za obnovljive, koji iznosi 6,24 ct/kWh).

Za vjetroelektrane, inicijalna tarifa je sad 8,90 ct/kWh, tijekom prvih pet godina, a nakon toga 4,95 ct/kWh. (Čak i ovin 9 centi je otprilike jednako cijeni proizvodnje u većinih hrvatskih termoelektrana. Vjetroelektrane sada proizvode jeftiniju električnu energiju nego termoelektrane, gledajući prosjek za ukupni vijek, LCOE.)

Za solarne (Fotonaponske) do 10 kWp (vršne snage; to su ponajviše sustavi na krovovima obiteljskih kuća) otkupna cijena je 12,75 ct/kWh (na rok od 20 godina). Za veće vršne snage pada, pa je za više od 500 kWp samo 8,93 ct/kWh.

6. kolovoza 2014. (2014-08-20)

How Tesla could pull more consumers off the grid

Još jednom na temu dramatične promjene osnovnih odnosa u proizvodnji i potrošnji električne energije, koja se upravo događa u svijetu.Ključnu ulogu imaju kućne solarne elektrane i baterije. Ništa bitno novo, alarm je pokrenut prije oko dvije godine; ne od nekih zelenih zanesenjaka, nego baš naprotiv.

Investicijska banka Morgan Stanley objavila je 29. srpnja izvještaj “Solar Power & Energy Storage : Policy Factors vs. Improving Economics” (kompletan izvještaj, pdf, 65 stranica, dostupan je na http://forms.greentechmedia.com/Extranet/95679/Morgan%20Stanley%20Solar%20Power%20&%20Energy%20Storage%20Blue%20Paper%20July%2029%202014.pdf ). Upozoravaju da elektroprivredna poduzeća još uvijek potcjenjuju potencijal dramatičnog smanjenja cijene baterija, a osobito ističu veliku tvornicu litij-ionskih baterija (giga factory: predviđena proizvodnja jednog gigavata kapaciteta godišnje, što je više od današnje ukupne svjetske proizvodnje), koju gradi Tesla Motors.

Za potrošače u velikim dijelovima SAD i Europe postat će ekonomski isplativo (točka preokreta, “tipping point”) da ugrade kombianciju solarne elektrane i baterije, te se isključe s mreže (ili da mrežu koriste samo za rezervu). To se može isplatiti i bez povlašćenih cijena za otkup energije koju predaju mreži, pa i bez dvosmjernih brojila.

Ako to učine, lokalne Elektre će početi gubiti prihode i cijela mreža će biti ugrožena. Prirodni odgovor je tražiti obaveznu fiksnu cijenu za priključak na mrežu, ali Morgan Stanley smatra da je to kontraproduktivno. To bi moglo potaknuti potrošače da naprave i konačni korak i posve se isključe s mreže.

Potrebno je brzo razviti i ponuditi kućanstvima niz usluga (residential energy services model), umjesto da im se naprosto prodaje struja, uz osiguran monopol. Ako to ne učine elektroprivredna poduzeća, učinit će drugi. Neke elektroprivrede su to shvatile, kao njemački RWE. [Koji se pak više ne želi baviti gradnjom klasičnih termoelektrana na ugljen – sagradili su TE Plomin 2, ali nisu podnijeli ponudu za TE Plomin C.]

Tipični kućni sustav solar/baterija (5 kW panela i baterija od 12,5 kWh) u Europi danas košta oko 25.000 Eura. To je još skupo, ali Morgan Stanley procjenjuje da će do 2020. cijena pasti na polovicu, što je pristupačno za mnoga kućanstva.

Iste baterije mogu se koristiti i za električna vozila. Morgan Stanley procjenjuje da će godine 2028. na cestama u SAD biti 3,9 milijuna njihovih električnih automobila (ne računajući one drugih proizvođača), čiji će pohrambeni kapacitet biti 237 GW (ne raćunajući mogućnost ponovnog korištenja starih baterija),što je jednako 22% današnjeg kapaciteta elektrana u SAD i deset puta više od današnjih pohrambenih kapaciteta električne mreže (u reverzibilnim hidroelektranama idr.).

Električno vozilo za kućanstvo rješava problem utroška viška proizvodnje nad potrošnjom kućanstva, ako se višak ne predaje mreži.

Međutim, potpuno isključenje jednog kućanstva ili npr. sela s globalne mreže uopće nije cilj kojem treba težiti, osim za pojedine individualno-anarhističke ili libertarijanske zanesenjake. Jasno je da bi to dovelo do velikih neracionalnosti i rasipanja resursa s gledišta cjeline. Ostat će distribucijska područja, ali će se između njih i pojedinih potrošaća razviti mikromreže. A ostat će i mreža prjenosa, sinhronizacija na nivou većeg dijela Europe, te možda jednog dana i EUMENA Supergrid (zajednička električna mreža Europe, Srednjeg Istoka i Sjeverne Afrike). Tako se stvara novi optimum povezivanja velikog i malog. O tome smo pisali u članku Izranjajuća harmonija velikog i malog u elektroenergetici

6. kolovoza 2014. (2014-08-19)

Used cigarette butts offer energy storage solution

Primjer oporabe otpada u koristan novi proizvod, koji je teško nadmašiti! Grupa znanstvenika iz Južne Koreje od cigaretnih čikova su proizveli visokovrijedan materijal, koji može biti integriran u elektroniku, električna vozila i vjetroturbine za skladištenje energije, u akumulatorima koji će imati bolja svojstva od današnjih. Proces transformacije je jednostavan, korištenjem pirolize.

Nija nikakva šala, jer rad “Preparation of energy storage material derived from a used cigarette filter for a supercapacitor electrode” objavljen je u uglednom znanstvenom časopisu “Nanotechnology”.

Procjenjuju da se godišnje u svijetu popoši 5,6 tisuća milijardi cigareta, od čega ostane 766.571 metričkih tona čikova.

6. kolovoza 2014. (2014-08-18)

Beijing (China) will ban coal use by the end of 2020 to cut pollution

Glavni grad Kine zabranit će prodaju i korištenje ugljena u šest glavnih četvrti, od kraja 2020., da bi smanjio zagađivanje zraka. Korištenje ugljena u termoelektranam i drugim postrojenjima bit će zamijenjeno korištenjem plina i električne energije. Također će biti zabranjeno korištenje naftnih derivata, otpada i djela biomase.

U ožujku ove godine, Peking je najavio strateški paln za smanjivanje emisija ugljičnoga dioksida za 20 Mt do 2018. i smanjivanje drugih emisija zagađivanja u zrak za 25% do 2017.. također je uveden sustav trgovanja emisijama.

5. kolovoza 2014. (2014-08-17)

Orah – o mogućoj Monsantovoj donaciji sjemena

Zastupnica u EP Marijana Petir (HSS) sazvala je 31. srpnja tiskovnu konferenciju s temom “Monsantova ‘lažna’ humanitarna pomoć?”. (vidi: http://www.tportal.hr/vijesti/znanost/344990/Petir-Monsanto-nam-donacijom-zeli-podvaliti-GMO.html). Govorila je o donaciji koju je biotehnološka kompanija Monsanto najavila za žrtve poplave u Hrvatskoj, Srbiji i BiH. Sumnja da bi na taj način mogli prošvercati GMO sjeme u Hrvatsku.

“Monsanto” na svojem mrežnom sjedištu navodi da se radi o konvencionalnom sjemenu. Iz Ministzarstva poljoprivrede odgovaraju da su u stalnom kontaktu s kompanijom, a donacija još nije realizirana. (http://www.tportal.hr/vijesti/znanost/345006/Zestoke-reakcije-na-Petirkin-strah-od-GMO-a.html ) Poljopirvredna inspekcija obavlja stalne preglede. U Hrvatskoj nema GM usjeva.

Dobro je, da se Petir vraća temama, s kojima je započela političku karijeru prije 15-ak godina, kao antinuklearna aktivistica. Utisak je međutim da se ovdje radi o površnoj reakciji i jeftinom prikupljanju političkih poena.

Donacija je bila najavljena 16. lipnja, a 18. lipnja se vijest pojavila u jednom lokalnom mediju (vidi: http://pollitika.com/mocnik-broj-1 ). Stranka ORaH, odnosno saborska zastupnica Mirela Holy, već je dva dana kasnije poslala upit nadležnom ministarstvu. Stigao je korektan odgovor i zasad nema povoda da se ne vjeruje. Bilo je to prje mjesec dana, a u međuvremenu nije bilo nikakvih novih podataka.

Zabilježimo i vijest od 13. lipnja: »Davor Škrlec, europarlamentarac ORaH-a, zajedno s kolegicama i kolegama iz frakcije EGP-a (Europske stranke zelenih) oštro je reagirao na odluku Europskog vijeća ministara zaštite okoliša koje je na jučer održanom sastanku u Luxemburgu dalo zeleno svjetlo genetski modificiranim organizmima (GMO-ima) u Europskoj Uniji.« (https://orah.hr/vijesti/najnovije/378-trojanski-konj-gmo-a-u-europi.html )

Na ovom primjeru može se vidjeti razlika između bezsadržajnog populizma i ozbiljne politike. Ne treba vikati “vuk” kad vuka nema, a da se istovremeno ne reagira tamo gdje treba – u Europskom parlamentu.

5. kolovoza 2014. (2014-08-16)

Poland expects 80 instead of 100 shale gas wells drilled in 2014

Pisali smo da je Poljska predvodnica energetskih konzervativaca u Europskoj uniji. Jedan od pokazatelja su veliki planovi za eksploataciju plina iz glinenih škriljevaca (šejla), prema kojima drugdje u Europi (npr. u Njemačkoj i Velikoj Britaniji) postoji veliko nepovjerenje i prosvjedi javnosti.

U pogonu su 64 pokusne bušotine, te se očekuje da se ih biti oko 80 do kraja godine. Očekuje se i početak komercijalne proizvodnje do kraja godine.

Godine 2011. US EIA je procijenila poljske rezerve prirodnoga plina iz šejla na 5.300 milijardi prostornih metara. Međutim, u vladinom izvještaju 2012. je procjena smanjena za 90%. Nakon toga su kompanije kao Exxon Mobil, Marathon i Total odustale od eksploatacije i nisu obnovile koncesije. U igri su ostali jedino Chevron i Conoco Philips. Vlada nastoji privući nove investitore.

5. kolovoza 2014. (2014-08-15)

Wireless Control Systems for Smart Buildings

Izvještaj tvrtke Navigant Research, koja se bavi analizama trendova na globalnom tržištu, o trendovima i očekivanom razvoju industrije bežične kontrole sustava za pametne zgrade. Predviđaju da će u slijedećih deset godina vrijednost tržista upeterostručiti.

Njihovi izvještaji su visokokomercijalni i za čitanje treba platiti 4.400 USD. Prenosimo sažetak.

While building automation and controls have been used for decades, wireless is becoming the catalyst for enabling more granular and immediate control over building systems. Wireless controls offer economic benefits due to the savings in labor costs for installation and maintenance compared with wired systems. The ability to install sensors and devices in buildings that cannot easily be torn apart to put in wiring (such as historical buildings) provides savings in costs, as well.

Wireless controls can be used to link devices found in a variety of building systems, including heating, ventilation, and air conditioning (HVAC), lighting, fire & life safety, and security & access. The use of wireless local networks in consumer and commercial environments has increased dramatically over the past decade. In particular, Wi-Fi technology has enabled users who found traditional networking too costly or complicated to quickly connect existing devices. Yet, although many proponents of wireless technology cite the advantage of being able to easily position and reposition devices, building owners and managers remain skeptical about reliability and security. Navigant Research forecasts that global revenue from wireless nodes for building controls will grow from $84.8 million in 2013 to $434.0 million in 2023.

5. kolovoza 2014. (2014-08-14)

More Data, Less Energy: Making Network Standby More Efficient in Billions of Connected Devices

Međunarodna energetska agencije objavila je studiju o globalnoj nepotrebnoj potrošnji elektronskih uređaja. Procjenjuju da današnjih 14 milijardi online elektronskih uređaja dovode do gubitka od oko 80 milijardi dolara godišnje zbog neučinkovite tehnologije; naime, mnogo troše kad su u standby stanju, te na to otpada većina potrošnje.

Ti uređaju godišnje potrošnje oko 616 milijardi kilovatsati električne energije [što je jednako ukupnoj godišnjoj potrošnji Njemačke, ili 2/3 potrošnje Indije]. Od toga, oko 400 milijardi je potrošeno zbog neučinkovite tehnologije.

Postoje međutim relativno jednostavna tehnička rješenja da se to eliminira.

5. kolovoza 2014. (2014-08-13)

Međimurje je prema svim pokazateljima hrvatski raj za investitore

Unatoč krizi Međimurska županija jedna je od rijetkih primjera u kojima rastu svi gospodarski pokazatelji. (…) S 4,2 posto sudjeluje u hrvatskom izvozu, a uvozi samo 1,9 posto od ukupnoga hrvatskog uvoza. Ulagači se bore za mjesto u industrijskim zonama (…)

Termalna energana u Draškovcu

(…) Pred Međimurjem je također novi veliki projekt koji je prepoznala i Europska komisija.

U programu financiranja projekata koji sudjeluju u borbi protiv klimatskih promjena NER 300, projekt termalne energane u Draškovcu, kao jedini takav projekt iz Srednje i Jugoistočne Europe dobio je 14,7 milijuna eura. Novac će se uložiti u gradnju energane koja će na početku proizvoditi sedam megavata električne energije i 24 megavata toplinske, a snaga će porasti na 17 odnosno 40 megavata.

Istraživanja na bivšoj Ininoj bušotini termalne vode u Draškovcu već su obavljena, a najesen bi trebali početi i radovi. Energana će iskorištavati termalnu vodu i plin koji je u vodi, a ugljikov dioksid posebno će se skladištiti. Smanjenje emisije štetnog plina upravo je plan Europske komisije.

Za Draškovec će do 1. travnja iduće godine stići prvih 8,4 milijuna eura, a ostatak od 6,3 milijuna do kraja te godine. Energana je i prva faza budućega lječilišno-turističkog kompleksa Vrt Hrvatske. Opskrbljivat će energijom buduće termalne toplice i plastenike za uzgoj voća i povrća, a energija će se ponuditi i kućanstvima te gospodarskim zonama. (…)

4. kolovoza 2014. (2014-08-12)

Fraunhofer ISI: PV Installations Generate Almost Three Times Higher Profits Than Onshore Wind Despite Lower Yields

Nastavljamo s vijestima iz Njemačke. Institut za sistemska i inovativna istraživanja Frauhnofer objavio je studiju o profitima, koje ostvaruju vlasnici vjetroelektrana i solarnih elektrana u Njemačkoj. Analizirali su posebno podatke o svim pokrajinama (lander), gdje su situacije vrlo različite.

Ukupno gledano, 2012. godine vlasnici kopnenih vjetroelektrana ostvarili su profit od 750 milijuna eura, a fotonaponskih oko 2,7 milijardi, iako su solarne dale znatno manju proizvodnju.

Tri četvrtine profita FN elektrana odnosni se na one izgrađene u razdoblju 2009.-2011., kad su troškovi gradnje padali brže nego što su se smanjivale feed-in tarife, garantirane po EEG. Odgovor na tu situaciju bila je revizija EEG koja je stupila na snagu 1. travnja 2012..

[Od drugih zemalja koje su znatno poticale solarnu, Španjolska i Italija nisu na vrijeme reagirale na znatan pad cijena i povećanje gradnje, pa su naknadno donosile zakone kojima kroz dodatni porez oduzimaju investitorima u FN dio dobiti.]

[Protivnici obnovljivih ponavljaju ovakve podatke kao argument, da se obnovljivi ne bi isplatili bez državnih potpora. Ali poanta je, da se sad situacija bitno promijenila i obnovljivi počinju i bez potpora direktno konkurirati klasičnim izvorima. Slično je s primjedbama koje daju libertarijanski preistaše slobodnoga tržišta. Na stranu činjenica da nikad nije bilo elektroprivrede bez obilnih državnih intervencija i da su ukupne potpore za klasične izvore i danas znatno više nego za obnovljive, ono što se dogodilo jest da su državni poticaji doveli do snažnog razvoja tehnologije i ekspanzije industrije, pa su cijene bitno pale i stvoreni su novi tržišni uvjeti. Tržište nikad nigdje nije postojalo u zrakopraznom prostoru. Slobodno tržište može postojati samo uz državnu potporu.]

4. kolovoza 2014. (2014-08-11)

BWE/VDMA: Wind Power Capacity Grows by 66% in First Half of 2014 – Just Before Entry into Force of EEG 2014 Revision

Nastavljamo s vijestima iz Njemačke. U prvoj polovici 2014. instalirano je 1.723 MW novih vjetroelektrana, što je čak 66% više nego u prvoj polovici 2013.. To je djelomice rezultat nesigurnosti industrije uoči donošenja EEG 2.0, a djelomice širenja zemljišta dostupnog za gradnju u pokrajinama.

Deinstalirano je 64 MW starih vjetroagregata, a na 267 MW su stare turbine zamijenjene novim, učinkovitijim.

Ukupni instalirani kapacitet vjetroelektana 30. lipnja bio je 35.389 MW. predviđa se jednak tempo do kraja godine, tako da će ove godine biti instalirano između 3.300 i 3.700 MW kopnenih vjetroelektrana, a nakon toga će se rast usporiti (EEG 2.0 predviđa gradnju 2.500 MW godišnje, uz “koridor” +/-100 MW).

4. kolovoza 2014. (2014-08-10)

BDEW: Renewables Account for Record 28.5% of Gross German Electricity Consumption in First Half of 2014

U prvoj polovici ove godine, obnovljivi su izvori pokrili 28,5% ukupne domaće potrošnje električne energije. U prvoj polovici prošle godine, postotak je bio 24,6%. To je djelomice zasluga novoinstaliranih kapaciteta, djelomice povoljnih vremenskih prilika, a također i pada ukupne potrošnje zbog blage zime.

Vjetar je dao 31 milijardu kWh (rast za 21,4%; fotonaponske 18,3 milijardi (+27,3%); biomasa 22 milijarde (+5,2%).

Ukupna proizvodnja bila je 308 milijardi kWh, a u prvoj polovici 2013. bila je 320 milijardi.

Potrošnja je bila 268 milijardi kWH, što je pad od 5% u odnosu na prvu polovicu 2013. (282 milijarde). Njemačka je i dalje značajni izvoznik električne energije.

4. kolovoza 2014. (2014-08-9)

Overview Renewable Energy Sources Act

Onima koje zanimaju vijesti iz njemačke energetike, a ne razumiju njemački, preporučamo sajt http://www.germanenergyblog.de (Energy in Germany – Legal Issues, Facts and Opinions), koji svakodnevno donosi vijesti na engleskom.

1. kolovoza na snagu je stupio novi Zakon o obnovljivim izvorima energije (Erneuerbare Energien Gesetz – EEG), koji zamjenjuje istoimeni zakon iz 2000. g. (pa ga označavaju, osim EEG 2014, također kao EEG 2.0). Ne radi se o zaokretu, nego na nastavku rada na strategiji zaokreta (Energiewende).

Ovaj zakon odnosi se samo na elektroenergetiku. Postoji poseban Zakon o obnovljivoj toplinskoj energiji(Gesetz zur Förderung Erneuerbarer Energien im Wärmebereich – EEWärmeG), koji promovira povećanje energije dobivene iz obnovljivih izvora za 14% do 2020..

Na priloženoj poveznici dat je detaljan pregled što sve novi zakon sadrži. Na početku je dan koristan kratki pregled povijesti (od uvođenja feed-in tarifa 1991. g,).

Prema prvom paragrafu, svrha zakona je:
– olakšati održivi razvoj pridobivanja energije, posebno s gledišta zaštite klime i okoliša;
– smanjiti troškove pridobivanje energije za nacionalnu ekonomiju (također uključujući eksterne dugoročne učinke);
– očuvati zalihe fosilnih goriva;
– promovirati budući razvoj tehnologija za proizvodnju elektriciteta iz obnovljivih izvora energije.

Definirani su ciljevi rasta obnovljivih izvora. Oni trebaju pokrivati 40% do 45% ukupne potrošnje električne energije do godine 2025; do godine 2035. 55% do 60% do 2035, te 80% do 2050.. (U prvoj polovici 2014. došli su do 28,5%.)

Po pojedinim vrstama izvora, predviđeni su ciljevi godišnje gradnje. Za kopnene vjetroelektrane, godišnji cilj je 2.500 MW. Za solarne, također 2.500 MW (znatno manje nego što je bilo postignuto od 2007. godine, kad je neočekivano brz pad cijena proizvodnje doveo do gradnje veće od očekivane). Za biomasu, predviđen je godišnji rast od 100 MW (ovdje je već puno izgrađeno i nova postrojenja su skupa).

Za pučinske vjetroelektrane, ciljevi su smanjeni u odnosu na prethodne: sa 10.000 na 6.500 MW za godinu 2020. i sa 25.000 na 15.000 MW za 2030.. Razlog su tehnički problemi s gradnjom i prijenosom proizvedene elektrike do obale, na kojima se još radi (ali posredno i veliki pad cijena i atraktivnost solarne energije, za koju je sada prosječna cijena proizvodnje, LCOE, manja nego za pučinske VE i postignut je mrežni paritet).

Održavanje tempa gradnje u predviđenom koridoru osiguravat će se mjesečnim podešavanjem feed-in tarifa za solarne i kvartalnim za biomasu i kopnene vjetroelektrane.

Iako je zakon tek stupio na snagu, planiraju se slijedeći koraci i promjene. To je način fleksibilnog planiranja, gdje se uvijek drži istog plana, a istovremeno ga se ipak stalno provjerava i prilagođava. Predviđa se da će već u tijeku slijedeće dvije godine biti više amandmana, pa će tako nastati EEG 3.0.

U primjeni također treba imati na umu da je Njemačka federacija, pa pojedine “zemlje” (lander, u engleskom prijevodu “state”, države) imaju široka ovlaštenja. Izgleda da je Njemačka u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata, prvo Zapadna a onda ujedinjena, našla osobito učinkovitu kombinaciju između centralnog upravljanja i decentralizacije (uključujući, također, lokalnu samoupravu i građane).

[Mi iz Hrvatske možemo gledati na njemačke postupke i planove ili sa zgražanjem, ili sa podsmjehom. Ponašaju se kao pijani milijunaši, razbacujući novac, kojeg iz nekog čudnog razloga imaju puno, na skupe igračke. Na sreću, mi Hrvati smo pametniji, pa je naša vlada rekla da nam je do 2020. godine dovoljno ukupno imati vjetroelektrana koliko Njemačka gradi svaka dva mjeseca, a solarnih koliko Njemačka izgradi svaki tjedan. A i to samo zato, jer nas europski birokrati gnjave.]

4. kolovoza 2014. (2014-08-8)

Nanostructured metal-oxide catalyst efficiently converts carbon dioxide to methanol, a key commodity for chemicals and fuels

Ugljični dioksid je inertni plin, koji nastaje spaljivanjem fosilnih goriva, te stvara problem rasta stakleničkog efekta i globalno zagrijavanje.

Idealno rješenje bilo bi kad bismo iz CO2 mogli dobivati korisnu sirovinu. U kombinaciji s vodikom, može se dobiti metanol (CH3OH), koji se koristi u kemijskoj industriji kao sirovina te također za dobivanje energije.

Praktična primjena ovog procesa bila bi moguća uz korištenja nekog katalizatora koji ubrzava proces. Po istraživanju tima znanstvenika iz SAD, Španjolske i Venezuele, čiji je rad objavljen u časopisu “Science”, taj katalizator bi mogla biti kombinacija cerij-oksida i bakra.

Izgaranjem metanola nastaje ponovo ugljični dioksid, koji bi se u budućnosti, možda, mogao u postrojenjima koja koriste ovaj katalizator reciklirati.

Treba imati na umu da je ovo tek fundamentalno istraživanje, još daleko od razvoja primjenljivih tehnologija.

4. kolovoza 2014. (2014-08-7)

‘Fracking’ in the dark: Biological fallout of shale-gas production still largely unknown

Eight conservation biologists from various organizations and institutions found that shale-gas extraction in the United States has vastly outpaced scientists’ understanding of the industry’s environmental impact. With shale-gas production projected to surge during the next 30 years, determining and minimizing the industry’s effects on nature and wildlife must become a top priority for scientists, industry and policymakers, the researchers said.

4. kolovoza 2014. (2014-08-6)

Qatar Solar Energy Makes Deal With Kazatomprom To Boost Qatar’s Renewable Energy Production

Katarska kompanija “Qatar Solar Energy” (QSE) i kazahstanska energetska kompanija Kazatoprom potpisale su ugovor o isporukama velikih količina polisilikona tijekom slijedećih deset godina. Silicij iz rudama bogatog Kazahastana služit će za gradnju fotonaponskih elektrana u MENA regiji (Srednji Istok i Sjeverna Afrika). S obzirom da se očekuje znatan rast FN elektrana, QSE se nada ovim ugovorom steći prednost na tržištu MENA.

Kazatoprom je najveći svjetski proizvođač urana. Obnovljivim izvorima se bavi od 2009., te osim polisilikona proizvodi i FN module.

Po riječima generalnog direktora Salima Abbassija, QSE ovim partnerstvom osigurava cijeli lanac vrijednosti (value chain) od sirovina do razvoja pametnih mreža. Razvijaju uređaje predviđene za rad u teškim pustinjskim uvjetima. Ujedinjuju istraživanje, razvoj i proizvodnju. Vjeruju da Katar može postati jedan od navjećih proizvođača solarnih elektrana u svijetu.

QSE i Kazatomprom su također dogovorili suradnju u podučavanju i uvježbavanju (knowledge-sharing and training).

Katar planira 2018. godine iz solarnih elektrana podmirivati 16% svojih potreba za električnom energijom.

[Potrošnja električne energije u Kataru vrlo brzo raste: godine 2000. bilsa je 8,5 milijardi kWh, a 2011. 30,1 milijardi (podaci Svjetske banke, http://databank.worldbank.org/ ). Proizvodi se isključivo u termoelektranama na prirodni plin. To postaje preskupo, jer se plin može prodati na svjetskom tržištu po visokim cijenama, a resursi solarne energije su naravno vrlo veliki.]

[Slično razmišljaju i druge zemlje Arapskog zaljeva, na čelu sa Saudijskom Arabijom. Vidi npr. članak na našem blogu: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/05/08/koncentracijske-solarne-elektrane-vijesti-iz-kalifornije-saudijske-arabije-indije-i-australije/ ]

[Mi Hrvati, zahvaljujući svojoj superiornoj pameti, imamo jednostavnije planove: da neki Katarski šeik dođe i kupi pola jadranske obale, pa da svi živimo od rente. A kao što svi znamo, Kazahastan služi samo za sprdnju.]

3. kolovoza 2014. (2014-08-5)

Webinar Replay: Utility Distribution Microgrids

Mrežni seminar tvrtke “Navigant Research” o sukobu između dvije vizije budućnosti elektrodistribucije: da sve ostane kao i dosad (monopol elektroprivrede, pasivni potrošači) ili da se bitno promijeni. Problem je, da očuvanje monopola (što je hrvatska vlada prihvatila kao apsolutni prioritet energetske politike) danas zahtijeva aktivne državne mjere da se konkurencija uguši.

Featuring principal research analyst Peter Asmus, along with Steve Pullins, president of Horizon Energy Group, this webinar takes a close look at the emerging microgrid market through the eyes of utilities, explores the tug-of-war between competing visions of the future, and examines the ways in which these scenarios will be reconciled for utilities. The webinar includes case studies of utilities that are shaking up the one-way relationship between conservative monopoly electricity providers and their once passive customers, via disruptive technologies, new business models, and regulatory reform. In addition, the presenters explain how recent smart grid trends are paving the way for utility distribution microgrids.

3. kolovoza 2014. (2014-08-4)

Piše: Zoran Oštrić

Godine 2001., držao sam jedno predavanje na zagrebačkom FER-u, pred neprijateljskom publikom budućih inženjera energetike. Voljeli su nuklearnu (i također druge goleme projekte – “Big is Beautiful”, veličina je moć) i prezirali obnovljive,(i sve druge sitnice, kao štedljive svjetiljke, gorive ćelije isl.) jer su ih tako profesori učili. (Još godinama kasnije, mogli ste pasti na ispitu ako upotrijebite termin “alternativni” izvori, umjesto “dopunski”.)

Pitali su me: a kako biste vi riješili problem skladištenja viška energije, ako bude veliku udio vjetrenih i solarnih elektrana, pa povremeno proizvode više od aktualne potrošnje, a drugi put ne rade kad je struja potrebna.

Rekao sam im da to ne znam. Ali, da neću ja rješavati taj problem – nego oni. .

Danas u R&D, kao i na demonstracijskim i prvim komercijalnim projektima, na pohrani energije (i također na drugim problemima upravljanja elektroenergetskim sustavom s velikim udjelom VE i SE) rade u svijetu tisuće mladih inženjera i znanstvenika te generacije. Čak i na FER-u.

3. kolovoza 2014. (2014-08-3)

Flexible AC Transmission Systems

Vjetrene i fotonaponske elektrane, zbog isprekidanosti rada, stvaraju probleme održavanja stabilnosti napona u mreži. Protivnici obnovljivih tvrdili su ranije da su ti problemi praktični nerješivi, a u Hrvatskoj nerijetko to tvrde i danas. U naprednijim zemljama, buduća prilagodba sustava je naprosto problem, na kojem se radi; a uz probleme, idu i prilike. Navigant Research predviđa tržišna kretanja u slijedećih deset godina.

Flexible alternating current transmission system (FACTS) technologies have evolved significantly during the past 40 years. Complex engineered solutions such as static VAR compensators (SVCs) and static synchronous compensators (STATCOMs) have been developed to address emerging local transmission grid conditions and improve the reliability and stability of the high-voltage (HV) transmission grid. New utility-scale generation resources like wind farms and large solar parks now compete with traditional coal, gas, and nuclear generation plants in global markets, creating new transmission grid problems and opportunities.

Since AC transmission systems are prevalent in the transmission industry, the installation of FACTS solutions will continue, both to replace existing aging infrastructure and to support the trouble-free interconnection of wind and renewable generation. FACTS technologies can be used to creatively solve demanding problems in transmission all over the world. Growth in electricity demand, the need to mitigate voltage drops over long-haul transmission lines, population growth, and the proliferation of wind and solar generation resources are just a few of the drivers for the global increase in FACTS installations. Navigant Research forecasts that global cumulative FACTS installation revenue will amount to $42 billion between 2014 and 2023.

2. kolovoza 2014. (2014-08-2)

Indian Companies Launch Interest-Free Loans For Solar Power Products

U posljednje vrijeme učestale su vijesti iz Indije. Kako izgleda, vlasti pojedinih država, poduzetnici i građani ozbiljno shvaćaju program novog predsjednika vlade Narendre Modija o snažnom osloncu na solarnu energiju. Vlada je obećala električnu mrežu za sva domaćinstva u zemlji do 209., u čemu će solarna energija imati bitnu ulogu.

Jedan od najvećih proizvođaća fotonaponskih panela, solarnih toplinskih kolektora i drugih uređaja, Tata Power Solar, sklopio je ugovor s Bajaj Finance o programu bezkamatnih kredita, koji će pomoći potrošaćima pristup solarnim uređajima malih snaga.

Mnoge indijske države uvele su feed-in tarife za krovne sustave, ali dosad je odaziv bio slab zbog manjka informacija i visokog početnog ulaganja.

2. kolovoza 2014. (2014-08-1)

Charging electric cars efficiently with inductive method

Prije dva tjedna pisali smo o istraživanjima bežičnog prijenosa energije, na kojima radi ekipa s američkog MIT-a, na čelu s Hrvatom Marinom Soljačićem. Prekjučer smo prenijeli vijest, koja se pojavila u masovnim medijima, da je Soljačić za svoj rad dobio značajnu nagradu koja se dodjeljuje mladim znanstvenicima.

Ovaj članak izvješćuje o istim istraživanjima u Njemačkoj, posebno za buduće punjenje baterija električnih automobila.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s