rujan 2014

29. rujna 2014. (2014-09-69)

Još nešto iz dolje linkanog intervjua Mirele Holy. Dodajemo poveznicu na prezentaciju (na hrvatskom) o “Green New Deal”.

– Kako u političkom programu OraH-a pomiriti zahtjev za investicijama i zelenu politiku? Jedno s drugim čini se nespojivim?

– To je nespojivo samo neznalicama ili onima koji su lobisti partikularnih interesa pojedinaca ili grupa – stvarnost demantira takve tvrdnje. Politika održivog razvoja politička je platforma Europske unije: u tome se slažu pučani, socijalisti i zeleni, jer je to pitanje zdravog razuma. Gospodarska platforma koncepta održivog razvoja je Zeleni novi dogovor (Green New Deal), koji se manifestira kao javne investicije u projekte energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, sustave gospodarenja otpadom i dekarbonizacije privrede. Zeleni novi dogovor ujedno znači decentralizaciju, otvaranje novih radnih mjesta u ekološkim industrijama, otpor prema industrijama koje produljuju štetan utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi, fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji. Suprotno onome što govore teoretičari i praktičari neoliberalnoga ekonomskog modela, on nije trošak i opterećenje, nego prilika za novi i kvalitetniji razvoj. To nije obećanje utopije, idealnog svijeta koji ne postoji osim u mašti djece cvijeća, nego konkretna zbilja velikog broja razvijenih, ali i ne toliko razvijenih zemalja.

Projekti održivog razvoja u europskim državama, ali i u SAD-u i Kini, otvaraju nova radna mjesta i trasiraju put za gospodarski oporavak; konkretne brojke iz statističkih izvješća to dokazuju. Poštivanje visokih standarda zaštite okoliša nije jedini preduvjet za oporavak i jačanje hrvatskoga gospodarstva u smjeru realizacije Zelenoga novog dogovora. Kvalitetan razvoj hrvatskog društva možemo ostvariti samo ako postignemo sklad socijalne pravednosti, zaštite okoliša i transparentnog, učinkovitog modela “jednakih pravila igre za sve”. Upravo stoga državna tijela moraju biti uzor odgovornog ponašanja prema okolišu, a ORaH se zalaže za održivu javnu nabavu, implementaciju ideje tzv. zelene uprave u administraciji, održive gospodarske projekte (poput projekata obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti, “ozelenjivanja” transporta), dekarbonizaciju privrede poticanjem inovacija i modernih tehnologija, održivu poljoprivredu i održivo ribarstvo, te gospodarenje otpadom i realizaciju održivih vodnih projekata

29. rujna 2014. (2014-09-68)

Dalje prenosimo iz intervjua Mirele Holy, spomenutog u prethodnom članku.

Spomenimo na tu temu opasku jednog forumaša ha forum.hr:

– – Nema puno vremena da sam citao razgovor sa jednin uspjesnim Splicaninom(prezime DUplancic) Covjek ima firmu koja preko koje velike naftne firme US vladi dojavljuju podatke o cuvanju okolisa Covjek iz struke…objasnjavao je zasto ne valja vaditi naftu na Jadranu… Postavlja pitanje zasto je zabranjeno eksploatirati naftu u vodama Kalifornije i Floride Nabrojao je zemljopisne razloge zasto se moze u Meksickom zaljevu i Norveskoj a zasto ne u ovim dvjema US drzavama

O EKSPLOATACIJE PLINA I NAFTE U JADRANU

Mirela Holy: – ORaH je početkom siječnja 2014. upozorio na višestruko štetne posljedice Vladinog dodjeljivanja poslova istraživanja Jadrana i komercijalnoga korištenja strateških energetskih podataka tzv. multi-client tvrtki Spectrum bez provedenih postupaka procjene utjecaja na okoliš i postupka javnog natječaja. Dakle nije riječ ni o kakvoj novoj stvari i nedavnim istupima.

Naime, još u listopadu prošle godine postavila sam pisano zastupničko pitanje Vladi na tu temu, odnosno pitala sam štiti li Vlada javni interes suradnjom sa seizmičkom tvrtkom Spectrum; Vlada je odgovorila tek u siječnju ove godine, a iz odgovora se vidjelo da nije jedinstvena u pristupu tom projektu, odnosno da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, koje je provelo postupak, nije ni najmanje oduševljeno što ga je Ministarstvo gospodarstva uvuklo u cijelu priču.

Vlada je u svom odgovoru javni interes branila dobivanjem dragocjenih informacija za provedbu javnih nadmetanja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, što je prilično besmisleno – Ina je naime godinama provodila daleko detaljnija i preciznija istraživanja potencijalnih nalazišta ugljikovodika u Jadranu.

Ono što izuzetno brine jest činjenica da je Vlada priznala da je strateške energetske podatke dobivene na temelju višegodišnjih istraživanja u koje je država – odnosno tada državna kompanija Ina – uložila milijarde kuna, besplatno ustupila privatnoj tvrtki Spectrum, koja trguje s tim podacima. Smatram da je time napravljena nemjerljiva šteta interesima države i interesima energetske kompanije koja je još, barem djelomično, u suvlasništvu države.

Hrvatskoj javnosti, nažalost, nije poznato da je Ina u proteklim desetljećima provela daleko detaljnija istraživanja Jadrana (2D i 3D te bušenja) i da se znaju potencijalno isplative lokacije s ugljikovodicima. S obzirom na činjenicu da je Vlada Inine podatke ustupila Spectrumu, postavlja se pitanje tko će obešteti Inu i državu u slučaju zloupotrebe tih podataka.

Potpuno je nejasno zašto nije proveden javni natječaj, iako se za multi-client poslove on uvijek raspisuje. Zaključak je da smo strateške energetske podatke države prepustili stranoj privatnoj tvrtki bez ikakvih argumenata, utvrđivanja javnog interesa i razloga za takvo postupanje, pa je potpuno legitimno postaviti pitanje zašto Vlada skriva multi-client ugovor sa Spectrumom i pogoduje li toj tvrtki.

ORaH se ne protivi eksploataciji plina u Jadranu, naravno uz poštivanje svih standarda zaštite okoliša, ali se snažno protivimo eksploataciji nafte, jer je Jadran zatvoreno i plitko more, a obalno područje živi od turizma i ribarstva. Također, protivimo se ustupanju energetskog suvereniteta stranim kompanijama, a upravo to Vlada čini realizacijom ovog projekta.

29. rujna 2014. (2014-09-67)

Mirela Holy: Ne može se bez državnog intervencionizma

Predsjednica stranke ORaH- Mirela Holy dala je zanimljiv intervju tjedniku “Novosti”, u kojem objašnjava neke osnovne idejne, strateške i porogramatske smjernice stranke.

O ODNOSU DRŽAVNOG PLANIRANJA I TRŽIŠTA:

– U programu stranke otvoreno zagovarate antineoliberalnu politiku, no privatno vlasništvo i kapitalizam ipak ne dovodite u pitanje. Može li se to pomiriti?

– Može. Država mora biti regulator koji nepristrano, bez pogodovanja, realizira zacrtane i usvojene strategije i planove uz pomoć investitora, privatnih ili javnih. Državni intervencionizam nužan je u području strateškog planiranja i nadgradnje, a projekti investitora, bez obzira na njihov vlasnički predznak, moraju biti u skladu s razvojnim planovima države.

Ne smije se nastaviti uhodana praksa, vidljiva posebice u području prostornog planiranja kao jednog od najvažnijih segmenata strateškog planiranja države, da se lokalne i državne strategije i planovi prilagođavaju željama i zahtjevima investitora; svejedno je događa li se to zbog nesposobnosti i bezidejnosti ili pogodovanja i korupcije. Takav pristup u direktnoj je suprotnosti s politikom kao poslom u javnom interesu.

29. rujna 2014. (2014-09-66)

Modi To Seek US Funds For 100 GW Each of Solar & Wind

Ovih dana je u posjetu SAD predsjednik vlade Indije Narendra Modi. On će tražiti podršku za ambiciozni plan gradnje 100 GW solarnih i 100 GW vjetrenih elektrana u slijedećih deset godina.

Računaju s troškovima gradnje od 1,1 milijun USD po MW za oba tipa elektrana, što znači da se radi o investiciji od 220 milijardi USD. Tu nisu uračunati mali krovni fotonaponski sustavi.

O ambicioznosti programa govori činjenica da Indija danas ima instaliranih oko 250 GW kapaciteta u svim vrstama elektrana. Rade međutim,iz raznh razloga, vrlo slabo. Indija se nada da će razvoj novih industrija biti korisniji od pokušaja da se pokrpaju stare. Javne tvrtke koje se bave termoelektranama i ugljenom ulagat će u razvoj VE i SE.

Indija je prije mjesec dana uvela posebne carine za uvoz solarnih panela iz niza zemalja, uključujući SAD, zbog navodnog dampinga (kao što su ranije SAD i EU učinile protiv Kine). Vlada planira poticaje domaćim proizvođačima na način koji je u skladu s propisima WTO, uključujući programe ministarstva obrane.

Upravo prije posjeta indiji, Modi je objavio program “Make in India”. Program nastoji potaknuti investicije u 25 važnih sektora, uključujući obnovljivu energiju. za te programe žele privući i ulagače iz SAD. Prije posjete SAD, postignut je dogovor s Kinom i Japanom o ulaganju u obnovljive u Indiji.

28. rujna 2014. (2014-09-65)

Foxpert za robotiku, Vakulu i klimatske promjene

Na kolaborativnom blogu pollitika.com bloger Salty Dog objavio je, u odgovoru na rutinski tekst poricanja klimatskih promjena (tekstovi koji se često kopipejstaju sa “Fox News”), komentar u kojem sažeto objašnjava razliku između VREMENA i KLIME.

U odgovoru na sarkastično: “Kada vidim dičnoga Vakulu koji nije u stanu pogoditi kakvo će vrijeme biti za tri dana unaprijed, a javi se iz Pariza sa neke klimatske konferencije i uvjeren je da zna što će biti sa klimom za 100 godina…”, odgovara:

Još jedan od klasičnih crackpotovskih argumenata. Ponavljajmo ga do besvijesti pa će jednom valjda postati istinitim, zar ne?

Dakako, kao i obično ovime jedino dokazuješ svoje nerazumijevanje, naime u ovom slučaju ne razumiješ osnovnu razliku između vremena i klime. Pojam vrijeme odnosi se na trenutno stanje atmosfere, na kratkoročne promjene, iz sata u sat, iz dana u dan, dok je klima prosjek vremena kroz više godina. Vrijeme je teško predvidjeti, dok je klima predvidiva.

Vrlo dobra ilustracija, metafora za odnos vremena i klime je čovjek koji šeta sa psom na povodcu. Čovjek obično ide ravno a pas trčkara okolo, lijevo-desno koliko mu povodac dopušta, što obično nije puno. Čovjek predstavlja klimu a pas vrijeme. Putanju čovjeka obično je lako predvidjeti jer je najčešće pravocrtna, za razliku od putanje psa (teško je predvidjeti da li će se kroz nekoliko minuta pas nalaziti lijevo ili desno, na udaljenosti od dva ili pet metara).

Klima je oblikovana globalnim silama koje mijenjaju ravnotežu energije u atmosferi (Sunce, staklenički plinovi, nagib zemljine osi itd.). Budući da razumijemo fizikalne zakone koji su u igri, kao i klimatske promjene koje su se događale u Zemljinoj prošlosti, možemo s priličnom sigurnošću predvidjeti što će se dogoditi u budućnosti, pod uvjetom da znamo kakva će biti globalna uvjetovanja (naravno, ne možemo sa sigurnošću znati buduću količinu stakleničkih plinova u atmosferi i zato treba napraviti više scenarija).

Uostalom, modeli koji predviđaju budućnost bili su napravljeni prije nekoliko desetaka godina i danas ih možemo usporediti sa stvarnim stanjem. Na primjer, model Jamesa Hansena (http://www.realclimate.org/images/Hansen06_fig2.jpg) 1988-e.

Scenarij B pokazuje vrlo veliko podudaranje sa stvarnim stanjem. Pored toga treba reći da su Hansenovi modeli u usporedbi s današnjim bili vrlo primitivni. O modelima i podudaranju s opaženim stanjem govori i Michael Mann u izvrsnoj prezentaciji The Hockey Stick and the Climate Wars (http://youtu.be/9CKNHpVUJKk).

Neil deGrasse Tyson u jednoj epizodi serije Kozmos koristi upravo gore spomenutu metaforu sa psom i čovjekom (https://www.youtube.com/watch?v=cBdxDFpDp_k), isto kao i animacija Trend and variation (https://www.youtube.com/watch?v=cBdxDFpDp_k). Oba kratka video zapisa vrijedi pogledati, pogotovo prvi koji u svega nekoliko minuta daje odličan sažetak ovih pojmova. (…)

I na kraju, kao što sam već rekao, ovo je dobro poznati “argument”, obrađen i kategoriziran na portalu Skeptical Science:

The difference between weather and climate (basic level), http://www.skepticalscience.com/weather-forecasts-vs-climate-models-predictions-basic.htm

The difference between weather and climate (intermediate level), http://www.skepticalscience.com/weather-forecasts-vs-climate-models-predictions-intermediate.htm

28. rujna 2014. (2014-09-64)

“Someday” is Now for Solar and Wind Power, says Lazard

Tijekom ove godine, nekoliko velikih investicijskih banaka i savjetničkih agencija objavilo je izvještaje o dramatičnim promjenama koje se događaju u energetici. Ovo je posljednja, ali vjerojatno ne i zadnja.

Velika vjetrena i solarna električna postrojenja ekonomski su ravnopravne najjeftinijim elektranama zasnovanim na fosilnim gorivima u SAD, tvrdi uvažena financijska savjetnička tvrtka Lazard Ltd., u analizi objavjeno ovoga tjedna. (Cjelokupni dokument vidi na http://www.lazard.com/PDF/Levelized%20Cost%20of%20Energy%20-%20Version%208.0.pdf .)

Prosječna cijena proizvodnje tijekom životnoga vijeka postrojenja (LCOE) za nove velike solarne elektrane je 72-86 USD po MWh (54 do 65 lipa po kWh), a za vjetroturbine 37 do 81 USD po MWh (28 do 61 lipa po kWh).

za plinske elektrane s kombiniranoim ciklusom, cijena je 61-127 USD/MWh (ovisno o tome hvata i se i sprema ugljični dioksid), a za ugljene TE cijena je 66-171 UD/MWh.

Londonski “Financial Times” citira Lazardovog direktora za energiju i infrastrukturu Georga Bilicica: »Obično smo govorili da će jednoga dana sunce i vjetar biti kompetitivni s konvencionalnom proizvodnjom. Pa, sada je “jedan dan”.«

Manja postrojenja (kao krovni fotononaposnki paneli) po Lazardovoj analizi su još znatno skuplja. [Međutim, kao što smo pisali, zbog raznih “mekih” trošova ukupna cijena u SAD je znatno viša nego u Njemačkoj.]

Analize međutim pokazuju da su krovni FN već postigli, ili će postići za 2-3 godine, cjenovni paritet u većem dijelu SAD (kad je cijena proizvedenog kWh niža od cijene koju potrošać plača za struju iz mreže). Tako je prema aktualnoj analizi (http://www.ilsr.org/projects/solarparitymap/) u Kaliforniji, u područjima gdje je postignut paritet, moguće izgraditi 10.780 MW FN panela na krovovima stambenih zgrada i 13.910 na krovovima poslovnih zgrada.

28. rujna 2014. (2014-09-63)

Nuclear Shutdowns Put Belgians and Britons on Blackout Alert

Članak o temi koju smo na blogu prikazali početkom mjeseca (https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/09/03/sabotaza-u-belgijskoj-nuklearnoj-elektrani/ ). Zbog sumnji na greške i jedne moguće sabotaže, isključena su tri nuklearna reaktora u Belgiji i četiri u Velikoj Britaniji, mogu se pojaviti problemi u snabdjevanju elektrikom tijekom zime.

Neobično je da nakon skoro dva mjeseca nema novosti o tome, je li nesreća u belgijskom reaktoru Doel-4 bila sabotaža.

Belgijska vlada je prošlog petka objavila detaljan plan mogućih redukcija. Slijedile su eksplozivne reakcije raznih dijelova javnosti, koji planove smatraju nepravednim.

Kriza je klasični slučaj krhkosti elektroenergetskog sustava, zasnovanog na malom broju velikih elektrana, na koju su upozorili Amory i Hunter Lovinsu svojoj klasičnoj analizi “Brittle Power” 1982. godine.

Cijelo događanje može povećati nepovjerenje u nuklearnu energiju. Ironično, prema ekonomistu i ekspertu za energetske politike Avielu Verbruggenu, učinak u Belgiji mogao bi biti obrnut: strah od redukcija mogao bi povećati potršku javnosti da se odustane od isključivanja tri starija reaktora 2015. g. i njihov vijek produlji do 2025..

28. rujna 2014. (2014-09-62)

Solar-Powered Plane to Circle the Globe

Dva švicarska pilota planiraju letjeti avionom na solarni pogon oko svijeta. Ultralaki avion “Solar Impulse” veličine je Boeinga 747, ali težak kao obiteljski automobil. U njemu su već preletjeli Sjedinjene Države, i to noću.

Avion leti na visini od 8.000 metara, brzinom oko 70 kilometara na sat. Krenut će iz područja Perzijskog zaljeva prema istoku. Letjet će, u etapama, ukupno 25 dana.

Korporacije koje sponzoriraju taj let, kao švicarski proizvođač satova Omega i Schindler Holding, koji razvija solarno napajane liftove, uložile su u projekt 160 milijuna eura.

Njemački kemijski koncern Bayer AG sudjelovao je u razvoju ugljičnih vlakana, koja smanjuju težinu aviona. Oni su također razvili izolacijsku pjenu, koja će štititi baterije na temperaturi od minus 40oC. Ta izolacija se sada počinje primjenjivati u hladnjacima i zamrzivačima.

U kabini je samo jedan pilot, s maskom za kisik jer kabina nije pod pritiskom. Tijekom etape od pet dana, moći će povremeno kratko drijemati, dok avion leti preko nenastanjenih područja. Da bi izdržali, uz učitelja joge vježbaju disanje i samohipnozu.

»Naš cilj nije revolucionirati avijaciju«, kaže jedan od pilota; »Naš cilj je revolucionirati način na koji ljudi razmišljaju o čistim tehnologijama.«

27. rujna 2014. (2014-09-61)

Efficiently harvesting hydrogen fuel from Sun using Earth-abundant materials

Još jedan izvještaj o istraživanjima kojima je cilj unaprijediti proizvodnju vodika korištenjem solarne energije. Ključnu ulogu za povećanje učinkovitosti procesa imaju katalizatori, a pritom se nastoji zaobići potreba korištenja elemenata iz grupe “rijetkih zemalja”. Treba imati na umu da su sve ovakve vijesti o istraživanjima i daleko od komercijalne primjene.

Vodik bi u budućoj energetici mogao imati važnu ulogu (i od njega proizveden metanol), jer se lako transportira (npr. cijevima današnjih plinovoda kad se rezerve jednog dana iscrpe), može se skladištiti i time rješava problem isprekidanosti proizvodnje iz energije vjetra i sunca, te se koristi kao gorivo za toplotu i mehaničku energiju u gorivim ćelijama. Zato se 1990-ih pojavila kovanica “vodikova ekonomija”.

Međutim, postoje i druge mogućnosti koje se istražuju i razvijaju, pa masovno korištenje vodika možda i neće biti potrebno.

26. rujna 2014. (2014-09-60)


IEA: Solar to be world’s main energy source by 2050

Međunarodna energetska agencija će u ponedjeljak objaviti svoj najnoviji izvještaj “Energy Technology Perspectives”. U njemu predviđaju da će 2050. godine u svijetu biti instalirano 4.600 GW solarnih elektrana (fotonaponskih i termalnih). [To znači da bi su slijedećih 35 godina svake godine u prosjeku izgradilo onoliko kapaciteta, koliko ih danas ukupno ima u svijetu.] One će godišnje proizvoditi 6.500 TWh električne energije. To će pokrivati 16% svjetske potrošnje električne energije. Od toga bi u Kini bilo 37%.

To je znatno više od ranijih predviđanja IEA, tradicionalno poznate po konzervativnosti [pisali smo o tome kako su 2001. predviđali da će 2010. g. instalirani kapacitet fotonapona biti pet puna manji od onog što se ostvarilo]. Uvažili su da se zbog pada cijena i tehnološkog napretka stvari vrlo brzo mijenjaju.

Troškovi kapitala veliko su ograničenje slabije razvijenih država, u kojima se investitori boje rizika.

Tvorci politika (policy makers) morat će sustavno raditi na razvoju fleksibilnije električne mreže i tržišta, uključujući upravljanje potražnjom i fleksibilne elektrane. Postoje diskusije o tome koliko će se razviti i biti ekonomične tehnologije skladištenja energije.

26. rujna 2014. (2014-09-59)

Japan’s Kyushu Electric shuts off renewable suppliers from grid

Problemi za solarne elektrane u Japanu. Vlada je 2012. uvela sustav feed-in tarifa, po kojem su elektroprivredna poduzeća obavezna otkupljivati svu elektriku proizveđenu iz obnovljivih uz garantirane cijene. Kako su određene otkupne cijene među najvišima u svijetu, slijedio je velik broj ponuda. Do 30. travnja o.g. ministarstvo industrije dalo je odobrenja za projekte ukupnoga kapaciteta 71 GW, od toga 68 GW solarnih. Od toga je samo 9,8 GW stvarno bilo izgrađeno i priključeno na mrežu.

Ali elektroprivredna poduzeća, kojih u japanu ima deset i imaju regionalne monopole, kažu da imaju pravo odbiti priključak na mrežu ako bi stabilnost mreže bila ugrožena. Tri od njih su već najavile stopiranje priključivanja za veće solarne projekte (ali ne i za onde ispod 10 kW).

25. rujna 2014. (2014-09-58)

Who will feed China

Prije 20 godina, ekologist Lester R. Brown (tada na čelu Worldwatch Institute, a danas na čelu Earth Policy Institute) napisao je članak “Who Will Feed China?”, a kasnije i knjigu s istim imenom. Njegove teze izazvale su žučne reakcije iz Kine. Tiskan je i zbornik “The Great Debate Between Lester Brown and China”. S vremenom su međutim kineski lideri njegova upozorenja ozbiljno shvatili.

Iako su znatno povećali domaću proizvodnju, te bitno smanjili stopu rasta stanovništva, Kina je vodeći svjetski uvoznik žitarica. Od globalne trgovine sojom, 60% se odnosi na uvoz u Kinu. Uzrok je manje u rastu stanovništva, a više u rastućem bogatstvu Kineza, koje im omogućava da se kreću naviše u prehrambenom lancu, jedući više mesa (naročito svinjetine i peradi) i uzgojene ribe.

U članku na poveznici je niz poveznica na članke L. Browna o Kini.

[Nije naravno poanta u tome, da se Kineze okrivi što žele ostvariti prehrambeni standard ravan razvijenim zemljama (u koje spada i Hrvatska).]

24. rujna 2014. (2014-09-57)

Zelena akcija poziva predsjednika Josipovića na konkretnu akciju

U New Yorku je održan sastanak svjetskih čelnika o klimatskim promjenama. Kao što smo pisali, od tog se skupa nisu očekivali značajni zaključci, nego samo manifestacija dobre volje usred procesa priprema za dogovor koji bi trebalo sklopiti slijedeće godine u Parizu.

Hrvatsku je predstavljao predsjednik Ivo Josipović. Govorio je o podršci novim industrijama i istraživanjima, obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti.

Sastao se i s bivšim potpredsjednikom SAD i nobelovcem za mir Alom Goreom, koji je neočekivano pohvalio Hrvatsku jer ima najpopularniju ekologističku stranku u Europi (http://www.jutarnji.hr/al-gore-josipovicu-pohvalio-orah–pa-to-je-najpopularnija-ekoloska-stranka-u-cijeloj-eu-/1222375/). 🙂

»Ivo Josipović rekao nam je da su Gore i on “dogovorili da će skupa raditi na organiziranju međunarodne konferencije na visokoj razini o održivom razvoju i energetici, te da će nastojati promovirati Hrvatsku kao partnera njegovih organizacija u EU”.

– Istaknuta je mogućnost – rekao je predsjednik Republike – da se u Hrvatskoj iduće godine održi Climate Reality Training. (…)

Josipović i Gore razgovarali su o dovođenju investicijskih fondova i projekata zelene energije u Hrvatsku, kao i o hrvatskim potencijalima za nove smjerove ekološke, ekonomske i energetske politike. (…) Riječ je, dakle, o strategiji investiranja u “zeleni kapitalizam” čiji je Al Gore jedan od glavnih svjetskih protagonist. Goreovo se djelovanje često označava i kao “održivi kapitalizam”.«

Danas se priopćenjem oglasila udruga Zelena akcija. Zamjeraju Josipoviću da šalje kontradiktorne poruke, jer je u svibnju na energetskom forumu u americkom gradu Houstonu zagovarao eksploataciju nafte i plina u hrvatskom dijelu Jadrana.

»Neprihvatljivo je da se naftnim kompanijama govori jedno, a na klimatskim skupovima drugo. Zahtijevamo da se Predsjednik, poput brojnih gradjanki i gradjana koji su zabrinuti zbog klimatskih promjena, jasno odredi protiv eksploatacije nafte na Jadranu, naseg najvrijednijeg prirodnog blaga!«

24. rujna 2014. (2014-09-56)

Rosatom will supply 8 nuclear reactors (9.6 GW) to South Africa

Nakon sporazuma o razvoju projekta nuklearne centrale u Jordanu (o čemu smo pisali jučer), novi uspjeh za Rosatom. Južna Afrika i Rusija potpisale su dogovor o suradnji, po kojem bi Rosatom gradio osam raktora ukupne snage 9,6 GW, vrijednih 40 do 50 milijardi USD. Dovršetak gradnje prve nuklerne elektrane u JA očekuje se 2023.. (vidi članak na blogu iz prosinca 2013: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/12/09/juzna-afrika-odgada-gradnju-nuklearnih-elektrana/ .)

23. rujna 2014. (2014-09-55)

Pirova pobjeda ljevice u Švedskoj

Zanimljiv komentar o švedskim izborima.

Socijalisti, službeni pobjednici izbora, zapravo su na istom kao i ranije. Izgubile su liberalne stranke, a znatno ojačala knesofobna desnica. Socijaldemokratima će teško biti dogovoriti koaliciju sa zelenima, jer imaju niz različitih stavova (npr. porezi i nuklearna energija).

»Slabljenje švedskih liberala uklapa se u trend prema kojem su liberalne stranke oslabile na nedavnim Europskim izborima, a pratimo i sve lošije rezultate njemačkih liberala. Da smo neoprezni optimisti, to bismo čitali kao dobrodošlo odbacivanje neoliberalnog koktela javnih politika; ali s obzirom da je opadanje popularnosti liberala praćeno značajnim rastom podrške reakcionarnim strankama – zapravo se čini da imamo sve više razloga za brigu.«

23. rujna 2014. (2014-09-54)

Jordan To Commission 1,800 MW Renewable Energy Capacity By 2018

Ministar za energetiku Jordana najavio je izgradnju oko 1.800 MW vjetrenih i solarnih elektrana do 2018. godine. Cilj za 2020. je povećati udio obnovljivih u primarnoj potrošnji energije na 10%.

Vlada radi na promociji projekata obnovljive energije s namjerom reduciranja financijkog opterećenje nacionalne elektroprivrede (National Electric Power Company, NEPCO), koja ima 1,9 milijardi USD gubitaka.

Kraljevina Jordan uvozi 97% potrebne energije, na što troši oko 13% ukupnog bruto društvenog proizvoda.

Osnovan je Jordan Renewable Energy and Efficiency Fund, koji osim jordanske države financiraju međunarodni donatori kao Francuska razvojna agencija i Svjetska banka.

Istovremeno, Jordan i Rusija su potpisali ugovor o razvoju projekta prve jordanske nuklearne elektrane, s dva reaktora po 1000 MW, uz cijenu od 1 milijardi USD. (Vidi: http://www.world-nuclear-news.org/NN-Jordan-Russia-sign-project-development-agreement-2309144.html ). Rusija očekuje ugovor ogradnju u roku od dvije godine.

Očiti problem tog projekta je velika količina vode, potrebne za hlađenje. Jordanska vlada obavezala se riješiti taj problem, ali nije jasno kako. Centrala bi trebala služiti također i za desalinizaciju vode. Jordansko-rusak suradnja na razvoju nuklearne energije započela je 2009.. Rusija bi trebala osigurati i nuklearno gorivo, te primiti istrošeno gorivo na trajnu pohranu.

23. rujna 2014. (2014-09-53)

New York City (US) commits 80% cut in GHG emissions from 2005 to 2050

New York City (Sjedinjene Države) obavezao se da će smanjiti emisije stakleničkih plinova (GHG) za 80%, u odnosu na nivo iz 2005., do 2050. godine.

Oko 75% gradskih GHG emisija potječe iz potrošnje energije u zgradama (elektrika, grijanje i hlađenje), dakle je za grad bitno investirati u mjere energetske učinkovitosti u zgradama.

Plan će startati programom “One City, Built to Last: Transforming New York City’s Buildings for a Low-Carbon Future”. Javne zgrade, uključujući socijalne stanove i škole, sa značajnom potrošnjom energije (oko 3.000 zgrada) bit će obnovljene u slijedećih deset godina (do 2025.). Grad će instalirati oko 100 MW fotonaponskih sustava na krovove škola.

Za privatne zgrade, grad će uvesti poticaje i obvezujuće ciljeve smanjenja emisija, da bi povećao privatno investiranje u energetsku učinkovitost i fotonaponske panele.

23. rujna 2014. (2014-09-52)

Eko Energija instalirala dva vjetroagregata u Normandiji, Francuskoj

Portal vjetroelektrane.com objavio je 8. rujna:

Početkom rujna, tvrtka Eko Energija d.o.o. iz Banja Luke je implementirala novi projekt u Francuskoj, točnije u okolini grada Saint-Lo, u regiji Normandija koja je zbog blizine oceana jako bogata vjetrom.

Projekt koji je trajao četiri mjeseca obuhvatio je potpuni remont dva vjetroagregata tipa „Micon M530“ pojedinačne snage 250kW, te transport i instalaciju istih na lokaciji udaljenoj dvadesetak kilometara od obale Atlanskog oceana. Naručitelj je tvrtka „Monteole“ sa sjedištem u mjestu La Chapelle-en-Juger, koja je za cjelokupan projekt izdvojila 450.000 €, dok će naknadno biti definirani detalji oko ugovora o održavanju vjetroagregata.

Osim ovog projekta, u toku je remont desetak vjetroagregata za Talijansko tržište, koje bi prema planu trebalo instalirati tokom iduća tri mjeseca. Usporedno sa time također se aktivno radi na razvoju i planiranju proizvodnje novih vjetroagregata sa oznakom „Made in BiH“, koji će svjetlo dana ugledati sljedeće godine, tvrde iz Eko Energije.

23. rujna 2014. (2014-09-51)

More Than 310,000 People Descend On New York To March For Climate Action

Više od 300.000 ljudi sudjelovalo je na “People’s Climate March” u New Yorku ove nedjelje. Osim brojnih aktivista, običnih građana i slavnih osoba kao Leonardo Di Caprio, sudjelovali su i brojni gradonačelnici, ministri raznih vlada i drugi političari, kao i znanstvenici. Sudjelovao je osobno i glavni tajnik UN-a Ban Ki Moon.

U cijelom svijetu, istovremeno je održano 2.808 događaja u 166 zemalja. Vidi na: http://peoplesclimate.org/ . Koliko nam je poznato, Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u kojima ništa nije organizirano.

Događaj je održan kao poruka svjetskim državnicima, koji se danas (utorak) okupljaju u New Yorku na sumitu UN-a. Kao što smo nedavno pisali, taj sumit neće donijeti bitne odluke, nego je priprema za možda sudbonosni sumit slijedeće godine u Parizu, na kojem bi trebalo donijeti novi globalni dogovor o smanjivanju emisija stakleničkih plinova.

Heikki Holmas, član parlamenta Norveške i klimatski aktivist od 1990., rekao je da su se svi nadali kako će značajni dogovor biti postignut na samitu u Kopenhagenu 2009., ali tada se nije uspjelo uskladiti razne interese. Sada ima više šansi, jer je veći broj državnika i političara svjestan značaja teme. Također i mnogi poslovni lideri, osim iz industrije nafte i ugljena, razumiju dugoročni rizik koji za njihove poslovne interese znače klimatske promjene.

23. rujna 2014. (2014-09-50)

Google Chairman: ALEC Is Lying About Climate Change And Funding Them Was A Mistake

Odluka Googlea da financijski pomaže American Legislative Exchange Council (ALEC) bila je greška, rekao je generalni direktor Eric Schmidt u današnjem intervjuu; ta grupa širi laži i pridonosi da svijet bude lošije mjesto.

ALEC lobira za slobodno tržište, poriče klimatske promjene i protivi se čistim energetskim tehnologijama. Oni doslovce lažu, rekao je Schmidt.

Google inače znatno ulaže u čistu energiju. Uložili su više od milijardu dolara u projekte korištenja vjetra i sunca od 2.000 MW električne snage. Postavili su cilj da njihovi centri podataka budu napajani 100% obnovljivom energijom.

22. rujna 2014. (2014-09-49)

China’s climate change plan

Prethodni tekst je o ohrabrenju koje za akciju protiv klimatskih promjena donosi promjena stava SAD i Kine.

Kineski parlament je 19. rujna donio nacionalni plan klimatske akcije s ambicioznim ciljevima.

Cilj je smanjiti intenzitet ugljičnih emisija, tj. emisije po jedinici BDP, za 40-45% do 2020. g., uspoređeno sa 2005.. Prošle godine je već postignuto smanjenje od 29%.

Predviđa se da će do 2020. g. udio ne-fosilnih goriva (nuklearna i obnovljivi) u ukupnoj primarnoj potrošnji energije narasti na 15%; godine 2013. bio je 9,8%.

Također planiraju povećati površine pod šumama za 40 milijuna hektara [Gotovo površina Francuske] u slijedećih pet godina.

22. rujna 2014. (2014-09-48)

Global CO2 emissions could peak well before 2020

Globalne emisije stakleničkih plinova i dalje rastu, tempom od 2,1% godišnje. Prema projekcijama trendova, nema šanse da se rast globalne prosječne temperature zaustavi na 2oC. Lako je biti depresivan. Ipak, ima ohrabrujućih naznaka i mogućnosti.

Od početka tisućljeća, glavne probleme činili su strelovit rast korištenja ugljena u Kini i blokada jačih akcija u SAD. (SAD su postigle smanjivanje emisija zbog zamjene ugljena u proizvodnji elektrike plinom i obnovljivima, ali izostale su jače akcije, a također su blokirali međunarodne dogovore.)

Međutim u posljednjih nekoliko godina, na iznenađenje mnogih, obje najveće svjetske ekonomije su preduzele značajne mjere. Time se otvara mogućnost i prilika da se postigne ono što mnogi misle da je izgubljen slučaj: vršak globalnih emisija stakleničkih plinova prije 2020. godine.

Članak daje detaljniji pregled i objašnjenje. (Autor piše sjedeći u ultrabrzom vlaku u istočnoj Kini. Promatra zadimljeni okoliš i nema iluzija, ali vidi da su počeli napori da se trend okrene. Vidi članak na blogu “Kina svjetski lider u ekonomij, možda uskoro i u ekologiji?”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/08/13/kina-svjetski-lider-u-ekonomiji-mozda-uskoro-i-u-ekologiji/)

Podaci pokazuju da je u prvoj polovici 2014. došlo do pada potrošnje ugljena u Kini. Vjerojatno će opet rasti, ali neki eksperti predviđaju da će vršak potrošnje ugljena u Kini ubrzo biti dosegnut.

[Nakon 2020., trebalo bi slijediti znatnije obrtanje trenda u najrazvijenijih zemljama. Zato su vrlo značajni aktualni pregovori o klimatskim i energetskim ciljevima EU do 2020. g..]

22. rujna 2014. (2014-09-47)

17.6 GW of wind capacity added worldwide in first semester 2014

U prvoj polovici ove godine u svijetu je izgrađeno 17,6 GW novih vjetroelektrana. to je znatno više nego 2013. kad je bilo izgrađeno 13,9 GW. Ukupni instalirani kapacitet vjetroelektana u svijetu dosegao je 336 GW. One mogu pokriti 4% svjetske potrošnje električne energije.

Među deset najvećih graditelja, prvi put se nalaze zemlje sa svih kontinenata. Gotovo polovica novoizgrađenih kapaciteta je u Kini (7,1 GW). Na 2. mjestu je Njemačka sa 1,8 GW, slijedi Brazil sa 1,3 pa Indija sa 1,1 GW itd..

Mnogo je postrojenja u gradnji, pa WWEA predviđa da će do kraja godine ukupni instalirani kapacitet doseći 360 GW.

21. rujna 2014. (2014-09-46)

KEEP THE OIL IN THE GROUND

Na poveznici je kratki video organizacije “Amahon Wathc”, uz današnji “People’s Climate March”, o razlozima zašto treba zaustaviti crpljenje nafte u amazonskom području.

Call for an end to Amazon oil drilling! The science is clear: we have to keep two-thirds of fossil fuels in the ground to avoid catastrophic climate change, so why are we looking for more? We need to keep the oil in the ground, starting in the Amazon.

Sign here or at: http://amazonwatch.org/take-action/keep-the-oil-in-the-ground-in-the-amazon

“We shouldn’t reject oil because oil in and of itself is bad, but because it is inextricably linked to an extractive model and a model of consumption that doesn’t respect the natural cycle of our planet. If we want to take on climate change, we can’t continue extracting, consuming, looking for more oil and sacrificing more [indigenous] territories,” said Esperanza Martinez.

Facebook stranica “Amazon Watch”: https://www.facebook.com/amazonwatch

20. rujna 2014. (2014-09-45)

International Symposium on Agroecology for Food and Nutrition Security

U sjedištu Organizacije UN za hranu i poljoprivredu (FAO) u Rimu održan je 18.-19. rujna “Međunarodni simpozij o agroekologiji za sigurnost hrane i prehrane”. Voditelj simpozija bila je Danielle Nierenberg, predsjednica organizacije Food Tank (http://foodtank.com/).

Polovica površinskog sloja zemlje u svijetu izgubljena je u posljednjih 150 godina. Svjetska bioraznolikost smanjuje se brzinom 100 do 1000 puta većom od prirodnog isčezavanja vrsta.

Pristup “bisiness as usual” s velikim ulaganjima, intenzivnim korištenjem resursa, monokulturnim uzgojem nije više opcija. (vidi članak na blogu “Kako dugoročno održivo hraniti devet milijardi ljudi?”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/08/24/kako-dugorocno-odrzivo-hraniti-devet-milijardi-ljudi/) Trebamo bolje, holističke, u većoj mjeri agroekološki i okolišno mudre poljodjelske prakse da bismo nahranili planet. Za to pak ne postoji jedan univerzalno model; samo univerzalne metode koje se prilagođavaju lokalnim uvjetima.

U jednom izvještaju iz 2011.. (http://www.srfood.org/en/report-agroecology-and-the-right-to-food) specijalni izvjestilac UN Olivier De Schutter ističe kako agroekologija, ako se dovoljno podrži, može udvostručiti proizvodnju hrana u deset godina.

20. rujna 2014. (2014-09-44)

E3G’s guide to the Climate Summit

Ovogodišnji globalni klimatski samit počinje u utorak u sjedištu UN u New Yorku. Na njemu se neće donositi velike odluke. Ima simbolički značaj u pripremi globalnoga dogovora o spriječavanju klimatskih promjena i prilagodbi onom neizbježivom, koji se očekuje iduće godine. Države članice UN i tisuće lobija vode komplicirane pregovore. Međunarodne udruge sutra organiziraju “Global People’s Climate March”.

Na ovoj poveznici je kratko objašnjenje, s ključnim poveznicama na dalje izvorena na Mreži.

20. rujna 2014. (2014-09-43)

Russia makes fast neutron reactor progress

Rusija je objavila dva nova dostignuća u programu “Proriv” (Prodor), istraživanja oplodnih reaktora sa brzim neutronima. Takvi reaktori mogu kao gorivo koristiti otpadne radioaktivne tvari iz današnjih reaktora. Dosadašnji istraživački projekti u tom smjeru, u posljednjih nekoliko desetljeća, nisu doveli do uspjeha.

20. rujna 2014. (2014-09-42)

Global Distributed Generation Deployment Forecast

Novi izvještaj savjetodavne tvrtke Navigant Research.

Rast distribuirane proizvodnje (DG) je jedan od najvažnijih trednova u energetici. Poslovni model elektroprivrednih poduzeća je ugrožen dramtičnim rastom i širenjem tehnologija koja proizvode elektricitet na mjestu potrošnje ili na nivou distribucijske mreže (fotonaponski sustavi, male vjetroelektrane, generatori na gorive ćelije, prirodni plin i dizel), smanjujući potrebu da se kupuju elektroni iz centralnih postrojenja na razini mreže prijenosa. [Hrvatska ima 35 elektrana i dva milijuna korisnika. Prema sadašnjim trendovima, lako bimoglo biti 100.000 krovnih fotonaponskih sustava i tisuće drugih distribuiranih elektrana.]

Do danas, DG su više unosili lom u Zapadnoj Europi nego u bilo kojoj drugoj regiji. Elektroprivredna poduzeća gube stotine milijardi dolara u tržišnoj vrijednosti (vidi članak “Kako su europske elektroprivredne kompanije izgubile 500 milijardi eura”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/06/10/kako-su-europske-elektroprivredne-kompanije-izgubile-500-milijardi-eura/), zbog sve jačeg prodora DG u vodećim zemljama: Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija.

Očekivanje sličnih gubitaka elektroprivreda u SAD izazvalo je bitku između elektroprivreda, djelatnosti DG i regulatora koji traže ravnotežu koja bi dozvolila rast DG omogućavajući elektroprivredama korist. Takva ravnoteža može omogućiti potrošačima i elektroprivredama da iskoriste mogućnosti novih mogućnosti zarade koje omogućavaju DG, istovremeno pošteno obeštećujući elektroprivrede za mogućnosti korištenja postojećih električnih mreža kao sigurnosni servis za veću koncentraciju proizvodnje na mjestu potrošnje u budućnosti. (Vidi članak “Izranjajuća harmonija velikog i malog u elektroenergetici”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/analize/izranjajuca-harmonija-velikog-i-malog-u-elektroenergetici/ .)

Prema Navigant Research, očekuje se rast godišnje instaliranin kapaciteta na globalnom DG tržištu s 87,3 GW 2013. na 165,5 GW 2023. g.. Njihov izvještaj analizira situaciju u 54 zemlje. Očekuje se rast godišnjih prihoda do DG sa 97 milijardi USD 2014. na više od 182 milijarde godine 2023..

Elektroprivrede koje se proaktivno uključe, u suradnji sa svojim klijentima, da bi se prilagodile DG, te čak sudjelovale u tržištu, smanjuju svoje rizike i mogu izvući korist – rekao Dexter Gautlett, stariji istraživački analitičar u Navigant Research.

20. rujna 2014. (2014-09-41)

What’s Next in Energy Infrastructure?

Kratka bilješka o jednom skupu u Kaliforniji, na temu “Energetska infrastruktura za 21. stoljeće”. Precizno navedene neke ključne točke, koje imaju i globalni značaj.

Što će biti u fokusu budućeg razvoja? Navode četiri točke:
– Distribuirana proizvodnja (naročito krovni solari)
– Mogućnost potrošača da biraju
– Skladištenje energije
– Električna vozila

20. rujna 2014. (2014-09-40)

Japan vows to keep on whaling, calls resolution against its hunt ‘regrettable’

Japan je odlučan nastaviti kitolov u antarktičkim vodama, bez obzira na odluke Međunarodne komisije za kitolov (International Whaling Commission, IWC) i Međunarodnog suda pravde.

Godišnji skup IWC, koji se održavao u Sloveniji, prekjučer je izglasao neobavezujuću rezoluciju protiv Japana s 35-20. Predstavnik japanske vlade rekao je da je to “žalosno” i da kitove ubijaju u znanstvene svrhe.

S time su počeli još 1987., godinu dana nakon što je bio izglasan međunarodni moratorij za lov na kitove.

20. rujna 2014. (2014-09-39)

Uzroci, rješenja i zablude u vezi poplava

Sažet, precizan tekst Gorana Šafareka.

Iako vlada mišljenje da čovjek može pobijediti prirodu, posljednje poplave govore suprotno. Dok su poplave prirodan fenomen u rijeka baš kao cirkulacija krvi učovjeka, štete od poplava su djelo čovjeka. Stoljeće tradicionalne obrane od poplava, deseci utrošenih milijardi na tehnički pristup, no poprave i dalje haraju, dokaz su neučinkovitosti, ali i nerazumijevanje složene hidrologije i dinamike rijeka. (…)

Na žalost, kao što je u uzroku poplava objašnjeno, mnogo je utjecaja i ne postoji jedan krivac. Ostaje činjenica je da se naše vodno gospodarstvo vrlo sporo prihvaća modernu obranu od poplava što najbolje govori izvještaj europskih stručnjaka: U pogledu zaštite od poplava, hrvatska vodna administracija je i dalje usredotočena na tradicionalne, tehnički orijentirane mjere i nije zapravo svjesna pomaka u shvaćanju koji se dogodio u zemljama članicama. (…)

Dakle valja primijeniti najbolji spoj tehničke obrane od poplava (ponajprije u naseljima, industriji, uz prometnice) i one moderne, ekološke (ponajviše u šumama, livadama i ostaloj ekstenzivnoj poljoprivredi). (…)

18. rujna 2014. (2014-09-38)

Kazakhstan Outlines 2020 Renewable Energy Targets

Kazahastan danas 80% električne energije dobiva iz ugljena. Veliki je izvoznik nafte i plina. Početkom prošle godine, Kazahastan je postao prva azijska zemlja koja je uvela sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova. Vlada je dobrovoljno prizvatila obavezu da emisije do godine 2020. smanji za 15% u odnosu na 1992.. Također ulažu znatne napore u poboljšanju energetske učinkovisti u industriji.

Sada je objavljen cilj da obnovljivi do 2020. pokrivaju 3% primarne potrošnje energije. Bit će instalirano 3.000 MW elektrana na obnovljive, od čega 28 solarnih ukupne snage 700 MW.

Planovi za budućnost su mnogo ambiciozniji. Godine 2050. iz obnovljivih bi izvora trebalo doći 50% proizvodnje električne energije.

(Na slici: Almati, glavni grad Kazahastana.)

18. rujna 2014. (2014-09-37)

Scottish people most sceptical on fracking, survey shows

Zanimljivi komentar uz današnji referendum o nezavisnosti Škotske. U Velikoj Britaniji vodi se polemika i društvena borba o crpljenju prirodnoga plina iz glinenih škriljevca (šejla) metodom hidrauličkog loma (fracking). Ankete javnoga mnjenja u posljednje dvije i pol godine pokazuju da se stanovnici Škotske protive frackingu više nego stanovnici drugih dijelova UK. Nasuprot tome, grupe koje promoviraju samostalnost Škotske ističu da velike zalihe nekonvencionalne energije mogu značiti veliki izvor prihoda za samostalnu državu.

Ako se donese odluka o samostalnosti i razgraničenju teritorijalnih voda prema željama aktualne škotske vlade, nova država bi preuzela 96% aktualne proizvodnje nafte i 47% proizvodnje plina iz podmorskih ležišta današnjeg Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Zalihe se međutim iscrpljuju i proizvodnja opada.

Procjena zaliha prirodnog plina u glinenim škriljevcima je 3.000 milijardi prostornih metara, od čega se procjenjuje da bi 10% moglo biti iskoristivo. To bi bilo dovoljno za pokrivanje današnjeg nivoa potrošnje prirodnoga plina u Škotskoj za 46 godina.

Podrška dozvoli korištenja frackinga međutim opada, a zanimljivo je da je najmanja među glasačima Škotske nacionalne stranke (svega 36,5%).

17. rujna 2014. (2014-09-36)

Gas leads the way to the green transition

Izvještaj sa otvaranje velike međunarodne konferencije plinske industrije u Kopenhagenu. Danska intenzivno radi na prelasku na 100% obnovljivu energetiku, ali prirodni plin će imati bitnu ulogu u tranzicijskim desetljećima.

(…) The minister had sent his apologies, but in his absence, he had sent Director General of the Danish Energy Agency, Morten Bak to express his messages.

– It is not easy being green, Morten Bak quoted Kermit the frog with a reference to the challenges faced by Denmark and the rest of the world with an ambitious climate strategy. However, he stressed that it is exactly here that gas can play a key role as supplier of flexibility, but also as driving force in heavy transport in a transport sector that at the moment is responsible for half of the emissions of green house gases.

Energinet.dk’s Chief Executive Officer, Peder O. Andreasen, was the last speaker among the opening plenary’s keynote speakers. He resumed the Minister’s speech about synergy between electricity and gas in a greener future and pointed out that the solutions are in the cooperation across the energy systems, but also across governments and regions.

His final comments won great plaudits:
– The media might give the impression that the politicians create the green transition, however, all of us in this room know that it is the techniques and specialists like you who create it.

17. rujna 2014. (2014-09-35)

This Changes Everything: Naomi Klein Is Right, Unchecked Capitalism Will Destroy Civilization

Nova knjiga Naomi Klein:“This Changes Everything: Capitalism Vs. The Climate.”
»Humanity faces a stark choice as a result: The end of civilization as we know it or the end of capitalism as we know it.«

Joe Romm, autor vrlo utjecajnog bloga “Climate Progress”, daje sažet i vrlo precizan prikaz i komentar osnovnih teza.

17. rujna 2014. (2014-09-34)

Fossil Fuel Development in the Arctic is a Bad Investment

Emily E. Adams iz Earth Policy Institute piše:

»The world has become blinded by oil and gas as the familiar ways to run the economy and so is proceeding to look for them in hard-to-reach places like the Arctic, even as the costs mount and the returns diminish. (…)

Rather than searching for new ways to get oil, we can look for better ways to move people and goods. Bus rapid transit, light rail and high-speed rail can move more people for less energy than a car can. (…)

Natural gas, which is mainly used to produce electricity, can be replaced with power generated by wind, solar, and geothermal projects. (…)«

17. rujna 2014. (2014-09-33)


Emisija “Otvoreno” 15. rujna.

Emisija “Otvoreno” o poplavama. U prilogu na početku govori i Goran Šafarek, mladi znanstvenik koji je među najkompetentnijim za temu zaštite od poplava, jer promovira metode koje su danas u Europi općeprihvaćene. Ne da se potpuno odustane od regulacije, nego da se tome pristupi na drugi način, gledajući cjelinu i uvažavajući ekološke spoznaje.

PMSM, za strateškog sagledavanje problema treba nam upravo biolog, a ne recimo građevinar ili vodoprivrednik (prvi gradi, pa bila brana ili cesta; drugi je usmjeren na korištenje voda a ne dugoročnu održivost; da ne bude zabune: i jedno drugo je legitimno, potrebno i nužno). Jedan moj kraći tekst na tu temu: “Poplave – dugoročni problem sustava”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/05/20/poplave-dugorocni-problem-sustava/ .

Zanimljivo, čak troje mojih prijatelja je reagiralo na Holy, a njega nitko nije spomenuo. Ali eto, zato i služe političari. Morali bi promovirati načela i ciljeve, u koja vjeruju (a moraju uvažavati i razne interese). Ali također i uvide, do kojih dolaze znanstvenici, jer same znanstvenike javnost slabo sluša.

Holy je u emisiji govorila o klimatskim promjenama, što su joj neki zamjerili jer da to nije prava tema, ali sam Šafarek nije, jer i to je također važna tema, a poveznica je briga za prirodu.

17. rujna 2014. (2014-09-32)

First water-based nuclear battery can be used to generate electrical energy

Pojam “nuklearna baterija” ovdje nema veze s nuklearnim elektranama. Istraživači sa Sveučilišta Missourija razvili su bateriju, u kojoj se nalazi stroncij-90, izvor beta zraka koje ubrzavaju elektrokemijske procese. To bi moglo dovesti do učinkovitijih automobilskih baterija.

16. rujna 2014. (2014-09-31)

renewable energy will count for 42% of Brazilian energy mix in 2023

Ministar energetike i rudarstva Brazila objavio je za javnu raspravu ciljeve energetskog razvoja do 2023. g. Predviđeno je znatno povećanje proizvodnje sirove nafte, sa 2,13 milijuna barela dnevno 2013. g. na 5 mbl/d 2023..

Drugi glavni cilj je znatno povećanje udjela obnovljive energije, koja bi trebala pokriti 42% potrošnje primarne energije 2023. g.. Instalirani kapaciteti vjetroelektrana porasli bi sa 3,5 na 22,4 GW, a solarnih sa sadašnjih simboličkih 6 MW na 3.500 MW. Bilo bi izgrađeno i 7,5 GW novih termoelektrana. [Brazil vleiku većinu električne energije dobiva iz hidroelektrana.]

15. rujna 2014. (2014-09-30)

Poland releases draft energy policy to 2050

Poljsko ministarstvo ekonomije objavilo je nacrt energetske politike do 2050.. Usmjeren je na bitno smanjivanje emisije ugljičnoga dioksida razvojem nuklearne i obnovljive energije. Danas Poljska dobiva 90% električne energije iz kamenog i smeđeg ugljena i ima najlošiju kvalitetu zraka u Europi.

Za informacije, uz doljni link, vidi također: http://www.world-nuclear-news.org/NP-Low-carbon-displaces-coal-in-Polands-plan-2108141.html . Prezentacija na poljskom: http://www.mg.gov.pl/files/upload/21411/PrezentacjaPEP2050_popr.pdf

Predočena su tri scenarija. U osnovnom scenariju (koji je dat samo za osnovnu orijentaciju), dominantni izvori energije ostali bi ugljen i nafta, iako u nešto manjem postotku, uz umjereni rast plina. Obnovljivi bi rasli kao rezultat obaveza u EU (15% primarne potrošnje energije), a gradile bi se i nuklearne elektrane.

Poljska sada nema nuklearnih elektrana. Planira pustiti u pogon prvi reaktor 2020. g. te do 2035. sagraditi dvije NE sa ukupno šest reaktora po 1000 MW.

Poljska se nada značajnoj domaćoj proizvodnji prirodnoga plina iz šejla, prema kojoj u nekim drugim europskim zeljama (npr. susjednoj Njemačkoj) ima jakih rezervi. Ranije vrlo optimističke procjene poljskih zaliha plina iz šejla su međutim znatno reducirane.

Skicirana su dva alternativna scenarija (uz još neke moguće varijacije) između kojih bi Poljska trebala odlučiti.

Prvi predviđa vrlo snažan nuklearni program, tako da bi nukleaarne elektrane do 2050. davale oko 74 TWh, a obnovljivi 49 TWh.

U drugom alternativnom scenariju, primat bi preuzeli plin i obnovljivi (zajedno pokrivajući 50-55% primarne potrošnje energije). Nuklearke bi godišnje proizvodile oko 50 TWh električne energije, a elektrane na obnovljive izvore oko 75 TWh (oko trećine potrošnje) 2050. g..

Poljska je jedina zemlja u Europi koja danas nema nuklearne elektrane, a planira ih graditi. Nasuprot tome su Njemačka, Belgija i Švicarska koje su odlučile zatvoriti sve reaktore.

Udio ugljena ostao bi znatan, u odnosu na planove zemalja iz skupine EU15+3 (članice EU iz 1995. plus Švicarska, Norveška i Island), koje daju znatno veći naglasak na obnovljive; također i na mjere smanjivanja potrošnje energije (za 50% do 2050.), što ovaj nacrt također psominje kao prioritet, ali sa skromnijim projekcijama . Zato neki izvještaji o ovom nacrtu ističu da su ugljen i nuklearna poljski prioriteti.

Npr. portal monitorglobaloutlook.com (http://www.monitorglobaloutlook.com/Briefings/2014/08/Poland-energy-plan-prioritizes-coal-nuclear-to-2050 ) piše: »The plan is bad for renewable energy firms, but good news for the struggling domestic coal industry and international nuclear firms. In shying away from renewables, the Polish government argues it will keep energy prices lower than in neighboring Germany.«

U članku “” () pisali smo o tome kako unutar EU postoji izrazita razlika u energetskim strategijama između zemalja EU15+3 i većine novih članica, bivših socijalističkih zemalja (EU+11). Razlika između zaokreta ka novoj energetskoj paradigmi (Energiewende), i konzervativnog pristupa, koji prihvaća samo reforme. To je i ovdje vidljivo.

Tradicionalistički pristup potvrđuje i to što je nacrt poslan na javnu raspravu usred ljeta i na rok od svega 15-ak dana (15. kolovoza do 1. rujna). Vlada je pohitala završiti dokument prije samita EU u listopadu, na kojem će se govoriti i o ciljevima zajedničke energetske i klimatske politike za razdoblje 2020.-2030..

Za drugačiji pristup, usmjeren na inovacije, decentralizaciju, široko sudjelovanje javnosti i radikalnije smanjenje emisija ugljičnoga dioksida, u Poljskoj se zalaže projekt “Low-Emission Poland 2050” (http://np2050.pl/), koji vode dva nezavisna instituta uz financijsku podršku European Climate Foundation. »Poland may continue defending the interests of the coal sector and the energy sector based on the monopoly of large state corporations. Another way may consist of the construction of a distributed energy sector, based on the use of local and mainly renewable resources.«

15. rujna 2014. (2014-09-29)

Zero energy at zero cost: industrialising the building sector

Nizozemska inicijativa Platform31 (http://www.platform31.nl/) razvila je metod “Energiesprong” (energetski skok) za “glancanje” postojećih zgrada tako da postanu nula-energetske. Sve se završi za tjedan dana, uz 30-godišnju garanciju za građevinske radove, bez subvencija, s novom kuhinjom i kupaonicom.

Projekt je startao 2010. godine uz potporu vlade, s troje zaposlenih i proračunom do 50 milijuna eura za pet godina. Danas ima 45 zaposlenih i radi s 27 stambenih zadruga i četiri velike građevinske kompanije na preobrazbi 111.000 kuća u Nizozemskoj, uz ukupnu investiciju od šest milijardi eura.

Stanari u društvenim stanovima, koje zasad obuhvaća program (ali se planiraju širiti i na privatnike), umjesto da plaćaju račune za energiju, plaćaju slični iznos korporaciji koja je vlasnik stana. Korporacija plaća građevinskim tvrtkama za obnovu zgrada, koje nakon toga imaju nulte troškove za energiju.

Građevinske tvrtke su za taj posao razvile “industrijaliziranu” proceduru, koja je troškovno visoko učinkovita. Važna razlika prema drugim procesima renoviranja je da se svi elementi koji su potrebni za uspješan prelaz na nula-energetsku kuću izvode zajednički, po jedinstvenom planu.

Na poveznici su detaljnija objašnjenja na engleskom. Brošura na nizozemskom (godišnji izvještaj za 2013.) : http://www.platform31.nl/publicaties/van-pionieren-naar-dealbreaking

14. rujna 2014. (2014-09-28)

2030 Outlook: A Trillion Dollar Taxpayer Bailout for Electrical Utilities

Još jedan komentar o problemima koje imaju elektroprivredna poduzeća zbog revolucionarnih promjena koju donose jeftini fotonaponski sustavi, koji su već tu, pogotovo u kombinaciji s jeftinim baterijama, koje su na pragu. U Elektroprivredu u SAD uloženo je tisuću milijardi dolara – novac investicijskih banaka, mirovinskih fondova idr.. To je važilo kao pouzdano ulaganje, a onda je u svibnju banka Barclays snizila procjenu vrijednosti dionica cijelog sektora (vidi: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/06/13/kako-promjena-elektroenergetskog-sustava-mijenja-ekonomske-racunice/ ).

»Solarni sustavi su postali tako jednostavni da je moj tim računovođa, uz malo uputa, bio sposoban instalirati solarnu elektranu. To je dobro za svijet, ali nije nužno dobro za elektroprivredna poduzeća. (…) Instalirani solarni kapaciteti u SAD porasli su za 418% od 2010 i mogu se učetverostručiti, dosegavši 50 GW, do 2017.. (…) Ako lokalna Elektra naplaćuje 18 centi po kilovatsatu a pouzdani solarni instalater ju prodaje po 13 centi, nije li prilično očito što je bolje?«

U mnogim dijelovima SAD, elektroprivredna poduzeća se bore protiv prijetnje apelirajući na političare da uvedu dodatne namete za solarne i da odustanu od planova razvoja obnovljivih. Ali na dulji rok, to je izgubljena bitka. [U Hrvatskoj, HEP nema takvih problema, koliko god često mijenjao čelnike.] One spretnije se već sada prilagođavaju i počinju same nuditi nove usluge.

14. rujna 2014. (2014-09-27)

Bureaucracy consumes one-quarter of US hospitals’ budgets, twice as much as other nations

U zdravstvu, državna regulativa je MNOGO ekonomičnija od slobodnog tržišta.

Zdravstveni sustav u SAD, zasnovan na slobodnom tržištu, dvostruko je skuplji od sustava usporedivih visokorazvijenih zemalja, baziranih na državnoj skrbi. Ova studija dodatno pokazuje da su troškovi bolnica za administraciju u SAD u postotku duplo veći. Izričito zaključuju, da je “poduzetnički imperativ” jedan od uzroka.

»Hospital administrative spending totaled $667 per capita in the U.S., vs. $158 in Canada, $164 in Scotland, $211 in Wales, $225 in England and $325 in the Netherlands. (…) The study found no evidence that the high U.S. administrative costs translated into better care or yielded any other benefits. (…) The article attributes the high administrative costs in the U.S. to two factors: (1) the complexity of billing a multiplicity of insurers with varying payment rates, rules and documentation requirements; and (2) the entrepreneurial imperative for hospitals to amass profits (or, for nonprofit hospitals, surpluses) in order to fund the modernization and upgrades essential to survival.«˛

14. rujna 2014. (2014-09-26)

The Dangerous Hole In The Ozone Layer Is Healing, And It’s Because Of A Global Agreement

UNEP je u srijedu objavio izvještaj da se ozonski sloj oporavlja. Rezultat je to provedbe Montrealskog protokola iz 1987., koji je doveo do zabrane korištenja tvari koje uništavaju ozon u stratosferi. Ozonska rupa na Antartikom se smanjuje i očekuje se da će se do sredine stoljeća vratiti na nivo iz 1980.. Bez tih mjera, pojačane razine ultraljubičastog zračenja bi nakon 2030. godine uzrokovale dva milijuna slučajeva raka kože.

13. rujna 2014. (2014-09-25)

Gradsko vijeće Austina, glavnog grad Teksasa, odlučilo je nedavno da do 2025. treba izgraditi 600 MW velikih solarnih elektrana, uz postojećih 150 MW. To će zadovoljavati 65% gradskih potreba za angažiranom snagom. Austin je veličine Zagreba (843.000 stanovnika)

Odluka je donesena u okviru mjera za smanjivanje emisija stakleničkih plinova, ali motivirana je prvenstveno ekonomskom računicom. Fotonaponski paneli zamijenit će 36 godina staru plinsku elektranu Decker Creek.

U 600 MW velikih, treba izgraditi i 200 MW krovnih i drugih malih FN elektrana.

12. rujna 2014. (2014-09-24)

Late Fukushima manager flagged risks of Japan’s big nuclear plants

Nakon nesreće u nuklearnoj elektrani Fukušima Daići, Masao Yoshida je vodio hitne mjere. Zbog odlučne akcije i nebrige za osobnu sigurnost, postao je nacionalni heroj. Prošle godine je umro od raka.

U razgovorima iz 2011., kojih je zapisnike vlada objavila pod pritiskom javnosti, upozoravao je da su postrojenja sa šest ili sedam reaktora teška za upravljanje i imaju inherentne sigurnosne rizike.

Objava njegovih sumnji mogla bi imati neugodne implikacije za kompaniju Tepco, koja polaže nade u obnovu rada NE Kašivazaki Kariva, koja je sa sedam reaktora najveća svjetska nuklearka.

12. rujna 2014. (2014-09-23)

The value of nuclear

Deregulacija elektroenergetskog tržišta donosi nevolje američkim nuklearnim elektranama, koje se zatvaraju zbog neisplativosti. (Vidi članak na blogu: “O subvencijama u energetici: slobodno tržište radi u korist obnovljivih”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/05/11/o-subvencijama-u-energetici-slobodno-trziste-radi-u-korist-obnovljivih/ Također i nedavni članak “Sabotaža u belgijskoj nuklearnoj elektrani?”, u kojem spominjemo studiju jedne velike Investicijske banke o nevoljama koje NE imaju na tržištima kapitala.)

To je nepravedno, kaže predsjednik Instituta za nuklearnu energiju, jer se ne vrednuju valjano sve blagodati.

11. rujna 2014. (2014-09-22)

China’s nuclear aspirations

Nuklearne elektrane u Kini zasad daju mali dio električne energije. Nakon nesreće u Fukušimi, neki su projekti odgođeni, te je donesena odluka da će se ubuduće graditi samo reaktori tzv. treće generacije.

Kina planira do 2035. povećati potrošnju električne energije po stanovniku do nivoa današnje EU, ili nešto više. Znatno će porasti proizvodnja iz ugljena ali će njezin udio opasti; znatno će porasti korištenje prirodnoga plina (važan uvoz iz Rusije), te ponajviše vjetra, koji bi trebao postati drugi izvor po udjelu, nakon ugljena.

Kineska državna korporacija za nuklearnu tehnologiju (SNTPC) objavila je novu odgodu puštanja u pogon naprednog nuklearnog reaktora Sanmen. Originalno je trebao proraditi prošle godine, a sad se to najavljuje najranije za kraj 2015.. Ugovor o gradnji tog reaktora sklopljen je s Westighouseom 2007.. To je prvi u svijetu napredni reaktor s vodom pod tlakom (oznaka AP-1000).

Europska unija gradi dva reaktora istoga tipa, Oikiluooto u Finskoj i Flamanville u Francuskoj. Također kasne više godina.

Trenutno ima 20 reaktora u radu i 29 u gradnji. Usprkos velikom broju, prema planovima do 2035. udio nuklearnih elektrana u proizvodnji električne energije ostao bi skroman (oko 6%). Ipak, brzi rast bi mogao stvoriti probleme u dostupnosti urana (zato ulažu u rudnike u Namibiji), nedostatku stručnjaka i nadglednika sigurnosti. Istovremeno planiraju postati i izvoznici nuklearne tehnologije.

Kineska državna razvojna banka CDB u lipnju je sklopila ugovor o ulaganju u gradnju nuklearne elektrane Hinkley Point C u UK, koju vodi francuska nacionalna elektroprivreda EDF. Kinesko ulaganje smanjuje poslovni rizik EDF-a te omogućava britanskoj vlada da ispuni obećanje da će nova nuklearna biti građena bez državnih potpora.

Glavni korist će ipak imati Kina. Ugovor osigurava CDB-u solidnu dobit na osnovu ugovora koji garantira otkupne cijene elektrike (kojeg još treba odobriti Europska komisija). Ali važnije je što će Kina imati velikih koristi u usvajanju britanskih iskustav u upravljanju cjelokupnim lancem opskrbe, što je Beijingu potrebno za kineski domaći razvoj.

Westinghouse, SNPAS extend I&C cooperation

Američki Westingouse i kineski SNPAS sklopili su dva nova ugovora o suradnji, koji proširuju dogovor sklopljen u studenom 2010. o razvoju instrumenata i kontrole za reaktore AP1000 koji će biti građeni u Kini. Uz gore spomenuti reaktor Sanmen, predviđena je gradnja još tri reaktora. Westinghouse očekuje da će dvadeset jedinica AP1000 biti u gradnji kroz pet godina.

11. rujna 2014. (2014-09-21)

GMO OMG

Zanimljiv članak na kolaborativnom blogu pollitika.com o GMO u poljoprivredi.

(…) problemi dolaze dugoročnom uporabom jer, čisto ekonomski gledano s pozicije tog istog poljoprivrednika, budući da korištenje tog sjemena povlači kupnju jednog jedinog proizvoda koji je prilagođen za to sjeme, te je stoga obvezan kupovati isti herbicid, i podložan je proizvođačevim cijenama (potpuni monopol na tržištu). Ali i to bi bilo prihvatljivo da se ne upliće sama priroda. Nakon određenog broja godina lokalni korov počinje razvijati rezistenciju na taj herbicid (kod Monsanta Roundup), te herbicid više ne djeluje kako je reklamiran, i poljoprivrednik se vraća na povremena (i sve češća) špricanja i ostalim tipovima herbicida. (…)

Finalno i prestrašno, poljoprivredniku je potpuno onemogućen povrat na staru proizvodnju! Naime tlo je dotad već toliko zatrovano specifičnim patentiranim herbicidom da (osim korova koji je prirodno razvio rezistenciju) jedini tip poljoprivredne biljke koja uopće može niknuti je upravo proizvođačeva GMO patentirana biljka!!!

Da vidimo što se zbiva s aspekta potrošača? Biljke koje razvijaju insekticid se normalno prodaju kao biljke za stočnu pa i za ljudsku hranu, a paralelno su registrirane kao insekticid. Taj pesticid znači mjesto da završi u tlu (opran od kiše), što jest nepovoljno ali se i sad dešava, najednom završava u prehrani stoke i peradi (koju mi poslije jedemo) ili direktno na naš stol!!! Insekticid za doručak u žitnim pahuljicama, kuružnjaku ili palenti! (…)

9. rujna 2014. (2014-09-20)

NEZEH.eu

Neposredni nastavak na prethodni članak.

Spomenuta Direktiva EU o energetskim svojstvima zgrada (Energy Performance of Buildings Directive, EPBD) zahtijeva da od 2020. g. sve nove zgrade budu nZEB. Postoje brojne aktivnosti da bi se taj cilj postigao. Jedna od inicijativa EU koja je u tijeku (2014.-2016.), u okviru programa Inteligentna energija za Europu (IEE), je “Gotovo nula energetski hoteli” (neZEH). Informacija na hrvatskom (pdf, 4 stranice): http://www.nezeh.eu/assets/media/PDF/D737.3b_Project_leaflet_%28Web%29_HR.pdf

Član konzorcija iz Hrvatske je Energetski institut “Hrvoje Požar”. Bit će realizirano 14 pilot-projekata u postojećim hotelima u sedam zemalja, među njima i u Hrvatskoj. Hoteli koji su zainteresirani mogu se prijaviti na: http://www.eihp.hr/hrvatski/detaljnije.php?Tip=vijest&id=2680

9. rujna 2014. (2014-09-19)

Zero Energy Buildings

“Nulta energetska kuća” (Zero energy building, ZEB) koristi pasivne sustave štednje energije (izolacija, insolacija) i aktivne sustave obnovljivih izvora, tako da tijekom godine ne potroši više energiije nego što proizvede. (U projektima EU, dozvoljava se određena margina, pa se govori o “gotovo nultoj energetskoj kući”, nZEB; vidi: http://www.nezeh.eu/nezeh/what_is_a_nearly_zeroenergy_building.html). Stotine takvih zgrada, koje kombiniraju raznolike tehnologije, danas se istražuju kao pilot projekti.

Ključnu ulogu za razvoj tržišta imaju propisi, kao što je Direktiva EU o energetskim svojstvima zgrada (Energy Performance of Buildings Directive, EPBD) i kalifornijski “Title 24 building Code”. Golemo tržište je i energetska obnova postojećih zgrada.

Tvrtka za analizu globalnih tržišta Navigant Research predviđa da će se tržište razvijati sporo, ali da će globalni prihod industrije porasti sa 629 milijuna USD 2014. godine na 1.400 milijardi USD do 2035.. Njihov izvještaj analizira šest kategorija proizvoda i usluga: osvjetljenje, zidovi i krov, ostakljenje, grijanje, ventialacija i air conditioning.

Studija je namijenjena potencijalnim ulagačima koji žele na tom području zaraditi, pa treba platiti 4.400 USD za čitanje.

(Za razliku od dolje spomenutih istraživanja organskih fotonaponskih ćelija i grafena, Hrvatska ima istraživače koji se ovim temama bave. Aktualna vlada je pak neke mjere i projekte, poput obaveznog energetskog certificiranja zgrada i energetske obnove javnih zgrada, uvela aljkavo, uglavnom samo zato jer oni birokrati iz Brisla oko toga gnjave. Vidi članak na blogu “Energetsko certificiranje zgrada: dobro za sve!”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/08/28/energetsko-certificiranje-zgrada-dobro-za-sve/)

9. rujna 2014. (2014-09-18)

Future solar panels: Cheaper, more efficient

Konvencionalna fotonaponska tehnologija koristi velike, teške, neprozirne, tamne silicijske panele; to će se možda brzo promijeniti. U okviru projekta Europske unije X10D, istraživači, sa centrom na Sveučilištu Baskije, rade na razvoju novih, organskih materijala za poboljšane modele. To mogu biti polimeri, koji se mogu proizvesti u laboratoriji uz potencijalno znatno niže cijene nego silicij, koji se mora rudariti. Glavni tehnički problem jest kako pojedine ćelije, veličine oko šest kvadratnih centimetara, povezati tako da čine panel veće snage.

(Pogledajte mrežno sjedište projekta, na kojem su objašnjena načela i ciljevi, te se objavljuju novosti: http://www.x10d-project.eu/public . Treba imati na umu da je ovo tek “research”, razvojno istraživanje, pa ne možemo biti sigurni da će jednog dana dati praktičnu tehnologiju. Slična se istraživanja međutim danas obavljaju širom svijeta. Sadašnji paneli spektakularno su se razvili i postali propulzivna industrija u posljednjih desetak godeina i nastaviti će rasti, ali budućnost će vjerojatno donijeti znatna poboljšanja.)

I ovo je Europska unija, iako je mali broj ljudi toga svjestan. Intenzivni istraživački programi (jučer sam pisao o grafenu) za industrije bliske budućnosti. A ovdje govorimo o tehnologiji staroj desetak godina kao “konvencionalnoj” ! Europski centar istraživanja je u Baskiji. Čak i nove termoelektrane na ugljen imaju niz važnih tehničkih poboljšanja. Naša vlada pak ulaže ogromne napore u gradnju Plomin C po staroj tehnologiji. I staroj “filozofiji”: pa nismo valjda bedasti da ulažemo u nešto novo! Neka drugi riskiraju razvijajući nove tehnologije, a mi ćemo, pametni, kupiti gotove patente. Tako radimo zadnjih 50 godina i vidite, kako nam dobro ide! 😦

9. rujna 2014. (2014-09-17)

Sun-powered desalination for villages in India

Pitke vode nedostaje u 60% Indije, jer su podzemne vode bočate. Mnogi nemaju izgrađenu električnu mrežu koja bi osigurala energiju za postrojenja za desalinaciju tehnologijom reverzne osmoze. Iako se bočata voda može piti, ima dugoročnih negativnih učinaka te lošu ukus, zbog čega seljaci radije koriste površinske vode, koje su mnogo lošije za zdravlje zbog patogena i toksina.

Rad objavljen u časopisu “Desalination” ukazuje na fotonaponske sustave i pogone sa tehnologijom elektrodijalize kao učinovito i ekonomično rješenje za sela koja nisu priključena na električnu mrežu. To bi bilo pogodnije nego današnji sustavi za filtraciju vode u domaćincstvima.

Problemi Indije s nedostatkom vode rasti će, zbog rasta stanovništva (danas 400 stanovnika na kvadratni kilometar – pet puta više od Hrvatske). Intenzivno radi na programima korištenja solarne energije na svim nivoima. Prije tri dana pisali smo o studiji “How should India drive its solar transformation? Beehives or Elephants” (vidi: http://www.renewable-energy-industry.com/news/newstickerdetail.php?changeLang=en_GB&newsid=4201). Vidi članak na blogu “Indija: nova vlada stavlja solarnu u središte energetske politike” (https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/05/31/indija-nova-vlada-stavlja-solarnu-u-srediste-energetske-politike/ ).

8. rujna 2014. (2014-09-16)

HROTE – popis povlaštenih proizvođača 01.09

Na dan 1. rujna 2014., u Hrvatskoj je u pogonu 958 fotonaponskih elektrana ukupne vršne snage 30,1 MW. Ukupno, u sustavu poticaja je točno 1.000 postrojenja ukupne snage 365 MW.

Što se tiče projekata koji imaju ugovor, ali još nisu u pogonu se popis očekivano smanjio te sada ima 332 postrojenja ukupne snage 510 MW.

8. rujna 2014. (2014-09-15)

California blue whales, once nearly extinct, back at historical levels

Jedna dobra vijest o zaštiti bioraznolikosti: populacija kalifornijskih plavetnih kitova, najveće životinje na Zemlji (do 30 metara duljine i 190 tona težine), koji je prije nekoliko desetljeća bio pred istrebljenjem zbog kitolova, povećala se gotovo do nivoa iz 19. stoljeća; sada ima oko 2.200 primjeraka.

8. rujna 2014. (2014-09-14)

After Claiming An Advanced Biofuel “Doesn’t Exist,” Media Outlets Ignore Its Large-Scale Production

Marko Melcic preko Fuels America:

Celulozni bioetanol ne proizvodi se od vrijednih hranjivih sirovina poput kukuruza, pšenice itd, nego od manje vrijedne nejestive zelenjave. Bioetanol se primiješava motornom benzinu i čini preko 10% benzina na svakoj američkoj pumpi. (To vrijedi za benzince, dizelaše ne)
Možda jednom to vidimo i u Hrvatskoj

8. rujna 2014. (2014-09-13)

Danska proizvodnja iz vjetroelektrana ponovno oborila rekorde

U prvoj polovici ove godine, Danske vjetroelektrane pokrile su 42,1% potrošnje električne energije. Prošle godine udio je bio 33,2%. Godina je izrazito vjetrovita, a prošle godine instalirano je 650 MW snage. Danska sada ima više od 5.000 vjetroagragata ukupne snage oko 4,8 GW. (O energetskog strategiji Danske vidi članak na blogu “Danska energetika: revolucija na pola puta (1980.-2050.)”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2012/10/02/danska-elektroenergetika-od-nule-do-40-obnovljivih-u-30-godina/ )

8. rujna 2014. (2014-09-12)

Graphene Flagship

Grafen je materijal izuzetnih svojstava: 200 puta čvršći od čelika a šest puta lakši; toplinska vodljivost 10 puta bolja nego kod bakra; pokretljivost elektrona 70 puta veća nego u siliciju. Primjene su potencijalno brojne: u energetici (npr. baterije koje se puno brže pune), elektronici (npr. povećanje brzine skidanja s interneta tako da se 3D film skine za nekoliko sekundi), raznim drugim tehničkim primjenama, pa i u medicini.

Te su se mogućnosti otvorile 2004. g., kad je otkriven jednostqavan i efikasan način proizvodnje; za to otkriće 2010. dodjeljena Nobelova nagrada za fiziku (Geim i Novoselov).

“Graphene Flagship” je najveća istraživačka inicijativa Europske unije ikada, s proračunom od milijardu eura.

Na sajtu graphene-flagship.eu možete naći dvominutni info-video i razne druge informacije.

7. rujna 2014. (2014-09-11)

#1 Onshore Wind Power State Lower Saxony Wants to Increase Onshore Capacity to 20 GW by 2050

Sjeverna njemačka država Donja Saska danas ima najviše instaliranih kapaciteta kopnenih vjetroelektrana u Njemačkoj: 7,8 GW (oko četvrtine ukupnih kapaciteta). Ministarstvo okoliša i energetike radi na novim propisima, s ciljem da se do 2050. g. to poveća na 20 GW.

Sadašnji agregati će postepeno biti zamjenjivani onima većih snaga, tako da se računa s 4.000 turbina od po 5 MW (danas ih ima 5.500). Potrebna površina porasla bi u znatno manjem stupnju od instalirane snage: s jedan na 1,4 posto teritorije države. (To naravno ne znači da je taj teritorij nedostupan drugim djealtnostima. Direktno zauzimanje prostora od temelja vjetroagregata je otprilike 1% od tih 1%. Vidi: http://www.renewablesinternational.net/german-state-aims-to-triple-onshore-wind-capacity-to-20-gw/150/537/80972/ .)

»Svjesni smo da ekspanzija vjetroelektrana neće svuda biti popularna, ali energija vjetra je bitni element energetske tranzicije električnog sektora, jer to je ekonomična, razvijena i za klimu prijateljska tehnologija«, rekla je Almut Kottwitz, državna tajnica u Ministarstvu.

Ministarstvo radi s drugim ministarstvima uz uključenje svih koji imaju interes, da bi se rano uočili mogući konflikti i našla rješenja. Diskusije se sada vode oko dozvoljene minimalne udaljenosti vjetroelektrane od stambenih područja, što može biti između 300 i 1.000 metara.

[Donja Saska ima površinu od 47.618 km2 uz 7,8 milijuna stanovnika. Dakle je nešto manja od Hrvatske, uz dvaput veću gustoću naseljenosti. Na vlasti je koalicija socijaldemokrata i zelenih. Wikipedija navodi da je Donja Saska bila jedno od izvorišta ekološkog pokreta 1970-ih, kao reakcija na planove gradnje odlagališta nuklearnog otpada.]

Donja Saska također ima velika nalazišta prirodnoga plina. Obnovljivi danas pokrivaju 25% ukupne potrošnje energije. Imaju automobilsku industriju. Država od 2004. potiče razvoj gorivih ćelija i baterija, za prelaz na prijevoz koji ne ovisi o nafti, a od 2012. i svih sustava pohrane energije (vidi: http://www.hyer.eu/2012/niedersachsen-gernamy ).

Veća snaga značit će i veću raspoloživost, tj. veću proizvodnju tijekom godine po jedinici snage. Prema prošlogodišnjoj studiji (vidi: https://www.umweltbundesamt.de/sites/default/files/medien/378/publikationen/potenzial_der_windenergie.pdf,pdf dokument na njemačkom), novoinstalirane turbine u sjevernoj Njemačkoj mogu postići raspoloživost (capacity factor) od oko 30-35%, dok je danas oko 20%. Ukoliko se to postigne, 20 GW bi moglo godišnje proizvoditi oko 50 do 60 TWh, što je više nego što Donja Saska troši (i triput više od potrošnje Hrvatske).

Vrijedi pročitati i članak “The Electricity Grid of the Future is Being Created Today in Lower Saxony”, objavljen na mrežnom sjedištu kompanije E.ON (http://www.eon.com/en/business-areas/sales/mobility/e-mobility/electricity-grid-of-the-future.html). Kako smo mnogo puta pisali, poslovni model velikih elektroprivreda, koji je trajao stotinu godina, sad je pred isčeznućem. Div E.ON se prilagođava (za razliku od lokalnog patuljka HEP-a).

Rade na istraživanju i razvoju budućih električnih sustava, zasnovanih na obnovljivima, pametnim mrežama i smanjenju potrošnje, uz dominaciju električnih automobila u prometu. Rade na razvoju inteligentnih lokalnih mreža (mikromreža) niskoga napona. Očekuju da će to biti prevladavajući model za 10 godina.

[To je “revolucija odozdo”, koja se upravo događa. To je glavna snaga njemačkoga Energiewende, koju previđaju oni koji se koncentriraju samo na zakone i odluke koje donose Bundestag i savezna vlada.]

6. rujna 2014. (2014-09-10)

China Clean Energy Defaults Loom Amid Record Debt Loads

Članak o financijskim problemima sektora obnovljivih u Kini. Teško je razumljiv za one kojima financije nisu struka. Ali otprilike, radi se o onome što smo ovdje više puta spominjali: Kad je globalno tržište počelo naglo rasti i privlačiti ulaganja, početkom 2011. ponuda FN panela je postala veća od tražnje, pa dolazi do daljeg pada cijena i “čišćenja” tržišta, uz brojne bankrote. Kineske tvrtke su zauzele oko 70% globalnog tržišta, ali i u samoj Kini su mnoge kompanije propalee. Izgleda da i proizvođači vjetroagregata imaju slične probleme. Koliko se može pratiti, žestoki potresi na tržištu smirili su se negdje krajem prošle godine. Ali po ovom članku, mnoge kompanije su još uvijek opterećene financijskim obavezama, vjerojatno nastallim u posljednjih nekoliko godina.

Međutim, prije nekoliko dana smo prenijeli i komentar povodom nekih strahova, da bi se već 2015. g. mogao javiti globalni manjak ponude FN panela.

6. rujna 2014. (2014-09-9)

Škrlec ‘oprao’ Amerikance kao nitko do sada

Unatoč uspješnoj suradnji na mnogim područjima u vanjskoj politici, zastupnika Škrleca zabrinjava stav veleposlanika Gardnera i američke administracije prema procesu pregovaranja o Transatlanskom trgovinskom sporazumu (TTIP-u). Veleposlanik ne prepoznaje važnost transparentnosti i otvorenosti procesa prema građankama i građanima Europske unije, ali i SAD-a

Nerealne su projekcije o višim stopama zapošljavanja i gospodarskom rastu zbog usvajanja Sporazuma. Alternativne analize pokazuju kako je i ova procjena rasta neutemeljena u realnim podacima, tvrde iz ove stranke. (…)

‘Zabrinut sam zbog neinformiranosti i nezainteresiranosti građana Hrvatske za ovu veliku prijetnju sigurnosti naše hrane i osobnih podataka građana. Očekujem kako će hrvatska Vlada osuditi ovaj stil pregovaranja te ustrajati na transparentnosti procesa. Potrebno je reagirati što prije’, kazao je Škrlec.

6. rujna 2014. (2014-09-8)

Study: Solar energy can create up to 145 GW of capacity in India over next 10 years

Mnogo ima vijesti o razvoju solarne energije u Indiji (vidi članak na blogu: “Indija: nova vlada stavlja solarnu u središte energetske politike”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/05/31/indija-nova-vlada-stavlja-solarnu-u-srediste-energetske-politike/)

Savjetodavna tvrtka “Bridge To India” i kompan ija Tata Power Solar objavile su zajednički izvještaj “How should India drive its solar transformation? Beehives or Elephants” (rojevi pčela ili slonovi?). Analiziraju četiri oblika solarnih elektrana: krovne na stambenim kućama (pčele), na velikim zgradama (golubovi), na nivou distributivne mreže (konji) i “ultra-mega” projekti (slonovi). Na osnovutoga četiri scenarija. Računaju prosječne troškove proizvodnje (LCOE) i troškove zemljišta (LCOP). Potonji troškovi u gusto napučenoj Indiji mogu biti veći od LCOE. Važno je odrediti optimalnu kombinaciju.

Studija zaključuje da je ostvarivi potencijal solarnih elektrana u Indiji 110 do 145 GW u slijedećih 10 godina. Kad se uračunaju LCOE i LCOP, najveća postrojenja su već sada ekonomski konkuretna termoelektranama na uvozni ugljen, a za ostale tri vrste očekuje se postizanje pariteta u slijedeće tri godine. Mala postrojenja imaju naravno najmanji LCOP i otvaraju najviše radnih mjesta.

6. rujna 2014. (2014-09-7)

13 Charts On Solar Panel Cost & Growth Trends

Ovo je vrlo konkretno namijenjeno stanovništvu SAD, ali u načelu, naravno, zanimljivo i za druge.

The following charts on solar panel cost trends and solar power growth trends are fun, and good for a share, since many people are completely unaware of these trends.

Of course, to get a very specific cost of solar panels estimate for your own home, you can just spend about 60 seconds answering a few question at the link above and we can hook you up with this in a jiffy. (A completely free process, of course.)

But, if you’re just interested in some general information on solar panel cost and growth trends, look no further – we’ve got the goods right here.

4. rujna 2014. (2014-09-6)

Wind energy cuts the electricity bill

Studija koja analizira odnose troškova na tržištu električne energije u Španjolskoj 2008.-2012. objavljena je u časopisu “Energy Policy”.

Empirijski je analiziran utjecaj feed-in tarifa za obnovljive izvore energije. Pokazano je da vjetroelektrane donose više ušteda, nego što iznose poticaji. to još nije slučaj za solarne elektrane: ta je tehnologija još u razvoju.

Na Španjolskom tržištu, značajni poremećaji zbog naglog rasta torškova za poticaje obnovljivima dogodili su se od 2010. godine. Međutim, to se ne odnosi na vjetroelektrane: njihov je doprinos i dalje pozitivan za trenutna kretanja na tržištu, tj. one donose veće uštede nego što je iznos poticaja.

Troškovi su veći od ušteda za solarne elektrane, koje još nisu osigurale dovoljan udio na tržištu električne energije da bi bile profitabilne.

Jedna od autorica, Cristina Pizarro-Irizar, zaključuje da rezultat njihovog istraživanja pokazuje važnost korektnog oblikovanja sustava poticaja, te ukazuje na rizik prevelikih feed-in tarifa za neke tehnologije.

[To se dogodilo sa fotonaponskim elektranama u Španjolskoj. Da bi se potakao raz voj tehnologije i širenje industrije, određene su visoke garantirane otkupne cijene. Pad cijena proizvodnje FN sustava bio je pak brži od očekivanog i zato je rast instaliranih kapaciteta bio brži. Vlada je nekoliko godina kasnila sa smanjivanjem poticaja. Isto se dogodilo u Italiji. I u Njemačkoj, o čemu smo pisali, dobit koju ostvaruju vlasnici FN elektrana danas je izuzetno visoka, ali je Njemačka ipak intervenirala brže. Tako su Španjoslka i Italija naknadno donijele zakone o dodatnom porezu za vlasnike solarnih elektrana.]

3. rujna 2014. (2014-09-5)

Zeleno-crveni eksperiment za ekonomiju

Zanimljiv prikaz Morane Starčević, na feminističkom portalu, sa Zelene akademije na Visu.

»Zeleno-crveni programski odbor ove je godine stavio u fokus temu sistemske promjene društva i ekonomije kroz kritičku analizu i rasprave o praksama i teorijama ekološke transformacije i različitih postojećih modela upravljanja zajedničkim dobrima.«

Prvi dio je previše razvučen (rutinsko nabrajanje svjetskih problema, ali onda postaje zanimljivo:

»Naime, pokazalo se da većina gostujućih predavača svjetskog glasa ima daleko konzervativnije i ekonomski liberalnije stavove od većine sudionika i samih organizatora te da kao svoj cilj ne vidi sistemsku promjenu već zagovaraju pragmatizam.

Reinhard Bütikofer, su-predsjednik Europske stranke Zelenih i zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu te najgorljiviji zagovaratelj Green New Deala u svojim je mlađim danima bio član Komunističke lige Zapadne Njemačke dok danas jasno i glasno tvrdi da Green New Dealu nije u cilju mijenjati sistem i rušiti kapitalizam.

Predsjednica Zelene stranke Engleske i Walesa, Natalie Bennett (jedina govornica koja se u svom izlaganju deklarirala kao feministica), priznala je da kao političarka ne može tražiti od svojih potencijalnih birača da se odreknu svog standarda i komfora te da mora pronalaziti načine kako da im ekološku potrošnju predstavi kao novu life-style opciju makar je svjesna da promjena životnog stila pojedinca neće spasiti planetu.«

To je kritika u tradiciji kritike društvenih aktivista prema političarima, odnosno, unutar zelenih stranaka, “fundamentalista” prema “realistima”.

»Ipak, možda je najkontroverzniji govornik bio Ralph Fücks, su-predsjednik Heinrich Böll Stiftunga [zaklade povezane s njemačkim Die Grünen], koji je predstavio svojih dvanaest teza za pametan ekonomski rast i zelenu revoluciju, a čija je vjera u Europu kao nositeljicu industrijske transformacije kao i naglasak na scijentizmu i tehnoutopizmu kod publike potakla pitanja o sličnosti njegovog modela s američkim imperijalizmom i kolonijalizmom jer i u slučaju ove transformacije još uvijek ovisimo o resursima globalnog juga.«

Sudionici iz jugoistoččne Europe, po njenoj ocjeni, kako se nalaze na kapitalističkoj periferiji, imaju drugačiji pristup (blizak interesu “juga”).

»Ovi primjeri ukazuju na razliku u teorijskim preokupacijama govornika iz zapadnoeuropskih zemalja te na zanimljivu priliku koja je pružena sudionicima iz regije da im približe perspektivu periferije, te da se potakne redefinicija prioriteta u zelenom pokretu i da se zahtjevi radikaliziraju, međutim, teško da će kritike publike biti uvažene.«

U prikazu nedostaje jasniji i detaljniji prikaz o perspektivi i zahtjevima koje su sudionici iz regije iznijeli. (Vjerojatno ni oni nisu bili baš jedinstveni. Daje kratki prikaz još nekih izlaganja.

»Ohrabrujuća je činjenica da su usprkos razilaženju u mišljenjima svi složni oko vrijednosti kojima treba stremiti, te da su prakse i mjere transformacije društva oko kojih se mišljenja razlikuju samo poticaj za daljnji dijalog i bolje razumijevanje.«

Mrežno sjedište Zaklade H. Boell u Zagrebu, organiziatora skupa (http://www.boell.hr/), nedostupno je, očito zbog nekih tehničkih problema.

3. rujna 2014. (2014-09-4)

Rosneft President Igor Sechin: ‘Russia Didn’t Initiate the Ukraine Crisis’

Igor Sechin, head of the oil giant Rosneft, is considered by many to be the second most powerful man in Russia. In an interview, he speaks with SPIEGEL about natural gas deliveries to Europe, the Ukraine crisis and the damage caused by economic sanctions.

2. rujna 2014. (2014-09-3)

Citigroup: Outlook for global solar is getting brighter

Investicijska banka Citigroup objavila je novu studiju, pod neobičnim naslovom “Global Energy 2020: The Revolution Will Not Be Televised as Disruptors Multiply” (bankari su posudili naslov pjesme buntovnika iz 1970-ih Gila Scott-Herona, http://www.pinterest.com/pin/388717011558218885/ ). U ožujku o.g. bili su objavili studiju “Age of Renewables”, koju smo na ovoj stranici također spomenuli.

Kao i prethodnoj studiji, predviđaju dugoročni rast obnovljivih u proizvodnji elektrike na uštrb ugljena, plina i urana, i to iz ekonomskih razloga. U razdoblju između 2014. i 2020., mrežni paritet za krovne solarne sustave bit će postignut u većem dijelu svijeta.

Studija procjenjuje da će se sadašnji rast korištenja plina za proizvodnju elekrične energije, koji u SAD svojom jeftinoćom istiskuje ugljen [u Europi je obrnuto], ubrzo prestati. Ulagači su nesigurni u budućnost, očekuju rast cijena prirodnoga plina (kao i drugih fosilnih goriva), pa već sada neki radije ulažu u solarne nego u plinske elektrane.

Obnovljivi će preuzimati dio tržišta kako ugljena, tako i plina. Solarna energija će rasti i to će trajati kroz dugo razdoblje, pokretano ekonomskom prednošću pred fosilnim gorivima. Predviđaju pak rastući udio korištenja plina umjesto nafte u prometu.

Rast solarne energije očekuju u zemljama koje imaju već razvijeno tržište, kao što su Kina, Japan, SAD i UK, ali i na izranjajućim tržištima Indije, Latinske Amerike i Srednjeg Istoka.

Procjenu Međunarodne energetske agencije (IEA), koja predviđa instaliranih 662 GW solarnih elektrana do 2035., smatraju vrlo konzervativnom.

[Nedavno smo objavili usporedbu predviđanja, koja su oko 2000., za razvoj vjetrenih i solarnih elektrana do 2010., dali IEA i Greenpeace. Potonji su odlično pogodili za vjetar a potcijenili rast solarnih, dok je IEA u oba slučaja podcijenio instalirane kapacitete 2010. za oko pet puta.]

Nuklearna energija ne može se takmičiti niti s plinom niti s obnovljivima, iz ekonomskih razloga. Troškovi gradnje nuklearnih elektrana su vrlo veliki, a veliki rizik od šteta koje izazivaju velike nesreće [pa čak i bezazlene, poput jednog nezatvorenog ventila u NC Doel u Belgiji prošli mjesec] znatno povećava troškove kapitala.

Nasuprot tome, kako solarno tržište raste, prikuplja se iskustvo te nema opasnosti od većih šteta, troškovi kapitala za solarne elektrane bitno opadaju.

Cjelovita studija (pdf, 64 stranice): https://ir.citi.com/ceUKTj9wAJSPHBmpGoRGfQYz1rZm8CKVCFO7wPNIGAzn7%2feoGJhCRKXBw2LnpF%2bmPt5wCNmiHIw%3d

Tromintni video (Seth M. Kleinman, glavni autor studije): https://citi.kulu.net/view/B1wOyocEu4b?RI=pdf|509994

1. rujna 2014. (2014-09-2)

Electric Motorcycles and Scooters

Kad govorimo o električnim vozilima, razumljivo je da automobili privlače puno više pažnje nego vozila na dva kotača. Očekuje se da će ove godine u svijetu biti prodano 1,2 milijuna električnih motocikala i 4,1 milijun električnih skutera. Većina u Kini.

Navigant Research, jedan od najuglednijih analitičara globalnih tržišnih trendova, predviđa da će 2014.-2023. prodaja padati u Kini a rasti u drugim regijama, uz skromni rast globalne godišnje prodaje. Još uvijek su problem visoki troškovi, loše performance i financijski potresi koji otežavaju investicije.

Inače vrlo kvalitetan sajt cleantechnica.com, nažalost, nekorektno prenosi sažetak ovog izvještaja, pod naslovom “55 Million Electric Motorcycles & Scooters By 2023” (cleantechnica.com/2014/08/31/55-million-electric-motorcycles-scooters-2023/). Vode u zabludu nejasnom formulacijom: izgleda kao da će toliki broj biti prodan samo 2013., a ne ukupno u 10 godina, uz gotovo simbolički godišnji rast. U tekstu ističu samo neke pozitivne aspekte, a zanemaruju negativne.

1. rujna 2014. (2014-09-1)

No Solar Panel Supply Shortage Coming, According To IHS Technology

Pratili smo na ovoj stranici kako se s fotonaponskim panelima događa tipični proces za novu industriju. Instalirani kapaciteti naglo su počeli rasti u drugoj polovici 2000-ih godina. Poduzetnici su uočili dobre poslovne prilike, postojeći proizvođači šire kapacitete te niz novih ulazi na tržište. Otprilike početkom 2011., ponuda na globalnom tržištu prevazilazi potražnju i dolazi do nesmiljene konkurencije, pada cijena, pada profitnih stopa, te bankrota niza proizvođača.

Potresi na globalnom tržištu smirili su se krajem 2013.. Proizvođači, koji su preostali, ponovo ostvaruju profite. Sad se čak stvara zabrinutost, da bi iduće godine moglo doći do manjka kapaciteta za zadovoljavanje rastuće potražnje.

[Hrvatska je imala tri proizvođača, od kojih je jedan preživio, izvozeći skoro svu proizvodnju.]

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s