srpanj 2014.

31. srpnja 2014. (2014-07-36)

Marin Soljačić dobio prestižnu nagradu za najboljeg mladog znanstvenika

O istraživanjima Marina Soljačića objavili smo člančić na ovoj fb stranici “Ekološka ekonomija” 17. srpnja. Članak na egleskom, na kvalitetnom sajtu theenergycollective.com: http://theenergycollective.com/energyatmit/425491/making-wire-free-future

Povremeno upozoravamo, da velik dio ovakvih rezultata iz područja istraživanja i razvoja (R&DD) faktički nikad ne dovede do nečeg tehnički upotrebljivog, a još veći dio ne dovede do nečeg komercijalno isplativog.

Međutim, sva ta istraživanja imaju velik značaj. Neuspješno istraživanje je korak ka uspješnom. Zato postoje R&D koje obavljaju neprofitne ustanove, financirane državno ili od velikih kompanija koje si to mogu dopustiti ili raznih donatora. Od deset ideja devet propadne, ali ona jedna sve nadoknadi.

Mi 50 godina slijedimo filozofiju da je glupo riskirati s ulaganjima u istraživanja i razvoj, nego pametno čekamo da drugi razviju patent pa ga kupimo gotovog. I vidimo kako nam fino ide. 1980-ih se zabrinuto pričalo o našem zaostajanju u inovacijama, a danas više ni ne priča.

Ako je jedan od trojice dobitnika nagrade od 322 kandidata, onda valjda njegova istraživanja već sada imaju vrijednost, bez obzira na konačni tehnološki i komercijalni učinak. I imamo razloga biti ponosni da je jedan “naš” u svijetu stvorio ime, makar “mi” s tim nemamo ništa.

31. srpnja 2014. (2014-07-35)

http://www.ghorfa.de/news_meldung0.html?&tx_ttnews%5Btt_news%5D=2055&cHash=c6c8a504d0a3dfb39729a218ea03769a

Peti Arapsko-njemački energetski forum održat će se 13.-14. studenoga 2014. u Berlinu.

Ovo spominjemo kao primjer suradnje u pokušaju da se sagledaju i usmjeravaju tokovi u energetici, te da se, naravno, na tome i zaradi.

Potražnja za energijom u arapskim zemljama će slijedećih desetljeća rasti (dok će u Njemačkoj, prema planovima, padati), zbog brzog rasta stanovništva, rasta standarda i razvoja industrije.

Istovremeno, mnoge arapske zemlje, na čelu sa Saudijskom Arabijom, pokrenule su programe diverzifikacije izvora energije. Postaje preskupu naftu, koju se može izvoziti, koristiti za proizvodnju električne energije, koja se pak stanovništvu prodaje po jako subvencioniranim cijenama. Zemlje bez nafte, naravno, imaju drugačije probleme.

U tome razvoju se će sigurno i obnovljivi izvori i energetska učinkovitost imati znatnu ulogu.

Njemačke tvrtke nude se za partnere arapskima, pretendirajući da jamče najviše standarde i kvalitetu. To stvara nove prekograničnih partnerstva – osobito za mala i srednja poduzeća.

Zašto to prenosimo? Kod nas se Arapi spominju, s jedne strane, sprdanjem na račun veza koje je Jugoslavija s dijelom tih zemalja gajila (i danas ima ljudi na visokim položajima, koji su studirali u Zagrebu), a s druge strane, željom da u našu krasnu zemlju lijenčina dođe neki arapski šeik i uloži par milijardi dolara onako lijevom rukom.

Ne ide to tako. Ondašnje veze zaista su donosile i poslove. Snalažljiva i prilagodljiva politika jedne male zemlje, zemljopisno smještene na području između dva giganta, uz tradicionalne veze na obje strane, mogla bi naći puteve da od te rijeke i nama nešto kapne (u vidu naravno zarade, a ne poklona).

31. srpnja 2014. (2014-07-34)

ITER & Beyond

S kontroliranom termonuklearnom fuzijom problem je da se na njoj radi gotovo isto toliko dugo kao i na fisiji. Prije 30-40 godina vjerovalo se da je komercijalni fuzijski reaktor nadohvat ruke. To bi se moglo dodati u popis pogrešnih predviđanja (vidi članak “Slijedećih 50 godina – u svjetlu pogrešnih očekivanja iz 1960-ih”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/07/25/slijedecih-50-godina-u-svjetlu-pogresnih-ocekivanja-iz-1960-ih/ ).

Danas znanstvenici iz međunarodnog istraživačkog centra za razvoj fuzijske elektrane, ITER, najavljuju prve kilovate predane mreži tek oko 2040., a i to će biti tek demonstracijsko, a ne komercijalno postrojenje. A onda bi “era fuzije” mogla doći iza 2075..

»The construction work on ITER began in 2010 and is expected to come to an end in 2019. A commissioning phase will follow that will ensure all systems operate together and prepare the machine for the achievement of First Plasma in November 2020. ITER’s operational phase is expected to last for 20 years. (…) This is the next step after ITER: the Demonstration Power Plant, or DEMO for short. A conceptual design for such a machine could be complete by 2017. If all goes well, DEMO will lead fusion into its industrial era, beginning operations in the early 2030s, and putting fusion power into the grid as early as 2040. (…) By the last quarter of this century, if ITER and DEMO are successful, our world will enter the Age of Fusion«

U međuvremu, do 2040, ako se sadašnji trendovi razvoja bitno ne preokrenu, obnovljivi će izvori postići dramatični napredak i cijeli energetski sustav bit ce već bitno promjenjen, pa će se eventualni fuzijski reaktori pojaviti u potpuno drugačijoj okolini od današnje.

30. srpnja 2014. (2014-07-33)

Half The Price Of Coal & Natural Gas: Wind Power In Denmark

Prije 34 godine, Danci su nakon intenzivne podmukle kampanje antinuklearnih fanatika, koji su tiskali 2,3 milijuna lazljivih brošura (http://www.scribd.com/doc/108448039/1979-Denmark-Without-Nuclear-Power), odlučili odustati od granje nuklearnih elektrana, te razvijati korištenje energije vjetra.

Kao što vjerojatno znate, danas se ta odlluka u udžbenicima ekonomije i energetike spominje kao primjer tragičnog strateškog promašaja. Danska je zbog pogrešne orijentacije u energetici doživjela ekonomski kolaps, struje više nema nego ima, upali su u teške dugove, gladni Danci bježe preko granice da bi za sitniš radili u zemljama koje uživaju u obilju jeftine energije iz nuklearki, ugljena i plina.

Nevjerojatno je da mnogi i dalje odbijaju vidjeti tu jednostavnu istinu, među inima i notorno pseudoznanstveni, petparački blog “Ekološka ekonomija” (vidi: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2012/10/02/danska-elektroenergetika-od-nule-do-40-obnovljivih-u-30-godina/ )

Pa ipak, za nevjerovati, i dalje su u Danskoj na vlasti zeleni fanatici koji ponavljaju svoje laži. Tako sad tvrde da će najnovije vjetroelektrane davati električnu energiju po cijeni upola jeftinijoj od one iz termoelektrana!

Sva sreća, da u Hrvatskoji imamo razumnu, poslovično sposobnu vladu koja je, za razliku od ludih Danaca (i također Kineza, Španjolaca i još poneke zaostale zemlje) shvatili da je garancija napretka ugljen iz Australije, a ne vjetar iz Hrvatske!

29. srpnja 2014. (2014-07-32)

Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj pogrošnji energije u zemljama članicama IEA

Zanimljiv dijagram, koji pokazuje udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj primarnoj potrošnji energije u zemljama članicama International Energy Agency (što je većina članica OECD, dakle najrazvijenijih zemalja svijeta).

Na vrhu je Norveška zbog ogromne proizvodnje električne energije u hidroelektreanama. Ona je također sustavnim mjerama u posljednjih 10-20 goddina bitno povećala korištenje biomase.

Na drugom mjestu je Novi Zeland, izuzetan po velikom udjelu geotermalne energije. (Druga zemlja s vrlo velikim udjelom geotermalne energije je Island.)

Slijedećih šest zemalja ima najveći udio biomase, otpada, bioplina i biogoriva. Ona u cjelini imaju i najveći udio.

Njemačka je u sredini, a i kod nje biomasa daje mnogo više energije nego solarne i vjetroelektrane.

Električna energija je naravno od osobite važnosti, pa ovakav dijagram treba promatrati usporedom s onim za električnu energiju da bi se dobila potpuna slika.

28. srpnja 2014. (2014-07-31)

“Hidden Cost” Of Wind Power vs. Conventional Power Plants

Koliki su “skriveni troškovi” gradnje vjetroelektrana, u odnosu na gradnu klasičnih elektrana (termoelektrana i nuklearnih)? U polemici u Teksasu obje strane su izbacile neke partikularne brojeve, koje ne daju dublji uvid u strukturu troškova, koji se pojavljuju na nivou šire mreže (u Hrvatskoj to znači na nivou cijele države, ili eventualno elektrodistributivnog područja, kojih u Hrvatskoi ima 20).

Ovaj članak daje detaljniji prikaz. Vjetroelektrane imaju, naravno, nestalnu, isprekidanu i neupravljivu proizvodnju, pa stvaraju probleme pri integraciji u mrežu. Alii slično je s gradnjom novih velikih klasičnih elektrana, jer njihova se proizvodja mora distribuirati potrošačima na znatne udaljenosti. za integraciju vjetroelektrana pak postoje rješenja. [Još od 1980-ih spominjala se procjena da isprekidan izvori ne bi smjeli činiti više od 10% instaliranih kapaciteta, jer iznad toga dolazi do ozbiljnih problema u mreži. Hrvatska je još na toj filozofiji, s ograničenjem vjetroelektrana na 400 MW. Europska unija u cjelini međutim već je znatno iznad te granice, gledajući vjetrene i solarne elektrane, a povremeni problemi su riješeni.]

Prije desetak godina, pa još i prije pet, protivnici obnovljvih su kao samorazumljivo pretpostavljali da veliki spremnici energije na nivou mreže distribucije pa i prijenosa nisu moguće, nego se mora imati, uz vjetrene i solarne, u rezervi jednaku ili gotovo jednaku instaliranu snagu klasičnih elektrana. Sada se to međutim drastično mijenja, o čemu smo više puta pisali ovdje i na blogu. U Teksasu se nalazi danas najveći »wind-centric energy storage facility in the US«, američka federacija i države ulažu u njhov razvoj, a isto tako i Europska unija, Njemačka, Kina, Japan…

27. srpnja 2014. (2014-07-30)

Sustainability Perspectives from the European Semi-periphery

Sociolog Krešimir Kufrin objavio je rad “Structure and action potential attitudes and knowledge of environmental problems in Croatia”, u zborniku “Sustainability Perspectives from the European Semi-periphery”, ur: Mladen Domazet i Dinka Marinović Jerolimov, Zagreb: Institute for Social Research in Zagreb – Heinrich Böll Stiftung Hrvatska, 2014., str. 243-275.

Godine 2011., u Hrvatskoj je provedeno istraživanje stavova javnosti u okviru međunarodnoga projekta International Social Survey Programme (ISSP), modul “Environment III”.

Zaključci istraživanja slažu se s uvidima do kojih može doći aktivist ili novinar, koji prate problematiku okoliša, ekologije, građanskog aktivizma i i društvenih pokreta.

Većina ljudi ne pokazuje pro-okolišno ponašanje na individualnom nivou, čak i kad su u poziciji da mogu nešto objektivno pridonijeti. Osobito je očita averzija prema onim aktivnostima kod kojih nije vidljiva direktna korist za zdravlje, te koja uključuju neki gubitak konfora ili drugi trošak.

Još gore je s participacijom u zajedničkim pro-okolišnim aktivnostima. Vrlo mali broj ljudi u njima sudjeluje ili ih smatra korisnima. »Sudionička demokracija (aktivni angažman građana u ekološkim temama) je danas daleko od hrvatske realnosti, te daleko do svjetonazora većine građana, koji snažno inkliniraju prema državnom paternalizmu.« Velika većina slaže se da država treba donositi zakone koji će prisiliti obične ljude da štite okoliš, a mali broj je spreman uključiti se u rad udruga i druge autonomne građanske aktivnosti.

Ovo je u oštroj suprotnosti s načelnom izrazitom pro-ekološkom orijentacijom, koju su utvrdila neka prethodna istraživanja. Vrlo općeiti stav o odnosu “čovječanstva” prema “okolišu” ne doživljavaju kao nešto što se njih osobno tiče. Ocjenjuju da je sitacija s okolišem teška, ali ne misle da je to među značajnim političkim pitanjima. Po nekih prethodnim istraživanjima, ambivalenciju često razriješuju kroz opće očekivanje da će problemi okoliša biti rješeni kroz tehnološki razvoj.

Prethodna istraživanja, a i ovo, pokazuju također da je razina znanja skromna, a pogotovo kad se radi o mogućim rješenjima problema (ali ipak iznad razine angažmana). Nastojanje na edukaciji moglo bi dovesti i do promjene ponašanja. To je međutim samo dio odgovora, a dalje ovaj rad nije išao u analizu.

Veći dio nesklada između stava i znanja s jedne strane, te ponašanja s druge, ostaje neobjašnjen. »Problem kolektivnog pro-okolišnog ponašanja je ovime jedva dotaknut. S obzirom na potencijalni značaj i učinak takvih aktivnosti, bilo bi korisno istražiti razloge zašto su takve aktivnosti u Hrvatskoj vrlo rijetke. Mogućnosti koje nudi modul ISSP-a “Environment III” su ograničene u tom pogledu; dalja istraživanja u tom području mogu provoditi na drugačijim populacijama koristeći kvalitativne metode, pogodnje za studiranje “rijetkih događaja”.«

[Ljudi se prema ekologističkim načelima odnose kao prema propovijedima da treba ljubiti svoje neprijatelje: lijepo za čuti, ali može se zaboraviti čim se izađe iz crkve. Masovniji angažman rijedak je, negativno orijentiran, vezan uz specifične probleme (gradnja termoelektrane, GMO, devastacija gradskih jezgri isl.), kratkotrajan i ne percipira se kao politički značajan – kad izađu na birališta, ljudi misle na druge stvari.]

24. srpnja 2014. (2014-07-29)

Freeman Dyson Predicts the Future

Razgovor s fizičarom F. Dysonom o njegovim idejama o slijedećih 50 godina. Interaktivni video, možete pogledati njegove kratke ideje o raznim temama.

On danas ima 90 godina, davnih 1940-ih je bitno utjecao na razvoj kvantne elektrodinamike, a široj javnosti je poznat po nekim svojim spekulativnim, ali intrigantnim idejama o razvoju tehnologije u budućnosti.

Najpoznatija “Dysonova sfera”, koja je imala dosta odjeka u SF-u (“Ringworld” : Larry Nivena, “Vremenski brodovi” Stephena Baxtera). Ideja je, da se gigantskim planetarnim inženjerstvom sagradi sfera oko Sunca, na udaljenosti Zemlje. Ljudi bi živjeli u unutrašnjosti zemlje i prikupljali svu energiju koju Sunce isijava (a sama sfera bi u okolni prostor isijavala u infracrvenom spektru). Na toj površini moglo bi živjeti milijuni i milijarde pita više ljudi, nego danas na Zemlji. (U spomenutim romanima, ideja je svedena na nešto skromniju verziju prstena.)

Pritom je važno imati na umu njegove riječi: »The point about prediction is not that it’s true. Prediction is just either a warning or a hope.« Dajemo predviđanja na osnovu mogućnosti koje sagledavamo i tendencija koje uočavamo. To je značajna uloga znanstvene fantastike, koju u svojim teorijskim radovima naročito ističe Darko Suvin. Takva sagledavanja i uočavanja onda utječu na naše djelovanje – ne samo (i ne prvenstveno) individualno, nego i grupno, nacionalno i globalno.

O osvajanju svemira kaže Dyson da ne očekuje velike pomake u slijedećih 50-ak godina, ali da bi to moglo doći na red u slijedećih stotinjak godina. To je drugačije od nada, koje su obilježile njegovu generaciju, 1960-ih godina kad je Apolo 11 sletio na mjesec, a A. Clarke i S. Cubrick snimili film “Odiseja u svemiru 2001.”. Tada su uistinu očekivali (a onda i mnogi mlađi, danas u pedesetima i šesdesetima) da će osvajanje svemira obilježiti slijedećih pola stoljeća.

Danas očekujemo da će slijedećih 50-ak godina biti usmjereno prvenstveno tome da sredimo stvari na Zemlji. A onda bi se zaista naš pogled ponovo mogao okrenuti prema Svemiru. Uz planiranje dugoročnih projekata, koji će trajati stoljećima, bez neposrednih pragmatičnih motiva.

20. srpnja 2014. (2014-07-28)

Share if you think that every paking lot shoudl look like this

Vidim da je ova slika popularna, pa malo razmišljanja o energetici koja se upravo rađa.

Recimo da imate električni automobil (njihovo vrijeme dolazi). Njihovi motori su učinkovitiji, Za manji auto i manje od 15 kWh (a to je manje od energetskog sadržaja litre i pol benzina) može biti dovoljno za preći sto kilometara.

recimo da ujutro dođete na posao i parkirate auto na parkiralištu s nadstrešnicom, na kojoj su FN paneli. Osam kvadratnih metara fotonaponskih panela čini vršnu snagu od jedan kilovata. Dok ste na poslu, ljeti paneli iznad vašeg auta mogu proizvesti 5-6 kWh,a i zimi često može 2-3 kWh. To može biti dovoljno, da se u istom autu vratite kući.

Ovo je naravno samo ilustrativno, jer će i FN paneli na vašoj kući naravno u isto vrijeme proizvoditi struju, koju ne trošite jer ste na poslu, i slati u mrežu, ili možda u rezervnu bateriju za vaš autek ili za potrošnju u kući navečer. 🙂

20. srpnja 2014. (2014-07-27)

SEKTOR ENERGETIKE I TRANSPORTA MORA POSTATI POKRETAČ HRVATSKOG GOSPODARSTVA

Predstavnici ORaH-a spomenuli su neke teme o kojima i na ovim stranicama govorimo, ali po našem sudu za sustavni ekologistički pristup još puno toga nedostaje.

Mirela Holy, predsjednica ORaH-a i Davor Škrlec, potpredsjednik ORaH-a i zastupnik u Europskom parlamentu, danas su u Tribini Grada Zagreba predstavili smjernice politika iz sektora energetike i transporta, stranke Održivi razvoj Hrvatske. Istaknuto je da Republika Hrvatska mora iskoristiti strategiju „Europa 2020 – europska strategija za pametan, održiv i uključiv razvoj“, te da je upravo, održiva, nisko-ugljična energetika jedna od tri ključne strateške gospodarske politike za postizanje samoodoržive i samostalne Hrvatske. Realizacijom održive energetske strategije Hrvatska će postati energetski neovisnija, ostvarit će se stabilan porast BDP i otvarati se nova radna mjesta. Razvoj novih tehnologija u području energetike i prometa ključna su komponenta uspješne održive energetske politike. (…)

17. srpnja 2014. (2014-07-26)

The Power of Nationalism : The Romantic Roots of the Antinuclear Energiewende in Germany

Jedan zanimljiv pregled o korijenima snažnog antinuklearnog raspoloženja, koje se postepeno razvilo u Njemačkoj. Dat je dobar pregled raznih idejnih strujanja koja su utjedala na raspoloženje i događaje.

Upitno je međutim stavljanje “nacionalizma” u naslov, jer se radi o nekim nacionalnim specifičnostima, kakve imaju i druge nacije, a ne o varijacijama nacionalizma.

Njemački osjećaj “Heimata” (domovine) uključuje svijest i prihvaćanje velikih regionalnih raznolikosti, koje unutar njemačke nacije postoje. Gledajući izvana, pažnju prvenstveno privlači osjećaj za red i disciplinu u centraliziranoj državi, ali to je bilo dominantno samo u relativno kratkim periodima njemačke povijesti. Federalno uređenje Zapadne Njemačke nakon drugog svjetskog rata pokazalo se kao uspješan spoj jedinstva u različitosti, “dijalektičke sinteze” koja dobro funkcionira, smanjujući osjećaj raskola između pojedinca, zajednice, društva i države. U istom smislu išle su i društvene institucije radničkog suupravljanja i socijalnog pqartnerstva.

Važan je slijedeći uvid: »Moguće je također uočiti u Energiewende izraz Heimata, “osjećaja zajedništva” i komunitarnih inpulsa. To je možda najvažniji primjer političkih pokreta zasnovanih na zajednici. Energiewende je zaprepašćujuće uspješan model pokreta koji je pogonjen odozdo i širi se prema gore, sa širokom podrškom u cijelom političkom lijevo/desnom spektru.«

Taj čimbenik često promiče stranim promatračima, koji u borbama oko energetske strategije vide samo razne koncepcije među političkim elitama i interese raznih lobija posebnih interesa.

Antinuklearne aktiviste pitali su “pa kako vi mislite da bismo mogli bez nuklearne energije?”. Oni su odgovorili “Pa, imamo neke ideje”, i onda za te ideje zaista zadobijali potporu u lokalnim zajednicama i počeli ostvarivati tisuće malih projekata. Ljudi su vidjeli da to funkcionira. Lokalne inicijative povezivale su se i postajale sve ambicioznije. I tako je došlo do toga, da su sve političke stranke morale prihvatiti načela pokreta energetskog zaokreta (jedina koja je ostala rezervirana, liberalna, ispala je 2013. iz Bundestaga).

Provedba politike poticanja obnovljivih izvora dovela je i do značajne društveno-ekonomske promjene, jer većina od oko 75.000 MW elektrana na nove obnovljive izvore u vlasništvu je energetskih kooperativa, koje imaju oko osam milijuna članova, pojedinih građana i jedinica lokalne samouprave. Oni tako postaju važni akteri ekonomskoga života, razbijajući monopol velikih elektroprivrednih kompanija. Novac koji se izdvaja za poticaje iz cijene kilovatsata koju plaćaju potrošači vraća se građanima, a ne odlazi velikim kompanijama i bankama, pa zato nema velikog otpora.

17. srpnja 2014. (2014-07-25)

Making wire-free future

Na Nikolu Teslu i njegove neostvarene zamisli često se pozivaju razni čudaci, iznoseći neostvarive, nemoguće i mistične ideje, kao i teorije zavjere. Na kraju filma “Tajna Nikole Tesle” bankar mu odbija dalje financiranje kad shvaća da bi njegove ideje mogle osigurati besplatnu energiju za sve (i time bankama oduzeti zaradu).

Iza ovoga, međutim, stoji tim istraživača iz slavnog Masachusetts Institute of Technology (MIT).

»More than a century ago, engineer and inventor Nikola Tesla proposed a global system of wireless transmission of electricity — or wireless power. But one key obstacle to realizing this ambitious vision has always been the inefficiency of transferring power over long distances.

Near the end of the last decade, however, a team of MIT researchers led by Professor of Physics Marin Soljacic took definitive steps toward more practical wireless charging. (…)«

17. srpnja 2014. (2014-07-24)

Nutritional, food safety benefits of organic farming documented by major study

Organski uzgojena hrana (voće, povrće i žitarice) ima niz nutricionističkih, zdravstvenih i ukusnih prednosti pred konvencionalnom, pokazala je dosad najopsežnija meta-studija, objavljena u BRitish Journal of Nutrition. Analizirana su 343 prethodno objavljena recenzirana znanstvena rada.

Sadržaj antioksidansa je veći za 18 do 69 posto. Veći je sadržaj fenola i polifenola, koje biljka proizvod za zaštitu protiv štetnika, a koji su kod ljudi korisni za prevenciju bolesti srca i nekih tumora. Jednake koristi za zdravlje postižu se uz niži unos kalorija. Dvaput je niži sadržaj kadmija.

Ova analaiza znatno je opsežnija nego prethodne analize koju su proveli UK Food Standards Agency 2009. i tim sa sveučilišta Stanford 2011., po kojima nisu nađene zdravstvene prednosti organske hrane.

17. srpnja 2014. (2014-07-23)

India Targets 35% Renewable Energy Share In Installed Capacity Mix By 2050

Još nešto o novoj indijskoj energetskoj strategiji. Planira se da će Indija 2050. godine imati instalirano 1.338 GW elektroenergetskih potencijala, nasuprot današnjih svega 250 GW. Od toga, 455 GW bi bili obnovljivi izvori.

Plan “Desert Power India” predviđa gradnju 271 GW solarnih i 29 GW vjetrenih elektrana u pustinjama na sjeveru i zapadu zemlje. Time bi bilo iskorišteno oko 10% površine tih pustinja. Opsežni prikaz projekta (pdf, 231 str.) vidi na: http://www.powergridindia.com/_layouts/PowerGrid/WriteReadData/file/ourBusiness/SmartGrid/desert_power_india.pdf .

Planira se 30 GW pučinskih vjetroelektrana, te 125 GW svih vrsta elekrana na obnovljive izvore u područjima van pustinja i morske površine (solarne, vjetar, biomasa, male hidroelektrane idr.). Predviđena je i gradnja potrebnih dalekovoda.

[Indija je vrlo velika ali i vrlo gusto naseljena, sa čak 400 stanovnika na kvadratni kilometar. Prostor je ograničavajući faktor za obnovljive. Ipak Njemačka, koja je devet puta manja i ima znatno manji potencijal bar kad se radi o suncu, ima danas instalirano oko 75 GW obnovljivih i planira to znatno povećati. Njemačke tvrtke su također pokrenule Industrijsku inicijativu “Desertec” za istraživanje i razvoj proizvodnje električne energije u pustinjama. Imali su na umu prvenstveno Saharu, ali razmatraju se i i drugi pustinjski predjeli. Vidi članak “Desert Power 2050: Perspectives on a Sustainable Power System for EUMENA”, http://www.dii-eumena.com/publications/desert-power-2050.html . Također i Saudijska Arabija razmatra gradnji velikih solarnih i vjetrenih kapaciteta.]

15. srpnja 2014. (2014-07-22)

BRICS establish $100bn bank and currency reserves to cut out Western dominance

Čelnici pet velikih država nazvanih “izranjajuće ekonomije” (emerging economies), na svojem šestom sastanku u Fortalezi (Brazil), dogovorili su korak koji bi mogao bitno promijeniti svjetske ekonomske odnose.

Zemlje poznate po kratici BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) obuhvaćaju 42% svjetskog stanovništva, 20% BDP-a u tekućim dolarima i 30% u paritetu kupovne moći (uz visoke stope rasta) te 17% globalne trgovine i 11% investicija.

Stvorili su zajedničku “Novu razvojnu banku” s početnim kapitalom od 100 milijardi USD, te rezervni fond za osiguranje stabilnosti valuta (BRICS Contingent Reserve Arrangement, CRA) u koji izdvajaju još sto milijardi. Time ugrožavaju svetsku dominaciju američkog dolara kao osnovne svjetske valute i zapadnih financijskih institucija (uključujući i IMF i WB, kojima dominiraju SAD i druge zapadne sile).

Razvojna banka financirat će infrastrukturne i održive razvojne projekte, a rezervni fond smanjiti ugroženost nacionalnih ekonomija od kriza na globalnim financijskim tržištima. Neki to nazivaju “mini-IMF” (vidi: http://www.zerohedge.com/news/2014-07-15/brics-announce-100-billion-reserve-bypass-fed-developed-world-central-banks).

BRICS u zajedničkom priopćenju izražava nezadovoljstvo što se reforme IMF, dogovorene 2010., ne provode, te pozivaju da se bitno promijeni raspored glasačkih prava.

Moguće je širenje članstva drugim zemljama “izranjajućih ekonomija”, kao što su Meksiko, Indonezija i Argentina, kad smanje teret dugova.

Rusija također predlaže stvaranje energetskog saveza, koji bi uključivao zajedničke rezerve goriva i osnivanje zajedničkog Instituta za energetsku politiku [nešto slično International Energy Agency koja radi za zemlje OECD-a].

Potpisani su također dokumenti o suradnji državnih agencija za poticanje izvoza i o suradnji na poticanju inovacija.

Jedan komentator kaže da je ovo »početak konačne faze propadanja zapada« (rt.com/op-edge/172580-brics-counterbalancing-west-latin-america/ ), a drugi kaže da dolaru kao monetarnom vladaru svijeta daje još 2-3 godine.

Ključnu ulogu ima osovina Rusija-Kina. Osim ekonomske, udruživanje ima i geostratešku ulogu. Oni mogu zemljama u razvoju ponuditi alternativu »Američkom, Europskom, Britanskom, Izraelskom imperijalizmu«.

[Hoće li to stvarno biti napredak? Hoće li Rusi i Kinezi biti bolji gospodari? – Opet, konkurencija sama po sebi trebala bi dobro činiti.]

Vladimir Putin je rekao da je ovo dio »sustava mjera koje će pomoći zlostavljanje zemalja koje se ne slažu s nekim vanjskopolitičkim odlukama SAD i njenih saveznika«.

[Rusija upravo i geostrateški izaziva Europsku uniju i SAD u sukobu u Ukrajini. Borba za utjecaj vodi se u Središnjoj Aziji. Brazil, kao najveća zemlja Latinske Amerike, u kojoj dominiraju ljevičarske vlade (vidi: http://lemondediplomatique.hr/nestanak-latinskoamericke-desnice/), predvodi regionalne inicijative za smanjivanje utjecaja SAD.]

15. srpnja 2014. (2014-07-21)

US solar duty violated trade rules, WTO finds

Komunistička Kina nije prekršila pravila slobodne trgovine, nego neoliberalna Amerika! 😀

Zanimljiv preokret u trgovinskom ratu između SAD i Kine oko fotonaponskih panela.

Svjetska trgovinska organizacija presudila je, da su kaznene carine, koje su SAD uvele na uvoz FN panela iz Kine krajem 2012., protivne pravilima WTO, koja štite slobodnu tržišnu utakmicu.

Odbacili su argumente SAD da su one uvedene jer kineske tvrtke navodno uživaju državne potpore koje su im omogućavale uništavanje konkurencije dampinškim cijenama.

Naprotiv, prosudio je WTO, SAD su te koje protivno pravilima štite svoju proizvodnju.

Paralelni rat, koji se vodio između Kine i EU, završen je prošle godine kompromisom.

Fotonaponska industrija u svijetu ušla je početkom 2011. u razdoblje snažne turbulencije, jer je ponuda na globalnom tržištu prerasla potražnju. Do kraja 2013. mnoge su tvrtke propale (pa i u samoj Kini). Sad se situacija smirila i oni koji su preživjeli očekuju novu ekspanziju.

Predstavnik SAD rekao je da će pažljivo razmotriti sve opcije, te da će »poduzeti sve primjerene korake da da osiguraju da američke pravne mjere protiv nepoštenih subvenciju ostanu jake i učinkovite«.

Istovremeno, pred WTO teče proces o tužbi SAD protiv Indije zbog pretekcionističkih mjera zaštite indijske solarne industrije.

Sjetimo se “zlatnog pravila”: “Tko ima zlato, određuje pravila”.

15. srpnja 2014. (2014-07-20)

Hrvatska bi mogla plaćati 50.000 eura penala – dnevno

Više puta smo pisali o velikom potencijalu uštede energije za grijanje i hlađenje u zgradarstvu, kroz standarde niskoenergetske kuće za nove građevine i energetsku obnovu starih zgrada. (vidi članak na blogu u kolovozu 2013. “Energetsko certificiranje zgrada: dobro za sve!”,https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/08/28/energetsko-certificiranje-zgrada-dobro-za-sve/ )

Više puta smo pisali o velikom potencijalu uštede energije za grijanje i hlađenje u zgradarstvu, kroz standarde niskoenergetske kuće za nove građevine i energetsku obnovu starih zgrada. (vidi članak na blogu u kolovozu 2013. “Energetsko certificiranje zgrada: dobro za sve!”,https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/08/28/energetsko-certificiranje-zgrada-dobro-za-sve/ )

U Hrvatskoj se i oko pedeset stvore veliki problemi u realizaciji. Program obnove javnih zgrada pokrenut je 2012., ali događa se ono kod nas omiljeno: gomilanje problema u primjeni.

Ovo bi mogao prvi slučaj da će Hrvatska morati plaćati penale Europskoj uniji zbog neizvršenih preuzeti obaveza. A bit će ih sigurno još.

Nisu međutim krivi samo političari i birokracija. Političari ne uspievaju objasniti građanima zašto se neke mjere uvode (jer im ni samima nije jasno, osim ta to traže oni gnjavatori iz Brisla), a u javnosti uvijek prevladava negativizam: svaka se mjera vlade a priori dočeka “na nož”, kao totalni kretenizam i želja da se građani “ogule”. Sjetimo se npr. histeričnih reakcija na uvođenje energetskih certifikata.

Na to ukazuju i 74 komentara koja su se skupila uz ovaj tekst. Doslovce svi su negativistički, nijedan ne prilazi sa stavom »ajmo vidjet što bi se moglo učiniti da se u slijedećih godinu i pol situacija poboljša«. Nijedan od komentatora očito nema pojma o problematici (štednja energije, smanjivanje uvozne ovisnosti, smanjivanje emisije stakleničkih plinova, radna mjesta u graditeljstvu…). Postoje razlike usmjerenosti negativne energije: jedan protiv ove komunjarske vlade (koja je kriva i za ćirilicu u Vukovaru idr.), drugi protiv političara općenito, treći protiv bankara i tajkuna, a četvrti protiv despoteske Europske unije koja narušava naš suverenitet. Ili, dakako, neka kombinacija navedenih oblika.

15. srpnja 2014. (2014-07-19)

Record offshore wind deal boosts global renewables investment

Globalne investicije u obnovljive izvore porasle su u drugom kvartalu 2014. na 63,6 milijadi USD, što je povećanje od 33% u odnosu na prvi kvalrat, prema posljednjim podacima koje je objavio Bloomberg New Energy Finance.

Najveće investicije u tijeku jednog tromjesječja bile su u drugom kvartalu 2011. i iznosile su 78 milijardi USD. Nije došlo do pada nove instalirane snage, jer je pala cijena po jedinici snage.

Povećanje se odnosi na niz velikih projekata u vjetrene i solarne elektrane snage više stotina megavata, kao i na valiku aktivnostu u instalaciji malih krovnih fotonaponskih elektrana.

Najveća nova insvesticija je 3,8 milijardi USD u pučinsku vjetroelektranu Gemini u Sjevernom moru, ispred obale Nizozemske. To je dosad najveća pojedinačna investicija u obnovljive.

U Izralu je sklopljen ugovor o gradnji solarne termoelektrane Ashalim I, snage 121 MW, koja će koštati 818 milijuna USD.

Na vrhu po investicijama je ponovo Kina, sa investicijama od 19,3 milijarde USD. Europa je investirala 14 milijardi, SAD 10,6 milijardi. Japan 7,7 milijardi USD.

Ulaganje u male fotonaponske elektrane poraslo je za 41% u odnosu na drugi kvartal 2013. i iznosilo 2,12 milijardi dolara.

14. srpnja 2014. (2014-07-18A)

Energoatom welcomes choice of vendor

Ukrajina će se u energetici i dalje snažno oslanjati na nuklearnu energiju, održavajući postojeće reaktore i gradeći nove, uz mogućnost da Westinghouse i druge zapadne kompanije preuzmu neke poslove od Rusije. Ali nije obvezno – izabrat će bolju ponudu, kaže ministar energetike.

14. srpnja 2014. (2014-07-18)

Legal Victory For Rooftop Solar, And Distributed Solar

Sudska presuda u američkoj državi Iowa koja znači veliku pobjedu za solarnu energiju u malim (krovnim) elektranama. Trebala bi također obradovati libertarijance i druge poklonike slobodnoga tržišta. sud je odlučio (a američko se sudstvo zasniva na presedanima, pa se drugi na ovu odluku mogu pozivati) da nezavisni proizvođač može narušiti monopol elektrodistribucijske tvrtke na nekom području, koji je bio neugrožen više od stotinu godina (pa i kod nas, takvi proizvođači zasad prodaju struju jedino HEP-u).

O čemu se radi? Prikazat ćemo na tipičnom primjeru.

Recimo da na svoj krov instalirate solarnu elektranu od 10 kW. Priključeni ste na mrežu, ali ne dobivate povlaštenu cijenu za isporučenu struju. Vaši paneli proizvode preko dana, kad niste kod kuće, a navečer, kad trošite struju, oni ne proizvode. Struju možete isporučiti samo lokalnoj Elektri, po nekoj cijeni koju vam ponude, te od nje također kupovati (doduše, ugradnja baterija, kojima jako padaju cijene, može vas učiniti puno neovisnijim).

No, recimo da se na stotinjak metara od vaše kuće nalazi supermarket. On troši puno električne energije, a ponajviše ljeti oko podneva. Vi im možete predložiti, da otkupljuju dio potrebne struje od vas i ponuditi im nešto nižu cijenu od one koju oni plaćaju Elektri. Tehnički problemi nisu veliki, jer treba instalirati samo jednu žicu i sve je na niskom naponu. Struja se troši blizu mjesta proizvodnje i izbjegavaju svi troškovi prijenosa i distribucije.

Ova presuda znači da će pojedinci i poduzeća u SAD moći sklapati takve angažmane, nasuprot monopolima koje su pojedine “elektre” imale na pojedinom području više od stotinu godina.

U tom smislu smo u našem članku “Izranjajuća harmonija velikog i malog…” (https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/analize/izranjajuca-harmonija-velikog-i-malog-u-elektroenergetici/) govorili o budućem sustavu, koji će se zasnivati na lokalnim mikromrežama. Naravno da će mreže distribucije i prijenosa ostati, dapače, sve možda do nivoa EUMENA (Europa – Srednji Istok – Sjeverna Afrika) supermreže, ali njihova će se uloga bitno promijeniti.

14. srpnja 2014. (2014-07-17)

Australia drying caused by greenhouse gases, study shows

Grupa istraživača iz Princetona (SAD) razvila je složeni klimatski model, koji je primjenjen na analizu kretanja vremenskih prilika u raznim regijama. Najzanimljiviji rezultat jest zaključak, da je dugotrajni pad padalina u jugozapadnoj Australiji uzrokovan rastom globalnim zagrijavanjem i stanjivanjem ozonskoga sloja, koje uzrukuje čovjek.

Provjereni su razni prirodni uzroci, kao vulkani, erupcije i promjene u zračenju Sunca. Oni ne mogu objasniti trend pada u posljednja četiri desetljeća. Opadanje padalina nastavit će se tijekom ovog stoljeća.

Model će dalje biti upotrebljen na analizu trenda učestalih suša u Sjevernoj Americi.

[Aktualna australijska vlada desnoga centra dobila je izbore na strategiji, koju otada i provodi iako ne bez otpora, da Australija kao veliki proizvođač i izvoznik ugljena ne smije podržavati mjere za smanjivanje emisija stakleničkih plinova i za razvoj obnovljivih izvora energije.]

Članak Reutersa “Climate change signals the end of Australian shiraz as we know it ” (http://planetark.org/wen/71859) posvećen je ugroženosti uzgoja vinove loze u Australiji, na koju su već upozorile i druge analize. Proveden je i eksperiment o tome kako bi uzgoj mogao izgledati za 30-50 godina.

13. srpnja 2014. (2014-07-16)

Virtual Power Plants

Termin “negawat” bio je smišljen za označavanje dobitka od štednje energije: ako se ista potreba, umjesto snagom od 10 MW, može zadovoljiti s 9 MW, učinak je isti kao da je instaliran dodatni megavat snage. (Jedna stara parola kaže: najvažnija energija je ona u ljudskom mozgu.)

Tako i “virtualne elektrane” nemaju veze s video igrama. Riječ je o naprednom upravljanju resursima, tako da se njihovim kombiniranjem postiže optimum.

Razvoj tržišta električne energije ubrzava se u smjeru većeg oslanjanja na distribuirane energetske resurse (DER). Razvijaju se i šire strategije za upravljanje tom rastućom dvosmjernom kompleksnošću. Jedna od takvih strategija je virtualna elektrana (virtual power plant, VPP). U bitnom, VPP može kombinirati bogatu raznolikost nezavisnih resursa u mrežu kroz sofisticirano planiranje, popisivanje i dražbu usluga zasnovanin ha DER.

VPP proširuju koncept “pametnih mreža”, uz korištenje distribuirane proizvodnje i upravljanja potrošnjom, da bi se postigla sinergija u podjeli mrežnih resursa. Osobito razvoj VPP potiče razvoj određivanja cijene električne energije u realnom vremenu.

Navigant Research, u osnovnom scenariju, predviđa da će ukupni godišnji prihodi na malo VPP-a porasti sa 1,1 milijardi USD godine 2014. na 5,3 milijardi godine 2023..

12. srpnja 2014. (2014-07-15)

Group Representing Half A Billion Christians Says It Will No Longer Support Fossil Fuels

Vijest zanimljiva osobito za SAD, jedinu zemlju u svijetu u kojoj postoji značajni društveni pokret poricatelja klimatskih promjena (“Tea Party”). Taj pokret je desno krilo republikanaca – konzervativci kojima je vjera vrlo važna.

Svjetsko vijeće crkava (WCC), globalna konfederacija 345 crkava s pola milijarde vjernika, objavila je u četvtak da će povući sve svoje investicije u fosilna goriva. Ta je odluka donesena na sastanku Glavnog odbora u Ženevi, gdje se diskutiralo o etičkim načelima u investiranju. Preporučeno je svim članicama da postupe jednako. Neke su već ranije to učinile

WCC okuplja protestantske, neke pravoslavne i druge krćanske crkve, kao što su Church of England (25 milijuna pripadnika, devet milijardi dolara investiranoga novca) i etiopska pravoslavna Tewahado crkva (48 milijuna).

Rimokatolička crkva, kroz izjave posljednje trojice papa, izražava veliku skrb za okoliš i poticaje za obnovljive izvore energije.

11. srpnja 2014. (2014-07-14)

Modi accelerates solar revolution, doubles tax on coalModi accelerates solar revolution, doubles tax on coal

Opet o elektroenergetici Indije, o čemu smo prenijeli vijesti jučer i prekjučer, uz nedavni članak na blogu.

Nedavno izabrana indijska vlada Narendre Modija najavila je niz inicijativa za poticanje solarne energije, koje će biti djelomično financirane udvostručenjem poreza na ugljen. Ističu ambiciozne ciljeve za male, velike i van-mrežne solarne elektrane.

U svom prvom prijedlogu proračuna, Modijeva vlada najavljuje, umjesto dosad građenih “ultra mega” termoelektrana na ugljen od po 4.000 MW snage, seriju “ultra modernih” solarnih fotonaponskih elektrana u četiri indijske pustinje.
Također će se sagraditi 100.000 punpi za vodu pokretanih solarnom energijom u područijam gdje nema električne mreže.
Na kanalima za navodnjavanje gradit će se serija solarnih postrojenja od po jedan megavat, smanjujući istovremeno isparavanje vode.

Te su mjere ključne da bi se ispunio plan, koji je postavila prethodna vald,.a da se instalira 20.000 MW solarnih do 2022.. Modi međutim želi i višestruko povećati taj plan. [Njemačka, mnogo manja i s mnogo manje sunca, danas ima instarlirano 35.000 MW.]

Bloomberg New energy Finance procjenjuje, u izvještaju objavljenog prošlog tjedna, da Indija može instalirati više od 200.000 MW solarne do 2030., jer će velike solarne u Indiji do 2020. biti jeftinije od TE na ugljen [računajući naravno LCOE, tj. prosječnu cijenu proizvodnje u životnom vijeku].

O istoj temi: India announces energy measures in its 2014 budget

10. srpnja 2014. (2014-07-13)

More efficient fuel cells under developement by engineers

Solarni paneli trebaju sunce. Vjetrene turbine trebaju vjetar. Društvo treba načine da skladišti i distribuira alternativnu energiju. Gorive ćelije to mogu činiti. Ali njihove kemijske reakcije još uvijek posve ne razumijemo. istraživači proučavaju visokoučinkovite solid-oxide gorive ćelije. Koristeći sinhrotron, snimaju proces konverzije na nivou atoma. Saznanje zašto ćelija radi dobro (njezini atomski defekti objašnjavaju njezinu električnu učinkovitost) vodit će do još boljih gorivih ćelija – i učiniti alternativne energetske sustave primjenjivijim.

[Goriva ćelija elektrokemijskim procesom proizvodi električnu energiju iz goriva, obično vodika ili metanola, i kisika. Događa se oksidacija, ali nema “gorenja”. sličan proces kao u bateriji, samo što se gorivo može kontinuirano dovoditi. Proizvodnja vodika bit će možda masovan način skladištenja energije dobivene iz obnovljivih izvora, jer se vodik lako skladišti i prenosi, uvelike prilagodbom postojeće infrastrukture za prirodni plin.]

10. srpnja 2014. (2014-07-12)

Survey Says: Solar Power Has Bright Future in India

Nedavno smo na blogu objavli tekst “Indija: nova vlada stavlja solarnu u središte energetske politike” (https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/05/31/indija-nova-vlada-stavlja-solarnu-u-srediste-energetske-politike/), a jučer ovdje prenijeli poveznicu o problemima termoelektrana na ugljenu Indiji.

Ovaj članak prikazuje opsežno istraživanje javnog mnjenja među potrošačima električne energije. Nešto manje od polovice ispitanika smatra da je za Indiju razvoj solarne elektrike “vrlo važan”. Nema bitne razlike između komercijalnih potrošača (industrije) i kućanstava. Velika većina podržava vladine subvencije za solare i vjetar, ali ne za ugljen i nuklearnu.

9. srpnja 2014. (2014-07-11)

Using sand to improve battery performance

Svakodnevno ima vijesti iz područja istraživanja i razvoja baterija za električna vozila, elektronske uređaje i stacionarnih. »To je Sveti Gral: jeftin, neotrovan, za okoliš prijateljski način za proizvodnju visokoučinkovitih anoda za litij-ionske baterije.« Grupa istraživača fokusirala se na mogućnost da se grafit u proizvodnji anoda zamijeni zrcnima silicija veličine nanometra.

Silicon sponge improves lithium-ion battery performance

Još jedna varijacija na istu temu.

A ne smije se zanemariti ni stalna nastojanja da se unaprijedi današnja tehnologija solarnih ćelija:

Solar energy gets a boost: ‘Singlet fission’ can increase solar cell efficiency by as much as 30 percent

9. srpnja 2014. (2014-07-10)

ritish Crown Estate plans up to 10 GW of offshore wind by 2020.

Tehnologija pučinskih (off-shore) vjetroelektrana još je u razvoju. Potencijal je osobito velik Sjevernom moru (program “Nort Sea Grid” sa vjetroelektranama ukupne snage 150 GW), Aktualni razvoj međutim sporiji je nego što se očekivalo. Njemačka je smanjila predviđanja za 2020.. Velika Britanija danas ima najveće instalirane kapacitetu u svijetu od 3,7 GW. Prethodna procjena je bila da će do 2020. biti instalirano 16 GW, a sad je to smanjeno na 9 do 10.

9. srpnja 2014. (2014-07-9)

Indian power plants run out of coal and raise imports by 14%

Često spominjemo Indiju i njene elektroenergetske probleme. Indija je danas po potrošnji električne energije po stanovniku na jednoj petini nivoa Kine odnosno jednoj desetini Europe (i jednoj dvadesetini SAD). To treba povećati, ali kako? Grade velike TE na ugljen (po 4.000 MW), ali koliki su još potencijali rasta?

Mnoge TE na ugljen u Indiji imaju zalihe ugljena za manje od jednog tjedna proizvodnje. Domaća proizvodnja raste sporije od potrošnje. Očekuje se da će ove godine uvoz kamenoga ugljena porasti za 14%, na 152 milijuna tona. Očekuje se da će monsunske kiše biti solabije nego inače, što će smanjiti proizvodnju hidroelektrana.

Za ilustraciju nivoa problema koji stoje pred Indijom: 150 milijuna tona ugljena dovoljno je za proizvodnju oko 450 milijardi kilovatsati električne energije. Da bi dostigla nivo potrošnje po stanovniku koji danas ima Kina, morala bi povećati proizvodnju za oko 2.500 milijardi kilovastati.

8. srpnja 2014. (2014-07-8)

Što zna dete što je 18 mjeseci… 🙂

»U TE Sisak 2009. godine započela je izgradnja plinskog kombi kogeneracijskog postrojenja BLOK C 230 MWe + 50 MWt. Očekivano puštanje u pogon novog postrojenja je početkom 2013. godine.«

Ovo i danas (upravo pogledah) stoji na sajtu HEP-Proizvodnje.

Posljednja najava koju sam vidio jest da je očekivano puštanje u pogon u lipnju 2014.. I opet ništa.

E sad, HEP je u vlasništvu države, donio je pristojan prihod proračunu 2013.. A grade Rusi, po posebnom ugovoru, kao naknada za klirinški dug SSSR-a Jugoslaviji. Ne bi li to zakašnjenje od godinu i pol zasluživalo da se Vlada time pozabavi? Umjesto beskonačnog histeriziranja kako su HE Ombla i TE Plomin C, koji se tek planiraju, nacionalni interes?

Ili postoje pak vrlo jaki interesi, da se kasni? I istovremeno jadikuje kako puno struje uvozimo? A ne spominje da od 2009. ni TE Sisak (postojeća dva bloka) i TE Rijeka gotovo uopće ne rade? Nego se samo mahnita kako moramo graditi nove TE, a ovamo imamo skoro 1000 MW van pogona (ne radi ili kasni gradnja)?

3. srpnja 2014. (2014-07-7)

– EU unveils new recycling targets, landfill ban

Janez Potočnik, povjerenik EU za okoliš, predstavio je jučer prijedlog ciljeva EU za postupanje s otpadom do 2030. godine.

Predložena je obaveza da 2030. mora biti reciklirano 70% komunalnog otpada i 80% ambalažnog otpada. Ističe, da je to i ekonomski interes, da se resursi ponovo koriste.

Predložena je također zabrana odlaganja papira i plastike na odlagališta do 2025. godine, te smanjivanje otpadaka hrane za 30%.

Tekući cilj za 2020. je recikliranje 50% otpada, ali većina zemalja neće ispuniti tu obavezu. Godine 2012., članice EU reciklirale se samo 27% komunalnih otpada, a više od trećine odlagale na odlagališta. Njemačka je najbliža cilju, jer je 2012. reciklirala 47%, a potpuno je obustavila spaljivanje optada. Rumunjska je spaljivala 99% komunalnog otpada.

Grupe za okoliš daju suzdržanu pohvalu ciljevima. »Najviši prioritet treba biti izbjegavanje nastajanja otpada, s ambicioznijim ciljevima smanjivanja«, rekao je Benedek Javor, glasnogovornik Zelenih u Europskom parlamentu.

Prijedlog mora dobiti podršku Europskog parlamenta i nacionalnih vlada prije nego postane zakonom.

3. srpnja 2014. (2014-07-6)

‘Green buildings’ have potential to improve health of low-income housing residents

U časopisu “Environmental Science & Technology” grupa autora objavila je studiju “Indoor Air Quality in Green Vs Conventional Multifamily Low-Income Housing”.

Trend ka “zelenoj gradnji” obično je povezan s brigom za okoliš korištenjem materijala prijateljskih za okoliš i tehnika štednje energije. Te metode su također usmjerene na poboljšanje ljduskog zdravlja. Znatno su smanjene razne onečišćujuće tvari u zraku u stanovima.

Autori studije izvještavaju da se stanari zaista osjećaju bolje. U slučaju koji su istraživali u Bostonu, neki zdravstveni problemi smanjili su se kod ljudi koji su preselili u zelene zgrade, iako se se radi o javno financiranim zgradama s jeftinim stanovima. Pojave tzv. “sindroma bolesnih zgrada” smanjene su za 47%.

3. srpnja 2014. (2014-07-5)

Putting a price tag on the 2 degree Celsius climate target

Grupa znanstvenika iz Međunarodnog instituta za primjenjene sistemske analize (International Institute for Applied Systems Analysis), na čelu sa Davidom McCollumom, objavila je u časopisu “Climate Change Economics” studiju “ENERGY INVESTMENTS UNDER CLIMATE POLICY: A COMPARISON OF GLOBAL MODELS”.

Da bi se globalno zatopljenje zbog povećane koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi zadržalo na dva stupnja celzija do 2100., nužno je drastično transformirati današnji energetski sustav. Da bi se to postiglo, potrebno je, do 2050. godine, povećati globalne godišnje investicije za 800 milijardi dolara u odnosu na sada planirane. Veći dio toga mogao bi doći od preusmjeravanja postojećih subencija i investicija s fosilnih goriva i s njima povezanih tehnologija. Globalne subvencije za fosilna goriva danas iznose oko 500 milijardi dolara godišnje.

Studija je dio šireg istraživačkog projekta u okviru EU, koji istražuje posljedice i mjere klimatskih politika. Studija sumira rezultate šest različitih modela.

Investicije u “čistu energiju” danas iznose oko 200 do 250 milijardi USD godišnje. Prema već usvojenim klimatskim politikama raznih zemalja, to će biti povećano na oko 400 milijardi. Međutim, za postizanje cilja da prosječna temperatura ne poraste više od dva stupnja celzija, bit će potrebno oko 1.200 milijardi USD godišnje.

Investicije u snabdjevanje energijom i infrastrukturu karakterizirane su dugoročnim vijekom, 30 do 60 godina pa i više. Zato je i inercija velika. zato je važno koje će odluke o investicijama u energetiku biti donesene u slijedećih nekoliko godina, istakao je direktor energetskog programa IIASA Keywan Riahi.

[Neke napredne zemlje, kao Njemačka ili Francuska o čijem smo “energetskom okretu” prekjučer pisali na blogu, ozbiljno shvaćaju ta upozorenja. Druge, zaostale zemlje ekonomske ali i intelektualne periferije, kao npr. Hrvatska, ponašaju se kao da ih se sve to ništa ne tiče. Zašto bismo se gnjavili ulažući novac u korištenje sunca koje sije i vjetra koji puše u Hrvatskoj, kad možemo uvoziti ugljen iz Australije? Zašto bismo brinuli o klimatskim promjenama, kaj to nas briga, imamo mi puno važnijih tema!]

Najveće investicije bit će potrebne u zemljama brzog razvoja u Aziji, Latinskoj Americi i Sub-saharskoj Africi. »Investicije u energetiku u tim zemljama bi svakako trebale znatno rasti. Ali ako smo ozbiljni o suzbijanju klimatskih promjena, moramo naći puteve da preusmerimo više investicija u te ključne regije«, rekao je Enrico Mattei, glavni koordinator EU projekta LIMITS u okviru kojeg je napravljena i ova studija.

2. srpnja 2014. (2014-07-4)

Supercomputer tackles grid challenges

Američki Nacionalni laboratorij za obnovlju energiju (NREL) razvio je Energy Systems Integration Facility (ESIF), koji omogućava složene analize budućeg razvoja elektroenergetskog sustava. Radi na superračunalu Peregrine, koje izvodi milijun milijardi operacija u sekundi. Ogromna brzina je potrebna za analizu sustava, koji će, umjesto nekoliko velikih elektrana i velikog broja potrošača, biti zasnovan na decentraliziranim izvorima i “pametnim mrežama”, upravljanjem proizvodnje i potrošnje milijuna jedinica u realnom vremenu.

»Kako se industrija razvija ka integraciji svih tih obnovljivih, “big data” je ključni dio slagaljke«, kaže direktoricia ESIF-a za poslovni razvojMartha Symko-Davies. Moguće je varirati razne uvjete i gledati što bi se događalo, optimizirajući sustav. Izazov je prihvat u mrežu distribuirane isprekidane proizvodnje solarnih i vjetroelektrana. Moguće je postići čak i pouzdaniji sustav, nego što što je aktualni, u kojem je mreža jednosmjerni sustav prijenosa.

»ESIF će biti glavni fokus Ministarstva energetike SAD za pomoć transformacije energetski sustav prema onom koji nam je potreban u 2030.«, rekao je ministar energetike Ernest Moniz. U manje od godinu dana postojanja, sustav se intenzivno koristi za brojne analize koje naručuju znanstvenici, vojska, industrija idr..

2. srpnja 2014. (2014-07-3)

EU states avoid green energy overhaul after court backs Swedish scheme

Europski sud pravde (ECJ) donio je 1. srpnja presudu da švedski zakon o poticajima za obnovljive izvore energije nije u suprotnosti s propisima Europske unije.

Švedska je odbila priznati nacionalne poticaje za električnu energiju proizvedenu u vjetroelektranama na otočju Aland, koje pripada Finskoj ali je pripojeno na elektroenergetsku mrežu Švedske.

Ranije su najave bile da će sud odlučiti kako je ova švedska mjera protivna europskim zakonima o zaštiti slobodne trgovine.

Niz drugih zemalja EU, koje imaju slične poticajne mjere za obnovljive unutar nacionalnih granica, mogu odahnuti nakon ove odluke.

Među njima je i Njemačka, koja je bila pod pritiskom Europske komisije zbog izuzimanja velikih industrijskih postrojenja, koja rade za izvoz, od plaćanja naknada za poticaje obnovljivim izvorima.

U novi njemački Zakon o obnovljivim izvorima (EEG), koji je Bundestag prihvatio prošlog tjedna, unesena su neka kompromisna rješenja.

Europska komisija stavlja naglasak na slobodnu trgovinu i ujednačavanje mjera poticaja obnovljivima u cijeloj EU, što u praksi znači pritisak na one zemlje koje imaju najsnažnije poticaje.

Njemački ministar gospodarstva Sigmar Gabriel i zamjenik generalnog direktora Europskog saveza za energiju vjetra (EWEA) Justin Wilkes izrazili su zadovooljstvo odlukom ECJ.

1. srpnja 2014. (2014-07-2)

Energija je nadohvat ruke

Portal obnovljivi.com piše:

U isto vrijeme dok je resorno Ministarstvo gospodarstva najavilo nastavak svoje istraživačke energetske politike u smjeru traženja novih zaliha nafte i plina, u Novinarskom domu je predstavljena studija «Energija nadohvat ruke», izrađena u okviru regionalnog projekta Unlocking the future koji provodi Heinrich Boell Stiftung, koja poziva na zelenu transformaciju uz pomoć korištenja obnovljivih izvora energije i povećanja energetske učinkovitosti.

Studija je na adresi: http://www.unlocking-the-future.com/media/boell/filer_public/1b/a7/1ba76def-8e38-4eda-b73c-ed74b9cdcb4d/hbs_energija_nadohvat_ruke_180614_web.pdf

1. srpnja 2014. (2014-07-1)

Njemački Bundestag je u petak, 27. lipnja, donio novi Zakon o obnovljivim izvorima energije (EEG). Zakon donosi niz promjena u odnosu na onaj iz 2000., koji je temelj Energiewende, te koji je doveo do spektakularnog rasta obnovljivih i neka njegova rješenja (kao feed-in tarifa) kopirana u desetinama zemalja. Razvoj fotonaponskih sustava bio je i puno brži nego što se očekivalo, dok je u razvoju pučinskih vjetroelektrana došlo do zastoja zbog tehničkih problema i kašenjanja u gradnji prijenosne mreže. Zakon sada treba usvojiti i Bundesrat, te će stupiti na snagu 1. kolovoza 2014..

Brojna nova rješenja u zakonu rezultat su složenih pregovora, započetih još u vrijeme pregovora o stvaranju vlade “velike koalicije” između CDU/CSU i SPD, nakon prošlogodišnjih izbora za Bundestag. Ozbiljne primjedbe dolazile su iz Europkse komisije zbog oslobađanja velikih tvornica koje rade za izzov plaćanja naknade za obnovljive, što se smatra narušavanjem načela slobodnoga tržišta.

Oporbeni Zeleni i Ljevica nezadovoljni su nizom promjena koje usporavaju rast obnovljivih. Međutim, ni protivnici “energetskog okreta” nemaju mnogo razloga za slavlje, jer ciljevi njemačke energetske strategije ostaju nepromijenjeni. Nikad nije ni bilo planirano, da subvencije za razvoj novih tehnologija ostanu zauvijek. Dugoročni cilj preobrazbe sustava ostaje: smanjenje ukupne potrošnje primarne energije za 50% do 2050. uz 60& pokrivenosti iz obnovljivih, a električne energije za 25% uz 80% iz obnovljivih.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s