studeni 2014

28. studenoga 2014. (2014-11-28)

Leaked: The Oil Lobby’s Conspiracy to Kill Off California’s Climate Law

Miroslav Ambruš Kiš prenosi ovu poveznicu uz opasku »Zanimljivo, strategija kako se naftaši i ugljenari misle boriti protiv kalifornijskog klimatskog zakona«.

»Well, as they say, it’s not paranoia if they really are out to delay, rewrite, or kill off a meaningful effort to reduce the build-up of carbon in the Earth’s atmosphere. A Powerpoint (MSFT) deck now being circulated by climate activists—a copy of which was sent to Bloomberg Businessweek—suggests that there is a conspiracy. Or, if you prefer, a highly coordinated, multistate coalition that does not want California to succeed at moving off fossil fuels because that might set a nasty precedent for everyone else.«

Kalifornija je izuzetak među državama u SAD po tome, što nije odustala od energetske strategije za smanjivanje potrošnje i razvoj obnovljivih, koju su SAD prihvatile nakon “drugog naftnog šoka”, naglog skoka cijena nafte 1979.. Vizualno upečatljiv dokaz napora iz prve polovice 1980-ih, korišten u više filmova, su velika polja vjetroagregata, stotine njih, u kalifornijskoj pustinju.

Međutim, sredinom 1980-ih cijene nafte na svjetskom tržištu naglo su pale, i SAD su likvidirale te programe i Amerikanci se uglavnom vratili starim navikama. Ne i Kalifornija (vidi: http://reneweconomy.com.au/2013/california-finds-clean-energys-magic-ingredient-ambition-83435 ). Vrlo spektakularan pokazatelj je potrošnja električne energije po stanovniku: ona u Kaliforniji u posljednjih 30-ak godina uopće nije rasla i danas je na polovici vrijednosti za SAD (oko 7.000 kWh/god vs. oko 13.000 kWh/god).

Intenzivno potiču i razvijaju obnovljive (vidi: http://www.sciencedaily.com/releases/2014/06/140610205520.htm ). Analiza potencijala pokazuje da je na krovovima stambenih i poslovnih zgrada u Kaliforniji moguće instalirati 24.000 MW fotonaponskih panela, a ekonomska isplativost (mrežni paritet) već je postignuta ili će biti za 2-3 godine (vidi: http://www.ilsr.org/projects/solarparitymap/ ). U 2013. izgrađeno je 1.000 MW, od toga polovica bez ikakvih državnih ili saveznih potpora (vidi: http://thinkprogress.org/climate/2014/01/02/3110731/california-rooftop-solar-2013/ ).

Briga zbog klimatskih promjena, naravno, pojačava važnost te strategije. Kalifornija godinama pati od velikih suša (http://theenergycollective.com/sbattaglia/337646/california-s-nightmare-comes-true-there-s-no-more-water), te postoje proračuni da će zbog globalnog zatopljenja biti i gore (vidi: http://thinkprogress.org/climate/2014/03/07/3370481/california-drought/ ). Žele učiti o efikasnom upravljanju vodnim resursima od Izraela (vidi: http://planetark.org/wen/71175 ). O povezanosti energetike i vodoprivrede vidi: http://www.sciencedaily.com/releases/2013/09/130905085915.htm. (Za crpljenje vode troše 19% električne energije i 30% prirodnoga plina.)

U Kaliforniji se također posljednjih godina vode žestoke borbe oko tehnologije frackinga (vidi: http://www.grupa22.hr/fracking-ratovi-u-kaliforniji/ ).

23. studenoga 2014. (2014-11-27)

Fracking In US Is Biggest Red Herring In The History Of Oil

Članak Jeremya Granthama, usredotočen na objektivnu situaciju, komplementaran je člank kojeg smo prikazali u prethodnom tekstu na ovoj stranici, kojeg je napisao jedan socijalni psiholog.

Povremeno se čuju sumnje, da je spektakularni rast korištenja tehnologije frackinga (hidrauličkog loma) u crpljenju plina i nafte u sjevernoj Americi (što još nitko u svijetu nije ponovio) zasnovan na staklenim nogama.

O tome piše Jeremy Grantham (http://en.wikipedia.org/wiki/Jeremy_Grantham), investitor čija tvrtka GMO ASSet Mangement [Nema veze s genetski modificiranim organizmima] upravlja imovinom od 120 milijardi USD; on se osobito proslavio, i zaradio, na dobrom predviđanju tijeka događaja u napuhavanju i pucanju “financijskih balona”.

Kaže ta je fracking »the biggest red herring in the history of oil« (diverzija, skretanje u pogrešnom smjeru). to je, u najboljem slučaju, rasipanje snaga. (Kompletan članak, koji vrijedi pažljivo pročitati: “The Beginning of the End of the Fossil Fuel Revolution (From Golden Goose to Cooked Goose)”, http://www.gmo.com/websitecontent/GMO_QtlyLetter_3Q14_full.pdf )

zanemarena je briga za okoliš. Ima malo ili nema nikakvih ograničenja koje kemikalije mogu biti korištene [pomiješane s vodom, koja se utiskuje u podzemlje] i u kolikim količinama. Ispuštanja metana se ozbiljno ne prate, iako je metan 86 puta snažniji staklenički plin nego ugljični dioksid. To daje američkoj industriji veliku prednost nad drugim zemljama, koje o tome vode više brige.

Njegove zamjerke su također i ekonomske. Boom frackinga doveo je do kratkoročnog rasta ekonomije SAD, do povećanje ponude na globalnom tržištu i pada cijena, ali nije došlo do stvarnih promjena.

Industrija frackinga ne pokazuje velike dobitke. Izgleda da su troškovi viši nego što su očekivali investitori, a da se nalazišta iscrpljuju brže nego što je bilo najavljeno. Mnoge bušotine iscrpljene su za dvije godine. Nove su neminovno skuplje.

Cijene nafte neumitno rastu, što zbog goleme uloge nafte na druge sektore (promet, poljoprivreda, pa i druga područja energetike) dovodi do rasta cijena u globalnoj ekonomiji. To je jedan od bitnih uzroka globalne financijske krize 2008..

Sve je teže pronaći nova ležišta tradicionalne nafte, i njeno je crpljenje sve skuplje. Prošle godine je naftna industrija u svijetu potrošila blizu 700 milijardi USD (g. 2005. to je bilo 250 milijardi) i pronašla nove rezerve u iznosu samo 4,5 mjeseci u odnosu na nivo aktulne potrošnje; to je minimum u posljednjih 50 godina.

Grantham kaže da će energija u svakom slučaju u budućnosti biti skuplja nego tijekom proteklih 200 godina, te neće biti moguće stabilne stope rasta produktivnosti i BDP-a. Jedini je put traganje za alternativama u obnovljivim izvorima uz znatno učinkovitije korištenje, ali naftna industrija i dalje otežava te promjene.

22. studenoga 2014. (2014-11-26)

Lean times ahead: Preparing for an energy-constrained future

U časopisu “Frontiers in Psychology” objavljen je rad Raymonda De Younga, koji sa stajališta biofizikalne psihologije razmatra predstojući prijelaz u “mršave godine” zemaljskih resursa.

Tijekom ovoga stoljeća, era jeftine i obilne energije će završiti. Zapadna industrijska civilizacija će vjerojatno započeti dugo, sporo opadanje prema budućnosti ograničenih resursa i “nevoljne jednostavnosti”.

Behavioralni znanstvenici trebali bi početi pripremati javnost za tu tranziciju.

Riječ je o trendu koji će trajati desetljećima; neće se dogoditi “holivudski” nagli i katastrofalni kolaps. Tehnologije (npr. obnovljivi izvori energije) mogu usporiti, ali ne ukloniti nužnost tranzicije.

To ne mora značiti kraj dobrog života: ljudi se mogu privići na život s manje materijalnog obilja, tražeći druge vrijednosti u “ponovnom povezivanju s prirodom i drugim ljudima”.

Behavioralni znanstvenici i ljudi koji rade sa zajednicama (behavioral scientists and community practitioners) mogu pomoći da se ljudi priviknu, bez zastrašivanja i bez pretjerivanja. Oni također mogu ohrabrivati male, dobrovoljne društvene ekperimente u jednostavnom životu, kao što su rastući pokreti “ekoselo” i “tranzicijski grad”, koji će služiti kao model onima koji se u početku opiru predstojećim promjenama.

20. studenoga 2014. (2014-11-25)

GREEN RE-INDUSTRIALISATION AND HOW TO FINANCE IT? SERIND workshop

This workshop is one of the seven national kick-off events of project “Socio-ecological industrialisation: Striking the Balance Between Local and Global Dynamics” (SERIND) which looks at the future of enterprises (social and commercial) and sustainable employment and generally discusses the fundamental transformation needed for EU’s industrial basis in order to sustain a general transformation of the economy towards sustainable practices. The event series is coordinated by the Green European Foundation with support of 7 Green national foundations.

The goal of the project is to find synergies, to identify and develop initiatives, projects and strategies that reconcile high-tech initiatives (driven by corporate competition for instance) and decentralisation, cooperatives and solidarity structures. The project is led by the Austrian Green foundation Gruene Bildungswerkstatt and the Belgian think-tank Oikos.

Zagreb workshop co-organized by the Zagreb office of the Heinrich Böll Foundation aims to discuss chances and opportunities for financial support to new projects and initiatives that aim for green re-industrialization and localization of production and consumption. Through exchange with European counterparts it will be discussed which financing options adhere best to diversity of initiatives that aim to enhance solidarity and equity in solid balance with ecological sustainability thus producing positive economic impact on domestic and local economy.

18. studenoga 2014. (2014-11-24)

G20 Energy Conclusions Not Quite “Business As Usual” (VIDEO)

Energetika je bila jedna od bitnih tema 9. godišnjeg susreta čelnika dvadeset utjecajnih zemalja svijeta (G20), protekloga vikenda u Brisbaneu (Australija). Službeno priopćenje navodi: »Rastuća suradnja u energetici je priroritet. Globalna energetska tržišta prolaze kroz značajnu transformaciju.« (§17)

Paragraf 18 posvećen je tematici energetske učinkovitosti. Dogovoren je “Akcijski plan za dobrovoljnu suradnju na energetskoj učinkovitosti” u prometu, pametnim električnim mrežama, zgradarstvu, industrijskim procesima i proizvodnji električne energije.

Od izvora energije, istaknut je značaj prirodnoga plina. Većina zemalja G20, koje su uvoznice, vide svoj interes u tome da se uspostavi integrirano globalno tržište prirodnoga plina, koje danas ne postoji zbog ograničenih mogučnosti transporta. Usprkos zalaganju domaćina skupa, australijskog premijera T. Abbotta, ne spominje se ugljen.

Zemlje G20 troše godišnje 88 milijardi USD na istraživanje izvora fosilnih goriva (http://cleantechnica.com/2014/11/11/g20-supporting-fossil-fuels-tune-88-billion/). Vlade interveniraju znatnim subvencijama, zbog povećanih troškova za pristup manje pogodnim nalazištima. U priopćenju se navodi da su sudionice složne u »obavezi da se racionaliziraju i ukinu neučinkovite subvencije za fosilna goriva koja potiču rasipnu potrošnju, uz uvažavanje potrebe da se pomaže siromašnima«. SAD, Kina i Njemačka preuzeli su dobrovoljnu obavezu da izvrše reviziju svojih subvencija za fosilna goriva, a Europska unija će procijeniti njihov rezultat. (O subvencijama u energetici vidi npr. tekst iz svibnja 2013.: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/05/11/o-subvencijama-u-energetici-slobodno-trziste-radi-u-korist-obnovljivih/ .)

U priopćenju se ne govori posebno o obnovljivima. Narendra Modi, predsjednik vlade Indije ,govorio je da povećanje pristupa sigurnoj i čistoj energiji, uz okret ka obnovljivima, treba biti primarni zadatak globalne zajednice (vidi: http://economictimes.indiatimes.com/industry/energy/power/narendra-modi-proposes-global-virtual-centre-for-clean-energy-research/articleshow/45169237.cms ). Indija računa na “čisti ugljen”, integrirano tržište prirodnoga plina i nuklearnu energiju, na intenzivni razvoj obnovljivih (osobito solarne), te na značajan razvoj energetske učinkovitosti. (O Indiji vidi članak iz svibnja o.g.: “Nova vlada stavlja solarnu u središte energetske politike”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/05/31/indija-nova-vlada-stavlja-solarnu-u-srediste-energetske-politike/ .)

Važnost obnovljivih istakao je i Ahmet Davutoglu, predsjednik vlade Turske (koja će biti domaćin slijedećeg sastanka G20).

Domaćin skupa, predsjednik vlade Australije Tony Abbott, ostao je usamljen u ustrajnosti da zastupa samo interese industrije ugljena, odbijajući globalne inicijative za zaštitu klime i promociju čiste energije (vidi npr.: http://www.businessgreen.com/bg/analysis/2381883/five-sources-of-encouragement-for-green-businesses-from-the-g20-summit ).

Mrežno sjedište businessgreen.com izdvaja “pet izvora ohrabrenja za zeleno poslovanje nakon sastanka G20” (http://www.businessgreen.com/bg/analysis/2381883/five-sources-of-encouragement-for-green-businesses-from-the-g20-summit)

1. Američko-kineski klimatski pakt već ima pozitivni utjecaj (američki i kineski predsjednik objavili su taj dogovor uoči sastanka u Brisbaneu).

2. Znatno je unaprijeđeno prikupljanje sredstava za Green Climate Fund (GCF) Ujedinjenih naroda (predviđeno je 10 milijardi USD do kraja ove godine; SAD su obećale 3 milijarde, Japan 1,3 milijardi, a očekuje se da će UK, Njemačka i Francuska priložiti po jednu milijardu).

3. Tonny Abbott nikad nije izgledao usamjeniji

4. Postoji globalni konsenzus o podršci energetskoj učinkovitosti

5. Svjetski lideri prihvaćaju da su subvencije za fosilna goriva problem

12. studenoga 2014. (2014-11-23)

Davor Škrlec, zastupnik Europskog parlamenta:

Države članice Europske unije i njezine regije trebale bi imati mogućnost reći NE genetski modificiranoj hrani ako je građani ne žele. O prijedlogu izuzeća od GMO-a danas smo glasovali na Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta. Kratko i jasno: Ne znači ne!

12. studenoga 2014. (2014-11-22)

Rusija: opaki bilder s tankim nožicama

Neki moji fb prijatelji oduševljavaju se uspjehom i snagom Rusije pod Putinom. Aktualni znatni pad vrijenosti rublje, mislim da ukazuje na ekonomsku slabost, na koju sam upozoravao. Rast i ublažavanje socijalnih problema bili su omogućeni skokom cijena nafte i prirodnoga plina od 2003. godine. Rusija je veliki izvoznik, a rast cijena bio je potaknut američkim napadom na Irak.

Društveno-ekonomski sustav Rusije, međutim, isti je kao Hrvatske: kronističko-klijentelistička mreža. Takav je sustav ekonomski neučinkovit, jer velik dio sudionika živi od rente, a ne proizvodnje. U Rusiji funkcionira zbog prihoda izvana. Hrvatskoj bi išlo super kad bi polovicu državnoga proračuna mogla pokriti prihodom od izvoza nafte i plina. (Ministar Ivan Vrdoljak nada se čudu.) Moglo bi se krasti, ali i raji dati.

Sankcije brzo potkapaju Rusiju i pokazuju nedostatak snage u temeljima (zato metafora iz naslova: bilter koji nabije snagu trupa, a noge mu ostanu mršave). S druge strane, teško da bi neke sankcije od strane SAD ili EU naštetili Kini više, nego onima koji sankcije izriču.

Ekonomska snaga odlučuje ekonomske ratove (a bitno utječe i na oružane). OPEC je žestoko protresao Zapad 1973. i 1979. godine, ali je do sredine 1980-ih ekonomska snaga Zapada prevladala, cijene nafte ponovo pale i OPEC izgubio sosobnost ucjenjivanja. Španjolska je u 16. stoljeću imala ogroman priliv zlata iz srebra iz Amerike, ali je ipak bankrotirala (proćerdali su novac, ulažući u ratovanje umjesto u ekonomiju – njihovo zlato i srebro potaklo je razvoj kapitalizma u Nizozemskoj, Engleskoj i Njemačkoj). SSSR je zbog loše ekonomije izgubio ideološki rat, a Rusija nije postigla bitnu unutrašnju ekonomsku transformaciju i napredak.

10. studenoga 2014. (2014-11-21)

Turkmenistan will export gas through TANAP pipeline project

Značajna vjjest u geostrateškoj igri oko prirodnoga plina. Turkenistan je postigao dogovor s Turskom za izvoz plinovodom TANAP (Trans Anatolian Gas Pipeline), koji je u izgradnji. Za spoj s TANAP-om, bit će izgrađen novi podmorski plinovod između Turkmenistana i Azerbejdžana.

TANAP se gradi za transport prirodnoga plina iz nalazišta u Azarbejdžanu na zapad. Od tursko-azarbejdžanske granice spajat će se sjeverno s plinovodom NABUCCO, preko Bugarske, Rumunjske, Mađarske do Austrije, te zapadno trans-jadranskim plinovodom (TAP) prema Italiji. TAP bi mogao imati jedan krak preko Albanije ka Dalmaciji, za snabdjevanje Hrvatske i BiH, a možda i dalje na sjever i Zapad.

Ovi plinovodi trebaju osigurati dobavu prirodnoga plina iz središnje Azije u zemlje EU, zaobilazeći Rusiju. Međutim možda će i Rusija graditi plinovod prema Turskoj (koja je velika uvoznica ruskoga plina) pa kroz Grčku za Italiju. To je ruski “plan B” umjesto naftovoda “južni tok” preko Crnoga mora kroz Bugarsku, Srbiju i Mađarsku. Europska se unija protiv tom pravcu pa su radovi u Bugarskoj prekinuti. (vidi: http://www.euractiv.com/sections/energy/gazprom-serbia-will-start-building-south-stream-october-308497)

9. studenoga 2014. (2014-11-20)

Electricity demand drops by 4% in Germany

Još nešto bitno o njemačkom Energiewende. Rasprave o održivoj energetici najviše se fokusiraju na obnovljive izvore energije, ali još značajnija tema je ukupna potrošnja.
Njemačka planira do 2020. godine smanjiti potrošnju električne energije za 10% u odnosu na 2005.. Prema podacima za prvih devet mjeseci 2014., pad potrošnje u odnosu na prvih devet mjeseci 2013. iznosi 4%. Djelomično je to posljedica tople zime i ekonomskih (ne)prilika, ali djelomice također svjesnih napora na učinkovitosti i štednji.

9. studenoga 2014. (2014-11-19)

Germany to reach more than 30% RE power by 2015

U samoj Njemačkoj, napisi o Energiewende često su posvećeni aktualnim problemima i debatama o raznim opcijama. Neupućeni stranci mogu dobiti utisak da je strategija u krizi. Nije međutim ni približno tome. Strateški ciljevi se od 2000. godine ne mijenjaju. Postoji za njih vrlo visoka potpora javnost, te politički konsezus svih parlamentarnih stranaka. Ispunjavaju se prema planu ili još bolje.

Predviđa se da će 2015. godine obnovljivi izvori zadovoljavati oko 31-32% ukupne domaće potrošnje. To je značajni rast u odnosu na 25,3% postignutih 2013.. Plan za 2020. godinu je 35%, a prema trendu, to bi mogli biti postignuto i ranije.

9. studenoga 2014. (2014-11-18)

Texas oil town makes history as residents say no to fracking

Stanovnici teksaškog grada Dentona izglasali su na referendumu zabranu korištenja tehnologije frackinga za crpljenje nafte ili plina unutar gradskih granica. Tehnologija se danas koristi na tom području možda najintenzivnije u SAD.

Istoga dana (izborni dan u SAD, kad se održavalo i 140 referenduma na nivou države, grada ili okruga) zabranu frackinga izglasali su grad Atena u Ohaju te grad San Benito i okrug Mendocino u Kaliforniji.

Denton većinski glasa za republikance, koji podržavaju interes krupnog kapitala, pa tako i fracking. Naftne kompanije su navodno potrošile 700.000 USD uvjeravajući stanovnike Dentona da glasaju protiv zabrane. Kompanije i njima skloni političari nastavit će političku bitku da se odluka poništi, kao protivna ustavu Teksasa.

9. studenoga 2014. (2014-11-17)

New laws threaten Brazil’s unique ecosystems

(…) The new report by a group of Brazilian and British researchers comes in the wake of Brazil´s recent presidential elections. It warns that new legislation could pose a serious threat to protected areas, weakening Brazil’s international status as an environmental leader.

One of the proposals of particular concern is the call to open up 10% of the most strictly protected areas to mining. (…)

Areas of registered interest for mining include 34,117 km2 that are currently classified as strictly protected areas (…)

In recent years Brazil has enjoyed increasing recognition as a world leader in combatting environmental destruction. Brazil´s protected area network is the largest in the world, while improved environmental governance in private lands has contributed to an 80% reduction in the rate of deforestation in the Brazilian Amazon over the last decade. (…)

5. studenoga 2014. (2014-11-16)

How Will the Midterms Affect Climate Change & Fracking Policy?

Na federalnim izborima u SAD napredovali su republikanci, koji sad imaju većinu i u Senatu. sRasprava o tome kako će to djelovati na politiku SAD prema klimatskim promjenama i frackingu (video, 15 minuta).

Razne vijesti i komentari o izbornom danu (birali su se i guverneri, te održavali brojni referendumu), na engleskom a ipak van SAD (pa je možda zanimljivije za nas van SAD): http://www.theguardian.com/us-news/us-midterm-elections-2014 .

5. studenoga 2014. (2014-11-15)

Azerbaijan estimates renewable potential at 12 GW

[Kao što svi znamo, samo jako bogati mogu sebi dozvoliti luksuz kao što su obnovljivi izvori… Vidi članak na blogu iz prosinca 2013.: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/12/14/obnovljivi-izvori-su-naravno-samo-za-bogate/%5D

Državna agencija za alternativne i obnovljive energetske izvore Azerbejdžana procjenjuje da potencijal elektrana na obnovljive izvore u zemlji iznosi više od 12 GW. Od toga 5.000 MW solarnih elektrana, 4.500 vjetar, 1.500 MW biomasa, 800 MW geotermalna i 350 MW male hidroelektrane.

Cilj je povećati udio obnovljive energije u primarnoj energetskoj potrošnji na 20% do 2020., za što će biti potrebno investirati 8,9 milijardi USD. Najviše će se investirati u solarnu.

4. studenoga 2014. (2014-11-14)

Morocco 2014 – Energy Policies Beyond IEA Countries

Međunarodna energetska agencija (IEA) objavila je izvještaj o energetici Maroka.

Kraljevina Maroko je više od 90% zavisna od uvoza energije, pa je glavni izazov razviti domaće izvore. Topografija i klima povoljni su za korištenje vjetra, sunca i dodatne hidroelektrane. Cilj Maroka je do 2020. dobivati više od 40% elektrike iz tih izvora, ojačavajući jednako energetsku sigurnost i održivost. Istovremeno, Rabat želi očuvati atraktivne uvjete investiranja u ekploataciju nafte i plina. (…) Energetska učinkovitost postavljena je za nacionalni prioritet, s nizom mjera o osvjetljenju, standardima gradnje, uređajima i vozilima (…) Maroko je osnovao novu nacionalnu agenciju za promociju energetske učinkovitosti, obnovljive energije i za istraživanja i razvoj. Suradnja na problemu klimatskih promjena unutar UN se općenito smatra uzornom. Ustrajanje u tom smijeru može pomoći Maroku da postane reginalni lider u sektoru energetskih reformi, kao i u tehnologijama obnovljivih izvora.

[Planiraju izgraditi 2.000 MW vjetroelektrana do 2020. g. (http://www.windpowermonthly.com/article/1285778/analysis-suppliers-line-moroccos-850mw-wind-tender), kao i 2.000 MW solarnih. Ured Desertec Initiative ove je godine premješten u Rabat. O gradnji koncentracijske solarne elektrane (CSP) vidi članak na blogu iz rujna 2012.:

4. studenoga 2014. (2014-11-13)

Briefing: What’s new and interesting in the IPCC synthesis report

Kratak i precizan izvještaj o tome što piše u “sintetskom izvještaju” IPCC, koji sumira tri ranije objavljene opsežne studije.

4. studenoga 2014. (2014-11-12)

Nepodnošljiva lakoća poslovanja

Novo izvješće Svjetske banke Doing Business za 2015. godinu nedavno je objavljeno bez uvažavanja brojnih kritika na račun njegove metodološke upitnosti. (…)

Svjetska banka je 2012. godine pokrenula novu nezavisnu savjetodavnu grupu zaduženu za recenziju metodologije. Zaključak ove grupe je da su izvješću potrebne temeljite promjene, uključujući izbacivanje nekoliko kontroverznih indikatora iz područja oporezivanja koji favoriziraju deregulaciju tržišta rada i smanjenje oporezivanja korporacija. Također, preporuča se ukidanje rangiranja država prema ukupnoj lakoći poslovanja zbog vankontekstualnog i subjektivnog uvrštavanja pojedinih indikatora u indeks kao povoljnih odnosno nepovoljnih po poslovnu klimu.

Međutim, Svjetska banka je odbila usvojiti većinu naručenih preporuka i nastavila s uporabom spornih indikatora uz zanemarive izmjene. (…)

Sve u svemu, čini se da indeks lakoće poslovanja za Svjetsku banku i dalje uključuje i indeks lakoće otpuštanja radnika i smanjenja radničkih prava.

4. studenoga 2014. (2014-11-11)

Fracking’ ratovi u Kaliforniji

Borbe između naftnih kompanija i ekoloških aktivista oko ‘frackinga’ ( hidrauličnog lomljenja) odvijaju se intenzivno na makro i mikro razinama američke politike. Glavne borbe u Kaliforniji vode se na razinama okruga, u kojima stanovnici glasaju žele li dozvoliti naftnim kompanijama da izvode ovu vrlo kontroverznu metodu vađenja prirodnog plina.

4. studenoga 2014. (2014-11-10)

The main challenges to achieve an integrated European smart-grid

Europska komisija suočena jes raznim izazovima u naporu promocije pametnih električnih mreža (smart grid): regulatornim, ekonomskim i socijalnim.

Osvješćivanje potrošaća mogao bi biti najvažniji čimbenik u razvoju pametnih mreža i primjeni projekata aktivne proizvodnje. Povijesno, potrošači električne energije bili su pasivni, automatski plaćajući račune dok god je usluga bila solidna. Sada oni presporo reagiraju na promjene na tržištu (konkurencija snabdjevača električnom energijom) u Francuskoj i Njemačkoj. A pametne mreže zahtijevaju još više angažmana potrošača.

4. studenoga 2014. (2014-11-9)

Water wars between Florida, Georgia advance at U.S. Supreme Court

U tijeku je rat za vodu između dvije države u SAD. Vrhovni sud SAD odlučio je započeti saslušanje stranaka po tužbi, koju je država Florida pokrenula protiv države Georgije. Florida optužuje pretjeranu potrošnju vode grada Atlante za kolaps proizvodnje ostriga u zaljevu Apalachicola.

ovo je značajna pobjeda za Floridu, jer Vrhovni sud postupio je protivno mišljenju federalnog odvjetnika (solicitor general) SAD, koji je predložio da se o tužbi ne raspravlja do 2017., dok se ne završi revizija plana upravljanja vodama u bazenu rijeka Chattahoochee i Flint (u što je uključena i država Alabama), na čemu radi Inženjerski korpus vojske SAD.

4. studenoga 2014. (2014-11-8)

Denmark considers phasing out coal-fired generation by 2025

Novosti iz Danske, za koju smo pisali da je “avangarda” u Energiewende, zahvaljujući tome što su prvi počeli (početkom 1980-ih; vidi tadašnju antinuklearnu brošuru: http://www.scribd.com/doc/108448039/1979-Denmark-Without-Nuclear-Power), dok je Njemačka lider, zahvaljujući svojoj veličini i jednakoj odlučnosti od 2000. godine. (Vidi članak na blogu iz listopada 2012.: “Danska energetika: revolucija na pola puta (1980.-2050.)”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2012/10/02/danska-elektroenergetika-od-nule-do-40-obnovljivih-u-30-godina/)

Danska priprema potpuno isključenje svih termoelektrana na ugljen između 2025. i 2030. godine. Između 2000. i 2011. godišnje su uvozili prosječno šest milijuna tona ugljena, a 2013. to je još uvijek iznosilo pet milijuna tona.

Danska planira 2035. godine svu električnu energiju dobivati iz obnovljivih, a 2050. i ukupnu energiju (http://cleantechnica.com/2014/05/27/100-renewable-energy-system-denmark-2050-possible/).

U prvoj polovici ove godine, vjetroelektrane su pokrile 42,1% potrošnje električne energije (http://www.vjetroelektrane.com/svijet/2059-danska-proizvodnja-iz-vjetroelektrana-ponovno-oborila-rekorde). Osim vjetroelektrana, ključnu ulogu ima korištenje biomase u kogeneracijskim postrojenjima. Proizvodnja električne energije iz ugljena i plina opada od 2007..

Struja iz najnovije generacije vjetroagregata upola je jeftinija od one iz termoelektrana na ugljen i plin (http://cleantechnica.com/2014/07/28/half-price-coal-natural-gas-wind-power-denmark/).

2. studenoga 2014. (2014-11-7)

Supreme Court In Spain Open To FIT-Cut Lawsuit

Španjolska je, kao i desetine drugih zemalja, od početka 2000-ih godina uvela garantirane cijene otkupa električne energije proizvedene u elektranama na obnovljive izvore (feed-in tarifa). Uz Njemačku i Italiju, Španjolska je izgradila najviše solarnih elektrana.

Kako su u drugoj polovici 2000-ih cijene gradnje fotonaponskih elektrana padale puno brže nego što se predviđalo, FiT je omogućavala rastuće profite. Država je presporo reagirala smanjivanjem garantirane cijene. Kako je došlo i do ekonomske krize, Španjolska je vlada retroaktivno smanjila garantiranu cijenu za ranije sklopljenje ugovore. Jednako je bilo u Italiji, dok je u Njemačkoj država puno brže reagirala i izbjegla krizu (ali oni koji su ulagali u fotonapone ipak danas više zarađuju od onih koji su ulagali u vjetar).

Takvo jednostrana promjena ugovora je očito sporna. Proizvođači su podnijeli više od 300 tužbi Vrhovnome sudu (Tribunal Supremo). U procesu odlučivanja, hoće li pokrenuti postupak, Sud je pozvao na razgovor predstavnike Španjolskog saveza za fotonapon, Unión Espanola Fotovoltaica (UNEF).

2. studenoga 2014. (2014-11-6)

Renewable Energy = 68% of New Electricity Capacity In September

U prvih devet mjeseci ove godine, na električnu mrežu u SAD priključeno je 5.153 MW novih plinskih elektrana, 1.671 MW velikih solarnih (preko 5 MW – manje nisu uključene u ovu statistiku) i 1.614 MW vjetroelektrana. Ostalo je mnogo manje.

Ukupno je danas u SAD instalirano 490.250 MW plinskih elektrana, 328.210 MW ugljenih, 107.500 MW nuklearnih, 98.370 MW hidroelektrana, 62.300 MW vjetroelektrana, 46.250 naftnih, 16.040 MW elektrana na biomasu, 9.740 MW solarnih (većih od 5 MW), 3.870 MW geotermalnih, 1.130 MW sa spaljivanjem otpada, te 810 MW ostalih.

2. studenoga 2014. (2014-11-5)

Is fleet diversity key to sustainable fisheries?

Zabrinutost zbog (preintenzivnog) ribarstva proširena je diljem svijeta. U posljednjih nekoliko desetljeća, vodi se žestoka diskusija kako bolje upravljati ribarstvom za korist ekosustava i ludi. Većina diskusije fokusira se na održanju biološke raznolikosti, kritične sastavnice zdravog ekosustava. Jedan aspekt, koji privlači manje pažnje, je uloga raznolikosti ribarske flote. O tome su dvoje istraživača sa Sveučilišta Kalifornije objavili rad u “Canadian Journal of Fisheries and Aquatic Sciences”.

2. studenoga 2014. (2014-11-4)

Germany’s Revolution in Small Batch, Artisanal Energy

Često smo spominjali kako njemački Energiewende (energetski zaokret) ima vrlo važnu socijalnu dimenziju. Još jedan prikaz na engleskom o tome.

(…) The prize-winning utility, one of Germany’s early pioneers in the field, is owned by the old medieval market town of Schwäbisch Hall, north of Stuttgart. Most of the utility’s suppliers are private people, farmers, and small businesses, as well as “energy co-ops,” which are clean-energy facilities owned and collectively managed by a group of local investors.(…)

Germany’s whole power supply — and the way it’s managed — looks very different than it did not so long ago. In contrast to the big, centralized power plants that could meet demand with roughly the same, regular supply day-in and day-out, the new German system is increasingly a dynamic, decentralized patchwork that includes more than two million small and medium-scale renewables producers — businesses, villages and towns, co-ops, individuals, green investment funds, and farmers — whose numbers grow by the month. (…)

2. studenoga 2014. (2014-11-3)

Red Hot Chilly Peoples

Rusija i Ukrajina postigle su dogovor, pa se očekuje da Rusija slijedećeg tjedna obnoviti isporuke prirodnoga plina. Europska unija i MMF dat će financijsku pomoć Ukrajini da isplati dio dugova, te da može plaćati unaprijed buduće isporuke, kako Gazprom zahtijeva. Međutim, već početkom proljeća odnosi bi se mogli opet zakomplicirati, jer Rusija najavljuje povećanje traženih cijena.

Istovremeno, građanski rat u istočnoj Ukrajini se nastavalja, a Rusija podupire separatiste.

1. studenoga 2014. (2014-11-2)

Ekološka dvoličnost Latinske Amerike

Ljevičarske vlade širom Srednje i Južne Amerike suočene su s dilemom: programi visoke socijalne potrošnje koji se financiraju preko destruktivnog rudarstva i eksploatacije ugljikovodika – ili sporija ali održiva razvojna strategija koja na prvo mjesto stavlja ekologiju, jednakost i pravdu. Njihov je odgovor – konstantno pomjeranje granice eksploatacije resursa. Piše: Daniel Macmillen/ prevela Marija Sefkerinac

1. studenoga 2014. (2014-11-1)

Wind of Change: European grid prepares for massive integration of renewables

Integracija velikog broja malih, te nestalnih malih i velikih obnovljivih elektrana, u zajedničku mrežu, predstavlja složeni tehnološki zadatak. Logika sustava se mijenja u odnosu na današnji. Svime je teže upravljati, ali sigurno nije nemoguće. Od lokalnih mikromreža, do moguće “supermreže” u regiji EUMENA (Europa, Srednji Istok, Sjeverna Afrika).

Europska komisija financira ambiciozni istraživački projekt BEST PATHS, koji će se fokusirati na razvoj mreže prijenosa visokog kapaciteta i fleksibilnosti, potrebne da se zadovolje dugoročni europski energetski ciljevi i inkorporiraju obnovljivi izvori, osobito planirane velike pučinske vjetroelektrane.

Koordinator projekta, Vicente González López iz Red Eléctrica de Espana (REE), kaže: »Trideset devet ključnih aktera se udružilo da bi ostvarili bitnu promjenu kapaciteta i fleksibilnosti elekrične mreže. Oni reprezentiraju cijeli lanac inovacija u Europi, od sveučilišta i istraživačkih centara koje stvaraju novo znanje, elektroenergetske industrije koja stvara nove proizvode, operatera prijenosnog sustava i elektri, koje specificiraju svoje potrebe za novim industrijski rješenjima koja omogućavaju mreži da bolje služi društvu.«

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s