lipanj 2015

28. lipnja 2015. (2015-06-91)

European grid operators sees 80% renewables as energy revolution marches

Prema izvještaju Europske mreže operatera elektroprijenosnih sustava (ENTSO-E) “Electricity in Europe 2014”, 33% električne energije proizvedene u Europi bila iz obnovljivih izvora; godine 2011. bilo je samo 24%. Hidroenergija čini 18,5%, a ostali obnovljivi 14,4%.

Udio fosilnih gorva je pao s 48,6% 2011. g. na 40,5% 2014. g..

Cilj EU za 2030. je imati 27% ukupne energije iz obnovljivih izvora, a 46% električne energije. Susanne Nies, jedan od direktora ENTSO-E, kaže da ne bi trebalo biti problema u dostizanju toga cilja. Po njezinoj procjeni, 80% je dostižan cilj, iako znači bitnu promjenu sustava.

»The big issue is variability. We need more storage, more demand response, more e-mobility, data management, more cooperation between DSO’s (distribution system operators) and TSO’s (transmission system operators). In addition, we need market signals to attract investment. This is our main worry now.«

28. lipnja 2015. (2015-06-90)

BNetzA Launches Second Tender for Freestanding PV Capacity

Njemačka postepeno ukida feed-in tarife i zamjenjuje ih aukcijama za gradnju većih soalrnih elektrana. Objavljena je druga aukcija za kapacitet od 150 MW, uz maksimalnu cijenu od 11,18 ct/kWh.

Trenutna referentna premija po Zakonu o obnovljivim izvorima (EEG 2014) je 9,02 ct/kWh.

U prvom tenderu, 25. travnja, sklopljeno je 25 ugovora za ukupnu snagu od 156,97 WM uz prosječnu cijenu od 9,17 ct/kWh.

U ovim se aukcijama prikupljaju iskustva za mehanizam koji ozbiljno starta 2017. pa se eksperimentira s raznim varijantama uvjeta i ugovora.

28. lipnja 2015. (2015-06-89)

Shareholders of 9 utilities reject proposals to abolish nuclear reactors

Nastavljaju se polemike o budućnosti nuklearne energije u Japanu. Prije nesreće u Fukušimi Japan je imao 55 operativnih reaktora. Četiri su uništena, a osam trajno zatvoreni. Od ostala 43, samo su dva trenutno u pogonu. vlada premijera Šinzoa Abea želi ih sve ponovo otvoriti, naravno i elektroprivredne kompanije, dok se protivi znatan dio javnosti uz čestu podršku lokalnih vlasti i sudova.

28. lipnja 2015. (2015-06-88)

Saudi Arabia seeks nuclear deals, alliances to counter Iran

Pisali smo o programu Saudijske Arabije za razvoj solarne energije, a sad evo i jedne analize o njihovom nuklearnom programu.

SA nije sretna zbog dogovora SAD s Iranom o ukidanju sankcija. U srijedu su najavili dogovor francuskom Arevom o izradi studije izvodljivosti za dva nuklerna reaktora. Prije toga, potpisali su ugovore o nuklearnoj suradnji s Rusijom i Jožnom Korejom. Potencijalni plan je gradnja 16 reaktora. Svi ti ugovori su ujedno određeno udaljavanje od tradicionalne bliske povezanosti sa SAD.

službeno, to je miroljubiv projekt. Ali SA je zabrinuta da bi Iran ipak, pod novim ugovorom, mogao biti sposoban napraviti nuklearnu bombu, pa po nekim ocjenama i sama želi otvoriti istu mogućnost.

28. lipnja 2015. (2015-06-87)

How a ‘fiddled’ emissions scheme granted Serbia EU support

Srbija je u četvrtak na tiskovnoj konferneciji u Beogradu najavila cilj smanjivanja emisija za 9,8% do 2030. u odnosu na nivo iz 1990.. Međutim, prema izvještaju za UNFCCC iz travanja, sadašnje emisije su za 25% manje nego 1990.. Radi se dakle o planu povećanja za 15%.

Dapače, u izračunu emisija 1990. uračunavaju i znatnu emisiju iz termoelektrana na Kosovu.

EU planira smanjenje za 40% u odnosu na 1990., tako da je čudno da Srbiji iz EU dolaze pohvale.

Srbija 70% električne energije dobiva iz ugljena i priprema gradnju novih termoelektrana da zamijeni stare. Nedavno je potpisan ugovor s Kinom o gradnji TE od 350 MW u Kostolcu, vrijedan 527 milijuna eura.

28. lipnja 2015. (2015-06-86)

Australian Renewable Energy Law Paves Way for $11 Billion in Projects

Aktualna vlada Australije jako je protivna obnovljivima, ali je morala popustiti pred pritiscima izvana i odozdo.

U Australiji 1,4 milijuna domova ima krovne solarne panele, što je najviše u svijetu u odnosu na broj domaćinstava.

Velike solarne elektrane će ćiniti gotovo polovicu kapaciteta svih velikih elektrana u Australiji do 2012., procjenjuje Bloomberg New Energy Finance. Očekuje se gradnja 7,7 gigavata obnovljivih, od toga 3,6 GW velikih solarnih.

27. lipnja 2015. (2015-06-85)

Over 300 wildfires are burning in Alaska right now. That’s an even bigger problem than it sounds

U petak je na Aljasci bilo 317 aktivnih požara u divljini.

Svibanj je bio najtopliji u posljednju 91 godinu. Prosječna temperatura je porasla za 3°C u posljednjih 60 godina.

Broj požara i opožarene površine rastu posljednjih 30-ak godina. Neki požari zahvatili su površinu veću od Međimurja. Osim biomase, uništavaju i plodnu zemlju. Opasnost je topljenje permafrosta, čime se oslobađaju u atmosferu dodatne količine ugljičnog dioksida.

27. lipnja 2015. (2015-06-84)

Why the Saudis Are Going Solar

Opsežna reportaža o razvoju solarne energetike u Saudijskoj Arabiji. Pisali smo nekoliko puta kako paralelno planiraju znatnu gradnju nuklearnih i solarnih elektrana. Nedavno o planovima za nuklearke, u čemu ostavljaju otvorena vrata za ugovore s Korejcima, Rusima, Francuzima… (vidi o prošlotjednom ugovoru s Rusijom: https://www.facebook.com/pages/Ekološka-ekonomija/236779699674022 )

Oko četvrtinu nafte koju proizvode danas koriste za domaću potrošnju, uz rast od 7% godišnje, i to postaje preskupo. Cijene su jako subvencionirane: domaća cijena benzina je oko 14 US centi litra, a električne energije jedan cent za kilovatsat.

Većina naftnih elektrana su kolosalno neučinkovite, kao i klima uređaji, na koje otpada 70% potrošnje elektrike. Mnogo se energije troši za desalinaciju morske vode. Kako je energija gotovo besplatna, nema poticaja za štednju.

Svjetska banka procjenjuje da Saudijska Arabija troši na te subvencije godišnje 80 milijardi USD, što je više od trećine državnog proračuna i više od 10% BDP-a.

Državna naftna kompanija Aramco prodaje naftu Saudijskoj Elektroprivredi (obje su državne kompanije) po 4 USD za barel, što je cijena proizvodnje; to je ogroman “oportunitetnih trošak” u odnosu na cijene u izvozu.

Tek prošle godine vlada je donnijela prve standarde energetske učinkovitosti za klima uređaje, automobile, nove zgrade i termoelektrane.

Investicije u solarnu vide kao put da ostanu globalna naftna velesila. Razvijaju vlastitu industriju panela i polisilicija i žele biti izvoznik. Jeftini krediti koje mogu osigurati saudijske banke jedan su od bitnih čimbenika.

Istraživanja i ulaganja sad dolaze od države i državnih tvrtki. Za privatni kapital se ne isplate, zbog spomenutih subvencija. Međutim, kompanija Acwa Power International sklopila je nekoliko ugovora za gradnju solarnih elektana u drugim zemljama.

Sklopili su ugovor o gradnju u Dubaiu [o čemu smo pisali] o gradnji uz otkupnu cijenu 5,84 c/kWh.Kompanija Taknia (Taquina), u državnom vlasništvu, najavljuje cijenu u SA od 5 c/kWh.

26. lipnja 2015. (2015-06-83)

In interview switch, Obama questions British naturalist for BBC program

Barack Obama intervjuira Sir Davida Attenborougha na BBC-u!

(Sad ćete vi naravno pitat da tko je taj Barack. 😀 )

26. lipnja 2015. (2015-06-82)

Ecological Map Could Save Vultures from Fledgling African Wind Farm Development

Usmrćivanje ptica jedan je od negativnih utecaja vjetroagregata na okoliš. U cjelini to nije poseban problem (daleko više ptica pogine jer se zaleti u staklo prozora idr.), ali jest u nekim posebnim slučajevima. U Španjolskoj su preduzeli neke posebne mjere za zaštitu bjeloglavih supova.

U Lesotu se gradi prva vjetroelektrana. Grupa ekologa sa sveučilišta u Cape Townu (Južnoafrička republika), iz israživačkog centra kojeg financira jedna škotska dobrotvorna udruga, objavila je rad u kojem predlaže mjere za zaštitu bradatog supa (bearded vulture, Gypaetus barbatus). To je ugrožena vrsta, od koje je ostalo samo 109 parova.

Prilažu mapu, na kojoj su označena područja na kojima se ne bi smjele graditi vjetrolektrane. Prva predviđena vjetroelektrana, koja je već dobila dozvolu, na nesreću je po ovoj studiji smještena na mjestu koje je među 1% najgoriz za mlade supove.

Lesoto ima planove za gradnju oko 4.000 vjetrenih turbina ukupne snage 6.000 MW.

Lesoto, bivši Batusoland, je država-enklava okružena Južnoafričkom Republikom. 30.000 kvadratnih kilometara, dva milijuna stanovnika. Vrlo siromašna i ekonomski zavisna od JAR. Četvrtina stanovnika je zaražena HIV-om.

25. lipnja 2015. (2015-06-81)

REC to enter African solar market amid 100 GW predictions

Norveški proizvođač solarnih panela REC (http://www.recgroup.com/en/) sprema se za ulazak na obećavajuće tržište istočne i južne Afrike. Računaju da će u tim regijama do 2030. biti izgrađeno 100 GW fotonaponskih elektrana. Otvaraju urede u Gani, Keniji i Južnoj Africi.

[DISKLAJMER: Hrvatski čitatelj će se naravno grohotom nasmijati na ideju da Norvežani prodaju sunce Afrikancima. I bit će naravno u pravu. Mi, na sreću, znamo da je to bacanje novca.]

25. lipnja 2015. (2015-06-80)

France, Saudi Arabia inch closer to civil nuclear deal

Prije nekoliko dana pisali smo o ugovoru o nuklearnoj suradnji Saudijske Arabije i Rusije. Napomenuli smo, da SA želi sva vrata držati otvorenima za planiranu gradnju nuklearnih elektrana.

Francuska i SA jučer su dogovorili izradu studije izvodljivosti za gradnju dva reaktora tipa EPR, koje gradi francuska Areva.

To je dio dogovora o opsežnoj suradnji na 20-ak projekata, vrijednih 12 milijardi USD.

Francuska bere neke plodove svojeg tvrdog stava prema Iranu i određenog nezadovoljstva arapskih zemalja tradicionionalnim saveznikom SAD. (To vrijedi i za Egipat, o kojem smo također nedavno pisali.)

Areva je u veliki gubicima, gradnja dva EPR reaktora u Finskoj i Francuskoj jako kasni uz više nego dvostruko prekoračenje troškova. Godine 2009. korejske kompanije pobjedile su Arevu u dobivanju posla gradnje nuklearne elektrane u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

25. lipnja 2015. (2015-06-79)

It will cost Hungary a pretty penny to keep new nuclear plant working

Mađarska će morati trošiti godišnje 100 milijardi forinti (300 milijuna eura) javnog novca, tijekom 21 gudinu, da održava operativnom nuklearnu elektranu Paks, nakon gradnje dva nova reaktora. Troškovi gradnje mogu biti pokriveni jedino ako cijene električne energije budu znatno povećane.

To su zaključci studije grupe istraživača, kojima je na čelu Balázs Felsmann, šef Istraživačkog centra za strateški i međunarodnim management na Sveučilištu Corvinus.

Rezultati studije proturječe svemu što je mađarska vlada rekla o gradnji projekta vrijednog 12,5 milijardi eura.

Reaktore bi trebala graditi ruska kompanija Rosatom, a Rusija osigurava 10 milijardi eura kredita.

Projekcije su pokazale da pretpostavljeno povećanje cijena električne energije za 25% u slijedećim desetljećima neće biti dovoljno da se isplati kredit. Da bi se osigurala isplata kredita te 8% dobiti, prodajna cijena električne energije morala bi porasti 90 do 100%.

Ako pak vlada pruži posebnu podršku nuklearnoj elektrani (spomenutih 300 milijuna eura godišnje), to bi se lako moglo protumačiti kao nepoštena prednost, protivna pravilima EU o tržišnoj utakmici.

Organizacija Energiaklub (http://www.energiaklub.hu/en) smatra da bi Mađarska mogla zadovoljiti potrebe za električnom energijom do 2030. i bez gradnje novih reaktora. (Vidi: “Alternatives of nuclear energy in Hungary”, http://www.energiaklub.hu/en/news/alternatives-of-nuclear-energy-in-hungary ) Oni smatraju da će potrebe za električnom energijom rasti sporije od vladinih projekcija. Obnovljivi izvori i mjere racionalne potrošnje mogu zadovoljiti potrebe.

25. lipnja 2015. (2015-06-78)

Climate change should be top foreign policy priority, G7 study says

U utorak je javnosti predstavljen izvještaj “A New Climate for Peace: Taking Action on Climate and Fragility Risks” koji je za G7 sastavio međunarodni konzorcij nevladinih i međuvladinih organizacija, koje se bave globalnom sigurnosti. (O G7 vidi članak na blogu od 11. lipnja: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/06/11/g7-o-klimatskim-promjenama-bez-fosilnih-goriva-do-kraja-stoljeca/ .) Izvještaj je dostupan na sajtu http://www.newclimateforpeace.org/ .

Izvještaj zaključuje da spriječavanje klimatskih promjena mora postati vrhunski prioritet vanjskih politika jer one znatno pojačavaju i umnažaju lokalne i regionalne sukobe i globalne sigurnosne prijetnje. Spominje aktualne konflike u Siriji, Maliju i Etiopiji. Spriječavanje klimatskih promjena mora se povezati s poticajem razvoja i građenjem mira.

Dan Smith, glavni tajnik organizacije International Alert, istovremeno upozorava da treba odbaciti jednostrane nazive kao “klimatski rat”, koji se počeo koristiti za sukob u Darfuru, jer zanemaruje sve druge čimbenike koji dovode do sukoba i rata.

Izvještaj predlaže uvođenje globalnih procjena rizika, ograničavanje fluktuacija cijena hrane, rast rezervi hrane i poboljšanje prekogranične suradnje u upravljanju vodama.

Ministri vanjskih poslova G7 u travnju su osnovali radnu grupu koja treba proučiti te prijedloge (vidi: http://www.auswaertiges-amt.de/DE/Infoservice/Presse/Meldungen/2015/150415_G7_Communique.html).

25. lipnja 2015. (2015-06-77)

Dutch government ordered to speed up greenhouse gas cuts

Jučer smo objavili da je lokalni sud u Den Haagu, u postupku po tužbi udruge Urgenda i 900 građana, presudio da vlada mora donijesti strože mjere za smanjivanje emisija stakleničkih plinova. Evo još podataka. (Vidi i članak u “Financial Times”: http://www.ft.com/intl/cms/s/0/09cc780e-1a84-11e5-a130-2e7db721f996.html )

Sudac je rekao da država mora »osigurati da nizozemske emisije godine 2020. budu najmanje 25% ispod onih iz 1990.”, jer je to “fer udio” Nizozemske da se spriječi više valova vrućine, poplave i rast morske razine.

Sadašnji je plan 17%, a plan Europske unije 20%.

Sud je djelomično zasnovao odluku na izvještaju IPCC iz 2007., koji smatra da bi emisije trebalo smanjiti do 2020. na 25-40% ispod nivoa iz 1990., da bi se izbjegle opasne klimatske promjene.

U Nizozemskj petina stanovništva živi ispod površine mora.

Vlada treba odlučiti hoće li se žaliti na presudu.

24. lipnja 2015. (2015-06-76)

50% renewable electricity target passed by California Senate

Kalifornijski senat izglasao je cilj da najmanje 50% električne energije godine 2030. bude iz obnovljivih izvora. Zakon taođer poziva na udvostručenje energetske učinkovitosti u zgradama i prepolavljanje potrošnje nafte u prometu do 2030.. Zakon sada treba izglasati Skupština, najviše zakonodavno tijelo.

Kalifornija, za razliku od ostatka SAD, nikad nije ukinula programe razvoja obnovljivih i učinkovite potrošnje iz prve polovice 1980-ih.. Zahvaljujući tome, potrošnja energije i potrošnja električne energije po stanovniku su oko polovice one u ostatku SAD.

Politike energetske učinkovitosti stvorile su 1,5 milijuna radnih mjesta 1977.-2007. g..

24. lipnja 2015. (2015-06-75)

China puts $6 trillion price tag on its climate plan

Krajem ovog mjeseca, Kina će dostaviti Ujedinjenim narodima svoj plan smanjivanja emisija stakleničkih plinova. Na temelju predloženih nacionalnih planova, sklopit će se globalni ugovor u Parizu u prosincu o.g..

Sie Dženhua (Xie Zhenhua), posebni predstavnik za klimatske promjene u kineskoj Nacionalnoj komisiji za razvoj i reforme, rekao je da će Kina u taj program uložiti više od 6.600 milijardi dolara.

Sie je to rekao tijekom trodnevnog boravku na Forumu za strateški i ekonomski dijalog u Washingonu, gdje se susreo s najvišim predstavnicima Obamine administracije.

Kina mora preoblikovati svoj energetski miks zavisan od ugljena i razvijati nove energetske izvore, rekao je Sie.

SAD i Kina najavile su zajedničke projekte. To je nastavak suradnje započete zajedničkom deklaracijom o klimatskim promjenama u studenome prošle godine, kad je Obama posjetio Kinu.

U utorak je kineski vicepremijer Uang Jang (Wang Yang) rekao da je prošle godine u Kini bilo prodano 750.000 električnih vozila, triput više nego 2013..

24. lipnja 2015. (2015-06-74)

URGENDA WINS THE CASE FOR BETTER DUTCH CLIMATE POLICIES

Nizozemska udruga “Urgenta” i 900 građana bili su podnijeli tužbu protiv države Nizozemske, zbog toga što ne poduzima dovoljne mjere za spriječavanje klimatskih promjena. Područni sud u Den Haagu je danas donio odluku u korist tužitelja. Vlada je obavezna poduzeti učinkovitiju akciju za smanjivanje emisija stakleničkih plinova.

(ovo je prva vijest, a izvorni dokumenti su naravno na nizozemskom.)

24. lipnja 2015. (2015-06-73)

UK solar start-up powers up to take on Tesla’s home battery

Britanski odgovor na “Teslinu” kućnu bateriju “Powerwall”, koja je nedavno izazvala senzaciju u svjetskim medijima, nudi londonska start-up tvrtka Powervault. Sustav je jednostavan, može stajati u kuhinji i instalira se za jedan sat.

Kompanija u nekoliko dana prikupila 700.000 funti na investment crowdfunding platform Crowdcube.

U UK danas 670.000 domaćinstava ima solarne panele, a očekuje se da će broj porati na dva milijuna do 2020. g.. Oko polovicu proizvedene elektrike šalju u mrežu, te kupuju navečer, kad je skuplja. Domaći spremnik električne energije mogao bi im smanjiti račune.

Konkurencija je žestoka. Mercedes-Benz predstavio svoju kućnu bateriju ranije ovog mjeseca. Njemačke kompanije Sonnenbatterie i IBC Solar već ih prodaju, a druge kompanije rade na razvoju svoje ponude.

24. lipnja 2015. (2015-06-72)

Ukraine prepares to cancel Khmelnitski agreement with Russia

Ukrajina danas ima 15 operativnih nuklearnih raktora. Gradnja reaktora Hmeljnicki 3 i 4 započela je 1980-ih, te bila obustavljena 1990. godine. Tada su reaktori bili završeni 75% i 28%. Od 2010. pripremao se nastavak gradnje, za što je sklopljen ugovor s ruskom kompanijom Atomstroyexport i Rusijom, koja bi osigurala financiranja 85% od ukupno 4,9 milijardi USD troškova.

Jučer je objavljeno da ukrajinska vlada priprema raskid ugovora. Kao razlog navodi se da Rusija nije zadovoljila preuzete obaveze.

Najavljena je mogućnosti ugovora s češkom Škodom o preuzimanju tog posla.

24. lipnja 2015. (2015-06-71)

Renewables to Beat Fossil Fuels With $3.7 Trillion Solar Boom

Bloomberg New Energy Finance, dio globalne savjetničke kuće Bloomberg, objavio je procjene ulaganja u elektroenergetiku slijedećih 25 godina.

Procjenjuju da će dvije trećine svih ulaganja u nove elektrane u svijetu 2015.-2040. ići u elektrane na obnovljive izvore. Naročito velika ulaganja bit će u solarnu: ukupno 3.700 milijardi USD. Ukupno će u obnovljive elektrane biti uloženo 8.000 milijardi USD.

U elektrane na fosilna goriva i nuklearne bit će investirano ukupno 4.100 milijardi.

Ukupno će biti instalirano 8.900 GW novih elektrana, od toga 79% u zemljama u razvoju.

Ugljen će ipak ostati važan izvor. Emisije stakleničkih plinova nastavit će rasti do 2029., što je gotovo za cijel odesetljeće kasnije od datuma koji je Međunarodna energetska agencija (IEA) označila kao cilj, koji bi vodio ka ograničenju globalnog rasta temperature na 2°C do 2100. g..

Fotonaponski sustavi postaju cjenovno vrlo privlačni za gradnju velikih elektrana u zemljama u razvoju (uvelike u područjima blizu ekvatora) te za kućanstva i druge korisnike u razvijenim zemljama.

zato predviđaju da će u zemljama u razvoju biti izgrađeno 1.500 GW velikih solarnih elektrana i 800 GW malih i krovnih sustava, a u razvijenim zemljama 270 GW velikih i 900 GW malih sustava.

Uz predviđeni dalji pad cijena FN panela za 47%, industrija će bujati zbog osnovne ekonomičnosti a ne subvencija.

Predviđaju da će u vjetroelektrane biti uloženo 2.400 milijardi USD.

U mnogim dijelovima zemalja u razvoju, gdje nema električne mreže, koristit će se lokalni mali sustavi zasnovani na obnovljivima.

[DISKLAJMER: Hrvatski čitatelji moraju imati na umu da ove vijesti s druge planete, zvane Zemlja, s nama nemaju veze.]

24. lipnja 2015. (2015-06-70)

SoftBank (Japan) plans to invest US$20bn in solar projects in India

Jučer smo prenijeli da je indijska vlada učinila službenim plan gradnje 100 GW fotonaponskih elekrana do 2022. (danas ima 4 GW).

Japanska telekom grupa Softbank najavila je stvaranje SBG Cleantech, joint venture s kompanijama iz Indije i tajvana, te investiranje 20 milijardi USD u gradnju najmanje 20 GW solarnih kapaciteta u Indiji.

[DISKLAJMER: hrvatski čitatelj mora imati na umu da su ovo vijesti s jedne druge planete, zvane Zemlja, te s nama nemaju nikakve veze. Takve se investicije kod nas ne isplate. Japanci će nama graditi termoelektranu koja će koristiti australijski ugljen.]

24. lipnja 2015. (2015-06-69)

New manufacturing approach slices lithium-ion battery cost in half

Na brzorastućem tržištu električnih baterija, klasične litijum-ionske i dalje suvereno vladaju, iako mnogi istraživači polažu šanse u druge tehnologije, koji bi ih u budućnosti mogle zamijeniti.

Grupa istraživača s Massachusetts Institute of Technology (MIT) izvještava o poboljšanju metoda proizvodnje koje bi moglo prepoloviti troškove, poboljšati performanse i olakšati recikliranje.

24. lipnja 2015. (2015-06-68)

Single-catalyst water splitter produces clean-burning hydrogen 24/7

Dobivanje vodika elektrolizom vode u načelu je jednostavno, ali tajna učinovitosti procesa je u katalizatorima. Mnoge grupe istraživača u svijeti rade na tom problemu, tražeći učinkovite i jeftine katalizatore. Nastoji se zaobići korištenje oskudnih i skupih elemenata iz grupe “rijetkih zemalja”.

Na poveznici je prikaz rada grupe sa sveučilišta Stanford, objavljen u časopisu “Nature Communications”. Treba imati u vidu da je ovo tek “research”, još daleko od primjene.

Vodik se može koristiti kao gorivo u gorivim ćelijama [valjda bolji prevod: gorivni članak], direktno ili proizvodnjom metanola. Može biti pogodan za skladištenje energije dobivene električnom energijom iz vjetro i solarnih elektrana, kad proizvode viškove. No, možda to ne bude potrebno.

24. lipnja 2015. (2015-06-67)

Earth Observatory

Dvije satelitske slike, iz 2012. i 2015., pokazuju rast površine koju zauzimaju fotonaponski paneli u kineskoj pustinji Gobi. (Hvala na poveznici Miroslav Ambruš Kiš)

24. lipnja 2015. (2015-06-66)

E.ON wants to close Swedish nuclear reactor

Njemačka kompanija E.ON najavila je jučer namjeru da prijevremeno zatvori nuklearni reaktor Oskarshamn 2 u Švedskoj, zbog neprofitabilnosti. Reaktor je bio pušten u pogon 1974., ali mu je radna dozvola produljena na 60 godina, do 2034..

Reaktor ima mnogo tehničkih problema i planirana je modernizacija. Ali sad zaključuju da se to ne isplati. »Uvjeti na tržištu elektrikom dramatično su se promijenili posljednjih godina«, rekao je izvršni direktor E.ON-a za Švedsku Jonas Abrahamsson , »Dugačak period niskih cijena elektrike, uz porez na nuklearnu snagu koji je bio povećan, te potrebne velike investicije, dovode do problema profitabilnosti, osobito za male reaktore kao Oskarshamn 2.« (Reaktor ima 638 MW, otprilike kao NE Krško.)

Švedska ima deset operativnih reaktora. Raniji planovi za gradnju novih stopirani su. U travnju je, o čemu smo pisali, švedska kompanija Vattenfall najavila prijevremeno zatvaranje reaktora Ringhals-1 i Ringhals-2, između 2018. i 2020. g.. Zatvaranje najstarijeg reaktora, Oskashamn 1, očekuje se 2022. g..

[Švedska puno ulaže u obnovljive izvore, osobito korištenje biomase i vjetra. Sadašnja vlada planira sustav zasnovan 100% na obnovljivima, samo je pitanje koliko brzo to ostvarivati; vidi: http://www.world-nuclear-news.org/NP-Sweden-faces-future-without-nuclear-01101401.html .]

24. lipnja 2015. (2015-06-65)

Austria to file EU complaint against UK nuclear plant

Potvrda onog što je bilo najavljeno još u rujnu 2014.: Austrijska vlada objavila je jučer da će u ponedjeljak službeno podnijeti žalbu Europskom sudu pravde protiv državnih subvencija za britansku planiranu novu nuklearnu elektranu Hinkley Point C.

Predviđena je gradnja dva reaktora snage po 1.600 MW, koje bi gradila francuska EdF uz znatno sudjelovanje kineskih tvrtki. Reaktori su treće generacije, tipa EPR. Dva takva EdF gradi u Finskoj i Francuskoj, uz veliko kašnjenje (devet godina u Finskoj) i prekoračenje troškova.

Gradnja bi koštala 16 milijardi funti (18,9 milijardi eura). Britanska vlada odobrila je državne garancije, te sklapanje ugovora o otkupu sve proizvedene električne energije tijekom 35 godina po fiksiranoj otkupnoj cijeni od 92,5 funti (117,5 eura) po megavatsatu (89 lipa po kWh). Europska komisija odobrila je taj plan u listopadu 2014., tijesnim glasanjem (od 28 povjerenika, 16 je glasalo “za”).

24. lipnja 2015. (2015-06-64)

Većina ekologista u svijetu protivnici su nuklearne energije. Jedan dio ju podržava kao važan segment u borbi protiv klimatskih promjena. Na poveznici je jedna aktualna diskusija (razmjena otvorenih pisama) u Velikoj Britaniji.

[Kao što smo pisali u tekstu na blogu “Nuklearna energija u Europi 2015.-2025.”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/06/09/nuklearna-energija-u-europi-2015-2025-komunisticka-proslost-%e2%86%92-nuklarna-buducnost/ , od 18 zemalja zapadne Europe jedino UK i Finska i dalje računaju na snažan oslonac na nuklearnu energiju.]

23. lipnja 2015. (2015-06-63)

India Officially Ramps Up Solar Power Target To 100 GW By 2022

Indijski predsjednik vlade N. Modi i drugi dužnosnici često su spominjali cilj da Indija do 2022. g. sagradit 100 GW instalirane solarne snage. Ali dosad nije bilo službenog planskog dokuemnta.

Vlada je 17. lipnja odobrila peterostruko povećanje cilja u okviru “National Solar Mission”, na 100 GW 2022. g.. Od toga bi 40 GW bili krovni sustav, a 60 GW veći i srednji, priključeni na mrežu. Investicije će iznositi oko 100 milijardi USD. Ministarstvo nove i obnovljive energetike (MNRE) napravilo je akcijski plan.

Komentator na priloženoj poveznici upozorava da je potrebna rezerviranost o tome hoće li postavljeni cilj biti ostvaren, »especially in light of the very dynamic policy environment in the country« (što je valjda eufemizam za hirovito mijenjanje odluka).

Indija je upravo prešla 4 GW instaliranih FN kapaciteta (http://cleantechnica.com/2015/06/22/indias-achieves-4-gw-installed-solar-power-capacity/ ).

[Cilj je ambiciozan, ali za usporedbu, Njemačka ima instaliranih 39 GW, na devet puta manjoj površini i u daleko nepovoljnijem podneblju. Spominjali smo prije da su cijene FN elektrana drastično pale, te indijska vlada očekuje da će za 2-3 godine LCOE biti niži nego za TE na ugljen. Po instaliranoj jedinici snage, u Indiji se može dobiti dvaput više električne energije u tijeku godine nego u Njemačkoj. Na posljednjim tenderima u Jordanu i Jemenu postignute su cijene do 6 US centi/kWh. A za veliki pad cijena na globalnom tržištu uvelike su zaslužni njemački poticaji od 2000. g.. To je dakle indirektno velika pomoć zemljama blizu ekvatora, kao Indija ili npr. Kenija, koju smo spominjali prije nekoliko dana.]

23. lipnja 2015. (2015-06-62)

A Public Rooftop Revolution In Pictures

Američki Institut za lokalno samopouzdanje (Institute for Local Self-Reliance, ILSR) objavio je izvještaj o mogućoj instalaciji solarnih panela na zgradama i na zemljištu u javnom vlasništvu u 201 gradu srednje veličine u SAD. Moguće je odmah sagraditi solarnih sustava snage 5.000 MW, uz male troškove.

Izvještaj govori o raznim problemima koji u SAD postoje za gradnju malih fotonaponskih sustava, među kojima je među najvažnijima birokracija.

Na priloženoj poveznici je kratak prikaz, te možete pogledati slajdove prezentacije. Kompletni izvještaj dostupan je na mrežnom sjedištu ILSR: http://www.ilsr.org/public-rooftop-revolution/ .

[DISKLAJMER: Hrvatski čitatelji moraju imati na umu da ovo nema veze s nama. Ameri su poznati kao objesni bacatelji novca na gluposti. Na sreću, naša vlada zna bolje. Naravno da je isplativije koristiti energiju iz ugljena koji se dovozi iz Australije, u termoelektrani koju grade Japanci, nego podržati i poticati domaću proizvodnju panela i invertera, kako rade glupi Ameri i Kinezi!]

23. lipnja 2015. (2015-06-61)

Pakistan to go ahead with construction of Karachi nuclear power plants

Pakistan je odobrio gradnju dva nova nuklearna reaktora u blizini glavnog grada Karačija (25 km zapadno), uz jedan postojeći u NE Karači (KANUPP-2 i 3; KANUPP-1 izgradili su Kanađani 1971. i predviđen za zatvaranje 2019.). Snaga reaktora je po 1.100 MW, a gradit će ih kineske kompanije.

Nekoliko organizacija civilnoga društva žestoko je kritiziralo projekt zbog blizine grada i nedostatka plana evakuacije u slučaju uzbune (evakuacija je predviđena samo u krugu od pet kilometara). Gradnja je odobrena uz neke uvjete za poboljšanje sigurnosti.

[Pakistan ima 180 milijuna stanovnika. Po klasifikaciji Svjetske banke spada u niže srednje razvijene zemlje. Potrošnja električne energije je vrlo niska – 450 kWh/stan/god (podatak WB za 2011.).]

[Pakistan ima u radu tri mala nuklearna reaktora, ukupne snage samo 725 MW. Ima nuklearnu bombu, razvijenu nezavisno o civilnom nuklearnom programu, na osnovu domaćih rudnika urana. Nije potpisnik Ugovora o neširenju nuklearnog oružja i zato nije mogao potpisati ugovore o civilnom nukleanom programu sa SAD, Francuskom ili Rusijom, koje su unutar “Nuclear Suppliers Group (NSG)”. Tako je uskočila Kina, koja je sagradila dva reaktora po 300 MW Chasma-1 i 2, te unatoč pristupanju NSG dogovorila gradnju ova dva reaktora 2013. (vidi podatke WNA: http://www.world-nuclear.org/info/Country-Profiles/Countries-O-S/Pakistan/ ). Postoje zajednički planovi za gradnju daljih reaktora. Pakistan planira ukupno 8.800 MW nuklearne snage do 2030. g. (vidi: http://thediplomat.com/2015/02/china-confirms-pakistan-nuclear-projects/). ]

23. lipnja 2015. (2015-06-60)

Sites selected for 4,800MW nuclear power projects in Nigeria

Vlada Nigerije odabrala je dvije lokacije za gradnju nuklearnih elektrana, ukupne snage 4.800 MW.

Četiri reaktora gradit će ruski Rosatom [što je još jedan uspjeh ruske nuklearne industrije posljednjih godina (Turska, Iran, Egipat, Južnoafrička republika)]. Vrijednost investicije je najmanje 20 milijardi USD. Rusija osigurava i financiranje (i to svakako ima veliki udio u njihovom uspjehu, kao npr. i Kineza u Pakistanu).

Nigerija, [najnapučenija afrička zemlja s 180 milijuna stanovnika, gustoća naseljenosti 200/km2] danas ima instalirano tek oko 6.000 do 7.000 MW električnih kapaciteta, od čega su 80% termoelektrane na plin, a ostalo hidroelektrane. [Potrošnja električne energije je simbilička – oko 150 kWh/stan/god, prema podacima Svjetske banke za 2011.. Ukupna potrošnja tek malo viša od hrvatske.]

Nadaju se to povećati na 20.000 MW do 2020. g.. U to nisu uračute nuklearne, jer se očekuje da prvi reaktor bude dovršen do 2025., a slijedeći do 2035..

Jedan komentator iz Južnoafričke republike navodi dileme i sumnje oko ovakve strategije i ugovora s Rusijom: “Nigeria flirts with the nuclear age, dancing to a Russian beat”, http://www.dailymaverick.co.za/article/2015-06-22-nigeria-flirts-with-the-nuclear-age-dancing-to-a-russian-beat/#.VYkZf1KLXuc .

23. lipnja 2015. (2015-06-59)

Chile declares environmental emergency over polluted Santiago air

Santiago, glavni grad Čilea, u ponedjeljak je objavio izvanredno stanje zbog smoga. Više od 900 poduzeća moralo je prestati s radom, a vožnja je zabranjena za 40% od 1,7 milijuna automobila.

Velika koncentracija sitnih krutih čestica (smog) rezultat je vremenskih prilika: hladno, suho i bez vjetra.

U tijeku je nogometni turnir “Copa America” i slijedeća bi se utakmica trebala igrati u srijedu.

21. lipnja 2015. (2015-06-58)

Earth ‘entering new extinction phase’ – US study

Još jedna studija koja upozorava na opasnosti gubitka biološke raznolikosti. Stupanj izumiranja kralježnjaka je sto puta brži nego u normalna vremena. Od 1900., 400 vrsta je nestalo.

Zemlja je prolazila kroz takva razdoblje više puta u prošlosti, posljednji put prije 65 milijuna godina kad su istrebljeni dinosaurusi. Svaki put je trebalo milijune godina da se živi svijet oporavi.

20. lipnja 2015. (2015-06-57)

Chemists devise technology that could transform solar energy storage

Solarna ćelija i baterija zajedno!?

Spominjali smo da je umjetna fotosinteza “sveti gral” obnovljivih izvora. Članak jučer objavljen u časopisu “Science”, prikazuje rezultate grupe istraživača s Kalifornijskog sveučilišta Los Angelos (UCLA).

Materijali od kojih su napravljeni današnji solarni paneli mogu skladištiti energiju samo nekoliko mikrosekundi. Oni su razvili sintetnski organski materijal, inspiriran fotosintezom, za koji kažu da može skladištiti solarnu energiju nekoliko tjedana.

sistem koji su razvili zasniva se na polimerskom donoru, koji apsorbira solarne fotone i ispušta elektrone, koje apsorbira fulerenski akceptor. Ali problem je spriječiti obrnuti proces.

Razvili su razmještaj donora i akceptora da to spriječe. Fulereni unutar strukture predaju elektrone drugim fularenima koji su izvan veze s donorima, te ih mogu učinkovito čuvati tjednima.

No, sad tek treba povezati tu tehnologiju sa solarnim ćelijama. [Treba imati na umu, čitajući izvještaje o istraživanju i razvoju, da većina toga, iz raznih razloga, na kraju ne bude realizirana. Ali sve je to dio znanosti, jer netko drugi na neuspjehu nešto nauči. Oni koji ulažu u istraživanja, napreduju, iako izgleda pametnije pustiti da se drugi gnjave i kupovati gotove patente.]

20. lipnja 2015. (2015-06-56)

Second gas pipeline under Baltic in the works

Rusija namjerava do 2019. obustaviti svaku trgovinu prirodnim plinom preko Ukrajine, iako je to najkraći put prema srednjoeuropskim potrošačima. Europska unija, iako je proglasila sankcije zbog agresije na Ukrajinu, u tome pomaže, jer je zainteresirana i dalje dobivati plin.

Na “St-petersburškom međunarodnom ekonomskom forumu 2015”, ruski Gazprom potpisao je pismo namjere s tvrtkama Shell, E.ON i OMV o dupliranju kapaciteta plinovoda Sjeverni smjer, koji povezuje Viborg u Rusiji s Greifswaldom u Njemačkoj.

Dvije nove linije imat će ukupan kapacitet od 55 milijardi prostornih metara godišnje. Gazprom će imati 51% vlasništva, kao i u prve dvije linije.

Međutim, i dosad puni kapacitet Sjevernoga toka nije bio korišten, zbog spora između Rusije s jedne, te EU i Njemačke s druge strane oko udjela u vlasništvu. Pravila EU ne dozvoljavaju da jedna tvrtka kontrolira više od 50% vlasništva.

Ovaj projekt mogao bi znatno umanjiti značaj planiranog plinovoda “Turski tok”. Dosad je bilo najavljivano da bi njegov kapacitet bio 63 milijarde prostornih metara godišnje, od čega bi 49 išlo za Europu.

O mogućim daljim potezima vidi članak The Russian pipeline waltz : Exploring trade-offs between recently launched pipeline projects. Mogučnosti:

1) Turski tok se gradi u puno manjem kaqpacitetu, samo za Tursku.

2) Dogovor o Sjevernom toku je samo ulog u pregovorima za Rusiju, da dobije bolje uvjete za gradnju Turskog toka.

3) Rusija uopće nema namjeru graditi nijedno ni drugo, nego ovim pristupom želi stvarati razdoru unutar EU.

20. lipnja 2015. (2015-06-56)

‘Green superpower’ Germany plots the way to a low-carbon world by closing Grafenrheinfeld nuclear power plant

Njemačka danas trajno zatvara nuklearnu elektranu Grafenrheinfeld, s jednim reaktorom tipa PWR, snage 1275 MW, sagrađenu 1982. g..

Ubrzo nakon nesreće u Fukušimi, Njemačka je zatvorila osam od 17 reaktora. Preostalih osam bit će zatvoreno do kraja 2022. g..

U članku se ističe kontrast energetskih politika Njemačke i Australije. Njemačka je krenula u ambiciozni energetski zaokret (Energiewende) s motivima zaštite okoliša i klime, povećanja energetske sigurnosti, ali i jačanja svoje kompetetivnosti na globalnom tržištu, zahvaljujući velikom napretku u “zelenim” tehnologijama.

Pojam “Energiewende” je danas jedna od najpoznatijih njemačkih riječi, poslije “Angst” i “Blitzkrieg”.

Važno političko pitanje u razdoblju do slijedećih parlamentarnih izbora, 2017., bit će porezna politika prema termoelektranama na ugljen, koja bi trebala prisiliti na zatvaranje starijih, manje učinkovitih elektrana.

Predsjednik SPD Sigmar Gabriel, sadašnji ministar ekonomije i energetike u koalicijskoj vladi, suočava se s otporom radnika u rudnicima ugljena. Gabriel je vjerojatni suparnik sadašnjoj predsjednici vlade Angeli Merkel na slijedećim izborima.

U članku se citira zanimljiva opaska profesora Hansa Joachima Schellnhubera, direktora Postdamskog Instituta za istraživanje utjecaja na klimu. On kaže:

»Može li iko zamisliti da je moguće upravljati s dvije posve različite ekonomije – jedne zasnovane na fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji, a druge zasnovane na učinkovitosti i obnovljivma – paralelno, kroz slijedećih pet-šest desetljeća? To je smiješno, to se neće dogoditi. Sva povijest industrije kaže nam da jednom kad se sustav okrene u novi način rada (mod), i ima neke komparativne prednosti, preuzet će sve.«

20. lipnja 2015. (2015-06-55)

Saudi Arabia, Russia sign nuclear power cooperation deal

Rusija je sklopila ugovor o suradnji u gradnji nuklearnih reaktora u Saudijskoj Arabiji.

Saudijska Arabija je zabrinuta jer korištenje nafte za proizvodnju električne energije postaje sve veće opterećenje i komparativni trošak. Zato je 2010. g. osnovan “Centar kralja Abdulaha za atomsku i obnovljivu energiju”, te razvijaju planove za gradnju nuklearnih, solarnih i vjetrenih elektrana.

Državna TV objavila je, citirajući neimenovane izvore, da kraljevstvo planira izgraditi 16 reaktora pri čemu bi Rusija igrala “značajnu ulogu”.

Vlast želi sva vrata držati otvorenim, jer je ranije takve ugovore potpisala i s drugim zemljama koje vladaju nuklearnom tehnologijom: SAD, Francuskom, Južnom Korejom, Kinom i Argentinom, a već jednom i s Rusijom. (Vidi: http://www.world-nuclear.org/info/Country-Profiles/Countries-O-S/Saudi-Arabia/)

Nije jasno znači li ovaj ugovor podizanje suradnje na viši stupanj.

Ruska nuklearna industrija bilježi značajne međunarodne uspjehe posljednjih godina.

19. lipnja 2015. (2015-06-54)

Pope Francis’ climate change encyclical not binding on Catholics

Na mrežnom sjedištu “Institute of Public Affairs”, australijske organizacije koja je snažno angažirana u negiranju klimatskih promjena, objavljeno je prioćenje za medije koje potpisuje otac James Grant, vanjski suradnik Instituta. (Navodi se da je katolički svećenik i osnivač “Chaplains Without Borders” i “Catholics in Business”.)

On tvrdi da jučer objavljena papina enciklika “Laudato si” »ne treba biti tretirana kao službena katolička doktrina obavezujuća za sve katolike, nego radije kao osobni stav pape«.

On smatra da: »Dok je razložno od pape da koristi svoj moralni autoritet u pitanjima kao što je Trojsvo ili narav Božja, to je posve drugačije ako se katolik ne slaže s papom o pitanjima okoliša.«

(O enciklici vidi na mrežnom sjedištu “Glasa Koncila”: http://www.glas-koncila.hr/portal.html?catID=2&conID=40507 )

Australijski premijer Tony Abbott je najsnažniji protivnik akcija protiv klimatskih promjena među svjetskim državnicima, a ne samo da je katolik, nego i isusovac, kao i papa Franjo.

17. lipnja 2015. (2015-06-53)

Jeb Bush joins Republican backlash against pope on climate change

Prekjučer smo objavili kako je u javnost procurio nacrt enciklike pape Frane o klimatskim promjenama. (Vidi i: http://zoranostric.blog.hr/2015/06/1631951317/papa-frane-o-klimatskim-promjenama-cuvati-majku-zemlju.html ) Sutra se očekuje službeno objavljivanje konačnog teksta.

Papin stav da je kršćanska dužnost snažno se angažirati u akcijama protiv globalnoga zatopljenja dovodi u nepriliku katolike među američkim republikancima, koji su (kao i protestanti) obično u redovima poricatelja klimatskih promjena i zaštitinici interesa industrije fosilnih goriva.

Među pretendentima na republikansku kandidaturu za predsjednika SAD petorica su katolici.

Jeb Bush, brat jednog i sin drugog bivšeg američkog predsjednika, prešao je na katolicizam kad se oženio prije 20 godina. Kao guverner Kalifornije, redovno je u govorima spominjao učenje Crkve.

U prvom danu svoje službene kampanja Bush je rekao da u ovom pitanju neće slijediti papu. »Ne dobivam ekonomsku politiku od mojeg biskupa ili mojeg kardinala ili mojeg pape. (…) Mislim da je zadatak religije da nas čini boljim ljudima, a manje da se bavi stvarima koje vode u političko područje.«

Nešto žešći republikanci poručuju papi: »bavi se svojim poslom a mi ćemo se baviti svojim«.

17. lipnja 2015. (2015-06-52)

Obnovljiva energija u EU: Izvješće o napretku

Novi članak na blogu.

Europska komisija objavila je jučer (16. lipnja) Izvješće o napretku obnovljive energije (“Renewable energy progress report”, http://europa.eu/rapid/press-release_IP-15-5180_en.htm ).

Vijesti su uglavnom dobre. EU je na putu ispunjenja obavezujućeg cilja da obnovljivi izvori 2020. g. pokriju 20% ukupne bruto finalne energetske potrošnje. Godine 2014., prema procjenama, udio je iznosio 15,3%. (…)

17. lipnja 2015. (2015-06-51)

In 2014, CO2 emissions in the EU estimated to have decreased by 5% compared with 2013

Eurostat je objavio da su emisije ugljičnoga dioksida od spoaljvanja goriva u EU u 2014. godini opale za 5% u odnosu na prethodnu (s 3,35 milijardi na 3,18 milijardi tona). Najveći je pad u Slovačkoj (-14%), Danskoj (-11%) i Sloveniji (-9,1%). U Hrvatskoj, -6,3%.

16. lipnja 2015. (2015-06-50)

Hawaii-100% by 2045 Renewable Portfolio Standard

Država Havaji (savezna država SAD od 1959.) prošlog je tjedna donijela zakonsku odredbu da do 2045. godine sva proizvedena električna energija na otočju treba biti iz obnovljivih izvora.

Kako su Havaji otok daleko od kontinentalnih masa i nemaju svojih izvora fosilnih goriva, ona su za njih osobito skupa. Danas se 90% električne energije dobiva iz nafte.

Prelazak na obnovljive otvorit će brojna nova radna mjesta na Havajima. Država je ranije postavila cilj da iz obnovljivih dobiva 40% elektrike do 2030, te je dosad ispred plana.

Ova odluka, velika pobjeda za ekologiste, došla je nakon žestoke političke bitke.

Krovni fotonaponski sustavi će ove godine dati 12% ukupne proizvodnje elektrike. Elektroprivredne kompanije pokušavaju zaustaviti razvoj koji uništava njihov monopol. [O toj ekonomsko-političkoj borbi puno smo puta pisali ovdje i na blogu. Vidi npr: “kako miševi mogu ubiti slona”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/08/07/preobrazba-elektroenergetike-kako-misevi-mogu-ubiti-slona/ ]

16. lipnja 2015. (2015-06-49)

Renewables 100 Policy Institute Celebrates Signing of Subnational “Under 2” Climate Agreement

U Sacramentu, Kalifornija, 19. svibnja o.g.m predstavnici 11 “subnacionalnih” vlada potpisali su Memorandum o razumijevanju, obavezujući se da će do 2050. g. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 80 do 95% ispod nivoa iz 1990., ili ispod nivoa od dvije tone CO2-ekvivalenta po stanovniku.

Inicijativa je pokrenuta prošloga srpnja na sastanku guvernera Kalifornije Browna i ministra okoliša njemačke pokrajine Baden-Wuerttemberg, Franza Unterstellera, uz sudjelovanje “Renewables 100 Policy Institute”.

Ostali potpisnici su također važne pokrajine i federalne jedinice: Akra (Brazil), Baja Kalifornija (Meksiko), Britanska Kolumbija (Kanada), Katalonija (Španjolska), Jalisko (Meksiko), Ontario (kanada), Oregon (SAD), Vels (UK) i Washington (SAD). Očekuje se da će ih se još pridružiti do kraja godine.

15. lipnja 2015. (2015-06-48)

‘We Are Not God’: Pope Francis’ Leaked Encyclical Rails Against Exploitation Of Fossil Fuels

U javnost je procurio dokument na talijanskom na 190 stanica, nacrt enciklike pape Frane o klimatskim promjenama.

Naziv enciklike (uprema uvodnim riječima) bio bi “Laudato Si”, “Hvaljen budi”, što je početak citata pjesme Sv. Franje Asiškog, u kojem se spominje “majka Zemlja”: »Laudato si’, mi’ Signore, per sora nostra matre Terra, la quale ne sustenta et governa, et produce diversi fructi con coloriti flori et herba.«

»Hvaljen budi, Gospodine moj,
Po sestri i majci nam Zemlji.
Ona nas hrani i nosi, slatke nam plodove,
cvijeće šareno i bilje donosi.«

(vidi prijevod i podatke o pjesmi na: http://franjevci-split.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=999&Itemid=38 )

Dokument na talijanskom: http://speciali.espresso.repubblica.it/pdf/laudato_si.pdf

U nastavku se kritizira tumačenje biblijske priče o stvaranju na način da čovjek ima pravo po svojoj volji koristiti Zemlju, koju mu je Bog povjerio na upravljanje.

Službeni Vatikan osudio je prijevremeno curenje dokumenta kao “odvratan čin” te inzistira da to nije konačan tekst.

Ali vjerojatno nema nedoumica oko osnovnog sadržaja.

15. lipnja 2015. (2015-06-47)

Renewable power will overtake coal if climate pledges are kept

Danas je Međunarodna energetska agencija (IEA) najavila objavu “World Energy Outlook : Special Report on Energy and Climate Change”. Izvještaj još nije dostupan za (besplatno) skidanje, ali bit će za par dana. Priopćenje IEA: http://www.iea.org/newsroomandevents/pressreleases/2015/june/iea-sets-out-pillars-for-success-at-cop21.html .

Tim povodom danas “Financial Times” objavljuje članak “Renewable power will overtake coal if climate pledges are kept”. Prenosimo glavne dijelove.

(…) Wind, solar and other types of renewable power will overtake coal to become the world’s top source of electricity in just 15 years if the pledges countries are making for a global climate change deal this year are met. (…)

This shows today’s energy companies are making a “major fatal error” if they assume climate action is not going to affect their businesses, Fatih Birol, the IEA chief economist, said. (…)

The measures already unveiled by dozens of nations should sharply reduce the use of fossil fuels, especially coal, in the US, the EU and elsewhere, the IEA says in a report timed to influence negotiations for the Paris deal.

But the agency warns the schemes launched so far will not be enough stop average global temperatures warming more than 2 degrees Celsius from pre-industrial times (…)

“We have to have a peaceful divorce between economic growth and emissions for the wellbeing of all the world’s citizens,” Mr Birol told the FT in an interview. (…)

But Mr Birol said there was no guarantee that carbon pollution levels would stay flat in the future, partly because India and other nations were still building inefficient, polluting coal power plants.

These types of coal stations should be banned, the IEA says, and global greenhouse gases should peak by 2020 if climate change is to be curbed. (…)

Some say emissions should be virtually eliminated by 2050 while others say there should be no firm deadline at all. (…)

Renewables accounted for about half of all new power plant capacity built last year, and the IEA expects that share to rise in coming years.

The agency says renewable power now accounts for 22 per cent of global electricity generation, well behind coal at 41 per cent.

But the IEA’s analysis of countries’ Paris climate pledges shows renewables’ share of generation will rise to 32 per cent by 2030, just pipping coal, long the world’s leading source of electricity.

14. lipnja 2015. (2015-06-46)

Egypt’s Renewable Energy Drive Gains Steam

Nedavno smo (5. lipnja) pisali o velikom ugovoru kompanije Siemens s egipatskom vladom o gradnji termoelektrana na prirodni plin (sirovinu će osigurati Rusija) i vjetroelktrana u Egiptu. Također smo spominjali ugovor s Rusijom o gradnji nuklearne elektrane.

Egipat, nacija od 90 milijuna stanovnika čiji broj brzo raste, troši malo električne energije (ne ipak tako malo kao Etiopija, o kojoj smo također nedavno pisali). Po podacima Svjetske banke za 2011. (posjednji dostupni), proizvedeno je 157 TWh (milijardi kilovatsati) električne energije, a potrošeno 138 TWh.

Potrošnja po stanovniku dakle 1.500 kWh/god, što je četvtina potrošnje u EU.

Većina proizvodnje je u TE na plin (117 TWh) i naftu (25 TWh), hidroelektrane su dale 13 TWh a ostali obnovljivi 2 TWh.

Uz ostale izvore, u budućem razvoju snažno računaju na obnovljive, o čemu je tekst na poveznici.

Ove godine sklopljeni su ugovori za gradnju solarnih elektrana kapaciteta 5 GW. Uvedena je feed-in tarifa (FIT) i drugi elemnti za strateški plan snažnog razvoja obnovljivih.

Postavljen je cilj da obnovljivi 2020. daju 20% elektriciteta (sada je oko 10%).

Zemlje Zaljevskog savjeta za suradnju (Saudijska Arabija, Bahrein, UAE) snažno podupiru aktualnu egipatsku vladu (nastalu nakon vojnog udara protiv islamističke vlade, na osnovu neslobodnih izbora). To važi i za područje obnovljivih izvora energije.

Uz gradnju 3 GW fotonaponskih elektrana, Bahreinska kopanija International Gulf Development (IGD) i kanadska SkyPower planiraju izgraditi tvornicu za proizvodnju 600 MW fotonaponskih panela u Egiptu.

Egipat je jedina zemlja na Srednjem Istok koja je odvojila zemljište posebno za razvoj obnovljviih, s oko 7.650 kvadratnih kilometara na kojima je moguće izgraditi 54,3 GW fotonaponskih i 32,7 vjetroelektrana.

Trenutačno Egipat izma izgrađenih samo 31 GW. Česti su prekidi opskrbe.

Subvencije za fosilna goriva su danas veliki teret za proračun.

14. lipnja 2015. (2015-06-45)

Deutsche Börse and Five European Power Exchanges Agree to Create Central Platform for Pan-European Intraday Power Market

Prekogranična trgovina električnom energijom danas je veoma značajna za zajedničko europsko tržište [uz tehničku povezanost sustavo dalekovoda u sinhroniziranu mrežu, UCTE].

U prvi plan, zbog povećanog udjela obnovljviih i volatilnosti povezane s vjetrom i suncem, dolaz+ trgovanje unutar jednog dana (intraday).

Trgovanje se danas obavlja na pet regionalnih tržišta (power exchanges): APX/Belpex, EPEX SPOT, GME, Nord Pool Spot i OMIE).

Svih pet, ujedinjeni u Europsku prekograničnu unutardnevnu inicijativu (European Cross Border Intraday Initiative, XBID) potpisali su ugovor s kompanijom Deutsche Börse AG (http://deutsche-boerse.com) za razvoj središnje platforme za pan-europsko unutardnevno tržište električnom energijom. Platforma bi trebala postati operativna za dve godine.

XBID će omogućiti usklađivanje svih prekograničnih transmisijskih kapaciteta tijekom istog dana na jedinstvenoj pan-europskoj platformi. To pomaže stvaranju zajedničkog europskog tržišta električnom energijom.

Osim pet tržinica električnom energijom, u inicijativi sudjeluje 15 operatora električne mreže iz 12 zemalja.

14. lipnja 2015. (2015-06-44)

World’s First All-Electric Battery-Powered Ferry

Norveški trajekt “Ampere” prvi je u svijetu kojeg pokreću isključivo električne baterije. Dizajnirao ga je Siemens, a proizvodi brodogradilište Fjellstrand.

Prevozi 120 automobila i 360 putnika na ruti Lavik-Oppedal brzinom od 10 čvorova, te kažu da može biti u službi 365 dana godišnje.

Pokreću ga dva električna motora snage po 450 kW. Napravljen je od aluminija umjesto čelika i upola je lakši od konvencionalnog trajekta, unatoč baterijama teškim 10 tona. Punjenje baterija traje samo deset minuta.

13. lipnja 2015. (2015-06-43)

Europe Versus Renewable Energy?

Prikaz jednog važnog izlaganja o aktualnoj politici EU prema obnovljivim izvorima.

[Dodajmo: deset najvećih europskih elektroprivrednih kompanija iz Francuske, Njemačke, Italije idr. nastupilo je zajednički prije dvije godine, prilično paničnim priopćenjem, braneći svoje ugrožene poslovne interese. O tome smo pisali ovdje i na blogu više puta. Njihove stavoe odmah je bezrezervno prihvatila hrvatska vlada i blokirala razvoj obnovljivih, da ne smetaju.]

Wednesday morning’s ‘Regulation and the Marketplace’ panel discussion at POWER-GEN Europe in Amsterdam got off to a lively start with a presentation from Randy Mott, president of Polish biogas- and geothermal-based combined heat and power (CHP) project developer CEERES and vice-president of Poland’s biogas association.

“My thesis,” he said, “is that Europe’s new guidelines for support for renewables … are designed almost entirely to reflect the position of big utilities” and constitute “a major effort to push back the problems ‘the big guys’ have had with renewable and distributed energy” and to salvage their economic model, which is “in major trouble”.

“The big utility lobby has more clout behind closed doors than it does in the court of public opinion,” he continued, while “green lobbying is compromised by the fact that every renewable energy association has members that include big utilities that own renewable energy projects.” As a solution to this problem he proposed the creation of a Brussels-based ‘green energy alliance’, of which “you can’t be a member if you have coal, nuclear or gas”. (….)

13. lipnja 2015. (2015-06-42)

A Closer Look at Fossil and Renewable Energy Subsidies

Članak ukazuje na licemjernost onih koji se žale na državne poticaje i subvencije za obnovljive izvore energije, jer su oni, navodno, protiv načela slobodnoga tržišta.

U energetici od početka industrijske ere nikad nije bilo tržišta slobodnog od tržišne intervencije – kad se radi o drvu, ugljenu, nafti, električnoj energiji, nuklearnoj energiji.

Subvencije za fosilna goriva u svijetu, kao i pojedinačno u najvažnijim zemljama, i danas su znatno veće nego za obnovljive izvore.

13. lipnja 2015. (2015-06-41)

The Carbon Brief Interview: Christiana Figueres

U nastavku na prethodni članak: opsežni intervju (tekst + tri kratka videoa) s Christianom Figueres, izvršnom tajnicom Okvirne konvencije UN o klimatskim promjenama (UNFCCC). Figueres je iz Kostarike. Godine 1995. osnovala je neprofitni Centar za održivi razvoj Amerika u Washingtonu.

13. lipnja 2015. (2015-06-40)

In depth: Trust high but progress slow at UN climate talks in Bonn

Na sastanku u Bonnu, koji je trajao 1.-11. lipnja, predstavnici članica UN, diplomati i eksperti, radili su na skraćivanji i sređivanju prijedloga sporazuma o klimi, koji treba biti potpisan u Parizu prosinca ove godine, na 21. samitu zemalja potpisnica Okvirne konvencije UN o klimi iz 1992..

Rezultat nije naročit. Nacrt je skraćen sa 90 stranica na 85, a konačni prijedlog trebao bi imati 15.

Bit će još dva takva sastanka prije Pariza, a sigurno je da će se tek tamo dogovarati brojni detalji. Nadajmo se da neće biti kao na nekim prethodnim skupovima, gdje su se detalji dogovarali duboko u noć posljednjeg dana samita.

Članak na poveznici daje detaljan pregled situacije i ocjena.

13. lipnja 2015. (2015-06-39)

Fighting climate change, with cement

Kad se govori o smanjivanju emisija stakleničkih plinova, u prvom planu je energetika. Veliki emiter je također cementna industrija. Nove tehnologije hvatanja i skladištenja ugljičnoga dioksida, koje su razvili na Norveškom sveučilištu znanosti i tehnologije (NTNU), mogu pomoći da se emisije znatno smanje. Četiri tehnologije testiraju se u Cementari Brevik, koja emitira 800.000 tona CO2 godišnje.

13. lipnja 2015. (2015-06-38)

Solar Power Passes 1% Global Threshold

Članak prikazuje zaključke dva nova izvještaja o razvoju solarnih elektrana.

One sada pokrivaju više od 1% globalne potražne za elektrikom. U tri europske zemlje (Italija, Njemačka i Grčka) fotonaponske elektrane pokrivaju više od 7% potražnje.

Lani je instalirano 40 GW, čime je ukupno instalirani kapacitet u svijetu dostigao 178 GW. U Europi je instalirano manje nego 2013.. Na vrhu su Kina s 10,6 GW i Japan s 9,7 GW, te SAD s 6,5 GW.

Procjene su da će 2020. ukupno instalirani kapacitet u svijetu doseći između 396 i 540 GW.

Ukupna cijena instalacije ispod jednog eura po vatu vršne snage sad je uobičajena u nekoliko europskih zemalja. Opadaju cijene panela, ali i invertera, uz učinak ekonomije obima veći nego što se očekivalo.

U jednom projektu u Dubaiu [o čemu smo pisali] postignuta je otkupna cijena ispod 6 američkih centi po kilovatsatu, a u više drugih sklopljenih ugovora do 8.

Troškovi kapitala su jedna od glavnih zapreka daljem smanjivanju cijena.

Kina je nedavno povećala svoj godišnji cilj za 2015. sa 15 GW na 17,8 GW novih kapaciteta.

12. lipnja 2015. (2015-06-37)

The Great Transition: Shifting from Fossil Fuels to Solar and Wind Energy : Chapter 5. The Solar Revolution

Tekst 5. poglavlja studije “The Great Transition”, čiji je autor poznati ekologistički mislilac Lester R. Brown, sa suradnicima iz “Earth Policy institute”. Kao i prethodnje njegove knjige, donosi povijesni prikaz, uz globalni i dugoročni uvidu trendove razvoja. U ovom poglavlju govori o razvoju solarnih ćelija odnosno fotonaponskih panela.

U tekstu se spominje razvoj fotonaponskih ćelija 1980-ih godina, kad su primat imali Japan i SAD, na globalnom tržištu koje je bilo, gledajući energetski kapacitet, oko tisuću puta manje od današnjeg. [Vrijedi spomenuti da je tvornica “Končar Solar”, sagrađena 1989., bila tada (bar se tako u ono doba tvrdilo) najveća u Europi.]

Njemačka politika poticaja (Feed-in Tarif) od 2000. g. (kad je donesen “Zakon o obnovljivim izvorima energije”, s vizijom energetske preobrazbe do 2050.), bitno je potakla razvoj industrije fotonaponskih panela. Garantirani uvjeti potakli su ulaganja u tehnologiju i širenje, što je dovelo do brzog pada cijena i rasta potražnje. Kinezi su ušli u biznis od 2006. i svojom ponudom brzo osvojili 70% globalnoga tržišta.

[Onda je međutim, što Brown ne spominje, početkom 2011. zbog naglog priliva investicija u obećavajuću granu, došlo do toga da je ponuda premašila potražnju. U slijedeće tri godine vladali su potresi i mnoge su tvornice propale, a započet je i trgovinski rat SAD i EU protiv Kine. Tipične pojave na rastućem tržištu! U poglavlju se to ne spominje – vjerojatno zato jer je složeno i proturječno ekonomsko kretanje teško prikazati.]

U razdoblju 1972.-2012. cijena panela pala je na jednu stotninu (od 74 USD po vatu vršne snage, na oko 70 centi).

Međunarodna energetska agencija, poznata po svojim konzervativnim projekcijama, još 2011. je predviđala da će krajem 2015. u svijetu biti instalirano 112 GW solarnih elektrana; to je zapravo premašeno tijekom 2013..

Razni podaci koji se u poglavlju navode (a i noviji!) poznati su stalnim čitateljima ove stranice.

10. lipnja 2015. (2015-06-37)

Scientist Call for Halt to Canadian Oil Sands Expansion

Kontroverze oko nastavka i znatnog širenja crpljenja nafte iz naslaga bitumenoznih pjesaka (tar sands) nastavlja se i u Kanadi, kao i u SAD.

Predsjednik Obama iskoristio je u veljači o.g. pravo veta da blokira odluku Kongresa, u kojem republikanci imaju većinu, kojom se dozvoljava gratnja naftovoda Keystone XL (vidi na blogu: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/02/08/hoce-li-obama-stopirati-naftovod-keystone-xl/ )

(Vidi članak na blogu o nestandardnoj nafti: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/08/11/nestandardna-nafta-energetske-nade-i-ekoloske-brige/ )

10. lipnja 2015. (2015-06-36)

How to convert US to 100 percent renewable energy

Tehnički je moguće da svaka država u SAD do 2050. potpuno zamijeni fosilna goriva obnovljivim izvorima. Dakako, troškovi bi bili znatni, ali na dulji rok se izjednačavaju zbog nestanka troškova goriva i razne infrastrukture. A kad se računa dobitak od izbjegavanja raznih šteta za zdravlje i okoliš, te očekivani dugoročni rast cijena fosilnih goriva, novi sustav je upola jeftiniji.

za svaku državu pretpostavljeno je korištenje resursa koje ta država ima. Ne više od 0,5% zemljišta u državi trebalo bi pokriti solarnim panelima ili vjetroelektranama.

Studiju u kojoj se razrađuju mogućnosti za sve države napravila je grupa znanstvenika, na čijem je čelu Mark Z. Jacobson sa Sveučilišta Stanford.

»Glavne zapreke su socijalne, političke, te potaknti industrije na promjenu. Jedan način da se prevladaju zapreke jest informiranje ljudi o onome što je moguće«, kaže Jacobson

U studiji se pretpostavlja prelazak svih cestovnih vozila na elektrini pogon, kao i grijanja i hlađenja. Pretpostavljeno je korištenje postojećih tehnologija. Ukupna finalna potrošnja energije u SAD smanjila bi se do 2050. g. za 39%..

[Njemačka i Francusla planiraju smanjiti svoju potrošnju, po stanovniku znatno manju, za 50% do 2050.]

Nekoliko država već se kreće u tom pravcu. Države Washington, Iova i Južna Dakota imaju visoku proizvodnju iz hidroenergije i vjetra. Kalifornija je već prihvatila neke sugestije Jacobsonove grupe i ima plan da 60% elektrike proizvodi iz obnovljivih do 2030..

Smanjivanje zagađivanje zraka u gradovima spriječilo bi oko 63.000 preranih smrti godišnje u SAD. Eliminirala bi se emisije stakleničkih plinova, za koje se inače računa da bi koštale svijet 3.300 milijadi USD do 2050..

Interaktivna mapa po državama: http://www.thesolutionsproject.org

10. lipnja 2015. (2015-06-35)

South Korea plans to build 3,000MW nuclear power plants

Južna Koreja nastavlja snažnu orijentaciju ka korištenju nuklearne energije za pokrivanje predviđenog rasta potrošnje električne energije i smanjivanje emisija ugljičnog dioksida.

Pojavljuje se međutim i otpor lokalnog stanovništva i ekoloških aktivista nuklearnoj energiji, kao i ambicioznim planovima rasta potrošnje.

Ministarstvo trgovine, industrije i energetike (MTIE) je 8. lipnja predstavilo Nacionalnoj Skupštini plan za razdoblje 2015.-2029, u kojem se predviđa gradnja dva dodatna nuklearna reaktora od po 1.500 MW.

Istovremeno je odbačena predložena gradnje četiri termoelektrane na ugljen.

Južna Koreja ima 24 operativna nuklearna reaktora, koji pokrivaju oko trećinu potrošnje električne energije. Četiri reaktora su u gradnji. (http://www.world-nuclear.org/info/Country-Profiles/Countries-O-S/South-Korea/ ) Ima značajnu nuklearnu industriju, koja gradi i četiri reaktora u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Uz zadnji dopunu plana, Južna Koreja bi 2029. godine imala 36 reaktora u radu.

Energetska strategija predviđa da će potrošnja električne energije u slijedećih 15 godina rasti stopom od 2,2% godišnje. To je projekcija, koju osporavaju ekologisti i drugi kritičari. Godine 2014. rast je bio samo 0,6%. (Dodatne informacije: http://nuclearpower.einnews.com/article/269830579/j6e8J-DRkNlid5z8 )

[Južna Koreja je imala vrlo brz rast proteklih desetljeća. Prema podacima Svjetske banke (http://databank.worldbank.org), potrošnja električne energije je 1990. g. bila 2.373 kWh/stan/god, 2000. g. 5.907, a 2011. g. 10.162. To je više nego u većini visokorazvijenih zemalja. Japan npr. ima ispod 8.000.]

Najstariji reaktor, Kori 1, sagrađen 1978., prema dosadašnjem planu trebao bi biti isključen 2017.. Očekuje se da će 18. lipnja Vlada donijeti odluku o produljenju dozvole za rad za 10 godina.

10. lipnja 2015. (2015-06-34)

32 GW of Utility-Scale Solar to Come Online Ahead of US 2017 ITC Deadline, IHS Says

Savjetnička tvrtka IHS objavila je da je u SAD u gradnji ili planu 32 GW kapaciteta solarnih elektrana, pojedinačne snage veće od 5 MW, za koje se očekuje da budu realizirane do kraja 2016., kad istječu sadašnji federalni poticaji (energy investment tax credit, ITC).

Čak 44% je u Kalifoniji. Na drugom mjestu je Sjeverna Karolina s 19%, a na trećem Teksas sa 7%.

Kritičan za mnoge projekte je dugotrajan proces dobivanja dozvola i odobrenja. Neki projekti u pustinjskim i drugim slabo naseljenim područjima imaju problema s dobivanjem dozvola od domorodačkih (indijanskih, native Americans) nacija, ili zbog mogućeg utjecaja na ugrožene vrste.

10. lipnja 2015. (2015-06-33)

G7 to support climate insurance for poor, finance disappoints

Jučer smo objavili da je grupa G7 izrazila snažnu odlučnost za ciljeve dugoročne tranzicije na energetiku bez fosilnih goriva, te za jak obavezujući dogovor o mjerama protiv klimatskih promjena u Parizu u prosincu ove godine.

U članku na poveznici ističe se nedostatak čvrste odluke o financijskoj pomoći siromašnim zemljama.

Eksperti, okupljeni na skupu u Bonnu koji završava 11. lipnja, na kojem se priprema konačni prijedlog dogovora za Pariz, razočarani su jer lideri G7 nisu izrazili čvrstu odlučnost da osiguraju, do 2020. g, 100 milijardi USD godišnje za pomoć siromašnim nacijama za prilagodbu promjenama i za ekološki čist razvoj njihovih ekonomija, što je obećanje dato još 2009..

U priopćenju sa skupa G7 kaže se samo da će “nastaviti svoje napore” i da će se “proaktivno angažirati” na osiguranju sredstava država, multinacionalnih agencija i iz privatnih izvora. Zasad su prikupljene garancije za samo 30 milijardi USD godišnje.

Obećana je da će 400 milijuna ljudi u zemljama najosjetljivijim na klimatskim promjena dobiti pristup direktnom ili indirektnom osiguranju protiv rizika vezanih uz klimu.

Lideri G7 izrazili su podršku cilju dekarbonizacije globalne ekonomije do kraja stoljeća. Klimatski aktivisti smatraju da je to presporo i da taj cilj treba postaviti do 2050..

9. lipnja 2015. (2015-06-32)

Ethiopia targets 12 GW power capacity increase by 2020

Etiopija planira postati industrijski centar i najveći izvoznik energije u Africi, oslanjajući se na svoje velike rezerve hidroenergije (potencijal snage hidroelektrana 45 GW).

Prema planu, koji je na raspravi i treba biti donesen u rujnu, izgradila bi 12 GW kapaciteta obnovljivih do 2020..

Dotad bi trebale biti završene divovske brane Grand Renaissance (6 GW, 4,1 milijardu USD) i Gilgel Gibe 3 (1,87 GW, 1,8 mlrd USD).

Današnji instalirani ukupni kapacitet je svega 2,3 GW.

Priprema se i gradnja drugih hidroelektrana, te solarnih, vjetrenih i geotermalnih.

Etiopija naravno ima veliki potencijal za korištenje solarne energije. U razvoj je dosad uloženo 600 milijuna USD (http://cleanleap.com/ethiopias-leap-toward-solar-energy)

Ima i velike kapacitete za korištenje geotermalne energije (moguće izgraditi 1.000 MW). Za njihov razvoj zainteresirani su Islanđani (http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/reykjavik-geothermal-plans-1-gw-geothermal-projects-ethiopia_22552.html).

9. lipnja 2015. (2015-06-31)

Edo Popović: Koristim se svojim pravom da kažem što mi ide na jetra

Edo Popović o motivaciji za pisanje nedavno izašlog romana “Mjesečev meridijan”.

»Čini mi se da su to važne teme, da su mnogi naši problemi proistekli upravo iz tog poremećenog odnosa prema prirodi. Priroda, naime, nije sirovi materijal koji čeka da ga čovjek iskoristi, već je ona složen sustav u kojem, podržavajući jedni druge i surađujući, koegzistiraju milijuni organizama. Čovjek je samo jedan od njih. Barem je tomu bilo tako dok čovjek, ne razumijevajući u što se upušta, nije počeo narušavati taj odnos i taj sustav nastao milijunima godina fine evolutivne prilagodbe. Ovaj predatorski kapitalizam, koji suludo inzistira na principu beskonačnog rasta, dakle beskonačnog iskorištavanja prirodnih resursa, zasad je vrhunac tog bolesnog odnosa prema Zemlji. Naravno da resursi Zemlje nisu neograničeni, štoviše ograničeni su i ljudska vrsta ih je gotovo potpuno iscrpila, neograničeni su jedino ljudska pohlepa i glupost. Ovaj planet je jedino mjesto u svemiru na kojem možemo opstati kao vrsta, a činimo sve da ga uništimo.«

9. lipnja 2015. (2015-06-30)

Looking to Fight Austerity by Greening Spain

Nova lijeva stranka Podemos u Španjolskoj mogla bi biti pobjednik slijedećih parlamentarnih izbora, zbog velikog nezadovljstva građana nametnutim programima surovosti (austerity) i mlakim ponašanjem socijalističke radničke stranke (PSOE).

Američki prof. Robert Pollin boravi u Španjolskoj. Radi na “agendi zelenog rasta”, kao prijedloga dijela izbornog programa. Nastavak značajnih ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive otvorio bi nova radna mjesta te smanjio ovisnost o uvozu, jer Španjolska gotovo da nema domaćih fosilnih goriva.

[DISKLAJMER: Čitatelj iz Hrvatske mora imati u vidu da su ovo vijesti s jedne druge planete, zvane Zemlja. Za hrvatsku ekonomiju je naravno dobro povećati uvoz, tako da sagradimo termoelektranu od 500 MW i uvozimo 1,3 milijuna tona ugljena godišnje. Glupo je i pomisliti da bismo taj novac mogli investirati u domaće sunce, vjetar, biomasu i pamet. Da i ne govorimo o tome da ćemo uskoro pronaći golema nova ležišta nafte i plina, te nakon toga svi živjeti od rente.]

9. lipnja 2015. (2015-06-29)

Sungrow to unveil 99% efficiency inverters at Intersolar

Uz solarne panele, inverter (uređaj koji pretvara istosmjernu struju u izmjeničnu) je ključni dio solarne elektrane. Kineski proizvođač Sungrow na sajmu Intersolar u Minhenu predstavlja svoje nove invertere, za koje tvrde da im je učinkovitost 99%.

Sungrow je dosad instalirao invertere snage oko 12 GW širom svijeta. Osnivač i generalni direktor Rensjen Cao (Renxian Cao) kazao je da odjel za istraživanje i razvoj sad zapošljava 30% njihovih radnika.

9. lipnja 2015. (2015-06-28)

G7 leaders bid ‘Auf Wiedersehen’ to carbon fuels

Lideri grupe G7 poslali su jučer (ponedjeljak) očekivanu snažnu poruku u korist borbe protiv klimatskih promjena sa svog skupa u bavarskom izletištu Elmau.

U zajedničkom priopćenju, pozivaju na razvoj dugoročnih niskougljičnih strategija za transformaciju energetskog sektora do 2050. i potpuno napuštanje fosilnih goriva do kraja stoljeća.

Obećavaju da će ubrzati pristup obnovljivoj energiji u Africi i pojačati svoju podršku zemljama koje trpe štetu do klimatskih promjena.

Sastanak je obnovio povjerenje u utjecaj Angele Merkel, nakon zabrinutosti među diplomatima i ekološkim aktivistima da Japan i Kanada mogu torpedirati njene napore.

G7 smatra da na konferenciji UN o klimi u Parizu krajem godine treba biti postignut dogovor s pravnom sangom, uključujući obvezujuće ciljeve smanjenja emisija po zemljama, s globalnim ciljem da rast prosječne temperature na Zemlji na pređe 2°C.

Ova snažna poruka može utjecati na finiš sastanka u Bonnu, gdje se dogovara tekst prijedloga sporazuma za Konferenciju UN u Parizu (vidi na blogu: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/06/04/klimatske-promjene-sastanak-u-bonnu-utjecaj-na-sahel-papa-dobio-packu/ ).

G7 produljuje sankcije protiv Rusije zbog upletenosti u rat u Ukrajini. U slučaju potrebe, spremni su pojačati sankcije.

G7 je izrazila pritisak na Grčku, da prihvati uvjete kreditora, ali ostavlja otvorenu mogućnost određenog popuštanja. Merkel je rekla da je Europa spremna pokazati solidarnost, ako Grčka poduzme ekonomske reforme.

Također je značajna poruka o obnovi snažnog savezništva i prijateljstva između Njemačke i SAD, koji su bili pogoršani proteklih godina.

8. lipnja 2015. (2015-06-27)

Hrvatska je izašla iz recesije jer tri mjeseca nije uvozila naftu

Ekonomski novinar Ratko Bošković upozorava na iluzornost statističkog rasta hrvatskog BDP-a.

Prof. dr. Željko Garača ukazao je na to, da je Hrvatska tehnički izašla iz recesije samo zahvaljujući naglom padu uvoza nafte.

U posljednjem kvartalu 2014. pala je potrošnja kućanstva za 0,6%, potrošnja države za 0,7%, investicije za 3,7%. Jedino je smanjena razlika uvoza i izvoza, i to zahvaljujući padu uvoza.

Kad se isključi razlika u uvozu i izvozu naftne i derivata, rast od 0,3% pretvara se u pad od 0,5%.

Tijekom cijele 2014., u kategoriji “rudarstvo i vađenje” uvoz je smanjen za golemih 32,6%. Smanjena je i domaća proizvodnja nafte, jer Hrvatska crpi zadnje zalihe; također je smanjena domaća proizvodnja naftnih derivata.. Znatno je povećan uvoz naftnih derivata, a smanjen izvoz.

Sve to skupa dalo je učinak smanjenja neto uvoza za čak 350 milijuna eura, ili oko 2,7 milijardi kuna, odnosno oko 0,8 posto BDP-a.

Ipak, možda nije sve tako crno. Bošković navodi da mnogi ekonomisti, kao nobelovac Stiglitz, ukazuju na manjkavosti BDP-a kao mjere ekonomske aktivnosti. [Sam Simon Kuznets, koji je koncipirao pojam bruto društvenog proizvoda i za to 1977. dobio Nobelovu nagradu, upozorio je da političari i ekonomisti zlorabe taj instrument.]

Ako se gleda bruto dodana vrijednost (BDV), Hrvatska stoji bolje, zbog rasta prerađivačke industrije i trgovine.

7. lipnja 2015. (2015-06-26)

Analysis of Electricity Production in USA up to 2014 With a Focus on Renewables And on Wind Power

Pregled podataka o instaliranim kapacitetima proizvodnji električne energije u SAD 2014., i prethodnih godina, po državama i izvorima, s osobitom pažnju na nove obnovljive (bez velikih hidroelektrana). Podaci su izvučeni iz službenih podataka i pregledno prikazani u obliku tabilica i dijagrama. Pripremio ih je francuz Bernard Chabot, a objavljeni su na njemačkom sajtu o obnovljivima, na engleskom.

Zanimljivo je pratiti vrlo velike razlike među državama; one uvelike ovise o razlikama u državnim politikama. Najzanimljivija je Kalifornija jer već oko 35 godina sustavno razvija ekologistički pristup energetici, zbog čega ima ne samo veliki udio obnovljivih, nego i upola manju ukupnu potrošnju, električne energije kao i energije ukupno, po stanovniku od ostatka SAD.

Mjesečni izvještaj za Kaliforniju za svibanj 2015.: http://cf01.erneuerbareenergien.schluetersche.de/files/smfiledata/4/8/2/3/9/9/116RECalifMay15.pdf

7. lipnja 2015. (2015-06-25)

Agencija za zaštitu okoliša SAD objavlia je studiju o mogućim utjecajima frackinga na ležišta pitke vode (“Assessment of the Potential Impacts of Hydraulic Fracturing for Oil and Gas on Drinking Water Resources (External Review Draft)”).

Opasnost postoji:

»From our assessment, we conclude there are above and below ground mechanisms by which hydraulic fracturing activities have the potential to impact drinking water resources. (…) The impacts take a variety of forms«

Nisu nađeni čvrsti dokazi da je došlo do širokog, sistematskog utjecaja, ali to ne znači da ih nema.

»We did not find evidence that these mechanisms have led to widespread, systemic impacts on drinking water resources in the United States. (..) But that’s not necessarily because the impacts are in fact rare (…) This finding could reflect a rarity of effects on drinking water resources, but may also be due to other limiting factors. These factors include: insufficient pre- and post-fracturing data on the quality of drinking water resources; the paucity of long-term systematic studies; the presence of other sources of contamination precluding a definitive link between hydraulic fracturing activities and an impact; and the inaccessibility of some information on hydraulic fracturing activities and potential impacts.«

Kako nema čvrstog dokaza, u javnosti su i protivnici i pristaše frackinga prikazali studiju kao da ide u prilog njihovim stavovima.

7. lipnja 2015. (2015-06-24)

Say no to coal

Oxfam, utjecajna organizacija za borbu protiv nepravde i siromaštva, objavila je analizu po kojoj bi UK mogla prestati koristiti ugljen do 2023, ako poduzme odlučne mjere za učinkovitije korištenje energije i njeno skladištenje.

Izvještaj tvrdi da će termoelektrane na ugljen koštati svijet svake godine više od 300 milijardi funti do kraja stoljeća, jer uzrukuju klimatske promjene koje štete usjevima i građevinama.

Oxfam prikuplja potpise za peticiju predsjedniku vlade Davidu Cameronu da: prihvati takav plan do 2023.; preuzme vodstvo u poticanju drugih bogatih država da odbace prljava goriva; te da se zalaže za pošten i ambiciozan dogovor na skupu UN o klimi o financijskoj pomoći najsiromašnijima za prilagodbu klimatskim projmenama.

7. lipnja 2015. (2015-06-23)

‘Beautiful’ nuclear power stations can win over sceptics, says Energy Secretary Amber Rudd

Nova britanska ministrica energetike Amber Rudd potvrdila je usmjerenost svoje vlade da uz obnovljive izvore i dalje koristi nuklearnu energiju. »Naša zemlja je spremna za temeljni remont energetske infrastrukture tijekom slijedećeg desetljeća; novi zeleni izvori elektriciteta kao što nuklearne, vjetrene i solarne elektrane zamjenjivat će zagađujuće ugljene i plinske.«

Rekla je da nuklearne elektrane u budućnosti moraju biti dizajnirane tako da izgledaju lijepo; sadašnje britanske nuklearke su »notorne po svojoj ružnoj funkcionalnosti«.

U velikom intervjuu, Rudd je rekla da će odlučno suzbijati klimatski skepticizam, koji postoji i unutar Konzervativne stranke (ali kaže da ih jednako ima i među laburistima).

Njen prioritet bit će smanjiti cijene električne energije za stanovništvo.

5. lipnja 2015. (2015-06-22)

Ovdje je tablica o situaciji nuklarnih reaktora u Europi (uključujući i cijelu Rusiju).

U stupcima su slijedeće brojke:

1. op = reaktori u radu
2. gr = reaktori u gradnji
3. p1 = reaktori u planu, koji će vjerojatno biti sagrađeni do 2025.
4. p2 = reaktori u planu, koji vjerojatno neće biti sagrađeni do 2025.
5. z25 = reaktori koji je biti zatvoreni do 2025.
6. op25 = reaktori koji će biti u radu 2025. (= op + gr + p1 – z25)
7. 25-15 = op25 – op15

Rezultat: u zemljama EU danas su u radu 129 reaktora, a 2025. može se očekivati da iz bude u radu 78.

zemlje su u tablici grupirane u tri grupe:

1. EU15+3 su zemlje koje su bile članice EU 1995., plus Švicarska, Norveška i Island

2. EU13 = nove članice (11 zemalja ranije pod jednopartijskom vlašću komunističkih partija, te Malta i Cipar)

3. zemlje van EU.

Može se vidjeti drastična razlika između s jedne strane 1, s druge 2 i 3.

Pišem detaljno obrazloženje, koje ću objaviti na blogu. Ponovno provjeravam sve podatke, navodim sve izvore itd..

Rado ću odgovoriti na pitanja i primjedbe, što će doprinijeti kvaliteti konačnoga teksta!

5. lipnja 2015. (2015-06-21)

Spomenuli smo prekjučer ovdje, kao i jučer u članku na blogu (https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/06/04/klimatske-promjene-sastanak-u-bonnu-utjecaj-na-sahel-papa-dobio-packu/ ), da je u okviru sastanka u Bonnu, gdje predstavnici članica UN pregovaraju o konačnom prijedlogu ugovora koji bi trebao biti prihvaćen na konferenciju UN o klimi u Parizu u prosincu o.g., organizirano posebno “saslušanje” Australije, koja je danas najveći protivnik snažnih mjera protiv klimatskih promjena.

Ta je posebna sjednica održana jučer. Deset temalja izrazilo je svoju zabrinutost. Među njima su SAD, Kina i Brazil.

Erwin Jackson iz Climate Institute u Sydneyu rekao je da je službena australijska delegacija u Bonnu razočarala i okolišala. »Australija nije uspjela objasniti zašto bi ona trebala učiniti manje nego druge zemlje.«

5. lipnja 2015. (2015-06-20)

US scientists: Global warming pause ‘no longer valid’

US researchers say new evidence casts doubt on the idea that global warming has “slowed” in recent years. (…)

Updated observations show temperatures did not plateau, say National Oceanographic and Atmospheric Administration (Noaa) scientists. (…)

Prof Piers Forster at the University of Leeds, said the study would not be the “last word on this complex subject”.

“This work doesn’t detract from the fact that human activity is causing climate change but we need better understanding of short-term fluctuations in climate.”

5. lipnja 2015. (2015-06-19)

Tidal Lagoon Power selects contractor for 320 MW tidal project (UK)

Britanska tvrtka Tidal Lagoon Power (TLP) izabrala je kinesku Harbour Engineering Company (CHEC) za gradnju skoro 10 km dugačke brane u zaljevu Swansea u Velsu. Brana će biti dio elektrane koja će koristiti energiju plime i oseke, snage 320 MW i očekivane proizvodnje 500 GWh godišnje.

Ovo je prva takva “plimska laguna” (tidal lagoon) koja se gradi. Nakon njenog završetka, TLP planira gradnju još šest, većih snaga, od po 1.800 do 2.800 MW, u razdoblju između 2018. i 2022. g..

5. lipnja 2015. (2015-06-18)

Siemens signs €8bn power deal with Egypt

Njemačka kompanije Siemens potpisala je ugovore, vrijednosti osam milijardi eura, za gradnju elektrana u Egiptu. Sagradit će tri velike plinske elektrane (CCGT) ukupnog kapaciteta 14,4 GW (svaka sa po osam turbina po 600 MW), te 12 vjetroelektrana ukupnog kapaciteta 2 GW. Time će se instalirana snaga elektrana u Egiptu povećati za više od 50%.

Siemens će također izgradtiti tvornicu za izradu lopatica za rotore vjetrolagregata.

Ovo je najveća pojedinačna narudžba koju je Siemens dobio. Potpisu ugovora prisustvovali su potpredsjednik njemačke vlade Sigmat Gabriel i egipatski predsjednik Abdel Fattah el-Sisi.

Egipat planira izgraditi 7,2 GW vjetroelektrana do 2020.. Egipat ima malu potrošnju električne energije i česte nestanke struje.

[U veljači o.g., prilikom posjete ruskog predsjednika V. Putina kairu, potpisani su ugovori o znatnom povećanju izvoza prirodnoga plina iz Rusije u Egipat, te o gradnji nuklearne elektrane s četiri reaktora snage po 1.200 MW. Vidi: http://www.aljazeera.com/news/2015/02/russia-build-egypt-nuclear-power-plant-150210185343926.html ]

[To je pak dio diplomatskih i geopolitičkih igara između Egiipta, SAD i Rusije nakon vojnog udara u Egiptu 2013.. Također je dio snažne ofenzive ruske nuklearne industrije na međunarodnom tržištu, nasuprot opadanju tvrtki iz SAD i Francuske.]

4. lipnja 2015. (2015-06-17)

Medium-Term Gas Market Report 2015

Međunarodna energetska agencija (EIA), povezana sa zemljama OECD, objavila je izvještaj o situaciji na svjetskim tržištima prirodnoga plina.

Globalna potražnja za prirodnim plinom ostala je slaba u 2014., pavši znatno ispod desetgodišnjeg prosjeka. Visoke cijene u posljednje dvije godine potkopale su njegovu kompetetivnost, donoseći na vidjelo grubu realnost: u svijetu jeftinoga ugljena i padajućih cijena obnovljivih, plinu je teško takmičiti se.

Iako je Azija bila smatrana kao motor za budući rast potražnje za plinom, on se teško borio za povećanje svog udjela na tržištu u mnogim dijelovima regije. To je ojačalo sumnje o životnoj sposobnosti plina kao atraktivne strateške opcije u Aziji.

Međutim se kontekst plinskih tržišta bitno mijenja. Opadajuće cijene nafte dovele su do pada cijena plina u mnogim dijelovima svijeta. Kao rezultat, potražnja za plinom dobila je vjetar u leđa, ali sektor ponude pati zbog velikih rezova kapitalnih ulaganja.

Interakcija ovih suprotstavljenih učinaka na plinska tržišta istražuje se u IEA Medium-Term Gas Market Report 2015, koji donosi detaljne analize globalne potražnje, ponude i razvoja trgovine do 2020..

Detaljno su analizirani utjecaj na globalna plinska tržišta Ruskog strateškog okreta u izvoznoj politici [od EU prema Kini], kao i rastućeg vala ponude ukapljenog prirodnoga plina.

Još dva poebna uvida se donose u izvještaju. Prvi analizira napredak koji je Europa napravila u jačanju svoje plinske infrastrukture od 2010., te glavna uska grla koja još ostaju u osiguranja sigurnost opskrbe u regiji.

Drugi daje blizak pogled u reforme plinskog i električnog sektora u Meksiku, istražujući njihov utjecaj na sjevernoamerička plinska tržišta.

4. lipnja 2015. (2015-06-16)

Klimatske promjene: Sastanak u Bonnu; utjecaj na Sahel; papa dobio packu

Novi članak na našem blogu – na osnovu kraćih članaka objavljenih ovdje u posljednjih nekoliko dana, uz urođivanje i dodatke.

4. lipnja 2015. (2015-06-15)

Santorum: Pope Francis should stay out of climate change debate

Potencijalni republički kandidat za predsjednika SAD Rick Santorum kritizirao je papu Franu zbog uplitanja u diskusiju o klimatskim promjenama. Santorum je aktivni katolik, koji se u svojoj političkoj karijeri fokusirao na socijalni konzervativizam.

Santorum je poručio papi: »Crkva je više puta bila u krivu prema znanosti, pa mislim da je vjerojatno bolje da znanost prepustimo znanstvenicima i fokusiramo se na ono u čemu smo uistinu dobri: teologiju i moral.«

Tvrdnju da ljudska aktivnost izaziva klimatske promjene nazvao je primjerom “političke” i “kontroverzne” znanstvene teorije. Katolička crkva, smatra, ne bi se trebala miješati u razne vrste tema koje su slučajno trenutno popularne.

Vatikan je najavio objavljivanje papine enciklike o klimatskim promjenama tijekom lipnja. Papa Frane više puta je govorio o toj temi, rakavši da se radi o moralnom pitanju. Zauzimanje Katoličke crkve za najsiromašnije i najugroženije u svijetu obavezuje ju također na akciju protiv klimatskih promjena.

4. lipnja 2015. (2015-06-14)

Factcheck: Is climate change ‘helping Africa’?

U izvještaju agencije “Reuters”, naslovljenom “Climate change boosts rain in Africa’s Sahel region: study”, koji smo prikazali jučer, jedan od autora studije, Rowan Sutton, jasno upozorava da negativni utjecaji i u Africi premašuju ovaj pozitivan. Ipak se u medijima, pogotovo u naslovima i drugoj uredničkoj obradi, pojavljuju tvrdnje poput “Climate change is HELPING Africa”.

Sam Sutton demantirao je taj naslov. Koristan učinak u dijelu Afrike na kraći rok bit će vrlo drugačiji na dulji rok, kako se staklenički plinovi budu akumulirali u atmosferi.

Osim toga, rast kiša za 10% došao je nakon dugog razdoblja opadanja, za do 40%, tijekom 1950-ih do 1980-ih godina. Ranije istraživanje sugerira da je pojačana suša 1970-ih i 1980-ih bila također barem djelomično uzrokovana ljudskim aktivnostima, naime povećanjem broja čestica u atmosferi (aerosola). (“Sensitivity of Twentieth-Century Sahel Rainfall to Sulfate Aerosol and CO2 Forcing”, 2011., http://journals.ametsoc.org/doi/abs/10.1175/JCLI-D-11-00019.1 )

4. lipnja 2015. (2015-06-13)

Nuclear decommissioning costs become growing issue for Czech Republic

Još nešto o nuklearnoj energiji u Češkoj (vidi prethodni članak). Uz gradnju novih reaktora, postavlja se problem pokrivanja troškova dekomisije sadašnjih kad prestanu s radom. To će biti tek 2035. i kasnije, ali diskutabilno je hoće li suma, koja se odvaja u poseban fond za to, biti dovoljna. [Isto pitanje može se postaviti za NE Krško.]

U Pragu je prošlog tjedna održan deseti Europski forum za nuklearnu energiju, na kojem se diskutiralo i o toj temi.

Finska predviđa za svojih pet reaktora ukupne troškove šest milijardi eura, od toga pola za dekomisiju i pola za konačno skladištenje visokoradioaktivnog otpada. Češka pak planira samo polovicu te sume za svojih šest reaktora.

S dekomisijom reaktora u svijetu nema dovoljno iskustava, pa procjene troškova jako variraju. Dekomisija će postati veliki biznis na globalnom nivou, kad se budu zatvarale elektrane sagrađene 1970-ih i 1980-ih.

Slovačka je tražila znatnu pomoć EU za dekomisiju, čiji su troškovi znatno premašili predviđene. Europska komisija postavila je pravila da trokove moraju snositi nacionalni nuklearni operatori, a ne vlade.

4. lipnja 2015. (2015-06-12)

Czech government approves plan to build new nuclear reactors

Češki ministar industrije i trgovine Jan Mladek rekao je da je za osiguranje energetske nezavisnosti i sigurnosti zemlje nužno započeti pripreme za gradnju još jednog nuklearnog reaktora u Nuklearnoj elektrani Temelin, te još jednog u NE Dukovany, uz opciju da se sagradi još po jedan.

O načinima financiranja projekte tek treba odlučiti.

Češka ima šest reaktora u radu i oni daju trećinu električne energije.

Susjedna Austrija je već ranije najavila da će koristiti sva sredstva za stopira gradnju u Temelinu.

[Ranije smo prenijeli vijest da je u veljači energetska tvrtka ČEZ objavila da neće ove godine raspisivati tender za izgradnju novih reaktora u NE Temelin, što je ranije bilo predviđeno. Prošle godine ČEZ poništio ranije raspisani tender za odabir iizvođača za gradnju raktora, jer su cijene električne energije znatno pale, čime je projekt vrijedan 10 milijardi USD postao neisplativ. Također je vlada odbijala dati ČEZ-u jamstva za garantiranu otkupnu cijenu. Vidi: http://www.energetika-net.com/vijesti/energetsko-gospodarstvo/nista-od-tendera-za-ne-temelin-20210 ]

4. lipnja 2015. (2015-06-11)

Russia to build Iran’s 2nd, 3rd nuclear power plant units in fall

Još jedan značajni uspjeh ruske nuklearne industrije: u prosincu ove godine započet će gradnju dva reaktora u Iranu.

Njemačke kompanije počele su gradnju tih reaktora još 1975., ali je gradnja stopirana nakon revolucije 1979.. Ugovor Irana i Rusije o nastavku gradnje sklopljen je još 1995..

Prvi reaktor, pod punim nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), bio je priključen na mrežu u rujnu 2011..

[Ruska nuklearna industrija gradi ili ima dogovorenu gradnju reaktora u Belarusu, Bangladešu, Egiptu, Indiji, Jordanu, Južnoafričkoj Republici, Kini, Turskoj idr.. Vidi: http://www.telegraph.co.uk/sponsored/rbth/business/10537210/russia-nuclear-industry-growing.html ]

3. lipnja 2015. (2015-06-10)

Mali kviz:

U zemljama EU danas je u pogonu 129 nuklearnih reaktora. Na osnovu podataka o onima u gradnji, u planu te predviđenima za zatvaranje, mogu se predvidjeti kretanja slijedećih godina. Ne apsolutno sigurno naravno, ali nekoliko više ili manje.

Što mislite, koliko će nuklearnih reaktora biti u radu u Europskoj uniji 2025. godine?

A. 151
B. 129
C. 102
D. 78
E. 55

Podatak se ne može naći na netu, iako se mogu naći svi potrebni podaci.

Zanima me vaša procjena, bilo da ste totalni laik ili imate neko manje ili veće znanje o temi.

3. lipnja 2015. (2015-06-9)

Fast charging electric bus does overtime

Električni autobusi danas se ispituju u raznim krajevima svijeta. U odnosu na osobni automobil, masa je mnogo veća, ali su zahtjevi za maksimalnom brzinom i ubrzanjem znatno blaži.

Njemački institut Fraunhofer, s više partnera, razvija koncept autobusa s baterijom koja se može brzo puniti. Sustav se testira u Dresdenu od studenoga 2014..

Fiksna ruta i redovne postaje olakšavaju planiranje. Baterija se može puniti dok autobus stoji na terminalu – svaki put pomalo, ne odjednom. Ali svejedno je potrebna velika brzina punjenja.

U projektu EDDA, kombiniraju se četiri tehnologije koje su razvile razne kompanije i Institut. Kontaktni sustav za punjenje je smješten na krovu autobusa i u nadstrešnici stajališta.

3. lipnja 2015. (2015-06-8)

Radical transition’ of economy needed to curb climate change: study

Štetni utjecaji globalnog zagrijavanja gomilaju se. Potrebna je “radikalna tranzicija” u zeleniju ekonomiju, a ne “fino podešavanje” – zaključak je studije jučer predočene u Bonnu.

Štete rastu već danas iako je prosječna temperatura porasla za samo 0,85°C iznad pred-industrijog doba.

Sve strane na prezentaciji izvještaja, kao popratnog zbivanja u razgovorima u Bonnu 1.-11. lipnja [vidi prethodni članak] kažu da su dodadašnja obećanja vlada za smanjivanje emisija stakleničkih plnova preslaba da ostanemo ispod cilja od 2°C.

Taj bi cilj morao biti gornja granica prihvatljivosti. Mnoge zemlje u razvoju zalažu se za postavljanje granične linije na 1,5°C, na osnovu pokazatelja da su njihove zemlje osjetljive na utjecaje kao što su oluje, poplave, suše i dizanje morske razine.

3. lipnja 2015. (2015-06-7)

Expert views: Countries meet in Bonn to restart negotiations on UN climate deal

U ponedjeljak je u Bonnu započeo važan sastanak, na kojem će predstavnici zemalja članica UN pripremati konačni prijedlog sporazuma o klimi, koji bi trebao biti prihvaćem u prosincu u Parizu. Na poveznici je dulji tekst, u kojem se prenose stavovi i procjene raznih sudionika.

Sadašnji nacrt predugačak je i konfuzan, kao neka vrsta “bosanskog lonca” u koji su bili ubačeni raznoliki prijedlozi i stavovi (90 stranica, kao pdf: http://unfccc.int/resource/docs/2015/adp2/eng/01.pdf ).

Sastanak će trajati do 11. lipnja. Slijedit će još dva slična sastanka prije završnog skupa.

Za zbunjene novinare, klimatski šef UN Christiana Figueras opisala je razliku između “Pariškog ugovora (agreement)” i “Pariških odluka (decision)”. Ugovor je formalni, strukturirani tekst, a odluke su “uputstvo za upotrebu” sadržaja ugovora.

Pregovori su i dalje napeti nastavit će se i tijekom Pariškog skupa. Na nekim prethodnim skupovima, završne odluke donosile su se duboko u noć zadnjeg dana pregovora.

I dalje je veliko neriješeno pritanje financiranje koje bi trebalo pomoći siromašnijim zemljama da usvajau tehnologije nužne za prilagodbu promjenama klime i smanjivanje emisija. »It is the elephant in the room, which rich countries seem to be trying to ignore.«

Jedno od zanimljivih događaja u Bonnu bit će “saslušavanje” predstavnika Australije, koje će se održati sutra (4. lipnja). Australija je danas “protiv struje” i njeni predstavnici minimaliziraju li ćak negiraju problem globalnoga zagrijavanja.

U tijeku ovog sastanka, 7.-8. lipnja održat će sastanak zemalja G7, uz predsjedavanje Njemačke. Taj bi sastanak mogao imati značajne posljedice za finiš pregovora u Bonnu. Ta se skupina najrazvijenijih zemalja svijeta sada zalaže za intenziviranje akcije protiv klimatskih promjena.

U Brislu će se 10.-11. lipnja sastati diplomati iz EU te Latinske Amerike i Kariba na polugodišnjem bi-regionalnom sastanku, s temom održivosti, u okviru priprema za Opću skupštinu UN u rujnu.

3. lipnja 2015. (2015-06-6)

Benz to power houses too

Tržište stacionarnih baterija (i općenito stacionarnih spremnika energije) u naglom je rastu širom svijeta. Konkurencija postaje silovita. Velike kompanije zauzimaju položaje za buduće mnogo obimnije poslove.

Karizmatični Egon Musk privukao je veliku medijsku pažnju najavom da Tesla nudi praktične i relativno jeftine baterije za kućanstva.

Nije međutim jedini. Najstariji svjetski proizvođač automobila, Daimler (čiji je dio Mercedes-Benz), instalirao je sustave litij-ionskih baterija (“stacionarne spremnike energije”) kao dio elektrodistribucijske mreže u Njemačkoj, a sad najavljuje za rujan komercijalnu ponudu za kućanstva, industriju i druge potrošače.

Daimler je od 2012. radio na prenamjeni automobilskih baterija za novu ulogu.

Stacionarni spremnici olakšavaju upravljanjem mrežom, izglađujući vrškove potrošnje, tako da se manje elektrana mora paliti i gasiti. Dosad nisu korišteni u tu svrhu zbog skupoće.

Također, osiguravaju prihvat u sustav isprekidanih izvora (solarne i vjetrene elektrane), što postaje važan zadatak kad njihov udio u proizvodnji prelazi oko 20% (što su dostigli Danska, Španjolska, Portugal, Njemačka, a druge zemlje i regije će slijediti).

Daimler je testirao baterijske jedinice kapaciteta 2,5 i 5,9 kWh, koji se mogu povezati u sustave od nekoliko desetaka ili stotina.

(Izvorno priopćenje Daimlera, 28. svibnja: http://media.daimler.com/dcmedia/0-921-1706476-1-1817530-1-0-0-0-0-1-0-0-0-1-@aj.a1.s177018-0-0-0-0.html )

2. lipnja 2015. (2015-06-5)

Can A 4°C Earth Support 10 Billion People?

Prema trenutnim trendovima, prosječna temperatura na Zemlji povećat će se za 4°C do kraja ovoga stoljeća. Rast broja stanovnika usporava se i predvidivo je da će se stabilizirati na oko 10 milijardi [S-krivulja]. Danas nam je potrebna jedna i pol Zemlja da bi na dulji rok održavala našu potrošnju.

Joe Romm razmatra pitanje sposobnosti Zemlje da nas podnosi ako se ostvare sadašnji trendovi. Suša, gubitak plodne zemlje, veći broj oluja i poplava, gubitak bioraznolikosti, acidifikacija…

Autor posebno ukazuje na značaj bioraznolikosti, ali i genetske raznolikosti. Ako se planet zagrije za 4°C, znanstvenici procjenjuju da će jedna šestina živih vrsta nestati, a možda i polovina. To nije za slijeganje ramenima, kao da će ostali mirno živjeti.

Uz izumiranje dijela vrsta, druge vrste gubit će dio genetske raznolikosti, pa bi, po studiji “Cryptic biodiversity loss linked to global climate change”, objavljenoj 2011., do 2080. moglo isčeznuti 80% postojeće genetske raznolikosti. To smanjuje prilagodljivost i ugrožava opstanak vrste na dulji rok.

Na ovoj stranici već smo pisali o studiji “Planetary boundaries” objavljenoj u siječnju 2015..

3. lipnja 2015. (2015-06-4)

Climate change boosts rain in Africa’s Sahel region: study

Klimatske promjene, lokalno, mogu imati, iako rijetko, pozitivne učinke. U slučaju Sahela, više kiša. Učinak na bolju proizvodnju hrane ima i prilagodba lokalnih zemljoradnika.

Rising greenhouse gases have boosted rainfall in the Sahel region of Africa, easing droughts that killed 100,000 people in the 1970s and 1980s, in a rare positive effect of climate change, a study said on Monday. (…)

“Amounts of rainfall have recovered substantially,” said Rowan Sutton, a professor at the National Centre for Atmospheric Science at Britain’s Reading University and co-author of the study in the journal Nature Climate Change. (…)

Sutton cautioned that the change in rainfall was only local and that many parts of Africa face mounting problems from warming, ranging from desertification and floods to rising sea levels. (…)

Separately, the Stockholm Resilience Centre says a greening of the Sahel is also caused by changes in farming. “Farmers have actively managed their land in ways that have enhanced its productivity,” it says. (…)

Studija je objavljena u časopisu “Nature Climate Change”: “Dominant role of greenhouse-gas forcing in the recovery of Sahel rainfall”, http://www.nature.com/nclimate/journal/vaop/ncurrent/full/nclimate2664.html .

3. lipnja 2015. (2015-06-3)

With eyes on Adriatic oil potential, Croatia weighs threat to tourism

Tekst agencije “Reuters” o hrvatskoj diskusiji o eksploataciji nafte i plina iz jadranskog podmorja.

(…) But with contracts expected to be signed with five selected concessionaires by July, opposition from local and international environmentalists, politicians and even pop stars — expressed in the campaign “SOS for Adriatic” — is only growing. (…)

Marathon Oil told Reuters it planned to talk to Croatian residents and politicians to assuage their fears. (…)

1. lipnja 2015. (2015-06-2)

New “Designer” Energy Storage Breakthrough Packs 3 Football Fields Into 1 Ounce of Carbon

Današnja ekspanzija industrije baterija, stacionarnih i za električna vozila, zasniva se i dalje na tradicionalnoj litij-ionskoj tehnologiji. Alternative se zasad nisu nametnule, ali mnogi analitičari procjenjuju da će se to u bližoju budućnosti promijeniti. Na poveznici je izvještaj o jednom istraživanju mogućeg novog materijala, koji bi omogućio veću gustoću skladištenja energije.

[Prekjučer smo pisali o istraživanju aerogela koji služi u istu svrhu, a dobiva se iz drvne pulpe.]

1. lipnja 2015. (2015-06-1)

60 new coal mines to open soon: Piyush Goyal

Indija intenzivno razvija obnovljive izvore energije, naročito solarne. Ali također, kako je danas potrošnja energije po stanovniku vrlo niska, planira i znatno povećanje korištenja ugljena.

Ministar za ugljen i električnu energiju Piyush Goyal rekao je prošle srijede da će do kraja lipnja biti otvoreno 60 novih rudnika.

Državna tvrtka Coal India planira u slijedećih pet godina udvostručiti godišnju proizvodnju sa 500 milijuna na milijadu tona. Državni je cilj 2020. g. postići proizvodnju od 1,5 milijardi tona. [U indijskom brojevnom sustavku koristi se pojma “crore” koji znači “deset milijuna”.]

[Proizvodnja i potrošnja ugljena rasli su prethodnih godina, ali ne tako brzo. Godine 1996. bilo je proizvedeno 285 milijuna tona, a 2005. – 398 milijuna (http://www.sourcewatch.org/index.php/India_and_coal#Domestic_Coal_Mining ). Godine 2012. proizvedeno je 605 milijuna tona (http://www.mining-technology.com/features/featurecoal-giants-the-worlds-biggest-coal-producing-countries-4186363/ ). Bilo je mnogo lokalnih sukoba zbog oduzimanja zemlje i zagađivanja okoliša.]

[Kina proizvodi 3,5 milijardi tona godišnje, polovicu svjetske proizvodnje, te je najveći svjetski uvoznik; ali 2014. i u prvom tromjesječju 2015. opadaju proizvodnja i uvoz, o čemu smo pisali. Drugi najveći svjetski uvoznik je Japan, a treći Indija. ]

[Indija planira eleminirati uvoz ugljena, što je uz pad uvoza u Kini loša vijest za velike izvoznike Australiju, Indoneziju, Rusiju i Južnu Afriku. Godine 2013. Kina je uvezla 327 milijuna tona, a Indija 180 milijuna tona. ]

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s