siječanj 2014

29. siječnja 2014. (2014-01-62)

EU power liberalization jars with green targets: study

Posljednjih dana objavili smo nekoliko članaka iz Francuske, gdje se vode intenzivne diskusije o energetskoj strategiji. Također, objavljivali smo više puta članke na temu preobrazbe elektroenegetskog sustava koju dovodi rastući udio obnovljivih izvora, čime se ugrožava rad klasičnih elektrana i poslovanje postojećih velikih elektroprivrednih poduzeća. Konačno, snažno državno usmjeravanje ka suzbijanju klimatskih promjena i energetskom zaokretu dolazi u konflikt s inzistiranjem na slobodnom tržištu. Svi ti čimbenici dolaze do izražaja u aktualnoj europskoj diskusiji o klimatskoj i energetskoj politici za razdoblje 2020.-2030..

Opće povjerestvo za strategiju i predviđanja, savjetodavno tijelo predsjednika vlade Francuske (Commissariat général a la stratégie et a la prospective, http://www.strategie.gouv.fr/) objavilo je izvještaj “Kriza europskog električnog sustava”, rad grupe autora iz više zemalja, koja zaključuje da je pokušaj EU da kombinira ambicioznu klimatsku politiku sa liberalizacijom tržišta elektrike uglavnom neuspješan, te da treba ponovo promisliti subvencije za obnovljive. Paket klimatskih mjera iz prosinca 2008. u konfliku je s politikom EU da se smanje cijene elektrike otvaranjem tržišta za takmičenje. Došlo je do velikog rasta obnovljivih, ali zbog isprekidane proizvodnje, nultih marginalnih troškova i prioritetnoh pristupa mreži, obnovljivi imaju razorno djelovanje na tradicionalne elektrane. Autori studije predlažu niz mjera da se ublaže problemi, ne odustajući od daljeg rasta obnovljivih.

Nema konsezusa o pravim odgovorima, naglašava se u studiji. Neki ekonmisti kažu da je odgovor dalje liberalizacija tržišta električne energije, dok se drugi zalažu za povratak na jaču državnu interveciju. Pritom, liberalizacija može biti snažan katalizator za jačanje decentraliziranih sustava zasnovanih na obnovljivim. Neke zemlje EU razvijaju hibridne modele, u čemu je odlukama tijekom 2013. pionir Velika Britanija: ne “renacionalizacija”, nego tržište u kojem mdržava ponovo preuzima prerogative koordiniranja investicija.

(Prikaz na francuskom, uz poveznice za puni tekst kao pdf, dostupan i na engleskom: http://www.strategie.gouv.fr/blog/2014/01/rapport-la-crise-du-systeme-electrique-europeen/)

29. siječnja 2014. (2014-01-61)

Active power control of wind turbines can improve power grid reliability

Vjetroagregati su varijabilni, nepredvidljiv i asihronistički izvor električne energije. To postavlja posebne zahtjeve za elektroenergetski sustav. Problem je međutim rješiv, što pokazuje dosadašnje iskustvo zemalja koje imaju veliki udio vjetra u proizvodnji električne energije (preko 20% tijekom godine u nekim državama, preko 50% u nekim regijama).

Studija “Active Power Controls from Wind Power: Bridging the Gaps”, koju je objavio Nacionalni laboratorij za obnovljive izvore energije SAD (kompletna studija, pdf 154 str.: http://www.nrel.gov/docs/fy14osti/60574.pdf), pokazuje da u ukupnom sustavu vjetroelekrane, uz aktivni sustav kontrole, mogu imati i pozitivni učinak. » Demand response, energy storage, and improved wind power forecasting techniq ues have often been described as potential mitigation strategies. The focus of this report is a mitigation strategy that is not often discussed and is in some ways counterintuitive: the use of wind power to support power system reliability by providing active power control (APC) at fast timescales. APC is the adjustment of a resource’s active power in various response timeframes to assist in balancing the generation and load, thereby improving power system reliability.«

25. siječnja 2014. (2014-01-60)

RTE publie le bilan électrique 2013 : la consommation française d’électricité est stable

Francuski operater prijenosnog sustava, RTE, objavio je izvještaj o elektroenergetskoj bilanci Francuske za 2013. godinu.

Francuska je i dalje veliki neto izvoznik električne energije: izvezla je 47,2 TWh (milijardi kilovatsati), što je 6,8% više nego 2012. i gotovo 10% potrošnje u zemlji. Iz Njemačke je međutim neto uvezeno 9,8 TWh, što je 12% više nego 2012.. (vidi: “Dobro je znati: Njemačka izvozi električnu energiju u Francusku, a ne obrnuto!”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/10/27/dobro-je-znati-njemacka-izvozi-elektricnu-energiju-u-francusku-a-ne-obrnuto/),

Ukupna potrošnja je 495 TWh, za 1,1% više nego 2012., što je učinak hladnije zime. Nastavljen je pad potrošnje u industriji (-2,5%).

Proizvodnja je 551 TWh, što je za 1,7% više nego 2012.. Nuklearke su proizvele 73,3%. Obnovljivi osim hidroenergije proizveli su 25 TWh (rast za 8,1%). Ukupno je sad instalirano 8.140 MW vjetroelektrana i 4.300 MW solarnih. Ukupni instalirani elektroenergetski kapaciteti opali su za 800 MW zbog zatvaranja klasičnih termoelektrana.

U proizvodnji toplote, prizvodnja iz ugljena porasla je za 14%, a proizvodnja iz plina pala za 20%, što je učinak kretanja cijena energenata.

25. siječnja 2014. (2014-01-59)

US-China Solar Wars Enter Second Round

Dok je trgovinski rat Kine i EU oko fotonaponskih panela prije nekoliko mjeseci završen kompromisom, rat između Kine i SAD se nastavlja. Kao odgovor na visoke anti-dampinške carine koje su na uvoz panela iz Kine uvele SAD, Kina je prije nekoliko dana najavila antidampinške carine na uvoz polisilikona, osnovne sirovine za izradu solarnih ćelija, iz SAD. SAD odgovaraju istragom o “rupi” koja je omogućavala Kini da izvoze panele u SAD ako su solarne ćelije uvezene iz trećih zemalja, pa je Kina tu proizvodnju prebacila na Tajvan. Analitičar kineskoga tržišta D. Young ipak smatra da će se sukob smiriti.

24. siječnja 2014. (2014-01-58)

Zoran Oštrić piše:

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak s velikom pompom objavio je da su istraživanja srednjeg i južnog jadrana pokazala da nešto plina ima. Koliko, ne zna se. Pa su sad spektakularne najave veličanstvene budućnosti Hrvatske kao energetkse velesile.

E sad, malo perspektive radi, neke brojkice i komparacije. Prema podacima koje je krajem 2012. u jednom izlaganju iznio prof.dr.sc. Miodrag Šunić, predsjednik Hrvatske udruge za plin, čovjek valjda najkompetentniji, potvrđene zalihe plina u Hrvatskoj iznose oko 50 milijardi prostornih metara. E sad, teško je zamislivo da se najednom, nakon šest desetljeća organiziranog crpljena plina, nađe nešto tipa deset puta više. Ako kažemo da se rezerve udvostruče, bilo bi super!

Jest, super, ali malo perspektive: ukupne naše sadašnje zalihe jednake su onome , što Italija potroši u godinu dana.

Ako to udvostručimo na 100 milijardi m3, to bi bilo otprilike jednako godišnjoj proizvodnji Norveške (izvezu 95%).

Dakle, ako bi se ispunila ova optimistička procjena, ako bismo iscrpili sve zalihe i sve prodali a ništa sami iskoristili, zaradili bismo ono što Norveška zaradi u godinu dana.

Dobro je naravno nać nove zalihe, ali neće se Hrvatska na tome preporodit.

22. siječnja 2014. (2014-01-57)

The French Disconnection: reducing the nuclear share in France’s Energy Mix

David Buchan sa Oxford Institute for Energy Studies daje detaljnu analizu diskusija o budućnosti nuklearne energije u Francuskoj. .

Diskusija se vodila tijekom cijele 2013.. Zasad nema nikakvog zaključka. U predsjedničkoj kampanji 2012. to je bilo važno pitanje i izabrani predsjednik Hollande bio je najavio smanjivanje udjela nuklearne energije u proizvodnji električne energije sa 75% na 50%, ali nije sigurno koliko je i sam to ozbiljno mislio. Problem su i veliki dugovi u koje se upetljala Francuska elektroprivreda (EdF). Oni su uvelike izazvani čudnim rješenjima u reguliranju odnosa u elektroenergetici.

Vlada cijene električne energije drži niskima, što ne omogućava akumuliranje dovoljno novca za gradnju kako obnovljivih izvora, tako i eventualnih budućih reaktora. U gradnji je trenutno samo jedan reaktor 3. generacije (Europski reaktor s vodom pod tlakom, EPR; drugi jednak u Finskoj). Očekuje se da će se dozvole za rad reaktora produljivati preko 40 godina rada, tako da je najvjerovatnije da se situacija neće bitno mijenjati.

S vremenom, zbog rastućih troškova gradnje, otpora javnosti i sistemskih rizika, udio nuklearne energije će se vjerojatno smanjivati, ali ne bitno do 2025.. Udio obnovljivih raste prilično sporo: 2012. je hidroenergija činila 11%, a ostali obnovljivi pet posto.

Zaključak je rada da rano zatvaranje reaktora nije dobro, ali ni maksimalno produljivanje rada. Autor smatra da se Francuska ne treba bojati ambicioznijih programa razvoja obnovljivih, te da je moguć “brak” nuklearne i obnovljivih.

[Francuska zbog politike jeftine električne energije ima višu potrošnju u domaćinstvima nego većina ostalih europskih zemalja. Potrošnja u domaćinstvima, po stanovniku, u Francuskoj je 2.900 kWh/god, u Njemačkoj 1.700 a u Italiji 1.200 (vidi: https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=10202685304151900&id=23677969967402 )]

[U tijeku je i rasprava o drugim područjima energetske strategije, u kojima može biti znatnijih promjena. Započele su značajne mjere smanjivanja potrošnje energije u zgradarstvu. (vidi:
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/08/28/energetsko-certificiranje-zgrada-dobro-za-sve/ i http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-features/cost-efficiency-analysis-in-home-retrofitting.php). Predložen je cilj smanjenja finalne potrošnje energije za 50% do 2050. g. (vidi: http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/france-adopts-energy-transition-debate-synthesis_20985.html). Diskusija je organizirana vrlo široko, u brojnim debatama širom francuske. (vidi http://www.iter.org/newsline/270/1612)%5D

22. siječnja 2014. (2014-01-56)

Doctors “afraid to diagnose health conditions linked to the oil and gas industry”

21. siječnja započinje saslušanje o emisijama i parama izazvanim eksploatacijom bitumenoznih pjesaka (tar sands), oko područja rijeke Peace. Saslušanje je zakazao Albertan Energy Regulator, nakon godina žalbi lokalnog stanovništa o neugodnom mirisu, koji je toliko loš da su neke porodice bile prisieljen iseliti. Žale se na teške glavobolje, dizenteriju, probleme sa sinusima, povraćanje, mišične grčeve idr.

Prema povjerenstvu koje je imenovano za ovo saslušanje, sastavljeno od specijalista za javno zdravstvo, neki lokalni liječnici su su nevoljki da prime pacijente koji ukazuju na povezanost svojih zdravstvenih problema sa eksploatacijom bitumenoznih pjesaka. Liječnici se boje dijagnozirati takve veze, kaže dr. Martares Sears, koja podnosi izvještaj u ime povjerenstva, te dapače odbijaju pomoć. Laboratorij u Alberti je odbio analizirati uzorke kad su čuli da je svrha istražiti izloženost emisijama povezanim s ekstrakcijom bitumena.

20. siječnja 2014. (2014-01-55)

Sunčani koncert za solarnu elektranu na školi u Kaštelima

Energetska zadruga Kaštela i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u petak, 17. siječnja 2014. s početkom u 20 sati u Gradskoj dvorani u Kaštel Starom organiziraju „Sunčani koncert“ za izgradnju solarne elektrane na krovu osnovne škole Ostrog. Na koncertu će nastupiti poznata splitska grupa The Beat Fleet (TBF) te grupe Justin’s Johnson, Mjesni odbor, Ultimatum i Rokolomotiva. Cijena ulaznica je 30 kuna, a moći ćete ih nabaviti na ulazu prije koncerta.

20. siječnja 2014. (2014-01-54)

Food security, rural environment top China’s policy agenda in 2014

Svakog siječnja Centralni komitet KP Kine objavljuje “Dokument br. 1”, koji postavlja prioritete državne politike za tu godinu. Od 2003., svake godine je fokusiran na problematiku ruralnh područja.

Ovogodišnji dokument i dalje inzistira na prehrambenoj samodovoljnosti. Nisu ispunjene nade trgovaca da bi Peking mogao oslabiti cilj o 95-postotnoj samodovoljnosti i otvoriti vrata za veći uvoz.

Peking je usredotočen na smanjivanje zagađivanja u gradovima (osobito zraka), ali također upozorava na industrijsku kontaminaciju voda i tla, te preveliku potrošnju pesticida i mineralnih gnojiva, koja izaziva ozbiljne probleme u ruralnim područjima. Upozorava se i na moguću nestašicu vode.

Krajem prošle godine objavljeno je da je oko 3,33 milijuna hektara previše zagađeno za gajenje usjeva. Najmanje 120 milijuna hektara mora biti rezervirano za poljodjelstvo – to je “crvena linija” državne politike.

Stotine milijuna seljaka prešle su u gradove, a sada se poduzimaju mjere poticanja poljoprivrednika da ostanu na zemlji, osiguravanjem subvencija i investicijama u ruralnu infrastrukturu.

(Vidi članke na blogu: “Kina: svjetski lider u ekonomiji – možda uskoro i u ekologiji?”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/08/13/kina-svjetski-lider-u-ekonomiji-mozda-uskoro-i-u-ekologiji/ te “Kina se okreće novim smjerom, ali ne smanjuje tempo”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/04/23/kina-se-okrece-novim-smjerom-ali-ne-smanjuje-tempo/ )

20. siječnja 2014. (2014-01-53)

Reciklirano imanje Vukomerić

Permakulturna akademija je ZMAG-ov program za naprednu edukaciju permakulturaša. To je paket od 30 teorijskih predavanja i 20 punih dana praktičnih radionica koji traje cijelu jednu sezonu kroz različita godišnja doba (od ožujka do prosinca), a sastoji se od vrlo raznolike teoretske i praktične edukacije. Naravno, kao i na osnovnom 72-satnom tečaju naglasak je na cjelovitom permakulturnom dizajniranju, a uz to se obrađuju praktične teme; od vrtlarstva, dizajniranja šumskih vrtova, pčelarstva i gljivarstva, preko održivog graditeljstva pa do korištenja obnovljivih izvora energije. Permakulturna akademija se sastoji od:

1. Teoretskih predavanja koja će se održavati utorkom u 18h u Info centru Zelene akcije u Frankopanskoj 1 u Zagrebu u trajanju od 2 do 3 sata.

ZA POLAZNIKE AKADEMIJE KOJI NISU IZ ZAGREBA OMOGUĆIT ĆEMO DA SE PREDAVANJA MOGU PRATITI PUTEM INTERNETA.

2. Praktičnih radionica koje će se održati na Recikliranom imanju u Vukomeriću kroz 4 peterodnevna kampa kroz različita godišnja doba.

(…)

Budući da je permakulturna akademija zamišljena kao napredni program za permakulturnu edukaciju, jedini preduvjet je da polaznici akademije imaju prethodno završeni 72-satni tečaj permakulture (PDC). (…)

Upiti i informacije na: info@zmag.hr

19. siječnja 2014. (2014-01-52)

EV Battery Prices — The Disruptive Drop In Prices Will Continue

Direktor kompanije ABB za električna vozila Hans Streng nedavno je objavio dva članak o kretanju cijena baterija za električne automobile, a u ovom članku daje dodatna razjašnjenja na pitanja čitatelja portala cleantechnica. Rast prodaje je eksponencijalan i cijene padaju eksponencijalno, i to će se događati i slijedećih godina. Cijene baterijie pale su sa oko 1000 USD po kilovatsatu kapaciteta 2009. na 200 USD danas. Smatra da će se događati ono što se od sredine 2000-ih dogodilo s fotonaponskim sustavima, a 1990-ih s LCD. Računa se da će globalna prodaja porasti s milijardu dolara 2011. godine na 10 milijardi 2015.. Cijene električnih vozila već bi 2015. mogle biti jednake onima s motorom s unutarnjim sagorijevanjem.

18. siječnja 2014. (2014-01-51)

EU Could Cut Emissions by 40 Percent at Moderate Cost

Europska unija ima cilj smanjiti emisije stakleničkih plinova za 20% u odnosu na 1990. do 2020.. Slijedeći tjedan Europska komosija treba izaći s prijedlogom ciljeva u slijedećem desetljeću. Analiza koju je napravila grupa znanstvenika okuplje oko Stanford Energy Modeling Forum (EMF28), služeći se znatno složenijim modelom nego ranije, pokazuje da bi se emisije mosle smanjiti za 40% do 2030. uz sadašnje tehnologije i uz umjerene troškove. Uvođenje zasad upitne tehnologije hvatanja i pohrane ugljičnoga dioksida ne bi bilo potrebno.

Dugoročno je važno danas dati jasne signale dugoročnih politika koje uvjetuju troškove, kao što je Europski sustav trgovanja emisijama. Nakon 2030, bit će potrebne tehnološke inovacije da bi se postigao cilj od 80% redukcije do 2050. a da troškovi drastično ne narastu.

18. siječnja 2014. (2014-01-50)

Electric Vehicle Market Forecasts

Navigant Research, konzultatnska tvrtka koja se bavi analizama globalnih tržišta, predviđa da će 2022. godine cestama u svijetu voziti 35 milijuna električnih automobila, uključujući hibride. Uz visoke cijene nafte, gledajući uštede tijekom životnoga vijeka, električna vozila su već danas ekonomski kompetetivna vozilima s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem. (Cjeloviti izvještaj možete pročitati uz skromnu cijenu od 3.200 USD.)

18. siječnja 2014. (2014-01-49)

Global investment in clean energy falls 12%, despite 20% increase for solar

Bloomberg New Energy Finance objavila je procjene investicija u čistu energiju 2013.. Globalno, uloženo je 254 milijarde USD, što je pad od 12% u odnosu na 2012. (kad je pad bio 9% u odnosu na rekordnu 20122.). Glavni čimbenik ovoga pada je pad cijena fotonaponskih sustava: ulaganja su pala sa 142,9 milijardi USD 2012. na 114,7 prošle godine, ali su instalirani kapaciteti narasli za 20%.

Postoje velike regionalne razlike. Japan je uložio 35,4 milijardi USD u sektor čiste energije, što je povećanje za 55% u odnosu na 2012.. Najveći dio ulaganja su mali solarni sustavi. U Europi, ulaganja su pala za 41%, zbog opadanja cijena, opadanja subvencija i nesigurnosti investitora u dugoročne politike. [Znatan pad je u Njemačkoj, u kojoj je rast solarnih prethodnih godina bio mnogo veći od očekivanog, pa sad nastoje smanjiti tempo, a kasne neki projekti pučinskih vjetroelektrana.] Najveće svjetsko tržište je Kina, gdsje su ulaganja bila 61,3 milijarde USD, opadanje za 3,8%. U SAD, ulaganja su bila 48,4 milijarde, opadanje za 8,4%.

Ulaganja u vjetroelektrane ostala su ista kao 2012.: 80,3 milijardi USD. U “pametne tehnologije” kao pohrana energije i pametne mreže uloženo je 34,6 milijardi.

Znatno su porasla ulaganja u četiri zemlje Latinske Amerike: Brazilu, Čileu, Meksiku i Urugvaju.

18. siječnja 2014. (2014-01-48)

2013 was a record-setting year for Danish wind power

Prema preliminarnim podacima Energinet.dk, proizvodnja vjetroelektrana u Danskoj je 2013. godine dosegla 11,1 TWh (milijardi kilovatsati), što je povećanje za 7,8% u odnosu na 2012.. Vjetar je pokrio 33,2% potrošnje električne energije (prošle godine 30,1%), a tijekom prosinca 54,8%. Instalirani kapacitet dosegao je 4,792 MW (povećanje za 15% u odnosu na 2012.). Danski strateški cilj je 2020. godine dobiti 50% električne energije iz vjetra, a do 2035. sto posto iz obnovljivih. (vidi: “Danska energetika: revolucija na pola puta (1980.-2050.)”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2012/10/02/danska-elektroenergetika-od-nule-do-40-obnovljivih-u-30-godina/

18. siječnja 2014. (2014-01-47)

Has shale gas really reduced US carbon emissions? The problem of coal exports

Od polovice prošloga desetljeća, nagli rast proizvodnje prirodnoga plina iz glinenih škriljevaca (šejla) tehnologijom hidrauličkog loma (fracking) doveo je do znatnih promjena u američkoj, ali i svjetskoj energetici. Omogućena je određena “reindustrijalizacija” SAD, tj. otvaranje novih radnih mjesta u industriji; međutim, neke analize pokazuju da to samo malim djelom nadoknađuje sedam milijuna radnih mjesta, izgubljenih od 2000..

U ovom članku, Robert Wilson analizira podatke o smanjenim emisijama ugljičnoga dioksida u SAD, zbog zamjene ugljena plinom (za 12% godine 2012. u odnosu na 2005.). (Taj se razvoj desio u Europi ranije, od 1980-ih.) Međutim, količina ugljika koja je iskopana iz zemlje u formi fosilnih goriva viša je nego ikad. Nadalje, američki rudnici ugljena počeli su izvoziti ugljen, kojem je na međunarodnom tržištu pala cijena. U razdoblju 2007.-2012. je proizvodnja ugljena u SAD pala za 11%, a potrošnja za 22%; razlika je izvezena. To je dovelo do rasta potrošnje ugljena u termoelektranama u više europskih zemalja, na štetu plina koji je u Europi skup.

Smanjenje emisija ugljičnoga diksida u SAD uzrokovana je također padom ukupne proizvodnje električne energije (za 2,5% u razdoblju 2007.-2012.) i rastu proizvodnje u vjetroelektranama (sa 0,8 na 3,3% ukupne proizvodnje u istih pet godina).

Sličan je slučaj Velike Britanije, koja je bitno smanjila vlastite emisije, ali gotovo sve faktički tako, da ih je “izvezla” u Kinu i druge zemlje (vidi: http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/8283909.stm). Tvrditi da vodiš ozbiljnu politiku spriječavanja klimatskih promjena, a istovremeno povećavati proizvodnju fosilnih goriva – to jednostavno ne ide, zaključuje Wilson.

CO2 emissions in the US rose by 2% in 2013

Evo upravo i najnovijih podataka, koji možda pokazuju da se utjecaj, koji je donio fracking, iscrpio i da se trend opet preokreće.

Prema preliminarnim podacima koje je objavila US Energy Information Agenci, emisije CO2 u SAD su 2013. porasle za 2% u odnosu na 2012.. To je još uvijek 10% manje nego 2005.; cilj federalne vlade za 2020. je smanjenje za 17% u odnosu na 2005.. Porasla je potrošnja ugljena u proizvodnji električne energije.

18. siječnja 2014. (2014-01-46)

The world’s fastest electric sports car

Znate li gdje se proizvodi najbrži električni automobil na svijetu?, pita svoje gledaoce reporter CNN-a u prilogu na ovoj poveznici. SAD? Japan? Ne – u Hrvatskoj. CNN je prvi put objavio reportažu o Mati Rimcu i njegovom modelu “Concept One” u rujnu 2012. (vidi: http://gas2.org/2012/09/10/croatian-built-rimac-concept-one-electric-supercar-might-actually-happen) Kako kaže jedan komentator, prema ovome najbolji model na tržištu, Tesla Model S, izgleda kao sirotinja.

U reportaži objavljenoj u četvrtak 16. siječnja 2014., saznajemo da sada 25-godišnji Metju radi na šestoj verziji svoga modela. Nije još na tržištu, ali radi se o samoj špici tehnološkog razvoja.

Tvrtka Mate Rimca (http://www.rimac-automobili.com), sa sjedištem u Svetoj Nedjelji, proizvodi i radi na razvoju električnih bicikala, višenamjenskih modularnih baterijskih sustava idr.

Reportaža u “Slobodnoj Dalmaciji” u listopadu 2013.: Mladi konstruktor Mate Rimac: Nijemci će proizvoditi moj Concept One

Mate Rimac govori nešto o sebi

»Istovremeno sam jako volio i aute pa sam s nekim prvim novcima koje sam uspio zaraditi inovacijama, kupio staru BMW Kockicu u svrhu trka. Dakle, bio je to normalan auto s benzinskim motorom. Kad se motor pokvario, odlučio sam spojiti svoje dvije strasti- tehnologiju i automobile te napraviti auto na struju i to u svojoj garaži. (…) U početku su mi se svi smijali kad sam došao s električnim autom na utrku, ali malo po malo, nakon svake trke bi ga poboljšavao i postojao je sve bolji i bolji. Na kraju sam srušio s njim pet svjetskih rekorda.«

“Intervju tjedna” na danas.net.hr prije godinu dana:

Zašto Mate Rimac nije postao dio zlatne mladeži?

Upitali smo ga – zašto jednostavno nije postao pripadnik zlatne mladeži kad je imao zahvalne temelje za takav izbor? Njegov je otac, podsjetimo, građevinar i milijunaš Ivan Rimac. No, Mate nije zapio novac svojih roditelja, nego ga je upotrijebio za proizvodnju najbržeg električnog automobila na svijetu i postao prvi izvoznik automobila u povijesti Hrvatske. Znači li to prekretnicu u industrijskoj slici naše zemlje? Prema onome što nam je ispričao u Intervjuu tjedna – nikako. Ne podržavaju ih banke, ali ni država.

“Financije su najveća prepreka. S tehnološke nam strane ide dobro – imamo pet svjetskih rekorda koji to potvrđuju. Ali ako pogledamo kako se to radi u Tesla Motorsu ili Fiskeru, to je druga priča. Američka je vlada odlučila da je automobil na električni ili alternativni pogon strateški interes Amerike. I ona direktno podržava takve inicijative s osam milijardi dolara za takve projekte. Tesla je dobio 465 milijuna, a Fisker više od 500 milijuna dolara, dok mi nismo dobili ništa”, objašnjava mladi inženjer.

(Kasnije su ipak dobili od Ministarstva poduzetništva poticajna sredstva od 400.000 kuna za razvoj modularnih baterijskih sustava.)

Ako vas zanimaju novosti o automobilima koji koriste razna alternativna goriva (električni, hibridni, sa gorivim ćelijama idr.), ovo je stranica koja svakodnevno donosi obilje materijala:Green Car Reports

17. siječnja 2014. (2014-01-45)

Jedan od problema tehnologije hidrauličkog loma (fracking) je vrlo velika potrošnja vode.

16. siječnja 2014. (2014-01-44)

Technology Uses Micro-Windmills to Recharge Cell Phones

Ovo svakako nije od strateškoga značaja za svjetsku energetiku, ali je zgodno: mikro-vjetroagregat koji je stvarno MIKRO: 1,8 milimatara. Grupa takvih ugradi se u mobitel i puni bateriju kad se mobitel kreće kroz zrak! 😀

15. siječnja 2014. (2014-01-43)

Researchers Harness Sun’s Energy During Day for Use at Night

Svaki dan ima vijesti o novim istraživanjima (R&D) o solarnoj energiji i sustavima pohrane energije. Moramo naravno biti svjesni da velika većina svih obećavajućih novih otkrića i tehničkih rješenja, koja se prezentiraju u znanstvenim i stručnim časopisima, neće dovesti do praktičnih riješenja, iz raznih razloga. Neka, ipak, hoće.

Istraživanje koje je vodio Tom Meyer iz Energy Frontier Research Center na Sveučilištu Sjeverne Karoline dovelo je do novog rješenja proizvodnje vodika iz vode korištenjem sunčane energije. Vodik se može skladititi i koristi kao gorivo. Ako ima netko dovoljno stručan da shvati finese, evo kako sustav funkcionira:

»It is known as a dye-sensitized photoelectrosynthesis cell, or DSPEC, and it generates hydrogen fuel by using the sun’s energy to split water into its component parts. (…) Meyer had been investigating DSPECs for years (…) His design has two basic components: a molecule and a nanoparticle. The molecule, called a chromophore-catalyst assembly, absorbs sunlight and then kick starts the catalyst to rip electrons away from water. The nanoparticle, to which thousands of chromophore-catalyst assemblies are tethered, is part of a film of nanoparticles that shuttles the electrons away to make the hydrogen fuel.

However, even with the best of attempts, the system always crashed because either the chromophore-catalyst assembly kept breaking away from the nanoparticles or because the electrons couldn’t be shuttled away quickly enough to make hydrogen.

To solve both of these problems, Meyer turned to the Parsons group to use a technique that coated the nanoparticle, atom by atom, with a thin layer of a material called titanium dioxide. By using ultra-thin layers, the researchers found that the nanoparticle could carry away electrons far more rapidly than before, with the freed electrons available to make hydrogen. They also figured out how to build a protective coating that keeps the chromophore-catalyst assembly tethered firmly to the nanoparticle, ensuring that the assembly stayed on the surface.

With electrons flowing freely through the nanoparticle and the tether stabilized, Meyer’s new system can turn the sun’s energy into fuel while needing almost no external power to operate and releasing no greenhouse gases. What’s more, the infrastructure to install these sunlight-to-fuel converters is in sight based on existing technology. A next target is to use the same approach to reduce carbon dioxide, a greenhouse gas, to a carbon-based fuel such as formate or methanol.«

15. siječnja 2014. (2014-01-42)

Agrochemical companies sue to block anti-GMO law in Hawaii

17. studenoga objavili smo da je Općinsko vijeće havajskog otok Kauai (1.430 km2, 66.000 stanovnika) donijelo odluku kojom se od biotehnoloških kompanija, koje na otoku zbog odličnih prirodnih uvjeta (tri žetve godišnje) eksperimentiraju s pesticitima i GMO, traži potpuna transparentnost, te se uvode zaštitne zone u kojima su pokusi zabranjeni. (Vidi: http://www.yesmagazine.org/planet/is-the-tropical-island-of-kauai-the-next-front-in-gmo-fight) Načelnik općine podnio je veto, jedna od vijećnica promijenila je mišljenje nakon što je dobila posao u načelnikovom uredu, ali je u ponovljenom glasovanju vijeće oborilo veto dvotrećinskom većinom (5-2). (vidi: http://news.yahoo.com/veto-override-limit-pesticide-gmo-crops-hawaiian-island-090940283–sector.html)

Kompanije su zabrinute jer bi odluka mogla biti negativan presedan i za druge lokalne zajednice, što se već i počelo događati. Kao što se i očekivale, multinacionalke DuPont, Syngenta i Agrigenetics Inc., koje imaju iznajmljeno ukupno 4.600 hektara, podnijele su sudsku tužbu pred sudom u Honolulu, tvrdeći da općinska vlast nema pravo donositi takve odluke, koje su u djelokrugu države i federacije.

15. siječnja 2014. (2014-01-41)

BP appeal to stop ‘fictitious’ U.S. oil spill claims fails

Američki apelacijski sud odbio je pokušaj naftne kompanije BP da negira neke štete, koje se smatraju posljedicom velikog izlivanja naftom u Meksičkom zaljevu 2010. (crpna platforma Deepwater Horizon) i za koje je BP po ranijoj sudskoj odluci dužan plaćati odštete. BP je dosad isplatio 9,2 milijadi USD a konačna suma bi mogla biti znatno veća.

15. siječnja 2014. (2014-01-40)

China mulls national pollution permit trading system

Kina radi na uspostavi nacionalnog sistema trgovanja dozvolama za onečišćivanje, kao dio napora da se koriste tržišni mehanizmi za poticanje čišćenja okoliša, teško narušenog u trideset godina brzog razvoja i nebrige.

Dvanaesti petogodišnji plan, 2011.-2015., naznačuje jak zaokret središnjih vlasti ka većoj ekološkoj brizi. (vidi članak na našem blogu: “Kina: svjetski lider u ekonomiji – možda uskoro i u ekologiji?”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/08/13/kina-svjetski-lider-u-ekonomiji-mozda-uskoro-i-u-ekologiji/) Ali postavljeni ciljevi ne ostvaruju se. Vlasti posljednjih godina izdaju direktive nastojeći smanjiti zagađivanje zraka u glavnim gradovima, ali učinci su ograničeni jer ekonomski rast još uvijek se smatra prioritetom.

Postoji dvadesetak lokalnih sustava trgovanja dozvolama za ispuštanje sumpornog dioksida, dušičnih oksida isl.. Pet gradova i regija je prošle godine uvela pilot projekte trgovanja ugljikom.

15. siječnja 2014. (2014-01-39)

Primošten: umjesto kuna iz bušte deset kila braniteljske teletine buše

Postoje, na sreću, mnogi nekadašnji branitelji u ovoj državi, koji se bave pametnijim poslovima od razbijanja ploća s napisima na ćirilici! “Slobodna Dalmacija” piše:

Tragom teletine za primoštensku administraciju došli smo do braniteljske Poljoprivredne zadruge “Dalmacija ekoprojekt“ (http://www.dalmacija-ekoprojekt.com/). Sjedište joj je u Vodicama, a u siječnju 2010. godine utemeljila su je trinestorica branitelja s područja Šibensko-kninske županije, većina iz sastava ZNG 113. šibenske brigade. Zajedno su ratovali, kaže Ante Huljev Trtalja, i zajedno su odlučili krenuti u proizvodnju ekološke hrane.

Osim ekološkog povrća, soka i vina svako je nazanimljiviji uzgoj goveda autohtone psmine buše. Za sada imaju oko pedesetak grla, a cilj im je dosegnuti brojku od 400 komada. To je jedini način da se ovo malo, otporno govedo prilagođeno kršu sačuva od izumiranja.

– Stado nam je u Modrinom Selu na kršu Dalmatinske zagore. Obitava u prirodnom okolišu, čime pridonosi zaštiti krajolika i bioraznolikosti. Nezahtjevna je to pasmima, koja ne traži obilje hrane i stambene uvjete, a otporna je i na bolesti. Čak 350 dana je na otvorenom. Želja nam brendirati bušu, a u zagovaranju njezina poticanja i očuvanja svakako pridonosi i gesta Općine Primošten – zaključuje Trtalja.

15. siječnja 2014. (2014-01-38)

What I learned from six months of GMO research: None of it matters

Na mrežnom sjedištu grist.org, Nathanael Johnson razmišlja o nekim zaključcima nakon šest mjeseci istraživanja problematike genetski modificiranih organizama, o čemu je napisao seriju članaka. Razmišlja o širem kontekstu problematike (cjelovita moderna poljoprivreda s njenim velikim uspjesima i brojnim nedoumicama) i diskusije o njoj (upletena svjetonazorska, mentalitetska, ideološka uvjerenja, na obje strane). Tu se javlja »mješavina fascinacije i heprijateljstva«. Smatra da sama problematika GMO, u toj široj slici, nije osobito značajna. Jedan od važnih problema u pristupu vidi u tome što obje strane pristupaju problematici genetski modificiranih organizama kao da su svi “GMO” zajedno jedan jedinstveni entitet, dok se u praksi radi o vrlo različitim slučajevima i svakom treba pristupiti posebno.

15. siječnja 2014. (2014-01-37)

Dirty Energy Money

Zastupnici obnovljivih, koji se bore protiv utjecaja velikih kompanija koje promoviraju fosilna goriva (glavno mrežno sjedište: “Oil Change International”, http://priceofoil.org/), postavili su interaktivni alat koji prati tok doprinosa naftne, plinske i ugljene industrije članovima zakonodavnih tijela u nekim državama SAD, u kojima se vode pravne bitke oko energetskih politika. »Ako ste pratili što se događa u zakonodavnim tijelima država širom zemlje, možda ste došli do istog zaključka kao i mi: naša demokracija je slomljenja, zahvaljujući masivnim sumama novca koji troše kompanije fosilnih goriva i druge industrije za kupovanje utjecaja na naše izabrane vođe.« U razdoblju 2008.-2013., u sedam država za koje su prikupili podatke, političarima na državnom nivou dali su 25 milijuna dolara. Navode i slučaj Kalifornije: prijedlog zakona o maratoriju na fracking prošle godine nije prošao u Državnoj Skupštini. Svaki zastupnik, koji je glasao protiv, dobio je u prosjeku deset puta više “prljavog novca” nego oni koji su glasali za.

14. siječnja 2014. (2014-01-36)

California Installed More Rooftop Solar In 2013 Than Previous 30 Years Combined

U Kaliforniji je tijekom 2013. instalirano 1.000 MW krovnih fotonaponskih sustava, čime je ukupni instalirani kapacitet više nego udvostručen. Ukupno, s velikim solarnim elektranama, instalirano je više od 4.000 MW. Elektroprivrede su zabrinute takvim razvojem jer im pada prodaja, pa ga nastoje zaustaviti. Članak daje neke podatke o bitkama oko “net metering” (dvosmjernih brojila) u SAD. Bitke se vode i u Kaliforniji, koja bi ove godine trebala donijeti neke dalje važne odluke o energetskoj politici. (Još o kaliforniji u tekstu od 29. prosinca: https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=711418622210125&id=236779699674022)

Više od polovice kućnih fotonaponskih sustava instalirano je i bez državne potpore (vidi: https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=707750579243596&id=236779699674022)

Tvrka SolarCity nudi kupcima, koji kupuju njihove solarne sustave, na desetgodišnji leasing baterije, koje proizvodi Tesla Motors (http://www.renewableenergyworld.com/rea/news/article/2013/12/solarcity-offers).

14. siječnja 2014. (2014-01-35)

Wind Power Spain’s #1 Power Source In 2013!

Prema podacima Red Eléctrica de Espana (REE), Španjolska je prva zemlja u svijetu u kojoj je vjetar u tijeku jedne godine bio najobilniji izvor električne energije! Vjetroelektrane su tijekom 2013. proizvele 54 milijarde kilovatsati i pokrile 21,1% potrošnje, te za dlaku nadmašile nuklearne reaktore (21,0%).

Trenutnu proizvodnju električne energije u realnom vremenu (svakih 10 minuta) možete pratiti ovdje: https://demanda.ree.es/generacion_acumulada.htm. U trenutku dok ovo pišemo, vjetar daje 34,2%. Tijekom noći bilo je do 55%.

13. siječnja 2014. (2014-01-34)

Solar Power Reduces Wholesale Electricity Prices (4 Charts)

Dijagrami o kretanju trenutne proizvodnje električne energije i cijena na promptnom tržištu (spot market) u Njemačkoj tijekom dana (stanje svakih 15 minuta) pokazuju dramatični utjecaj solarne energije.

Kad sunce sije, također se koristi najviše elektrike. Tradicionalno, tada je i trenutna cijena najviša: moraju se uključivati dodatne (vršne) elektrane, redovno skuplje (starije, manje učinkovite, a uključivanje i isključivanje je trošak).

Naprotiv, sad kada solarna ima znatan udio, sredinom dana cijene padaju, slično kao tijekom noći kad je potrošnja minimalna. Isprekidani izvori (sunce i vjetar) dovode i do negativnih cijena, o čemu smo pisali jučer (vidi: https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=10202703294201640&id=236779699674022).

Je li to dobro ili loše? U niz članaka na ovoj fb stranici spominjali smo razne aspekte energetske tranzicije (Energiewende). Djelomice se događada, kad na tržištu netko dobiva, drugi gubi. Hrvatska, koja već 15 godina uvozi znatne količine električne energije i ima akumulacijske hidroelektrane koje omogućavaju fleksibilnost, ima od toga koristi.

Poslovni model klasičnih elektroprivreda ugrožen je znatnom penetracijom obnovljivih (vidi npr.: http://www.bloomberg.com/news/2013-10-17/ebay-to-ellison-embrace-microgrids-in-threat-to-utilities.html). Neke reagiraju lobiranjem da se promjene blokiraju (primjer Poljske, vidi: https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=10202708245965431&id=23677969967402 i Hrvatske), druge odgovaraju prilagodbom novim zahtjevima tržišta (vidi: https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=707761952575792&id=236779699674022). U Njemačkoj, elektroprivrede posjeduju manje od 10% novih obnovljivih kapaciteta, a preko polovice građani, osobno i preko zadruga (vidi: http://reneweconomy.com.au/2013/the-democratisation-of-green-energy-that-is-sweeping-germany-41754).

Obnovljivi su potaknuti sustavom garantiranog otkupa uz fiksnu cijenu, ali svi klasični izvori također uživaju razne subvencije (za Njemačku vidi: http://energytransition.de/2013/11/energy-subsidies-more-honesty-please/). Ukupni ekonomski učinak za nacionalnu ekonomiju ne može se svesti na neku jednostavnu računicu troškova za svaku elektranu pojedinačno. Dugoročni ekološko-ekonomski strateški interes je jasan, pogotovo kad se radi o Hrvatskoj koja (za razliku od npr. Poljske) nema domaćih rezervi ugljena a rezerve plina su, barem koliko je javnosti poznato, skromne.

13. siječnja 2014. (2014-01-33)

Japan Offering To Help Buil Maglev Train In US — Baltimore To DC In 15 Minutes

Jučer smo prenijeli podatke o tome koliko se građani nekih razvijenih zemalja služe pojedinim tipovima transporta (vidi: https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=10202703114317143&id=236779699674022). Japanci su prvi u putovanjima vlakom, za što naravno bitne zasluge imaju njihovi superbrzi vlakovi. U tome SAD zaostaju ne samo zaJapanom, nego i za Europom i Kinom. Japanci sad nude da ulože 50% potrebnih sredstava u gradnju superbrze linije Baltimor-Washington, kojom bi se 60 kilometara prešlo za 15 minuta.

13. siječnja 2014. (2014-01-32)

Concentrated Solar System Unveiled For Heat & Electricity On The Moon

Istraživači s Politehničkog sveučilišta Katalonije i brojni međunarodni suradnici razvili su sustav proizvodnje toplote i vode iz sunčane energije za moguće buduće misije na Mjesecu – lunarna vozila, ali i stanice s ljudskom posadom.

13. siječnja 2014. (2014-01-31)

Europe to Suffer from More Severe and Persistent Droughts

ijekom ovoga stoljeća, prema novom radu objavljenom u “Hydrology and Earth System Sciences”, suše će u Europi postajati sve češće i žešće, zbog klimatskih promjena i intenziviranja korištenja voda. Naročito će biti pogođena južna Europa: najniži vodostaji mogu pasti za 40%, a razdoblja manjka vode produljiti se za 80%. Temperature u južnoj Europi porasti će više od svjetskog prosjeka. (Rad je dostupan na: http://www.hydrology-and-earth-system-sciences.net/)

13. siječnja 2014. (2014-01-30)

GE approves 1.8 GW Opole coal-fired power project (Poland)

PGE, najveća poljska elektroprivreda, odobrila je investiciju od 11,6 PLN (2,8 milijardi eura) u termoelektranu na ugljen Opole, s dvije superkritičke jedinice po 900 MW. To će biti 5. i 6. jedinica u toj TE. Gradnja će započeti 1. veljače, a završetak se očekuje 2017. i 2018..

Travnja 2013, PGE je odgodila projekt, zabrinuta zbog promjena energetskom tržištu i u makroekonomskom okruženju, tj. padajućih cijena elektrike i manje potražnje. Osim toga, ranije 2013. je Komisija EU ograničila dozvole za emisije ugljičnoga dioksida. Poljska vlada poticala je kompaniju da oživi projekt.

[Poljska je unutar EU predvodnica “konzervativaca” u energetici, skupine u kojoj su i druge zemlje “Višegradske skupine”, uključujući i Hrvatsku. One se opiru tendenciji, kojoj je predvodnik Njemačka, da se novi obnovljivi izvori, a osobito vjetar i sunce, razviju preko granice kad počinju ozbiljno potiskivati TE na fosilna goriva i nuklearne i mijenjati logiku funkcioniranja i poslovanja elektroenergetskog sustava. Poljska i dalje računa na ugljen kojeg ima rezerve za 150 godina, te na plin iz glinenih škriljevaca (šejla), u čiju eksploataciju namjerava uložiti 12,5 milijardi eura do 2020. (Više od polovice ukupnih ulaganja u energetiku), prema kojem je Njemačka vrlo sumnjičava (što je potvrdila i nova koalicijska vlada). Planira i gradnju dvije nuklearne elektrane. Obnovljive će graditi samo minimum, koji mora kao članica EU i IEA. Vidi: http://phys.org/news/2013-09-poland-anchors-energy-strategy-coal.html i izvještaj “Energy Policies of IEA Countries – Poland 2011 Review”, http://www.iea.org/publications/freepublications/publication/name,34634,en.html ]

12. siječnja 2014. (2014-01-29)

Deceiving EIA Forecasts (Letter From CleanTechnica Readers)

Nekoliko čitatelja portala cleantehnica.com objavljuje otvoreno pismo američkom ministru energetike Ernestu Monizu, začuđeni vrlo niskim tempom rasta obnovljivih izvora u elektroenergetici u projekcijama koje je objavila Energy Information Agency (EIA) u Anual Energy Outlook 2014 (vidi: http://www.eia.gov/forecasts/aeo/er/index.cfm). Predviđaju vrlo skroman rast obnovljivih (bez hidroelektrana) sa sadašnjeg udjela od 12% u proizvodnji na 16% godine 2040.. EIA predviđa da će se sadašnji nagli rast vjetra, obnovljivih i biomase naglo zaustaviti za dve-tri godine. (Nasuprot tome, danas smo objavili slučaj iz SAD da je solarna povoljnija od plina, vidi: https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=10202702962753354&id=236779699674022) Tema je aktualna za problematiku pokušaja predviđanja budućeg razvoja, ne samo u energetici.

Prenosimo i komentar Instituta za energetska istraživanja, koji zastupa klasični pristup u energetici i libertarijanski stav u ekonomiji (protiv svih vladinih intervencija, za slobodno tržište; primijetite da je u gornjem tekstu na ovaj dio odgovoreno: obilne subvencije stalno postoje u SAD za fosilna goriva i nuklearnu; ova studija: http://www.dblinvestors.com/resource/what-would-jefferson-do/ upozorava da je energetika u SAD uvijek uživala razne povlastice, još dok su bile kolonije; o subvencijama u energetici vidi: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/05/11/o-subvencijama-u-energetici-slobodno-trziste-radi-u-korist-obnovljivih/ ; najveće subvencije za fosilna goriva na svijetu su u SAD, vidi: http://thinkprogress.org/climate/2013/03/29/1791811/bombshell-imf-study-united-sates-is-worlds-number-one-fossil-fuel-subsidizer/).

The Institute for Energy Research welcomes today’s release of the Energy Information Administration’s 2014 Annual Energy Outlook Reference case. This important forecast of our nation’s energy markets reveals again that hydraulic fracturing and horizontal drilling technologies are primarily responsible for the boom in domestic oil and gas production that has increased our energy security and strengthened an otherwise anemic economic recovery.

“According to EIA’s analysis, coal continues to suffer the consequences of onerous regulatory activities and various federal and state programs that distort energy markets in favor of expensive renewables. As policymakers consider the long-term impacts of tax credits, mandates, and existing restrictions on federal oil and gas production, EIA’s valuable projections should inform a shift toward free energy markets, consumer choice, and the economic growth that our nation’s affordable energy resources can provide.

“In the end, the AEO 2014 reference case confirms what we have been saying all along—government interference in energy markets, whether in the form of subsidies, mandates, or regulatory bias, harms rather than helps American consumers while reducing tremendous revenue potential for the federal, state and local governments.”

12. siječnja 2014. (2014-01-28)

Europe’s storms send power prices plummeting to negative

U vrijeme Božića, tijekom noći, toplo vrijeme i snažni vjetar doveli su do negativnih cijena električne energije u Skandinaviji, Njemačkoj, Češkoj i Slovačkoj: s obzirom da je trenutna potrošnja često premašivala potražnju, proizvođači su plaćali za preuzimanje viška energije (sve do šest eurocenti po kilovasatu). Daljim rastom instaliranih kapaciteta vjetra i sunca, takve će situacije biti sve češće. Zato je razvoj sustava pohrane energije od bitnog značaja za izranjajući elektroenergetski sustav kojem su obnovljivi osnova (vidi članke na našem blogu: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/06/23/studija-pohrana-elektricne-energije-industrija-u-eksplozivnom-rastu/ i https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/05/16/jos-o-sustavima-pohrane-elektricne-energije/)

12. siječnja 2014. (2014-01-27)

Which Nations Drive, Fly, Cycle, and Take the Train Most?

Nekoliko zgodnih dijagrama o tome koliko građani raznih razvijenih zemalja putuju autom, vlakom, avionom i biciklom. SAD su naravno daleko ispred svih u korištenju automobila (oko dvaput više negu u Europi), kod vlakova su na prvom mjestu Japanci a na drugom Švicarci, kod bicikala Nizozemci (prosjek 2,5 km dnevno) i Danci.

Međutim i u SAD postoji trend pada putovanja automobilom i rasta biciklom, osobito kod mladih (Vidi: http://theenergycollective.com/lindsay-wilson/322816/will-electric-cars-help-or-hinder-climate-action)

12. siječnja 2014. (2014-01-26)

Natural Gas Loses to Solar Energy on Costs, A First

Solarna elektrika povoljnija od plinske – i to u SAD, gdje je plin jeftin!

Od sredine 2000-ih godina, nagli rast ponude jeftinog prirodnog plina proizvedenog frackingom (mnogo jeftinijeg nego u Europi) značajno mijenja američku elektroenergetiku, istiskujući ugljen. Drugi važan razvoj u tom razdoblju je znatan rast energije vjetra, a u posljednje 2-3 godine i solarne.

Država Minnesota ima potrebu za novih 100 megavata kapaciteta. Podnesene su dvije ponude: termoelektrana na plin ili serija malih solarnih. Upravni sudac (dministrative law judge for the Minnesota Public Utilities Commission) Eric Lipman prosudio je, zadnjeg dana 2013., da je druga varijanta isplativija. Svoju je odluku detaljno obrazložio gledajući široki kontekst elektroenergetskog sustava i predvidljivih kretanja. (Odluka je ovdje, pdf, 50 stranica: https://www.edockets.state.mn.us/EFiling/edockets/searchDocuments.do?method=showPoup&documentId={BDCD83F5-1BBA-46C8-972C-D07191477C0B}&documentTitle=201312-95007-01)

Nije ovo nešto što je “palo s neba”, što je rezultat osobitih okolnosti ili ekscentričnosti jednog suca. Riječ je o trendu koji mijenja stogodišnji sustav, kako je to početkom prošle godine upozorio Edison Electric Institute (vidi: https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=707750579243596&id=236779699674022)

11. siječnja 2014. (2014-01-25)

Goričan: Odluka o referendumu za gradnju kompostane ovaj mjesec

U općini Goričan (Međimurje) vjerojatno će se održati referendum na osnovu narodne inicijative, o prijedlogu gradnje kompostane. Inicijativa “Za čisti Goričan”, koja je protiv gradnje, prikupila je čak 833 potpisa, odnoosno 34,7% od broja upisanih birača, na zahtjev za referendum. Načelnih opčine kaže da iza inicijative stoji HDZ i da se to bespotrebno politikanstvo kojie će koštati 100.000 kuna. Smatra da ako se referendum i raspiše (čeka se odluka upravnoga suda) on neće uspjeti.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je osigurao 100% sredstava za projektiranje i 80% za gradnju kompostane. Kompostana je u načelu ekološki povoljan objekt. Lokalni problem može biti povremeni neugodni miris, kažu, ne dalje od 50 metara, a prve kuće su znatno dalje.

11. siječnja 2014. (2014-01-24)

http://powerlab.fsb.hr/more/files/Solta_FranoB.pdf

Znate li tko je izmislio održivi razvoj? Bitna zasluga pripada šumarima iz Prusije, koji su u 18. stoljeću skovali termin “održivost” (njem. Nachhaltigkeit). Na osnovu negativnih iskustava prethodnih stoljeća, kad je masovno krčenje šuma zbog gradnje brodova i goriva za visoke peći dovelo do pustoši (Vidi: https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=709796619038992&id=236779699674022), shvatili su da je potrebno održivo upravljanje šumama (nachhaltige Bewirtschaftung). Tako su stvorena načela šumarske znanosti, koja slijedimo i danas.

U početku je pojam bio ograničen na održivo snabdjevanje drvnom sirovinom, tj. da se procijeni, koliko se s određene šumske parcele može drvene biomase izvući u godinu dana ili u desetgodišnjem periodu, a da se ne ugrozi stabilnost šume i budući prinosi. Postepeno je koncept održivog upravljanja šumama proširen tako, da uključi ekološke, ekonomske pa i društvene funkcije šume.

To iskustvo je znatno utjecalo na odnos prema prirodi i okolišu u Njemačkoj u cjelini. Od 2002., načelo održivosti je sustavno ukorijenjeno kao vodič svih politika federalne vlade (ne dakle, kao u Hrvatskoj, samo zgodan ukras). U srži strategije održivosti su međugeneracijska solidarnost (ne upropastiti resurse koji će trebati našim unucima) i kvaliteta života (a ne samo konzumerizam).

(Ovo smo uglavnom preuzeli iz brošure na njemačkom “Upravljanje šumama kao model održivog razvoja”, objavljeno na sajtu Savjeta za održivi razvoji, vidi: http://www.nachhaltigkeitsrat.de/uploads/media/Broschuere_Wald_in_der_Nachhaltigkeitsstrategie_02.pdf)

Jedno od ključnih pojmova je energetika, o kojoj smo puno pisali ovdje (vidi: https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=10202692250725560&id=236779699674022)

Na doljnjoj poveznici je članak na engleskom, autor je Hrvat Frano Barbir.

10. siječnja 2014. (2014-01-23)

Out of the Abyss: Looking for Lessons in Iceland’s Recovery

Često se spominje Island i način na koji se izvukao iz velike financijske krize. Jedan zanimljiva reportaža u Spiegelu. Peti intervjua. Zanimljivo je sve pročitati, da se upozna duh ljudi te male otočne države (ima stanovnika kao Split). Jedan financijski savjetnik je bez žaljenja postao raibar, jedan bogataš koji je živio u SAD vratio se u svoju zemlju kad je u nevolji i pokrenuo biznih proizvodnje biometana itd..

Pustili su banke da propadnu. Tako je odlučio narod na refeendumu. Uveli su kontrolu tokova novca. Dvije stvari, za koje nas neoliberalni ideolozi i dalje uvjeravaju da su apsolutno nedosuptive, jer ćemo bez sposobnih vukova s Wall Streata svi pomrijeti od gladi. Vratili su se resursima na koje su i prije računali (ajmo sad razmislit što se može usporedit sa Hrvatskom, a što ne):
– ljudi navikli na težak rad
– zdrava demokracija (stara tisuću godina)
– visok nivo obrazovanja (s prvim = inventivan rad)
– Turizam
– Prirodni resursi u obnovljivoj energiji (savjetuju Japance i Kenijce o gradnji geotermalnih elektrana-toplana; hrvatska vlada pak odlučila je blokirati razvoj obnovljivih – hrvatska ekonomija će navodno procvjetati na ugljenu iz Južne Afrike i plinu iz Kazahastana)
– Ribolov

(… )What happened in Iceland from 2008 to 2011 is regarded as one of the worst financial crises in history. It seems likely that never before had a country managed to amass such great sums of money per capita, only to lose it again in a short period of time. (…)

Iceland’s rapid return to health hinged on a series of measures that Nobel laureate Paul Krugman later referred to as “doing an Iceland.” Krugman, an admirer of Iceland’s dramatic comeback, has recommended a similar policy cocktail for other nations in crisis. The rules are as follows: Allow your ailing banks to collapse; devalue your currency if you have one of your own; introduce capital controls; and try to avoid paying back foreign debts.

That may sound like an extremely self-serving recipe — and it was. Whereas billions of public money was pumped into the banking system in Ireland so that financial institutions could pay back their creditors, Icelanders voted against this route in two separate referenda. They couldn’t see why they should pay for the greed of foreign investors who followed the Siren song of high interest rates to the island nation. (…)

Now, he is excited about the country’s new opportunities, which are remarkably similar to the ones it has always had. “A hard-working populace. A healthy democracy. A high level of education. Tourism. Natural resources, such as wind, hydro-power and geothermal energy. And fisheries. What would we be without the fisheries?”

10. siječnja 2014. (2014-01-22)

German Energy Transition

Etapni i konačni ciljevi dugoročne energetske strategije Njemačke do 2050. godine (vidi sliku: https://fbcdn-sphotos-c-a.akamaihd.net/hphotos-ak-ash3/p480x480/375693_10202692150163046_1155629250_n.jpg). Smanjiti ukupnu potrošnju energije za 50% (nešto manje od današnje potrošnje hrvatske), električne energije za 25% (to bi bilo za oko 25% više od današnjeg nivoa Hrvatske), potrošnju za grianje zgrada za 80% i u prometu za 40%. Smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 80% (opcija je 95%). Iz obnovljivi izvora dobivati 80% električne energije i 60% ukupne energije.

Izvor: Craig Morris i Martin Pehnt: “Energy Transitin : The German Energiewende”, Heinrich Böll Foundation, studeni 2012,

10. siječnja 2014. (2014-01-21)

Proizvodnja električne energije iz ugljena, plina i obnovljivih u zemljama EU-15+2, 1960.-2012.

Ako gledamo dugoročne trendove razvoja, najnaprednije zemlje u Europi su grupa EU-15 (članice EU 1995.) plus Norveška i Švicarska. U ovom albumu su grafikoni za tih 17 zemalja,koji prikazuju proizvodnju električne energije, u razdoblju 1960.-2012., iz ugljena, prirodnoga plina i obnovljivih izvora osim hidroelektrana. (Izostavljeni su dakle, radi lakšeg pregleda, nuklearna, hidroelektrane i nafta. U nekim slučajevima oni čine veliku većinu ukupne proizvodnje električne energije, što treba imati na umu.)

Vidljiv je opči trend da od oko 1980. ugljen uglavnom stagnira ili opada, prirodni plin raste, a od 1990-ih ili od početka 2000-ih rastu obnovljivi. Od početka 1980-ih, umjesto starih neučinkovitih elektrana na prirodni plin s otvorenim ciklusom, grade se kombi elektrane (plinsko-parne) koje znatno povećavaju učinkovitost, a često su i kogeneracije.

U posljednje dvije godine, međutim, za neke zemlje (Njemačka, Španjoslka, Portugal, Nizozemska…) vidi se određeni pad proizvodnje iz prirodnoga plina i rast proizvodnje iz ugljena. To je rezultat kretanja cijena: cijene plina vezane su uz cijenu nafte i astalno rastu, dok cijene ugljena padaju od 2008, dok su prije toga 20-ak godina stalno rasle.

Prema planovima pojedinih zemalja i EU i prema raznim progrnozama, u slijedećem razdoblju može se očekivati dalji znatan rast proizvodnje iz obnovljivih, a pad iz svih fosilnih goriva i nuklearne. To je osobito divljivod kod Danske, gdje od 2007. proizvodnja iz plina i ugljena stalno pada (a nuklearne i hidro niti nema). Obnovljivi počinju diktirati cijeli sustav (između ostaloga jer su marginalni troškovi pogona blizu nule) i druge se elektrane tome trebaju prilagođavati. Moraju biti prilagodljive (stani-kreni režim), pa su tako kod dvije nove TE na ugljen, sagrađene u Njemačkoj, primjenjena tehnološka unapređenja koja ih ćine fleksibilnima skoro kao plinske. Nove se grade tako, da se predviđa rad kroz manji broj sati tijekom godine (tipično, oko 4000 sati umjesto 7000). Upravo je počeo i rast sustava pohrane energije (intenzivno potican kako u EU, tako i u SAD, Japanu, Kini).

9. siječnja 2014. (2014-01-20)

Average household electricity use around the world

Ovu smo poveznicu dali u prethodnom članku, a zanimljivo je staviti ju i posebno. Dati su podaci (prema World Energy Council) o potrošnji električne energije u domaćinstvima u nekim najvažnijim zemljama, te u domaćinstvima, proračunato po stanovniku. Vidljivo je da su SAD i Kanada daleko ispred ostalih, a i među drugim industrijaliziranim zemljama postoje značajne razlike. Gledano po stanovnika (gdje se dakle uvažava i razlika u broju članova prosječnoga domaćinstva), građanin SAD u domaćinstvu troši oko 4.500 kWh/god, Francuske 2.900, Njemačke samo 1.700, Italije 1.200. Kinez samo 430, Indijac 130 (ali tu naravno prosjek malo govori).

Podaci za sve zemlje, ali za 2005. godinu, dati su ovdje: http://www.nationmaster.com/graph/ene_ele_con_by_hou_percap-electricity-consumption-households-per-capita. Na samom vrhu su Kuvajt i Norveška, sa preko 7.000 kWh godišnje. Za Hrvatsku je navedeno 1.425. Sada je taj broj veći, vjerojatno otprilike kao u Njemačkoj, zbog rasta potrošnje, ali i pada broja stanovnika.

Električna energija u kućanstvu

Potrošnja električne energije u domaćinstvima u Hrvatskoj, obračunato po stanovniku, veća je od prosjeka Europske unije. Primarni razlog je veći udio domaćinstva koja koriste struju za grijanje. To je neracionalno sa stajališta energetske bilance, korištenja resursa i utjecaja na okoliš, jer se elektrika proizvodi npr. u TE na plin, pri čemu se znatan dio energije gubi u pretvorbi, pa je puno učinkovitije plin koristiti za grijanje direktno.

TOKelen – Tarifno obračunski kalkulator električne energije

9. siječnja 2014. (2014-01-19)

U.S. Energy Department, Pay-Television Industry and Energy Efficiency Groups Announce Set-Top…

Ministarstvo energetike SAD i tri nevladine asocijacije, koje okupljaju proizvođače opreme, TV kuće koje nude kodirane programe i zastupnike energetske učinkovitosti, najavile su ugovor o industrijskim standardima za prijemnike za kodirane programe (pay-TV set-top boxes), prema kojima bi se do 2017. smanjila njihova potrošnja energije za 10 do 45 posto. (Originalni tekst ugovora: http://www.ncta.com/energyagreement.)

Očekuje se da će se računi za struju za 90 milijuna domaćinstava time smanjiti za milijardu dolara godišnje. Ušteđena električna energija bit će ekvivalentna godišnjoj potrošnji 700.000 američkih domaćinstava. [Što znači dva milijuna domaćinstava u Hrvatskoj i prosječno u Europi. Prema podacima World Energy Council, godišnja potrošnja po domaćinstvu u SAD je 11.700 kWh, u Francuskoj 6.300, u Njemačkoj 3.500, Italiji 2.800. Vidi: http://shrinkthatfootprint.com/average-household-electricity-consumption%5D Bit će izbjegnuta emisija više od pet milijuna metričkih tona ugljičnoga dioksida godišnje.

Na donošenju ovog ugovora osobito se angažirala senatorica Dianne Feinstein iz Kalifornije.

9. siječnja 2014. (2014-01-18)

Crodux dobio dozvolu za TE kod Slavonskog Broda

Zanimljivo je da ministar industrije Ivan Vrdoljak u svojem velikom intervjuu o energetici u studenačkom broju časopisa “Banka” ovaj veliki projekt nije ni spomenuo. U pitanju je borba utjecajnih lobija u pozadini, nama običnim smrtnicima teško uhvatljiva. Nekada su o hrvatskoj energetici odlučivala tri čovjeka: direktor HEP-a, direktor INA-e i predsjednik vlade. Danas se pokušavaju ubaciti novi igrači, ali stari odnosi perzistiraju.

Osim TE Plomin C na ugljen, uz aktualnu gradnju novog bloka TE Sisak (trebao je biti završena do kraja 2013.) i dovršetak gradnje novih blokova u zagrebačkim termoelektranama, HEP planira gradnju nove velike TE na plin u Osijeku, a godinama se priča i o obnovi TE Rijeka tako da radi na plin.

Problem je, da bi svi ovi projekti zajedno, uz one postojeće u Hrvatskoj i polovicu NE Krško, čak i uz prestanak rada zastarjelih blokova (Sisak i Rijeka), više nego zadovoljili potrebe Hrvatske za električnom energijom, čak i ako pretpostavimo da će potrošnja rasti toliko da po stanovniku dosegnemo Njemačku (koja planira pad potrošnje).

Sada dakle postoji borba posebnih lobija oko svakog projekta, a strategija ne postoji nikakva, iako takve odluke o gradnji uvjetuju sitaciju elektroenergetskog sustava za nekoliko desetljeća unaprijed. Mudra hrvatska vlada je donijela samo jednu hitru, konkretnu odluku: blokirati svaki razvoj energije vjetra i sunca. Razlog? Jednostavan: taj je lobi najslabiji.

Koliko je jak Croduxov lobi, ne znamo. Bit će zanimljivo gledati. Ali za sve nas, gubitak zbog nedostatka ekonomske strategije i ekologističkih načela je neminovan.

9. siječnja 2014. (2014-01-17)

Kuća iz snova: Pogledajte kakvu je kuću izgradio za 3.600 eura

“Kuća Hobita”: napravljena od drva, kreč umjesto cementa, hladnjak koji ne troši struju, od modernih tehnologija solarni paneli za proizvodnju električne energije. Nije recept koji bi mogao biti univerzalan, ali kod mnogih izaziva simpatije i nostalgiju. Važno je načelo da se uvažavaju i koriste prirodni odnosi i procesi na razini biologije i unutar ekološke cjeline (ne samo fizike i kemije, što je pristup industrijalizma), ali se, unutar parametara ekološke održivosti, koriste i sofisticirana znanja i tehnologije za modificiranje tih procesa i zadovoljavanje ljudskih potreba (toplota, svjetlost, čistoća i dr.). Slične pristupe u gradnji u Hrvatskoj promoviraju udruga ZMAG (www.zmag.hr) i savez za permakulturu (www.permakultura.hr/ idr.) Načela koja se mogu koristiti i u zdradarstvu i stanovanju općenito.

9. siječnja 2014. (2014-01-16)

President’s Energy Savings and Performance-Based Contracting Investment Initiative Is Success

U Hrvatskoj je ovih dana aktualna tema energetike u zgradarstvu, nažalost na kod nas uobičajen način: galame protiv grozne države, koje samo nameće glupe propise (vidi: https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=714023145283006&id=236779699674022).

Nacionalno udruženje industrije SAD (National Association of Manufacturers, NAM) objavilo je u prosincu izvještaj (dostupan u cjelini na poveznici) u kojem hvale program federalne vlade (tj. predsjednika Obame) Energy Savings and Performance-Based Contracting Investment Initiative. Vlada je do kraja 2013. dodjelila kompanijama za projekte 1,3 milijardi dolara. To je win-win-win inicijativa za industriju, federalnu vladu i građane, kaže potpredsjednik NAM za politiku energije i resursa Ross Eisenberg: štedi se novac za energiju, stvaraju radna mjesta u cijelom proizvodnom lancu, a nema neto troškova za porezne obveznike. On poziva predsjednika da postavi agresivni novi cilj ulaganja pet milijardi USD u slijedećh pet godina.

9. siječnja 2014. (2014-01-15)

Energy Dept. Reports: U.S. Fuel Cell Market Production and Deployment Continues Strong Growth

Ministarstvo energetike SAD objavilo je u prosincu tri izvještaja o brzom rastu na tržištima gorivih ćelija i vodika. Tijekom 2012., od globalnih investicija u industriju gorivih ćelija, 80% otpada na tvrtke iz SAD. »Razvoj industrije tehnologija gorivih ćelija i vodika u posljednjih nekoliko godina pomaže da se poploča put čišćoj, održivijoj energetskoj budućnosti koja štiti naš zrak i vode, daje privrednicima više prevoznih opcija i smanjuje ovisnost o nafti«, rekao je ministar energetike (Energy Secretary) Ernest Montz.

Suradnjom države i privrede, postignuti su znatni napreci u tehnologijama, smanjujući troškove i poboljšavajući performance. Trajnost gorivih ćelija se udvostručila, a potreba za platinom smanjena je za 80% od 2005.. U pogonu je 4.000 kamiona s gorivim ćelijama, a nekoliko velikih proizvođača automobila predviđa da bi automobili s gorivim ćelijama mogli postati komercijalni do 2017..

Ministarstvo energetike je prošle godine pokrenulo program javno-privatnog partnerstva H2USA, namijenjen razvoju infrastrukture za transport vodika, potrebnog za vozila sa gorivim ćelijama.

Niz inicijativa pokreću pojedine države, gradovi i mjesta. Npr. San Diego je instalirao 2,4 MW gorivih ćelija i koristi pročišćeni bioplin iz pročistača otpadnih voda.

Uz pomoć ministarstva energetike u istraživanju i razvoju, u posljednjih deset godina proizvođači u SAD su registrirali više od 450 patenata i razvili 40 novih komercijalnih tehnologija, a za 65 se očekuje da će dostići komercijalni nivo u slijedećih tri do pet godina.

9. siječnja 2014. (2014-01-14)

Data Highlights – 43: Many Countries Reaching Diminishing Returns in Fertilizer Use

Prije nekoliko dana objavili smo članak o zabrinjavajućoj analizi da je proizvodnja glavnih žitarica u svijetu već dosegla maksimum (vidi: https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=715023798516274&id=236779699674022). Slavni ekologist Lester R. Brown, autor knjige “Full Planet, Empty Plates: The New Geopolitics of Food Scarcity” (2012.), daje pregled rasta potrošnje mineralnih gnojiva u posljednjih 60-ak godina.

Zanimljive usporedbe SAD, Kine i Indije. Kina danas troši najviše mineralnih gnojiva, više od četvrtine ukupne svjetske potrošnje, a SAD najviše po stanovniku. Ako se gleda odnos proizvodnje žitarica prema korištenju mineralnih gnojiva, SAD su dvostruko učinkovitije od Kine i Indije. Velik dio zasluga za to ima tradicionalna metoda rotacije: izmjenično uzgajanje kukuruza i soje na istom polju.

Međutim, i u SAD i u Kini velika potrošnja mineralnih gnojiva izaziva velike ekološke probleme, osobito u zagađivanju voda (“mrtva zona” u Meksičkom zaljevu, zbog nestanka kisika). Iskustva razvijenih zemalja pak pokazuju da se korištenje mineralnih gnojiva može znatno smanjiti, a održati visoke prinose. Francuska, Njemačka, Velika Britanija i Japan danas troše 40 do 50% mineralnih gnojiva manje nego prije 30-ak godina. Iako još ima dosta siromašnijih zemalja u svijetu koje će znatno povećavati potrošnju, globalna potrošnja mineralnih gnojiva sigurno više neće brzo rasti.

8. siječnja 2014. (2014-01-13)

IRENA COSTS

Portal obnovljivi.com objavljuje:

Međunarodna agencija za obnovljive izvore energije, IRENA, pokrenula je program za analizu troškova dizajniran s namjerom poboljšanja javno dostupnih podataka i analiza o cijenama i stanju na tržištu obnovljivih izvora energije, koji omogućuje predstavnicima zakonodavstva i investitorima lakše donošenje odluka o ulozi obnovljivih izvora energije.

Programom COSTS, Renewable Energy Costs, Technologies and Markets (Troškovi, tehnologije i tržišta obnovljivih izvora energije), IRENA želi ubrzati razvoj obnovljivih izvora energije na način da pruža trenutne informacije o tehnologijama obnovljivih izvora, njihovim troškovima i potencijalu smanjenja troškova.

8. siječnja 2014. (2014-01-12)

Snowball effect of overfishing highlighted

Novi znanstveni rad o negativnim dodatnim učincima koje donosi prelov morskih riba. Zbog međuzavisnosti u mreži života, promjene se prenose na druge vrste, često naglo i neočekivano, i teško ih je obrnuti. Konkretno su proučavali posljedice poznatih prelova, npr. kolaps populacije sardina u vodama Namibije 1970-ih, povezujući rezultate različitih posebnih istraživanja.

7. siječnja 2014. (2014-01-11)

Environmental fiscal reform would improve environment, reduce informal economy

Prethodni članak govori o privatnoj inicijativi u zaštiti okoliša, dok je ovaj posvećen javnim politikama. “Okolišna fiskalna reforma” uključuje preraspodjelu u porezima, tako da se neki povećavaju da bi se uračunali “eksterni troškovi” zbog negativnih utjecaja na okoliš, a drugi smanjili da bi se potakao pozitivan razvoj. Nesiguran je međutim utjecaj koji pritom ima “siva ekonomija”, koja u nekim zemljama čini znatan dio BDP-a. Upravo objavljena studija analizira moguće učinke i predlaže mjere u Španjolskoj.

7. siječnja 2014. (2014-01-10)

Political scientist’s new book examines role of private enterprise in environmental preservation

Politologinja J. F. Green u upravo objavljenoj knjizi “Rethinking Private Authority: Agents and Entrepreneurs in Global Environmental Governance” ukazuje da se privatne tvrtke u mnogim lsučajevima pojavljuju kao lideri u suočavanju sa svjetskim brigama oko klime. Neke stvaraju i provode pravila prijateljska za klimu koja prevazilaze ona iz međunarodnih ugovora i državnih regulativa. Druge dobrovoljno prihvaćaju slična pravila, koje su razvile nevladine organizacije. Dapače, to nije bez presedana: privatna poduzeća sama su stvarala neka pravila o odnosu prema okolišu još od 1900..

7. siječnja 2014. (2014-01-9)

Algae to crude oil: Million-year natural process takes minutes in the lab

Sirova nafta nastala je iz organskoga materijala pod posebnim uvjetima, tijekom milijuna godina. Istraživači smatraju da se proces može ponoviti i spektakularno ubrzati u laboratoriju, tako da se vlažne alge pretvaraju u sirovu naftu za manje od jednog sata, a zatim rafiniranjem pretvaraju u gorivo. Očekuju da bi se proces mogao razviti u industrijskim razmjerima uz prihvatljivu cijenu. Uz članak je priložen i video o procesu.

7. siječnja 2014. (2014-01-8)

Electric Vehicles: 10 Predictions for 2014

Tvrtka za savjetovanje o globalnom tržištu “Navigant Research” objavila je predviđanja tržišnih kretanja za industriju električnih automobila do kraja 2014.. Za razliku od njihovih komercijalnih izvještaja, ovaj možete pročitati besplatno. Predviđaju dalji brz rast tržišta i niz utjecaja.

6. siječnja 2014. (2014-01-7)

Electric Cars and Climate | The Energy Collective

Zanimljiv članak, a ima i zanimljivih komentara, o električnim automobilima. Danas je opće očekivanje da će električni automobili, zasad još marginalni ali na početku značajnijeg rasta (ove godine prodaja četiri puta veća nego prošle, vidi: http://evobsession.com/electric-car-sales-300-2013/), neumitno rasti i postati značajni, pa onda možda i dominantni dio voznoga parka. To se smatra “čistom tehnologijom”, jer se očekuje da će se dodatna električna energija dobivati iz obnovljivih izvora (a pritom smanjivati potrošnja na drugim područjima zahvaljujući mjerama racionalne potrošnje!), pa će se time znatno smanjiti negativni utjecaji na okoliš. S druge strane, bolji javni prijevoz, bicikli i pješačenje svakako donose i veći napredak s ekologističkog gledišta.

Vrlo zanimljiv trend u u SAD (gdje se automobilima putuje dvaput više nego u Europi i to automobilima koji više troše): između 2005. i 2012. broj kilometara, pređen automobilom tijekom godine po stanovniku, pao je za 8%. Još zanimljivije, trend nose mladi: u razdoblju 2000.-2009.. Amerikanci stari 16-34 godine smanjili su svoja putovanja autom čak za 23%, a povećali biciklom za 24%, pješačenjem 16% i javnim prijevozom 40%.

Autor, Lidsey Wilson, zaključuje da unatoč nekim rezervama koje treba imati na umu elektrifikacija osobnih automobila jest pozitivan trend za klimu i okoliš općenito.

5. siječnja 2014. (2014-01-6)

Europa bi trebala učiti na greškama Latinske Amerike | Le Monde diplomatique, hrvatsko izdanje

U novom broju “Le Monde Diplomatique” na hrvatskom vrlo zanimljiv tekst predsjednika Ekvadora Rafaela Correae.
http://lemondediplomatique.hr/europa-bi-trebala-uciti-na-greskama-latinske-amerike/

Smjer europske krizne politike po mnogočemu podsjeća na “rješenja” koja su u Latinskoj Americi primjenjivana uslijed dužničke krize 1980-ih. Rezultat je bilo “izgubljeno desetljeće”, desetljeće ekonomske stagnacije i socijalne degradacije diljem potkontinenta. (…) Užasno smo loše upravljali našim dosadašnjim krizama jer smo imali jedan jedini prioritet: obraniti interese kapitala, (…)

Intenzivno zaduživanje ustvari su promicale, pa čak i nametale, međunarodne financijske organizacije. (…) To je trajalo sve do 13. kolovoza 1982., kada je Meksiko objavio da ne može otplatiti dugove (…)

Pozajmice izvorno ugovorene s kamatnim stopama od četiri do šest posto, koje su međutim podlijegale mogućnosti kasnije promjene, odjednom su dosegle 20 posto. (…) Nikada nisu prihvatile odgovornost za vlastitu ulogu u nametanju kredita dodijeljenih na neodgovoran način (overlending). (…)

Ovi programi strukturne prilagodbe i stabilizacije nametnuli su zemljama Latinske Amerike uobičajene recepte: proračunske politike štednje, povećanje cijena javnih službi, privatizacije itd. Dakle sve mjere putem kojih se nije nastojalo izaći što prije iz krize, niti potaknuti rast ili zapošljavanje, nego zajamčiti otplatu dugova privatnim bankama. (…)

S iznenađenjem ustvrđujemo da danas baš ta toliko prosvijetljena Europa u svakom segmentu ponavlja iste pogreške koje je u prošlosti počinila Latinska Amerika. (…) Dok kriza trajno pogađa europske narode, i dalje im se nameću recepti koji su propali svuda u svijetu. (…) Problem nije tehnički, nego politički. Određen je odnosima snaga. Tko upravlja našim društvima? Ljudi ili kapital?

Najveća pogreška koju smo učinili po pitanju ekonomije je ta što smo joj oduzeli njezinu izvornu narav političke ekonomije. Uvjerili su nas da su pitanja ekonomije zapravo tehnička pitanja; ideologija se tako prerušila u znanost, a mi, ekonomisti, sustavno smo poticani da zanemarimo odnos snaga u društvu – stavljeni smo u službu dominantnih snaga, onoga što nazivam “carstvom kapitala”. (…)

Takozvane neovisne centralne banke, koje brinu samo o monetarnoj stabilnosti, dio su problema, a ne rješenje. Jedan su od čimbenika koji sprečavaju Europu da brže izađe iz krize.

Europski su kapaciteti, međutim, netaknuti. Europa raspolaže sa svim potrebnim: ljudskim talentom, proizvodnim resursima, tehnologijom. Vjerujem da iz ovoga treba izvući važne zaključke: riječ je o problemu društvene koordinacije, dakle o ekonomskoj politici potražnje ili kako je god želite nazvati. S druge strane, odnosi moći između vaših zemalja na međunarodnoj razini pogoduju kapitalu, naročito financijskom, što je razlog zbog čega se ove politike ne primjenjuju ili se primjenjuju na način suprotan socijalno poželjnom modelu.

Bombardirani takozvanom ekonomskom znanošću i međunarodnom birokracijom, brojni su građani uvjereni da “alternative nema”. Varaju se.

4. siječnja 2014. (2014-01-5)

Research raises concerns about future global crop yields

Upravo objavljeni znanstveni rad donosi vrlo zabrinjavajuću procjenu, da je globalna proizvodnja riže, pšenice i kukuruza već dosega maksimum. Dosadašnje projekcije buduće proizvodnje hrane do 2050. obično su se zasnivale na projekcijama povijesniih trendova. Rast u prošlosti bio je baziran na nizu inovacija, čija se mogućnost sad iscrpljuje, unatoč rastućim investicijama u instraživanje i rzavoj u poljoprivredi, edukaciju i infrastrukturu. (Vidi tekst na blogu “Kako održivo hraniti devet milijardi ljudi”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/08/24/kako-dugorocno-odrzivo-hraniti-devet-milijardi-ljudi/)

3. siječnja 2014. (2014-01-4)

Zbog novog zakona nestalo 200 000 oglasa za stanove

S početkom Nove godine pojavili su se panični napisi u komercijalnim medijima da je iz oglasnika povučeno oko 200 000 oglasa za prodaju stana, jer se prodavatelji boje kazne za neposjedovanje energetskog certifikata. Krivica se naravno svaljuje isključivo na državu, koja samo razmišlja o novim porezima i rastu činovničkog aparata.

Nažalost, to je uobičajeni sindrom u Hrvatskoj, zaronjenoj u “amoralni familizam” toliko, da su Sicilija i Kalabrija za nas male bebe. Imamo točno ono, na što smo navikli i što očekujemo. Tako je lakše nego pokušati mijenjati mentalitet.

Energetski certifikati nisu nikakav “novi porez”. Nemaju nikakve veze sa zapošljavanjem novih činovnika. Radna mjesta se otvaraju direktno, za stručnake koje obavljaju certifikaciju, i indirektno, potičući ulaganja u energetsku obnovu zgrada, da bi se dobio viši razred i time viša cijena na tržištu.

Znalo se da će biti uvedeni godinama ranije, jer su uvedeni svuda u Europskoj uniji. (Vidi: http://www.zelenaenergija.org/hrvatska/tag/energetsko-certificiranje/3950). Ova mjera je zapravo isprva trebala stupiti na snagu 1. srpnja 2013., pa je produljeno za šest mjeseci, za lakšu prilagodbu. Nitko se nije prilagodio, ali kriva je eto samo Država. Nikad nije kriv Narod. Nikad nije kriv Privatni Sektor.

Vrlo su važna mjera za ekologiju, jer se smanjuje opća potrošnja energije i time crpljenje resursa i zagađivanje, i za nacionalnu ekonomiju, jer se smanjuje uvoz energije. Potencijal je ogroman i to je jedan od ključnih segmenata energetske tranzicije, koju Nijemci zovu “Energiewende”.

Njemačka planira od 2050. smanjiti potrošnju energije za grijanje zgrada za 80%, što je potvrđeno u nedavnom koalicijskom ugovoru o novoj vladi. Francuska planira energetski obnoviti 500.000 zgrada svake godine do 2050.. (vidi:
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/08/28/energetsko-certificiranje-zgrada-dobro-za-sve/ )

Država loše radi u Hrvatskoj, to je generalno točno. Ali ne smije se naprosto “pustiti mozak na pašu”, pa zaključivati “Kako Država ne valja, ništa što Država čini ne valja”, pa da onda ne treba razmišljati o javnim politikama, ciljevima, uvjetima uspješnosti.

2. siječnja 2014. (2014-01-3)

Cloud mystery solved: Global temperatures to rise at least 4°C by 2100

Istraživanje, objavljeno u časopisu “Nature”, donosi napredak u spoznaji o dosad nejasnom pitanju kako kruženje vodene pare i formiranje oblaka utječe na globalno zatopljenje. Zaključak je da je globalna klima osjetljivija na porast emisija ugljičnoga dioksida više nego što se dosad mislilo. Naime, prema poboljšanom modelu, veći dio vodene pare, čija količina u atmosferi raste zbog više temperature, neće doći do viših slojeva atmosfere i stvoriti oblake, koji reflektiraju sunčevu svjetlost sa sunca. Taj učinak hlađenja je dakle manji, nego što je u aktualnim modelima.

Novo predviđanje jest da, ako se emisije ne smanje i razina CO2 se udvostuči u odnosu na predindustrijska vremena, temperatura bi do 2100. g. mogla porasti za najmanje 4°C, a do 2200. za više od 8°C.

Klimatski skeptici stalno galame kako klimatski modeli nisu pouzdani. Naravno, nisu. Problem je na osnovu toga zaključiti kako ih se smije zanemariti i nastaviti raditi kako smo navikli. S druge strane, kao i kod svake vijesti o novim naprecima u znanosti, treba imati na umu da će drugi znanstvenici ozbiljno pretresati nove tvrdnje i možda ih ne prihvate. Zvanični izvještaji Međunarodnog panela za klimatske promjene (IPCC), što je normalno, izražavaju ono s čime se većina slaže, pa su predviđanja uvijek umjerenija od onih najradikalnijih.

2. siječnja 2014. (2014-01-2)

Worldwide Bike-Share Boom Visualized In New Graphs

Programi javnh bicikala (BikeShare) rastu eksponencijalno širom svijeta. Nakon što su dugo bili marginalni, preokret su započeli Francuzi, programima u Lyonu 2005. i Parizu 2007.. Ove godine broj uključenih bicikala prešao je 700.000.. Najveći je broj putovanja u Šangaju, Meksiko Cityju i Montrealu, a slijede Barcelona, London i Lyon.

Praksa pokazuje ono što je i logično za očekivati: to je više korisnika odnosno putovanja, u odnosu na broj stanovnika grada, što je više biciikala i postaja za bicikle raspoloživo. Razumljivo: glupo je koristiti bicikl, ako prvo morate hodti kilometrima do stanice!

U Zagrebu je sredinom godine bio izveden “pokusni” program, koji je (vjerojatno namjerno) bio dizajniran tako da ne uspije. Da i ne govorimo opću sustavno prezrivu politiku prema biciklizmu u Zagrebu (vidi: “Kako se Zagreb ruga biciklistima”, http://zoranostriczelenalista.blog.hr/2007/03/1622307643/kako-se-zagreb-ruga-biciklistima.html )

2. siječnja 2014. (2014-01-1)

Jump Rope That Creates Electricity — PULSE

Za prvi napis u novoj godini, nešto što može biti zabavan poklon: uže za preskakanje, koje iz kinetičke energije dok skačete proizvodi električnu i smješta ga u bateriju ugrađenu u ručku! Beta verzija, na tržištu samo sto primjeraka po cijeni 129 USD, a kasnije će biti jeftinije.

Ne piše koliko energije proizvodi po svakom skoku, ali nemojte imat prevelika očekivanja! 🙂

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s