kolovoz 2015.

25. kolovoza 2015. (2015-08-11)

Brazil i Njemačka: suradnja u suzbijanju klimatskih promjena

Novi tekst na blogu.

Suradnja na zaštiti okoliša, a osobito spriječavanju klimatskih promjena, bila je glavna tema sastanka njemačke kancelarke Angele Merkel i brazilske predsjednice Dilme Rousseff u Bonnu 20. kolovoza.

Rousseff je rekla da će se Brazil obavezati da deforestraciju na području Amazonije smanji na nulu do 2030. g.. Njemačka će osigurati Brazilu kredite od 525 milijuna eura i donaciju od 23 milijuna eura.

23. kolovoza 2015. (2015-08-10)

Will Markets Welcome Smaller And Less Costly Nuclear Reactors?

Jedan od problema nuklearne energije je gigantizam. Danas se uglavnom grade reaktori od 1.000 MW i više (EPR 1.600 MW). Uz vrlo visoku cijenu gradnje, to je ogromna investicija, kao i količina struje koja manjoj zemlji ili lokalnom elektroprivrednom poduzeću nije potrebna. Manji se ne grade, jer su po jedinici snage još skuplji. A ako dođe do problema, odgađanja završetak i povećanja troškova (više nego dvostruko u slučaju EPR), opet je ekonomska šteta ogromna.

Jedna od mogućih opcija na čijem istraživanju se radi su manji (50-100 MW) i jeftiniji reaktori drugačijeg dizajna, koji se onda mogu graditi i modularno. To je rješenje bilo odbačeno u valu velike gradnje nuklearnih elektrana 1970-ih i 1980-ih. Kad je nastupila oseka, do “nuklearne renesanse” do danas nije došlo.

23. kolovoza 2015. (2015-08-9)

India’s next weapon against climate change? The heat-tolerant dwarf cow

Globalno zatopljenje donosi više suša i vručina. U tropskoj i subtropskoj Indiji, to ugrožava stočarsku tradiciju. Moguća alternative su patuljaste krave.

19. kolovoza 2015. (2015-08-8)

Nafta na Arktiku – važno pitanje u demokratskim predizborima za predsjednika SAD

Novi članak na blogu.

Hillary Clinton je u utorak izrazila protivljenje eksploataciji nafte u području Arktika. Time je došla u sukob s Obaminom administracijom, koja je dan ranije dala konačno odobrenje kompaniji Dutch Shell PLC za nastavak crpljenja nafte na sjeveru Aljaske; to je prvo takvo odobrenje od 2012..

18. kolovoza 2015. (2015-08-7)

Analiza Propast projekta nafte u Jadranu – prva pokazana nesposobnost ove Vlade kojoj se možemo veseliti

Portal dragovoljac.com, dominantno desničarski, hvali ljevičarku Mirelu Holy. Ističu njenu hrabrost, što je hvalevrijedan uvid, nasuprot dominantnom diskursu o “Braniteljima”, da postoje razne vrste hrabrosti.

»Zasad nas je viša sila spasila od posla s naftnim bušotinama u Jadranu koji ima sva obilježja koruptivnog djela, kako tvrdi Mirela Holy. Koja će vjerojatno opet jedina ostati na braniku Jadranskog mora, znači i Domovine.«

11. kolovoza 2015. (2015-08-6)

Second Tender for Freestanding PV Capacity Less Oversubscribed Than First Auction

Njemačka postepeno ukida sustav poticaja za velike solarne elektrane preko Feed-in tarife, te uvodi sustav aukcija. U drugom tenderu, za ukupnu instaliranu snagu od 150 MW, primljeno je 136 ponuda za ukupno triput veću snagu. U prvom tenderu, u travnju, sklopljeno je 25 ugovora za ukupni kapacitet od 157 MW, uz prosječnu cijenu otkupa od 9,17 ct/kWh.

FIT sustav je bio izvanredno uspješan u prethodnih 15 godina, ali je bio zamišljen kao tranzicijski. Ugovori po tom sustavu i dalje se sklapaju za elektrane manjih snaga. Za sustave snage do 10 kW vršne snage otkupna cijena je 12,31 ct/kWh, a za veće snage pada.

Tijekom ove godine Njemačka gradi oko 100 MW nove fotonaponske snage mjesečno. [To je znatno manje nego prije, ali još uvijek sagrade u deset dana onoliko, koliko u Hrvatskoj ima ukupno.] Ukupno je 30. lipnja bilo instalirano 38.850 MW. Tijekom nekoliko godina, bilo je sagrađeno znatno više od predviđanja.

U prvoj polovici ove godine, na njemačku mrežu je priključeno 1.765 MW pučinskih vjetroelektrana, što je triput više nego u prvom polugodištu prošle godine (https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/07/21/nagli-rast-pucinskih-vjetroelektrana-u-njemackoj/). Očekuje se intenzivna gradnja i slijedećih godina.

6. kolovoza 2015. (2015-08-5)

Finnish ownership of Fennovoima assured (5. kolovoz 2015.)

Novi članak na blogu.

SAŽETAK: Razriješena je vlasnička struktura koncerna, koji će zajedno s ruskim Rosatomom voditi gradnju nuklearne elektrane u Finskoj. Tvrtke iz Finske i drugih članica EU i EFTA sudjeluju s više od 60%, što je bio zahtjev finske vlade. Tako je iz igre ispala hrvatska tvrtka Migrit, iza koje je zapravo stajao ruski kapital.

5. kolovoza 2015. (2015-08-4)

Brazilian Hiroshima survivors campaign against new push for nuclear power

Novi članak na blogu.

SAŽETAK: U Brazilu živi oko 1,5 milijuna osoba porijeklom iz Japana, od čega oko 100 jož živih, koji su preživjeli bacanje nuklearnih bombi na Hirošimu i Nagasaki. Njihova udruga aktivna je u kampanji protiv gradnje novih nuklearnih elektrana. Brazil ima velike izvore hidroenergije, te znatne potencijale za korištenje energije vjetra i sunca. Dodano još nekoliko podataka o Brazilu.

1. kolovoza 2015. (2015-08-3)

Russian hydropower key to Finnish nuclear plant deal

Krajem 2014., finska elektroenergetska kompanija Fortum (oko pet puta veća od HEP-a) počela je pregovore s ruskim državnim tvrtkama Rosatom i Gazprom o preuzimanju većinskog udjela u kompaniji TGC-1, najvećem proizvođaču hidroenergije u sjeverozapadnoj Rusiji.

U zamjenu, Fortum bi preuzeo 15% udjela (i obaveze ulaganja) u projektu gradnje nuklearne elektrana Fennovoima u Finskoj, koju bi gradio Rosatom. Očekivalo se potpisivanje sporazuma do kraja lipnja.

Ali 24. lipnja je Fortum objavio da sporazum neće biti skoro potpisan. O tome sam u članku “Hrvatska pod sjevernim svjetlom” (http://pollitika.com/hrvatska-pod-sjevernim-svjetlom-plesala-je-samo-sestinu-ljeta, objavljenom 24. srpnja.

Nakon toga, kao potencijalni ulagač u finsku nuklearku pojavila se opskurna hrvatska tvrtka. Finska vlada brzo je došla do zaključka da se zapravo radi o ruskom kapitalu, pa nije dala odobrenje za to ulaganje. Finska vlada je naime postavila obavezu da barem 60% ulaganja mora biti od tvrtki iz EU ili EFTA (a sada je samo 55%).

Pregovori, u koje su uključeni i predstavnici finske i ruske vlade, nastavljaju se.

TGC-1 posjeduje i upravlja s 40 hidroelektrana snage oko 3.000 MW, plus 4.300 MW termoelektrana (dvaput više od HEP-a). Mnoge od njih gradile su finske kompanije, a neke su na području Pečenga, koje je do 1940. pripadalo Finskoj.

1. kolovoza 2015. (2015-08-2)

Wind energy provides 8% of Europe’s electricity

“Joint Research Centre”, savjetodavno tijelo Europske komisije, objavio je izvješće o stanju energije vjetra u Europskoj uniji.

Ukupni instalirani kapacitet vjetroelektana dosegao je 129 GW. One su tijekom 2014. pokrile 8% potreba Europske unije za električnom energijom. [Hrvatska je ispod prosjeka, sa 339 MW i 5%.] Očekuje se da će 2020. godine udio biti najmanje 12%.

Prošle godine u svijetu je instalirano rekordnih 52,8 GW vjetroturbina. Od toga 44% odnosno 23,2 GW otpada na Kinu. U Europskoj uniji instalirano je 13,05 GW.

Udio vjetra u pokrivanju potreba za elekričnom energijom u šest zemalja je iznad 10%: Danska, Portugal, Irska, Španjolska, Rumunjska i Njemačka.

Europski proizvođači turbina pokrili su 78% tržišta van Kine. Proizvođači smanjuju proizvodne cijene boljim upravljanjem troškovima i smanjivanje troškova sirovina. Ukupni troškovi proizvodnje smanjuju se, u čemu veliki udio imaju poboljšani uvjeti financiranja.

[DISKLAJMER: Ovo, naravno, nema veze s nama. Kod nas se obnovljivi ne isplate, kako to zna naša mudra vlada, a svakako i mudra oporba.]

1. kolovoza 2015. (2015-08-1)

78% Of German Electricity Came From Renewables On July 25

Na dan 25. srpnja, obnovljivi izvori pokrili su 78% potreba Njemačke za električnom energijom. Bila je subota, pa je potrošnja smanjena. U južnim krajevima, gdje je većina solarnih elektrana, bilo je sunčano, a u sjevernim, gdje je većina vjetroelektrana, olujno.

Nijemci marljivo nastavljaju s Energiewende. Ove godine u prvom planu su nove pučinske (off-shore) vjetroelektrane. One koje su priključene na mrežu u prvih šest mjeseci ove godine, imat će godišnju proizvodnju koja pokriva više od jedan posto njemačke godišnje potrošnje.

[DISKLAJMER: Ovo, naravno, nema veze s nama. Kod nas se obnovljivi ne isplate, kako to zna naša mudra vlada, a svakako i mudra oporba.]

Oglasi