travanj 2014

17. travnja 2014. (2014-04-25)

Bernstein: Four scary choices for utilities in face of solar onslaught

Često pišemo o revoluciji koja je započela u elektroenergetici, prvo razvojem vjetroelektrana, a zatim spektakularnim padom cijena krovnih fotonaponskih sustava u posljednjih nekoliko godina, te upravo započetim tržišnim prodorom jeftinijih baterija. Za male potrošače ili lokalnu grupu malih potrošača (u mikromreži), postaje probitačno instalirati vlastite izvore električne energije, bitno smanjujući ili čak posve eliminirajući ovisnost o elektrodistributivnoj mreži. Time se ugrožava poslovni model koji su elektroprivrede (utilities) gradile stotinu godina, zasnovan na malom broju velikih elektrana i velikom broju potrošača (u Hrvatskoj npr. 35 elektrana i dva milijuna potrošača).

Eletroprivrede mogu reagirati tako, da političkim utjecajem na vlade spriječe nepoželjan razvoj. Hrvatska vlada je to bezrezervno prihvatila (“što je dobro za HEP, dobro je i za Hrvatsku”). To se prikazuje kao očit i za sve koristan “zdrav razum”: probleme, koje donose nove tehnologije, izbjegavamo tako, da blokiramo razvoj novih tehnologija.

Ovaj članak prikazuje najnoviju analizu te teme, koju je objavila američka investicijska banka Sanford Bernstein. Analiziraju četiri načina, na koji elektroprivrede poput HEP-a mogu odgovoriti na ovu prijetnju. Zaključuju da se razvoj solarne industrije ne može zaustaviti. (To naravno ne vrijedi za Hrvatsku, čiji je glavni ekonomski uspjeh sustavno uništavanje svake industrije, pa je ovo sitnica.)

17. travnja 2014. (2014-04-24)

Brits: We Prefer Onshore Wind Farms Over Fracking

U Velikoj Britaniji postoje lokalni otpori gradnji vjetroelektrana, ali posljednjih godina još više protiv planova za nova crpilišta prirodnoga plina iz škriljevca (šejla) metodom frackinga. 64% građana podupire razvoj vjetroelektrana, a samo 28% frackinga.

Britanska vlada eklektična je u energetskoj politici. Jučer smo objavili podatak da je VB u 2013. uložila u čiste energetske tehnologije najviše u Europi (vidi: http://www.climatecentral.org/news/u.s.-lags-behind-china-in-renewables-investments-17257 ). Ulaže velike nade u pučinske vjetroelektrane (kojih ima instalirano najviše u svijetu, uz velike planove zajedno s još devet zemalja u Sjevernom moru – Nort Sea Grid). Također planira snažan razvoj frackinga i gradnju novih nuklearnih elektrana.

17. travnja 2014. (2014-04-23)

EU seeks to cut plastic bag use by 80 percent by 2017

Europski parlament izglasao je obavezu drastičnog smanjenja korištenja plastičnih vrećica. Danas se u EU godišnje upotrijebi 100 milijardi vrećica, od čega se procjenjuje da oko 8 milijardi završi kao smeće u morima, ubijajući milijune životinja. U želucu 94% ptica u Sjevernom moru nađena je plastika.

Odluka EP (koja još nije konačna, ali će vjerojatno biti potvrđena do kraja ove godine) ostavlja pojedinim državama načine da postignu zadani cilj. Uvođenje poreza pokazalo je odličan rezultat u Danskoj: prosječna osoba koristi četiri jednokratne vrećice godišnje, dok u Portugalu, Poljskoj i slovačkoj to iznosi 466 godišnje, po podacima Europske komisije.

17. travnja 2014. (2014-04-22)

»Degradacija jedne velike ideje, ekologije, na rutinsku katastrofičnost, sama je po sebi strahota usporediva s poharanim okolišem.« (Pascal Bruckner: “Europa se mora riješiti bolesnog skepticizma”, Europski glasnik, br. 17, Zagreb 2012., str. 7-8.)

Bruckner piše o duhovnoj krizi Europe, čiji je jedan od čimbenika kukavičluk; vladavina straha, kojeg dapače, po njemu, »određena inteligencija uzvisuje u kardinalnu vrlinu«. On poziva na promjenu mentaliteta.

Upada u oči, čitajući tu rečenicu, da je i sama napisana »rutinski katastrofično«. Je li strahota zaista već tolika? Pokušajmo drugačije.

Zabrinutost za okoliš, prirodu i Zemlju, kao i briga za zdravlje i blagostanje, ne smije se svesti na puki izvor katastrofičarske imaginacije.

Panika je nesvrsishodna. Ne samo da raspirivanje straha može paralizirati sposobnost za racionalnu analizu i volju za akciju (defetizam), nego može dovesti do kontraučinka.

Namjerno poticanje straha osnova je horor žanra. Uživljujemo se, ali nakon završetka filma svjetla se pale, odlazimo kući i prepuštamo svakodnevnoj zaokupljenosti. Vampiri, kometi ili globalno zagrijavanje – nije naš problem.

Kakva će budućnost stvarno biti, ne možemo sigurno znati. Predviđanje mogućih budućnosti je važan prvi korak, ali ne smije biti žarište naše pažnje. Nije pravo pitanje “što nas čeka”, nego “kojim putem idemo”.

Ne možemo utjecati na ono, što jest u ovom trenutku. Ali na budućnost možemo.

Shvatiti ono što nam se zbiva, važno je. Ali važnije je ono, što treba činiti.

A to nije samo jedna jednostavna ili jedna velika stvar.

17. travnja 2014. (2014-04-21)

EEG 2.0: Cabinet Adopts Renewables Law Amendment Bill – Agreement with Brussels on EEG Surcharge Reductions for Industry

U Njemačkoj je u tijeku javna rasprava o promjenama Zakona o obnovljivim izvorima energije (EEG), kojim je 2000. godine započet put Njemačke prema energetskom zaokretu (Energiewende). Zakon je postavio viziju razvoja do 2050. godine. Na četvrtini puta vrše se prilagodbe, ne dovodeći u pitanje strateško opredjeljenje.

Proces pregovora, koji treba dovesti do verzije “EEG 2.0”, složen je, jer Nijemci takve stvari ozbiljno shvaćaju, zbog tradicije “pravne države” (kad se zakon jednom donese, nema petljanja zbog naknadne ispravke grešaka, neusklađenosti raznih zakona, čekanja na provedbene propise itd.) kao i zbog tradicije demokracije, decentralizacije i pluralizma, građene u SR Njemačkoj nakon 1945.: Njemačka je federacija i savezna vlada mora imati konsezus sa saveznim zemljama, a također je i tradicija socijalnog partnerstva snažna i ozbiljno se shvaća.

Cijeli projekt vodi “superministarstvo” za gospodarstvo i energetiku, osnovano nakon prošlogodišnjih saveznih izbora, dogovorom o koaliciji CDU/CSU i SPD-a. Na čelu tog ministarstva je socijaldemokrat Sigmar Gabriel.

Jedno od spornih pitanja, koje promjenama Zakona treba riješiti, zamjerke se Europske komisije zbog oslobađanja velikih poduzeća od doprinosa za poticaje obnovljivih, koje plaćaju kućanstva i ostali korisnici. To je izuzeće Njemačka uvela da bi održala konkurentnost izvoznih poduzeća, ali zamjerka je da se time krše propisi o slobodnom tržištu.

Promjene, koje trebaju stupiti na snagu 1. kolovoza 2014., trebale bi omogućiti smanjivanje troškova za poticaje obnovljivih i više ih izložiti tržišnim silama, osiguravajući istovremeno njihov kontinuirani rast.

Udio obnovljivih u energetici treba bi biti 40% do 45% godine 2025. i 55% do 60% do 2035..Planira se godišnji neto rast instalirane snage kopnenih vjetroelektrana za 2,5 GW (novoizgrađene minus isključene stare). Planovi za pučinske elektrane smanjeni su sa ukupno 10 GW na 6,500 GW instaliranih kapacitete do 2020. i sa 25 na 15 GW do 2030.. Godišnji prirast solarnih kapaciteta do 2,5 GW, a postrojenja na biomasu 100 MW godišnje.

Feed-in tarife, koje su bile ključni zamašnjak dosadašnjeg razvoja, bit će u pravilu zamijenjene direktnom prodajom. Financijske potpore će od 2017. biti odobravane na aukcijama.

Sadašnji doprinos za razvoj obnovljivih iznosi 6,24 ct/kWh. Ministar Gabriel smatra da se uz predviđenje reforme ovaj iznos neće povećavati bar do 2017., ali neki analitičari predviđaju da bi mogao porasti do 8,3 ct/kWh.

Savezna vlada je 8. travnja usvojila nacrt novog Zakona i uputila ga u parlamentarnu proceduru. Predviđa se da zakon bude konačno usvojen u srpnju, da bi stupio na snagu 1. kolovoza.

17. travnja 2014. (2014-04-20)

U.S. Lags Behind China in Renewables Investments

Zanimljiv grafikon, koji prikazuje investicije u čistu energiju (sunce, vjetar, ostali obnovljivi, učinkovitost i niskougljične tehnologije te biogoriva) u vodećim zemljama svijeta, G-20. Uvjerljivo na prvom mjestu je Kina (54 milijardi USD, 29% svih investicija u G-20), slijede SAD, Japan, Velika Britanija i Njemačka. Potonja, iako i dalje vodeća u svijetu po koncepciji Energiewende, imala je relativno skromne investicije (po stanovniku, više su imale i Kanada, Južna Afrika i Australija).

Ukupne investicije u svijetu su, kako smo neki dan pisali, u padu, iako su instalirani kapaciteti 2013. porasli u odnosu na 2012..

17. travnja 2014. (2014-04-19)

WWF: EU izbori 2014

WWF o izborima za Europski parlament.

ZAŠTO BI VAM TREBALO BITI STALO?

Zastupnici Europskog parlamenta imaju važnu ulogu kada je u pitanju budućnost okoliša u vašoj zemlji, u cijeloj Europi i na globalnoj razini.

Čak 80% legislative iz područja zaštite okoliša u nadležnosti je EU i to izravno utječe na vaš svakodnevni život: na vodu koju pijete, zrak koji udišete, hranu koju jedete, energiju koju koristite. (…)

Što WWF očekuje od zastupnika u Europskom parlamentu?

Zastupnici Europskog parlamenta trebaju podržati politike EU koje će osigurati da će europsko korištenje prirodnih resursa – vlastiti ekološki otisak – ostati u granicama jednog planeta.

Građani i WWF htjeli bi da zastupnici Europskog parlamenta naročito učinkovito djeluju po pitanjima:

• Borbi protiv klimatskih promjena
• Promjena u smjeru učinkovite, resursima vođene privrede
• Zaustavljanja gubitka prirodnih bogatstva
• Poticanja održivije i zdravije potrošnje
• Zaštite okoliša za dobrobit ljudi diljem svijeta
• Osiguravanja čiste i pitke vode
• Zaustavljanja ilegalne trgovine drvom i divljim životinjama
• Osiguravanja održive poljoprivrede
• Obnove zaliha ribljeg fonda

15. travnja 2014. (2014-04-18)

Japanese whaling group intends to resume its hunts

Nastavak sukoba oko izlova kitova u “znanstvene” svrhe, kojim Japan godinama zaobilazi međunarodno zabranu lova, donesenu zbog opasnosti da prelov dovede do izumiranja kitova. Japanska vlada davala je dozvole za lov, koji zbog obima očito nema veze sa znanošću, nego je svrha komercijalna. Međunarodni sud pravde donio je odluku da s takvom praksom treba prestati. Oni koji na tome ostvaruju profit ne predaju se.

U članku se spominje i organizacija “Sea Sheperd”, čiji se brodovi godinama na ocenima bore s japanskim kitolovcima, nastupajući mnogo žešće od pacifističkog “Greanpeacea”. Nedavno je HTV emitirala dokumentarac “Ispovijesti ekoterorista” (Confessions of an Eco-Terrorist), o njihovom osnivaču Paulu Watsonu.

15. travnja 2014. (2014-04-17)

Informacija od “Reciklirano imanje Vukomerić”:

Ove godine planiramo na Recikliranom imanju održati tri radionice kako bismo ljudima približili znanje o gradnji slamom i drugim prirodnim materijalima.

Kroz radionice planiramo izgraditi mali bungalov od nosivim slamnatih zidova (load bearing) pa ćemo najprije imati radionicu dizanja zidova, zatim radionicu žbukanja glinenim žbukama i naposlijetku ćemo izraditi zeleni krov.

Detalje o radionicama možete naći ovdje:
http://www.zmag.hr/hr/radionice,-tecajevi,-dogadjanja/radionice-prirodnog-graditeljstva

15. travnja 2014. (2014-04-16)

Prenosimo zanimljiv dopis Jadrana Kalea s jedne elektronske liste.

Prošlog tjedna je u zajedničkom desetogodišnjem programu UNESCO-a i stalnog tajništva Konvencije o biološkoj raznolikosti održan skup “Povezivanje biološke i kulturne raznolikosti u Europi”, prvi u nizu kontinentalno prilagođenih skupova na ovu temu, koji je završio donošenjem Deklaracije iz Firence.

Ta se Firentinska izjava temelji na dosadašnjim sporazumima, preporukama i novim saznanjima, te donosi sugestije za primjenu na regionalnoj (nadnacionalnoj), nacionalnoj i lokalnoj razini.

Izjava se oblikovala u zasebnim sesijama koje su slijedile nakon dvije dvodnevne usporedne sesije izlaganja i preporuka izvjestitelja koji su moderirali zasjedanja. U čitav skup (i izlagateljski, i ekspertni za sastavljanje Izjave) je bilo uključeno dvjestotinjak ljudi, a samih izlagača je bilo šezdesetak. Iz Hrvatske nas je bilo četvero, i, što je zaprepašćujuće, nijedan agronom (kolega s Agronomskog fakulteta je krajobrazni arhitekt) ili konzervator (zbog polaznih tema kulturnih krajolika).

Skup je bio izdašno podržan od talijanskog Ministarstva poljoprivrede, koje je od Izjave očekivalo (i dobilo) alat za pregovaranja s Europskom komisijom. Bili smo držani kao kap vode na dlanu: nije bilo kotizacija, nisam popio ni šalicu kave ili pojeo kuglicu sladoleda van simpozija, izdanja prethodnog tematskog skupa su bila besplatna za sve. Osim UNESCO i S-CBD, skup su vodili čelnici znanstvenih programa ICOMOS i IUCN, voditelj programa GIAHS (agronomskih krajolika) u FAO, kao i talijanska konzervatorska služba. Boljeg mjesta za ovakvu temu na planetu nema, jer je u Firenci kroz umjetnost iskovan kulturni pojam krajolika (različit od “okoliša”) a Italija je bila prva zemlja koja je kulturne krajolike zaštitila kao zasebnu kategoriju. U naše vrijeme Italija je kulturni krajolik prva povezala s nematerijalnom kulturnom baštinom (Amalfinsko primorje u Popisu svjetske baštine).

Izjava se finalizira kroz ovaj tjedan. Za njen konačni oblik obratite pažnju na stranicu Agronomskog odjela Sveučilišta u Firenci, koje je bilo neposredni organizator (profesor Mauro Agnoletti je u sedmogodišnjem projektu objavio registar talijanskih historijskih krajolika, ispunivši nacionalnu obvezu iz Europske krajobrazne povelje):
http://landscapeunifi.it/en/

Predviđam kako Firentinska izjava trasira trend očuvanja najširih obuhvata baštine u desetljećima koja dolaze, a predložene će primjene okretnim zajednicama biti važno pomagalo za pozicioniranje na tržištu. Jedini kulturni krajolici koji su otprve zamišljeni kao ambijent estetske naslade su vrtovi, svi ostali su gospodarski krajolici (osim svetih gajeva i planina) i u njihovim obradama leži mjera svih mogućih budućih korisnosti.

S poštovanjem,

doc. dr. sc. Jadran Kale, dipl. etnol.
Sveučilište u Zadru i Muzej Grada Šibenika

15. travnja 2014. (2014-04-15)

Farming for improved ecosystem services seen as economically feasible

Istraživanja tijekom 25 godina, koja su nedavno objavili znanstvenici sa American Institute of Biological Sciences, pokazuju da smanjivanje ili izbjegavanje korištenja kemijskih gnojiva u poljodjelstvu, u sjevernim dijelovima SAD, može smanjiti zagađivanje okoliša dušikovim spojevima, smanjiti globalno zagrijavanje i poboljšati kvalitetu tla, uz osiguranje visokih uroda. Najučinkovitija metoda je korištenje kompleksnije rotacije usjeva. To je složeno za poljodjelce, ali oni su spremni preći na te metode uz određenu naknadu, a javnost izgleda voljna pristati na taj trošak.

15. travnja 2014. (2014-04-14)

House windows that double as solar panels? Shiny quantum dots brighten future of solar cells

Prozorsko staklo koje istovremeno služi kao panel za proizvodnju električne energije!? Cool totalno. (Tehnički prikaz u članku, iako pojednostavljen, pretežak je za laike.)

Današnji solarni paneli, koji se masovno koriste u fotonaponskim elektranama snage od nekoliko kilovata do stotina megavata, zrela su tehnologija, koja sada proizvodi električnu energiju po prihvatljivim cijenama. Svakog dana ima vijesti o istraživanima i razvoju koji bi trebali dovesti do slijedeće generacije panela. Kao što smo jučer upozorili, većina znanstvenih rezultata neće dovesti do neke komercijalne tehnologije zbog raznih prepreka, ali neke sigurno hoće.

14. travnja 2014. (2014-04-13)

EDITORIAL: New basic energy plan offers no convincing vision for Japan’s future

Japanska vlada usvojila je novi Osnovni energetski plan, koji će zamijeniti onaj donesen 2010. te odluke koje je tadašnja vlada donijela nakon nesreće u Fukušimi ožujka 2011.. Za razliku od planova prethodne vlade, plan predviđa dalje oslanjanje na nuklearnu energiju (iako uz smanjenje udjela u ukupnoj proizvodnji električne energije), uz ponovno pokretanje reaktora koji su već tri godine isključeni (ako poštuju nove, strože standarde), mogućnost gradnje novih reaktora, te razvoj reprocesiranja istrošenog goriva. Plan također predviđa znatan rast obnovljivih.

Komentator “Asahi Shinbuna”, a i drugi, smatraju da je plan nejasan i nedorečen, te da skrivajući se iza “fleksibilnosti” ne šalje jasnu poruku o energetskoj budućnosti japanskoga društva. Komentar izražava antinuklearno raspoloženje velikog dijela javnosti, koje podržava i oporbena Demokratska stranka (izgubila vlast krajem 2012.).

Vlada kaže da zbog rastućeg uvoza goriva Japan gubi godišnje 35 milijardi USD. Neki eksperti izražavaju sumnje u taj proračun, smatrajući da se radi o banalnoj makroekonomskoj kalkulaciji koja ne analizira sve važne čimbenike. Zamjerke su također upućene manjku sudjelovanja javnosti u procesu donošenja političkih odluka.

14. travnja 2014. (2014-04-12)

Cool climate – clean planet: Research suggests cooling action will clean air

Nastavak rasta emisija stakleničkih plinova i moguća potreba za korištenje neprovjerenih i skupih tehnologija klimatskog inženjeringa samo su dve do mnogo loših vijesti u novom izvještaju radne grupe III Međunarodnog panela o klimatskim promjenama “Mitigation of Climate Change” (što je dio Petog izvještaja IPCC), objavljenog 13. travnja (vidi: http://www.ipcc.ch/report/ar5/wg3/ ),

Ali ima i dobrih vijesti. Akcije za hlađenje planeta mogu također donijeti dodatnu korist čišćega zraka, osobito u Kini, kaže prof. Edgar Hertwich sa Norveškog sveulilišta znanosti i tehnologije. Kina i dalje pati od teškog zagađivanja zraka, uvelike uvjetovanog ogromnim rastom korištenja ugljena u termoelektranama. Hertwich je industrijski ekolog, jedan od glavnih autora poglavlja o energetskim sustavima.

U ovom članku se također govori o tome kako izvještaji IPCC nastaju. Hertwichov doprinos, kao jednog od glavnih autora tog poglavlja, iznosi ukupno pet stranica teksta. Iza toga stoje bezbrojni sati sastanaka na raznim kontinentima, tisuće razmijenjenih emailova i dve razine recencija, u čemu su sudjelovali brojni znanstvenici i zainteresirane stranke, kao i 24 vlade, pri čemu je na Hertwichov rad bilo više od 500 komentara na koje je trebalo odgovoriti.

Hertwich vjeruje u našu sposobnost da se suočimo sa klimatskim promjenama, ali upozorava su u posljednjem desetljeću emisije stakleničkih plinova porasle više nego ikad. Akcije su potrebne hitro. Ugljični dioksid ostaje u atmosferi stotinama godina. Prema današnjem razumijevanju, ako želimo održati zemljin “ugljični budžet” u podnošljivim granicama, moramo smanjiti emisije praktički na nulu u slijedećih 50-60 godina.

Slijedeće desetljeće je kritično. Ukoliko ne kontroliramo rast emisija, morat ćemo koristiti “tehnologije negativnih emisija”, kao što su bioenergija s hvatanjem i skladištenjem ugljičnoga dioksida ili uklanjanje ugljičnoga dioksida iz atmosfere. To su nesigurne i skupe tehnologije koje će opteretiti buduće generacije velikim troškovima.

Dobre su vijesti znatan napredak u obnovljivim izvorima enrgije. Herwich kaže da brzina kojom je industrija obnovljive energije počela rasti iznenađujuća. Od posljednjeg izvještaja IPCC, 2007., spektakularan pomak napravljen je sa solarnom energijom.

Izvještaj Radne grupe III donosi spektar opcija za akciju, među kojima političari i opća javnost trebaju izabrati i odlučiti što činiti.

14. travnja 2014. (2014-04-11)

Dual role of carbon dioxide in photosynthesis: Pioneering findings

Vijest iz čiste znanosti, ali kako se radi o fotosintezi i o ugljičnom dioksidu koji stalno spominjemo, može biti zanimljivo.

Znanstvenici sa sveučilišta Umea u švedskoj pokazali su da ugljični dioksid, u svojoj ionskoj formi bikarbonata, ima regulativnu funkciju u cijepanju vode u fotosintezi. To znači da ugljični dioksid ima dodatnu ulogu u redukciji na šećer. Ovaj pionirski rad razriješava kontroverzu koja traje od 1950-ih i otvara novo polje istraživanja bioloških i konzekvenckih konzekvenci dvostruke uloge CO2.

Ugljični dioksid reducira se u procesu fotosinteze i ugljik se ugrađuje u organske spojeve. Atomi kisika, koji se oslobađaju u otmosferu, ne potiču iz ugljik dioksida, nego iz molekula vode.

»Izgleda kao da dvije različite vrste ugljika, obje izvedene iz ciklusa ugkljične kiseline, imaju optimalne kemijske osobine da budu korištene kao konačni prihvatnik elektrona (CO2) u završnom koraku fotosintetske reakcije, te u isto vrijeme kao prihvatnik protona (HCO3-) u početnim koracima fotosintetske reakcije«, rekao je voditelj istraživanja.

13. travnja 2014. (2014-04-10)

From EV start-up to energy giant: Tesla’s $5bn ‘gigafactory’ plans

Kalifornijski proizvođač električnih vozila Tesla Motors objavio je plan invasticije od pet milijardi USD u gigantsku tvornicu litijum-ionskih baterija, koja će godišnje proizvoditi baterijske sustave za 500.000 vozila; to je znatno više nego što ih danas ima ukupno u svijetu.

Tesla Motors je prošle godine prvi put iskazala profit, kao rezultat deset godina razvoja, a danas je tržišna vrijednost kompanije više od polovice GM-a.

Tasla planira današnju cijenu baterija, koja se kreće oko 400 USD po kWh, smanjiti na oko 150 do 2020. godine. Uz tu cijenu, kažu analitičar, baterije postaju komercijalne kao sustavi pohrane u električnoj mreži.

Tvornica će zapošljavati 6.500 radnika, a energiju će dobivati uglavnom iz solarnih i vjetroelektrana.

How Tesla could take utility customers off-grid

Investicijska banka Morgan Stanley komentira prethodnu vijest. Ukoliko se najave Tesle ostvare, do 2018. godine za prosječnog korisnika električne mreže moglo bi biti sasvim realno da instalira fotonaponski sustav i batarije i isključi se s mreže, uz smanjenje ukupnih troškova. Cijena po kilovatsatu potrošnje (LCOE) mogla bi biti svega 10 do 12 centi, odnosno oko polovicu cijene koja se danas plaća za struju iz mreže (uz instalaciju baterija od 38 kWh, dovoljnih za dva dana; Tesla model S ima 85 kWh).

Morgan Stanley: Tipping point nears for going off grid

Dalji, detalji prikaz analiza koje je provela banka Morgan Stanley. Njihov izvještaj o mogućnosti da se postigne točka preokreta, u kojoj se potrošači mogu isključiti iz električne mreže, izazvao je lavinu komentara. Investitori, kažu bankini analitičari, nisu svjesni kako je ta točka blizu. Predviđaju da su tržišne mogućnosti za distribuiranu solarnu proizvdnju u SAD 240 GW u slijedećih pet godina, čak i ako se ukinu današnji federalni poticaji, a 415 GW uz današnje poticaje. Danas je instalirano ukupno svega 6,2 GW.

Analiziraju razne scenarije, uz zaključak da se elektroprivredne kompanije (utilities) hitno moraju prilagoditi novim uvjetima, ako ne žele da njihov model poslovanja doživi potpuni kolaps.

[Ove analize i predviđanja odnose se na SAD. U Europi, Njemačka u svojem Energiewende ima jasnije perspektive, o čemu smo pisali u članku “Izranjajuća harmonija velikog i malog u elektroenergetici” na našem blogu.]

13. travnja 2014. (2014-04-09)

Solar storage market tipped to boom in Germany

Njemačka je prošle godine uvela poticaje za sustave skladištenja energije u kućanstvima i malim poduzećima. Dalji rast prizvodnje električne energije iz sunca i vjetra, zbog nestalnosti tih izvora, zahtijevat će rast instaliranih kapaciteta skladištenja. (O tome smo često pisali ovdje i na blogu.)

U Njemačkoj je krajem prošle godine bilo instalirano 6.000 sustava skladištenja solarne energije. Nedavno objavljena studija predviđa da će ih do kraja 2018. biti 100.000. Glavni razlog rasta je pad cijena fotonapona.

više od dvije trećine njemačkih instalatera FN sustava sada nude opcije spremnika energije kombinirane s postavljanjem sustava, ili uz već instalirane sustave. S time su počeli i britanski i talijanski instalateri.

Ugovori o obaveznom otkupu uz garantiranu cijenu (feed-in tariff) u Njemačkoj sklapaju se na 20 godina [u Hrvatskoj na 14]. Ulaganje u spremnike bit će logičan korak za vlasnike FN postrojenja (u Njemačkoj ih ima preko milijun), kako se bude bližio kraj roka, jer će većina sustava raditi i dalje.

13. travnja 2014. (2014-04-08)

Green10

“Green 10”, savez deset najvećih europskih organizacija i mreža za okoliš (BirdLife International, CEE Bankwatch Nework, Climate Action Network, European Environmental Bureau, Health and Environment Alliance, Transport & Environment, Naturefriends International, Greenpeace, WWF i Friend of the Earth Europe) sastavio je popis “Deset bitnih zelenih zahtjeva za europske parlamentarne izbore 2014.”, pod naslovom “Zdrav okoliš za dobru kvalitetu života”.

1. stvarati nova radna mjesta, premještati porezno opterećenje s rada na trošenje resursa, te eliminirati subvencije štetne za okoliš kroz novu ekonomsku strategiju zasnovanu na načelima održivosti.

2. Osigurati da Europa prihvati tri odvojena, ambiciozna i obavezujuća cilja za obnovljivu energiju, stakleničke plinove i energetsku učinkovitost za 2030..

3. Zaustaviti ubrzano gubljenje bioraznolikosti u Europi do 2020..

4. Donijeti značajne politike smanjivanja korištenja resursa, proizvoda i otpada.

5. Prihvatiti mjere za smanjivanje korištenja pesticida i zamjenu rizičnih kemikalija.

6. Ograničiti zagađivanje zraka i uskladiti razine s posljednjim preporukama vezanim uz zdravlje.

7. Zaustaviti deforestraciju i degradaciju šuma u Europi i globalno.

8. Suprotstaviti se svim novim ugovorima o slobodnoj trgovini, osobito ugovoru sa SAD i Kanadom, koji ugrožavaju visoke socijalne i okolišne standarde.

9. Staviti okoliš u fokus globalnih razvojnih ciljeva za eliminiranje siromaštva.

10. Garantirati slobodu informacija, participacije i pravde europskim građanima.

13. travnja 2014. (2014-04-07)

Analysis: Suppliers line up for Morocco’s 850MW wind tender

Maroko je raspisao tender za gradnju ukupno 850 MW vjetroelektrana na pet lokacija, uglavnom na obali Atlantika. Planiraju izgraditi ukupno 2 GW do 2020.. Maroko ima velike potencijale za korištenje energije vjetra, kao i sunca.

Ured Desertec Initiative, koju su pokrenule uglavnom njemačke tvrtke, koja slijedi viziju umrežavanja regije EUMENA (Europa, Srednji Istok, Sjeverna Afrika) u jedinsveni elektroenergetski sustav baziran na obnovljivima, odnedavno je premješteno u Rabat, glavni grad Maroka.

Marokanska tvrtka DLM može proizvesti 300 tornjeva za vjetroagregate godišnje, a država računa na povećani udio domaćih proizvođača i u drugim dijelovima gradnje.

13. travnja 2014. (2014-04-06)

Znanstveni vodič kroz skepticizam o globalnom zagrijavanju

“Znanstveni vodič kroz skepticizam o globalnom zagrijavanju” (brošura, pdf, 16 stranica), autor: John Cook. Hrcvatski prijevod: ljudi iz Državnog hidrometeorološkog zavoda i Hrvatskog meteorološkog društva.

13. travnja 2014. (2014-04-05)

Largest Rooftop Solar Development Initiative In Latin America Will Use Unsubsidized Solar

U prethodnom članku (o globalnim kretanjima obnovljive energije u 2013), spomenuto je da širom svijeta niču projekti korištenja obnovljivih i bez državnih subvencija odnosno potpora. Komentar direktora portala cleantechnica.com Zacharya Shashana, povodom projekta u Meksiku.

On upozorava, da moramo imati na umu kako svi glavni energetski izvori u svijetu uživaju značajne subvencije vlada. »Dakle, kada govorimo o solarnoj bez subvencija, govorimo o prijelomu ka ne-subvencioniranoj energiji generalno. To nije novost samo za solarnu. To je novost za energetiku.«

Kompanija Tiendes Soriana, druga najveća tvrtka za trgovinu na malo u Meksiku, postavit će na krovove 120 svojih trgovinskih centara solarne panele ukupne snage 31 MW. Projekte je potpuno bez subvencija, isključivo na osnovu tržišnišnih kriterija: kompanija očekuje smanjivanje svojih ukupnih izdataka za električnu energiju.

13. travnja 2014. (2014-04-04)

Falling Solar Panel Prices Resulted In Global Boom In Solar In 2013, Less Total Investment

Novi izvještaj “Global Trends in Renewable Energy Investment 2014″, objavljen u ponedjeljak 7. travnja, koji su zajednički pripremili savjetnička tvrtka Bloomberg i Program UN za okoliš, donosi detaljniji uvid o cijenama i investicijama obnovljive energije u 2013. godini

Godišnja istalirana snaga solarnih elektrana u svijetu porasla je za 26% (sa 31 GW 2012. na 39 GW 2013. godine), a iznos investicija opao za 23% (sa 135,6 milijardi na 104 milijarde USD). Nastavljen je znatan pad cijena po instaliranoj jedinici snage i proizvedenoj jedinici energije (LCOE).

Udio obnovljivih (uključujući vodne snage) u proizvodnji električne energije u svijetu porastao je sa 7,8% 2012. godine na 8,5% 2013..

Obnovljivi izvori, bez vodnih snaga, čine 43,6% nove instalirane električne snage tijekom 2013. godine.

Uz pad cijena, razlozi za pad investicija su i nesigurnost politika u mnogim zemljama, kao i rast investicija u fosilna goriva, naročito prirodni plin iz škriljevaca (šejla).

Od globalnih investicija u obnovljivu energiju 2013. godine, nešto više od četvrtine je u Kini (56,3 milijarde USD), nešto manje od četvrtine u Europi, a jedna šestina u SAD.

Zbog intenzivne konkurencije na globalnom tržištu, naročito fotonaponskih panela, burzovna vrijednost dionica uloženih u čistu energiju opala je za 78% u razdoblju od četiri i pol godine (od početka 2009. do sredine 2013.), da bi u drugoj polovici 2013. zabilježila rast od 54%, zahvaljujući tome što su proizvođači fotonaponskih panela i vjetroagregata ponovo počeli iskazivati dobit.

Pad cijena dovodi do toga da se na sve više mjesta na svijetu, u visokorazvijenim zemljama kao i onima u razvoju, obnovljivi izvori počinju instalirati i bez subvencija, jer su jeftiniji od elektrana na fosilna goriva.

13. travnja 2014. (2014-04-03)

Making ethanol without corn or other plants

Proizvodnja bioetanola iz kukuruza i drugih biljaka, kao zamjena za derivate nafte, razvila se kao alternativa ekonomski povoljna za proizvođače i trgovce i ekološki povoljna za smanjivanje emisija ugljika. Dolazi međutim u drastičan sukob s brigom da se hrani rastuće svjetsko stanovništvo. Zato se traga za novim tehnologijama.

Ovaj članak prikazuje izvještaj, objavljen u časopisu “Nature”, o istraživanju dvoje znanstvenika sa sveučilišta Stanford u SAD. Oni su razvili katalizator, zasnovan na bakru, koji bi mogao omogućiti proizvodnju velikih količina etanola iz ugljik monoksida pri sobnoj temperaturi i pritisku.

(Kad čitamo ovakve članke moramo imati na umu da je to tek istraživanje i da je dalek put do praktične primjene. Većina ovakvih istraživačkih rezultata, koliko god sami po sebi bili vrijedni, na kraju, zbog tehničkih ili komercijalnih teškoća, ne ostvare svoja obećanja. Ali ona koja to uspiju, sve nadoknađuju. Moramo pratiti takve vijesti, da bismo vidjeli u kojim se smjerovima danas razvijaju nove tehnologije. A u današnjoj globalnoj ekonomiji najbolje prosperiraju oni, koji znatno ulažu i potiču istraživanje i razvoj. Zaostaju oni koji, kao Hrvatska u posljednjih 50 godina, čekaju da drugi nove tehnologije razviju i onda kupe gotove patente. To izgleda zdravorazumski: izbjegavaj rizik, oslanjaj se na poznato i provjereno; ali slabo funkcionira.)

13. travnja 2014. (2014-04-02)

Passive houses save lots of energy

U tranziciji energetskog sustava na okolišnu i resursnu održivost (Energiewende), prvo pitanje nije iz kojih izvora dobivati energiju, nego koliko nam je energije potrebno za zadovoljavanje potreba. (Nakon smanjivanja ukupne potrošnje, drugi zadatak je maksimalizacija obnovljivih izvora, a treći maksimalizacija oporabe materijala).

U razvijenim zemljama (u koje Hrvatska pripada) postoji značajan potencijal da se potrebe za energijom smanje. Osobito je značajno zgradarstvo, u čemu danas postoje opsežni i ambiciozni programi (politike) i projekcije. Zahvaljujući gnjavatorima iz Europske unije, ti se programi, uz teške muke u razbijaju inercije i dogmi, počinju provoditi i kod nas.

Ovaj članak norveških znanstvenika posvećen je tzv. “pasivnim kućama” (pojam “pasivan” zato, jer same sebe griju bez aktivnih vanjskih sustava). Iako se predviđa da će 2050. godina stanovništvo Norveške porasti sa sadašnjih pet na sedam milijuna, predviđa se da bi potrošnja energije u kućanstvima mogla opasti za čak 75% u odnosu na današnju, a emisija ugljika za 70%.

8. travnja 2014. (2014-04-01)

U.S. GMO crops show mix of benefits, concerns – USDA report

Sonja Karoglan Todorovic piše:

Čak ni USDA (Američko ministarstvo poljoprivrede) ne može naći pozitivne strane GMO-a!

Prema njihovom izvještaju: prinosi nisu veći, ekonomska dobit poljoprivrednika nije veća, količina korištenih herbicida na GMO usjevima se stalno povećava (za razliku u konvencionalnim gdje je količina stabilna).

U prvih 15 godina korištenja, nema dokaza da GMO sjeme dovodi do povećanja uroda; dapače, u nekim slučajevima je bitno niži.

Nema bitne razlike između neto zarade za farmere koj koriste GMO sjeme otporno na herbicide i onih koji koriste obično sjeme.

Više je koristi od GMO usjeva koji koji smanjuju korištenje insekticida da farmama kukuruza, ali s druge strane korištenje herbicida je znatno naraslo. Intenzivno korištenje glifosfata je dovelo do povećanja u otpornih korova, što izaiva dodatne problem farmerima.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s