listopad 2015

31. listopada 2015. (2015-10-47)

Njemačka 2033.: 25% elektrike iz solarnih, 40.000 MW baterija?

Novi tekst na blogu.

SAŽETAK: Nagli pad cijena fotonaponskih elektrana i baterija dovodi do promišljanja da su ciljevi njemačkog energetskog zaokreta (Energiewende) za slijedećih 15-20 godina, iako naizgled vrlo ambiciozni, zapravo preskromni.

30. listopada 2015. (2015-10-46)

Seven shortlisted for 600MW Kriegers Flak project

Danska vlada objavila je listu sedam kompanija i konzorcija, koji ostaju kandidati za ugovor o gradnji pučinske vjetroelektrane Kriegers Flak, u Baltičkom moru, snage 600 MW.

Među kandidatima je EnBW, koji je u rujnu završio gradnje VE Baltic 2 u njemačkom dijelu Baltičkoga mora, 30 km od ove lokacije.

U veljači je švedska Vattenfall dobila ugovor za gradnju pučinske elektrane Horns Rev 3 (http://www.4coffshore.com/windfarms/horns-rev-3-denmark-dk19.html), snage 400 MW, uz cijenu od 103 eura po kilovatsatu, što je znatno smanjenje u odnosu na ranijih pučinske VE. [To je također znatno niže od garantirane cijene otkupa za nuklearnu elektranu Hinkley Point C, koja iznosi 92,5 funti odnosno oko 130 eura/kWh.]

Ovaj projekt je bio odgođen 2014.. Konačno potpisivanje ugovora očekuje se krajem iduće godine, a završetak gradnje 2021..

Studija utjecaja na okoliš za postrojenje, te za kablove koji će prenositi energiju do kopna, bit će stavljena na javnu raspravu u studenome ili prosincu o.g..

[Nakon određenog zastoja u posljednjih nekoliko godina, pučinske vjetroelektrane naglo rastu od početka ove godine. Vidi članak na blogu od 26. listopada, “Vjetroelektrane u Europskoj uniji 2015.-2030.”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/10/26/vjetroelektrane-u-europskoj-uniji-2015-2030/ ,]

[Danska je avangarda i svjetski lider u razvoju energije vjetra (a uvelike i drugih obnovljivih) od početka 1980-ih. Uključene su velike kompanije, država, lokalne samouprave i građani kroz kooperative; vidi članak na wikipediji, https://en.wikipedia.org/wiki/Wind_power_in_Denmark . Instalirani kapacitet krajem 2014. bio je 4.855 MW. Vjetroelektrane su 2014. pokrile 39% danske potrošnje električne energije, a plan za 2020. je 50%. U nekim danima proizvodnja je do 40% veća od dnevne potrošnje.]

30. listopada 2015. (2015-10-45)

Number of Zimbabwe elephants killed with cyanide rises to 60

U posljednjih godinu dana, krivolovci su ubili cijanidom 60 slonova u nacionalnom parku Hwange u Zimbabveu. Cijanid se koristi u rudarstvu i relativno lako ga je nabaviti.

Krivolovci sipaju cijanid na sediment soli, koji ostaje nakon isušivanja slanog jezera u sušnoj sezoni. Na taj način truju slonove i drugu divljač, koja tu dolazi lizati sol. [hvala Ivica Profaca na prijevodu fraze “poachers laced salt pans”!]

Hwange je nacionalni park koji je postao poznat u svijetu po lavu Cecilu, ubijenom u srpnju.

30. listopada 2015. (2015-10-44)

Naftne kompanije prilagođavaju se niskim cijenama (i nešto o poukama za Hrvatsku)

Novi članak na blogu.

SAŽETAK: ‘Financial Times’ donosi vijest i urednički komentar o nevoljama globalnih naftnih kompanija. Nakon godinu dana niskih cijena, odustale su od nada da će se loš period ubrzo okončati, pa drastično režu troškove i ulaganja u istraživanja i razvoj novih nalazišta. Međutim, moramo imati u vidu i trend k nužnom napuštanju fosilnih goriva – dugoročan, ali aktualno konkretan.

29. listopada 2015. (2015-10-43)

EXCLUSIVE – Tight controls, strict penalties, and a stability reserve: draft of China’s national carbon market rules emerges

Ekskluzivno: pripreme Kine za uvođenje nacionalnog tržišta emisija ugljika

China’s national carbon market, to be launched in 2017, will be tightly controlled by Beijing and include strict penalties for non-compliance and cheating, while efforts are being made to avoid the design flaws that have plagued other emissions trading schemes worldwide, draft regulations seen by Carbon Pulse showed. The draft law, penned by Chinese planning agency the National Development and Reform Commission (NDRC), will be submitted to a legislative council before being passed on to the State Council, China’s cabinet. Approval there will lead to a public consultation. Reuters, which has also seen the draft regulations, says the “draft rules, which have been circulated among market players, will be submitted to lawmakers next year for final approval. If passed, they will raise the cost of noncompliance and give emitters bigger incentives to cut their emissions and improve their reporting standards.”

29. listopada 2015. (2015-10-42)

REmap 2030: Renewable Energy Prospects for Poland

Međunarodna agencija za obnovljive izvore energije, u suradnji s poljskim Ministarstvom gospodarstva, objavila je studija o mogućnostima razvoja obnovljivih u Poljskoj (kao pdf: http://www.irena.org/DocumentDownloads/Publications/IRENA_REmap_Poland_paper_2015_EN.pdf )

Po njihovoj projekciji, obnovljivi bi do 2030. g. mogli pokriti 25% ukupne potrošnje energije i 38% električne energije (g. 2014. potonji postotak je 12%). Sadašnja državna energetska politika predviđa rast do samo 15,5% ukupne.

Danas od obnovljivih 90% otpada na korištenje biomase za daljisko grijanje i pripremu tople vode.

Kapaciteti vjetroelektrana mogli bi porasti na 16,4 GW, fotonaponskih 5 GW i termoelektrana na biomasu 5,2 GW. Znatan dio potencijala otpada na pučinske vjetroelektrane. [O njihovom aktualnom bumu vidi članak na blogu “Vjetroelektrane u Europskoj uniji 2015.-2030.”, 25. listopada 2015, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/10/26/vjetroelektrane-u-europskoj-uniji-2015-2030/ ]

Potrebne investicije u elektrane i mrežu su 4,5 milijardi uSD godišnje, nasuprot 2 milijarde u referncijalnom scenariju. Uštede u smanjenju utjecaja na okoliš i zdravlje bile bi oko dvije milijarde USD/g..

[Poljska je unutar Europske unije predvodnik energetskih konzervativaca, kao što je susjedna Njemačka predvodnik revolucionara. Ne želi bitno smanjiti korištenje ugljena (ima velike rezerve, osobito lignita koji se koristi u domaćim termoelektranama) te priprema gradnju nuklearnih elektrana. Vidi članke na blogu “Poljska i Mađarska…”, 11. veljače 2014, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/02/11/poljska-i-madarska-europski-energetski-konzervativci/ i “Nuklearna energija u Europi 2015.-2025.”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/06/09/nuklearna-energija-u-europi-2015-2025-komunisticka-proslost-%E2%86%92-nuklarna-buducnost/ . Vidi također članak “Lideri Europske unije o energetskoj i klimatskj politici”, 23. listopada 2014., https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/10/23/lideri-europske-unije-o-energetskoj-i-klimatskj-politici/ ]

28. listopada 2015. (2015-10-41)

Shell takes $2bn charge on Canada oil sands project

Kompanija Royal Dutch Shell otpisala je dvije milijarde USD dolara imovine, te 418 milijuna barela zaliha u nalazištima nafte, odustajući od projekta crpljenja nafte iz naftnih pijesaka (oil sands) u zapadnoj Kanadi.

Pad cijena nafte u posljednjih godinu i pol učinio je projekt neisplativim. Pokušavali su ga održati, jer je od listopada 2013. znatan novac već bio investiran. Tada je cijena nafte bila oko 100 dolara po barelu, a sad oko 43..

Aktualne procjene su da će se period niskih cijena nastaviti. Shell ove godine planira u istraživanje uložiti oko 30 milijardi USD, što je smanjenje za sedam milijardi u odnosu na 2014., a suma će se iduće godine još smanjiti.

Predsjednik SAD Barack Obama nastavlja blokirati projekt naftovoda Keystone XL, za transport “teške nafte” iz Kanade do Meksičkog zaljeva. Unutar Kanade, protiv predloženih naftovodnih ruta od nalazišta prema istoku i zapadu snažno prosvjeduju lokalne zajednice.

Vidi članke na blogu:

“Hoće li Obama stopirati naftovod Keystone XL?” (8. veljače 2015.), https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/02/08/hoce-li-obama-stopirati-naftovod-keystone-xl/

“250 uhićenih pred Bijelom kućom u prosvjedu protiv naftovoda”, 3. ožujka 2014., https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/03/03/250-uhicenih-pred-bijelom-kucom-u-prosvjedu-protiv-naftovoda/

“Nestandardna nafta: energetske nade i ekološke brige”, 11. kolovoz 2013., https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/08/11/nestandardna-nafta-energetske-nade-i-ekoloske-brige/

“Zašto je korištenje “teške nafte” loša ideja”, 25. svibnja 2013, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/05/25/zasto-je-koristenje-teske-nafte-losa-ideja/

28. listopada 2015. (2015-10-40)

Kenya and Ethiopia select builder for 2 GW HVDC interconnection line

Prije dva tjedna na blogu smo objavili tekst o elektroenergetici Kenije i Etiopije (https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/10/16/etiopija-i-kenija-na-pocetku-spektakularnog-elektroenergetskog-razvoja/ ). Vrijedi zabilježiti ovu vijest: gradnja ovakvog dalekovoda istosmjerne struje bila bi velik projekt i u Europi.

Nacionalne elektroprivredne kompanije Etiopije i Kenije odabrale su konzorcij koji čine Siemens i Isolux Corsan za projektiranje, gradnju i instalaciju visokonaponskog dalekovoda istosmjerne struje (HVDC), dugog 1.000 km, između Sodoa u Etiopiji i Suswa u Keniji. Prijenosna snaga bit će 2.000 MW. Završetak radova očekuje se krajem 2018.. Projekt je vrijedan 450 milijuna USD, a finaniraju ga Svjetska banka i Afrička razvojna banka.

28. listopada 2015. (2015-10-39)

Kako ceste i mostovi mogu proizvoditi energiju

Članak na našem blogu.

SAŽETAK: “Energetske kuće” proizvode energiju potrebnu za stanovnike, a često i višak. Norveška istraživačko-razvojna korporacija SINTEF istražuje mogućnosti da sve građevine, uključujući ceste i mostove, tijekom životnoga vijeka proizvedu više energije nego što se potroši za gradnju i održavanje (projekt “Power Road”).

26. listopada 2015. (2015-10-38)

US regulators issue first nuclear plant operating license since 1996

Dobre vijesti za nuklearce: američka Nuklearna regulativna komisija izdala je prvu licencu za rad nuklearnog reaktora od 1996.. Odnosi se na reaktor Watts Bar 2, čija je gradnja počela prije više od 40 godina, a očekuje se priključenje na mrežu krajem ove godine.

SAD u ovom trenutku imaju 99 operativnih reaktora. Prije tri godine bila su 104 (pet je isključeno).

Spomenimo također da su u Japanu sad dva reaktora u radu, te se priprema uključivanje trećeg (vidi: http://nuclearpower.einnews.com/article/293528313/Z3UmzPTK7vh1rOEr ). Prije nesreće u Fukušimi bilo ih je 55 operativnih. Četiri su uništena a osam trajno isključeni, tako da se danas kao operativno vode 43.

U Kini je započeo finalni test za prvu nuklearnu elektranu koja se ne nalazi na morskoj obali (vidi: http://nuclearpower.einnews.com/article/293571162/3mX9WbM7yc5IqwES ). Kina ima 26 reaktora u radu i 25 u gradnji.

26. listopada 2015. (2015-10-38)

Vjetroelektrane u Europskoj uniji 2015.-2030.

Novi članak na blogu.

SAŽETAK: Nakon nekoliko godina usporavanja zbog tehničkih problema i visokih troškova, gradnja pučinskih vjetroelektrana u Europskoj uniji ušla je ove godine u razdoblje snažne ekspanzije. Europska investicijska banka i Europski fond za strateške investicije osiguravaju povoljne uvjete financiranja. Vjetroelekrane u EU danas zadovoljavaju 10% potrošnje (Hrvatska je s 5% ispod prosjeka), a do 2030. očekuje se 24%.

26. listopada 2015. (2015-10-37)

‘Nisam mislio da će mi trebati odvjetnici. Sve naše voće i povrće je ekološko!’

Zoran Oštrić: Telegram je u prethodnom broju posvetio navodnim malverzacijama tvrtke Eko-Sever naslovnicu i prvih šest stranica, a sada (prekjučerašnji broj) ponovo naslovnicu i još prvih 5 i 1/3 stranice. Naravno da je moguće da bilo tko mulja, ali tolika pažnja mi izaziva sumnju. Pišu kao da se bore s nekakvim Golijatom, a obitelj Sever ima dva poduzeća, čiji je ukupni godišnji prihod nekih 6 milijuna kuna godišnje. Telegram Media Grupa je znatno jača tvrtka. To mi izaziva sumnju.

Ima još nedostataka. Sve je počelo prije tri tjedna, kad su objavili da su dali na provjeru uzorke jabuka licentiranih eko-proizvođača, i od osam uzoraka, Eko-Severov je navodno bio neispravan. Kvaka je u tome, da nitko ne može garantirati da nisu jednostavno donijeli bilo kakvu jabuku. Za uzimanje uzoraka postoji procedura, ne baš kao CSI 😛 ali u tom smislu.

24. listopada 2015. (2015-10-36)

Drilling the world’s hottest geothermal well

Od ukupne mase planeta Zemlja, 99% je toplije od 1000°C. Istraživači i tehnolozi iz raznih europskih zemalja u projektu DESCRAMBLE (Drilling in dEep, Super-CRitical AMBients of continentaL Europe), pod vodstvom talijanske tvrtke Enel Green Power i uz potporu EU, pripremaju kopanje duboke bušotine u sjevernoj Italiji, za ispitivanje mogućnosti iskorišavanja toplinske energije stijena.

Veliki tehnički problem je održavati bušotinu pod ekstremno visokim temperaturom i tlakom. Obična voda, u uvjetima temerature više od 374°C i tlaka 218 atm, prelazi u stanje “superkritičnog fluida”. Ta voda nije ni tekućina ni plin. Ponaša se kao snažna kiselina koja uništava opremu.

Ali, ako se ukroti, takva voda može povući na površinu deset puta više energije nego voda ili para u standardnim bušotinama.

24. listopada 2015. (2015-10-35)

U.S. moves ahead with carbon rule as 25 states prepare to sue

The U.S. Environmental Protection Agency will formally issue carbon regulations for power plants on Friday, opening the door to a wave of lawsuits from states and industry groups.

The EPA will publish its Clean Power Plan in the Federal Register, a formal step that will start the clock on legal challenges from opponents of the rule.

The Obama administration unveiled the final version of the Clean Power Plan on Aug. 3. It aims to lower emissions from the country’s power plants by 32 percent below 2005 levels by 2030. (…)

On Friday, West Virginia will announce its plans to take legal action against the EPA, leading a coalition of 25 states who think the rule is illegal and will cause them economic harm. (…)

Industry and state lawyers have said they believe the regulation will exceed the scope of the 45-year-old Clean Air Act, the law under which the EPA is acting.

23. listopada 2015. (2015-10-34)

Czech Republic approves New Green Agreement

Ministarstvo okoliša Češke republike objavilo je program za unpaređenje energetske učinkovitosti “Novi zeleni ugovor”. U fokusu su stambene zgrade. Uložit će 19 milijuna eura ove godine i 105 milijuna euroa 2016.. Davat će subvencije za solarne grijače, fotonaponske sustava, poboljšanje izolacije idr..

22. listopada 2015. (2015-10-33)

CCC: UK wind and solar will be cheaper than gas by 2020

U vrijeme dok britanska vlada sklapa ugovore s Francuzima i Kinezima o gradnji “najskuplje nuklearne elektrane na svijetu” (Bloomberg), britanski Odbor za klimatske promjene (CCC) objavljuje izvještaj da će elektrika iz vjetra (na kopnu) i sunca do 2020. biti jeftinija od one iz prirodnoga plina, te neće više trebati subvencije.

[Subvencije služe tome, da se ubrza razvoj novih tehnologija, koje bi se inače razvijale i na tržištu probijale mnogo sporije. Kako tehnologija sazrijeva i industrija se širi, troškovi bi trebali padati. Obnovljivi su primjer izvanredno uspješne primjene tog postupka. Nuklearna energija je suprutni primjer.]

Za pučinske (offshore) vjetroelektrane, koje su zbog znatno složenije gradnje i potrebe gradnje kablova do obale danas bitno skuplje od onih na kopnu, očekuje se da postanu jeftinije od plinskih (gledajući LCOE) krajem 2020-ih.

Troškovi prilagodbe mreže radi uključivanja isprekidanih izvora, procjenjuje se u izvještaju, bit će relativno mali: oko 10 funti/MWh (10,4 lipa/kWh), ako sunce i vjetar 2030. godine budu pokrivali 35-40% potrošnje električne energije. Pritom, ta ulaganja u redizajn mreže daju i dodatne koristi.

U izvještaju (u cjelini dostupan na:https://www.theccc.org.uk/publication/power-sector-scenarios-for-the-fifth-carbon-budget/ ), te u članku na poveznici, također se govori o problemima koji britansku elektroprivredu čekaju u razdoblju 2020.-2030. zbog zatvaranja velikog broja termoelektrana na ugljen i nuklearnih, koje se ne mogu na vrijeme zamijeniti novim postrojenjima, kao i u postizanju cilja redukcije emisije ugljika do 2050..

22. listopada 2015. (2015-10-32)

EDF seeks delay

Čaša meda i čaša žuči za Francusku elektroprivredu (EdF). Dogovorili su s Kinom suradnju na gradnji NE Hinkley Point C u UK, s dva raktora tipa EPR (European Pressurised Reactor), ali gradnja istog reaktora u Francuskoj uvelike je iza plana.

Najavljeno je da reaktor Flamanville neće biti pušten u pogon prije travnja 2020. g, što je osam godina iza prvotnog plana (gradnja je počela 2007.).

Uz to, troškovi su s prvotno planiranih 3,3 milijarde eura porasli na 10,5 milijardi eura.

[Isto se događa s reaktorom istoga tipa u Finskoj, zbog čega je u tijeku i sudski spor o tome na čiji teret trebaju pasti povećani troškovi. Zbog toga je francuska državan tvrtka Areva otišla u stečaj, pa je spojena sa EdF.]

Prema Zakonu o energetskoj tranziciji, koji je Francuska Narodna skupština izglasala u srpnju, najviša dozvoljena snaga instaliranih reaktora u Francuskoj limitiran je na 63,2 GW, tako da će EDF morati zatvoriti dva starija reaktora prije nego pusti u rad ovaj novi snage 1.760 MW.

22. listopada 2015. (2015-10-31)

China installed 9.9 GW of solar PV capacity in first 9 months of 2015

Objavljeni su službeni podaci o novim elektranama, puštenim u pogon u Kini u prvih devet mjeseci ove godine.

Instalirano je 9.900 MW fotonaponskih elektrana. Ukupni instalirani kapacitet dosegao je 37.950 MW. Distribuirane elektrane (krovni sustavi isl.) čine ukupno 6.250 MW.

[Time se Kina sasvim približila Njemačkoj, koja ima instaliranih 39.275 MW krajem kolovoza, te će ju vjerojatno ubrzo prestići.]

Planiraju ritam znatno ubrzati, godišnje instalirati 23.100 MW u slijedećih pet godina te do 2020. g. dostići ukupno 150.000 MW. Za to će biti potrebne i znatne preinake na mreži.

Vjetroelektrana je u prvih devet mjeseci instalirano 12.480 MW i ukupni je kapacitet dosegao 108.850 MW.

Na mrežu je priključeno pet novih nuklearnih reaktora. Sada ih ima 27, ukupne snage 24.100 MW.

22. listopada 2015. (2015-10-30)

Keeping Nuclear Plants Open : Dispatches from the Front Lines of the Ecomodernist Movement

Spominjemo u prethodno postu “ekomoderniste”, pa evo jedan dobar pregled u čemu se oni ne slažu s ekologistima, odnosno šire okolišnim pokretom. Uglavnom – razilaze se u svemu. Jako su za nuklearke, nisu za obnovljive, za intenzivnu industrijsku poljoprivredu, za GMO, za veliki kapital, da treba imati razumijevanja za one koji se protive akcijama protiv klimatskih promjena itd.

21. listopada 2015. (2015-10-29)

Do industrial agricultural methods actually yield more food per acre than organic ones?

Zanimljiv prilog diskusiji o poljoprivredi ekologista i “ekomodernista” (kako naziva sebe skupina okupljena oko “Breakthrough Institute”; jedna od glavni tema im je promoviranje nuklearne energije).

Nasuprot diskusiji o važnosti veličine farme za produktivnost, autor Nathanael Johnson kaže da veličina farmi nije bitno pitanje, nego upotrebljene tehnike i tehnologije.

Pitanje je: bi li se svijet mogao potpuno okrenuti metodama ekološke (“organic”) poljoprivrede, a da ne opadnu prinosi po hektaru? (Autor se bavi samo pitanjem gnojenja tla, a ne zaštite bilja od štetnika.)

Glavno pitanje je kako osigurati potrebne količine dušika za rast biljaka: djelatnošću bakterija ili iz ostataka mrtvih dinosaura (uglavnom prirodni plin, koji je glavna sirovina u tvornicama mineralnih gnojiva)? [Na Petrokemiju Kutina otpada oko četvrtina ukupne potrošnje prirodnoga plina u Hrvatskoj – oko 650 milijuna prostornih metara od oko 2,8 milijardi ukupno.]

Ekološka metoda stvaranja gnojiva je korištenje leguminoza (mahunarki). To pak traži povremeno korištenje polja za usjeve, koji nisu za ljudsku ili stočnu prehranu. Korištenje mineralnih gnojiva i drugih metoda intenzivne moderne poljoprivrede, ipak, povećava usjeve po hektaru.

S druge strane, konvencionalna poljoprivreda izaziva ozbiljne probleme zbog zagađivanja zemljišta i voda, i osiromašivanja tla. Učvršćivanje tla i obnova plodnosti je velika prednost ekološke agrikulture.

Autor zaključuje da je u bitnim aspektima korištenje sintetskih gnojiva neizbježno, a negativan utjecaj na okoliš može se raznim načinima smanjiti. U tome i organske metode mogu puno pridonijeti.

21. listopada 2015. (2015-10-28)

China agrees to invest in new UK nuclear plants

Kao što se i očekivalo, Kina je pristala na povećanje svog udjela u gradnji nuklearne elektrane Hinkley Point C. O tome je uvelike ovisio nastavak projekta, snažno kritiziranog i od načelnih poklonika nuklearne energije zbog velikih troškova i snažne državne potpore (garancije za kredite, direknte subvencije i garantirana otkupna cijena tijekom 35 godina dvaput veća nego za vjetroelektrane).

Dogovor je objavljen drugog dana posjete kineskog predjednika Si Đinpinga Ujedinjenom Kraljestvu.

Državna kompanija China General Nuclear (CGN) investirat će u projekt šest milijardi funti, preko svoje tvrtke-kćeri General Nuclear International (GNI).

Njihov udio je 33,5%, a udio francuske državne kompanije EDF 66,5%. EDF če dio svojeg udjela ponuditi drugim udjelima, a za sebe zadržati najmanje 50%.

Također će EDF i CGN sudjelovati u gradnji slijedeće dvije planirane nuklearne elektrane, Sizewell C i Bradwell.

Prilikom Si Đingovog posjeta dogovaraju se i brojni drugi zajednički poslovi, zajedničke vrijednosti 46 milijardi USD. (Vidi pregled na kineskom sajtu: http://www.globaltimes.cn/content/948204.shtml )

19. listopada 2015. (2015-10-27)

Lake Turkana Wind Power Project In Remote & Breathtaking Kenya

Prije nekoliko dana na blogu smo objavili članak o elektroenergetici Kenije i Etiopije. Portal cleantehnica.com donosi reportažu o vjetroelektrani na jezeru Turkana u Keniji, dovršenoj u srpnju o.g..

Elektrana je snage 310 MW, gradnja je koštala 623 milijuna eura, a zbog vrlo povoljnih stalnih vjetrova, godišnja iskorištenost (proizvodnja u odnosu na teorijski maksimum ako postrojenje radi neprekidno) će biti čak 62%.

Projekt je dio “Vision 2030”, programa lansiranog 2008., s ciljem da Kenija postane novoindustrijalizirana zemlja srednjeg prihoda, visoke kvalitete života i očuvanog okoliša (službeni sajt: http://www.vision2030.go.ke/, članak na wikipediji: https://en.wikipedia.org/wiki/Kenya_Vision_2030 ).

Lokalno stanovništvo, u ovom zabačenom i zaboravljenom kraju koji posjećuju rijetki ribiči, u početku je dočekalo projekt s razumljivim nepovjerenjem. Nisu imali električne energije i bili su sumnjičavi prema mogućim podvalama bijelaca.

Sagrađena je cesta duga 204 km i dalekovodi duljine 428 km. Lokalno stanovništvo dobilo je priliku za zaradu, ali su se pojavili i razni problemi, npr. venerične bolesti.

19. listopada 2015. (2015-10-26)

A moral case for coal? Three reasons why Frydenberg’s claims are wrong

Da je “ugljen dobar za čovječanstvo” jedan je od glavnih slogana aktualne australijske vlade desnog centra. Oporbeni laburisti se bar djelomično s tim slažu, podupirući otvaranje velikih novih rudnika.

Članak diskutira o situaciji i mogućnostima najsiromašnijih zemalja, u kojima velik broj ljudi još nema pristupa električnoj energiji i koriste za toplinske potrebe drvo i suhu balegu. Je li ugljen stvarno napredak?

(Pogledajte na našem blogu nedavni članak o Keniji i Etiopiji: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/10/16/etiopija-i-kenija-na-pocetku-spektakularnog-elektroenergetskog-razvoja/ )

19. listopada 2015. (2015-10-25)

Scientists demonstrate how to improve ultrathin CIGSe solar cells by nanoparticles

Još jedna od brojnih vijesti o znanstvenim istraživanjima materijala, koji bi mogli poslužiti za slijedeću generaciju lakših, praktičnijih, jeftinijih i učinkovitijih (ili bar dio tih poželjnih svojstava) solarnih panela.

CIGSe solar cells are made of a thin chalcopyrite layer consisting of copper, indium, gallium and selenium and can reach high efficiencies. Since indium is becoming scarce and expensive, it is interesting to reduce the active CIGSe layer, which however decreases the efficiency quite strongly. Now, scientists have produced high quality ultrathin CIGSe layers and increased their efficiency by an array of tiny nanoparticles between the back contact and the active layer.

The SiO2 nanoparticles (black) have been imprinted directly on the molybdenum substrate (purple) which corresponds to the back contact of the solar cell. On top of this structured substrate the ultrathin CIGSe layer (red) was grown at HZB, and subsequently all the other layers and contacts needed for the solar cell. Since all layers are extremely thin, even the top layer is showing deformations according to the pattern of the nanoparticles.

19. listopada 2015. (2015-10-24)

‘Fair and ambitious’, but not in a 2°C world

Iako je u preizimanju obaveza raznih zemalja i grupa zemalja u smanjivanju emisija ugljičnoga dioksida (Intended Nationally Determined Contributions, INDCs) postignut napredak, to nije dovoljno.

U časopisu ‘Environmental Research Letters’ grupa istraživača objavila je studiju “Measuring a fair and ambitious climate agreement using cumulative emissions”.

Ciljevi koje su postavili SAD, EU i Kina za 2030. g. ostavljaju malo prostora za ostale zemlje, ako želimo da globalni rast prosječne temperature ne pređe 2°C.

Ukupna kumulativna emisija ugljičnoga dioksica, koju si svijet još može dozvoliti u okviru zadanoga cilja, je oko 800 Gt (milijardi tona) CO2, što je oko 25 aktualnih godišnjih emisija.

SAD i EU smanjuju svoje emisije u posljednjih 10 godina, ali bi morale ubrzati taj proces. Kina bi trebala doseći vršak emisija i započeti obrnuti proces.

17. listopada 2015. (2015-10-23)

Bosch: 50 kWh Battery, Just 190 Kilograms

Električne baterije velikih kapaciteta, za električna vozila i stacionarne, posljednjih nekoliko godina područje su intenzivnih istraživanja na svim nivoima razvoja:
– istraživanje (tehnologije i dizajni bitno različiti od današnjih),
– razvoj (unapređenje postoješih tehnologija) i
– industrijska primjena (širenje zrelih tehnologija uz usavršavanja “u hodu” i pad cijena zbog ekonomije obima).

Konkurencija je intenzivna i podsjeća na situaciju u industriji fotonaponskih panela prije deset godina.

Povezana je s očekivanom ekspanzijom primjene električnih vozila, kao i isprekidanih obnovljivih izvora energije (vjetar i sunce). Velike kompanije sada se bore za pozicije na budućim tržištima.

Jedan od ključnih problema je mala gustoća energije po jedinici mase, zbog čega su baterije vrlo teške.

Kompanija Bosch najavljuje razvoj baterija za električna vozila, kapaciteta 50 kilovastsati, koja bi težila samo 190 kilograma.

Bosch ulaže 400 milijuna eura godišnje u razvoj “elektro-moblnosti”. U kolovozu su kupili obećavajući startup tvrtku Seeo, koja se bavi čvrstim baterijama.

Današnje litij-ionske baterije težine 230 kg mogu skladištiti 18 do 30 kWh. Boschovi znanstvenici i inženjeri smatraju da mogu postići znatno poboljšanje iste tehnologije.

Drugi problem je dugo vrijeme punjenja baterije. Dr. sc. Trorsten Ochs, direktor istraživanja i razvoja u odjelu za tehnologije baterija u novom Boschovom istraživačkom kampusu u Renningenu, najavljuje da će njihove nove baterije biti kadre za punjenje do 75% kapaciteta u roku kraćem od 15 minuta.

[DISKLAJMER: Hrvatski čitatelj mora imati na pameti da ovakve aktivnosti nemaju nikakve veze s nama. Ulagati novac u istraživanje i razvoj naprosto je glupo. Treba mirno čekati da drugi razviju tehnologije i onda kupiti patente. Mi tako radimo posljednjih 50 godina i super nam ide.]

17. listopada 2015. (2015-10-22)

Is black phosphorus the next big thing in materials?

Sva materija na svijetu građena je od relativno jednostavnih osnovnih ciglica, koje se međutim mogu slagati u bezbrojne neočekivane oblike, prirodnim procesima ili ljudskim djelovanjem.

Znanstvenici ispituju svojstva mnogih novih materijala, koji će možda imati tehničku primjenu i unparijediti budueć generacije uređaja i strojeva.

Na poveznici je prikaz znanstvenog rada objavljenog u časopisu ‘Nature Communications’, o materijalu čije je ispitivanje još na početku. Preteško je za prevođenje, pa prenosimo dio teksta na engleskom.

A new experimental revelation about black phosphorus nanoribbons should facilitate the future application of this highly promising material to electronic, optoelectronic and thermoelectric devices. (…)

Black phosphorus, named for its distinctive color, is a natural semiconductor with an energy bandgap that allows its electrical conductance to be switched “on and off.” It has been theorized that in contrast to graphene, black phosphorus has opposite anisotropy in thermal and electrical conductivities — i.e., heat flows more easily along a direction in which electricity flows with more difficultly. Such anisotropy would be a boost for designing energy-efficient transistors and thermoelectric devices (…)

17. listopada 2015. (2015-10-21)

Turning political pledges into action on climate change

Prikaz politološke analize o tome zašto i kako Norveška sudjelujue u globalnim akcijama protiv klimatskih promjena.

Norveška proizvodi velike količine nafte i plina, pri čijoj eksploataciji je teško smanjiti emisije ugljičnoga dioksida. S druge strane, gotovo svu električnu energiju već proizvodi iz obnovljivog izvora (hidroenergije).

Snažno je prisutna u međunarodnim naporima za očuvanje tropskih prašuma, te u istraživanju i razvoju tehnologija hvatanja i skladištenja ugljičnoga dioksida. To smatraju svojom dužnosti, ali vide i svoj interes.

[DISKLAJMER: Hrvatski čitatelj treba imati na umu da su ovo vijesti s jedne druge planete, zvane Zemlja. Nas se to ne tiče, što naši političari, vladajući i opozicijski, osim nekakvih oraha, na sreću dobro znaju.]

15. listopada 2015. (2015-10-20)

1.9 GW Gilgel Gibe III hydropower plant starts generation (Ethiopia)

Započela je s radom hidroelektrrana Gilgel Gibe-3 u Etiopiji. Kad bude potpuno dovršena (deset turbina), početkom iduće godine, imat će kapacitet od 1.870 MW. [Gotovo kao sve hidroelektrane u Hrvatskoj zajedno. Ukupni ranije instalirani kapacitet elektrana u Etiopiji je samo 2.300 MW.]

Etiopija planira investirati još 12 milijardi USD u gradnju hidroelektrana. Najveći projekt je Grand Renaissance Dam na Nilu, 6.000 MW [zbog skretanja vode, u tijeku je spor sa Egiptom i Sudanom].

[O elektroenergetici Etiopije pisali smo 9. lipnja. Intenzivno ulaže i u geotermalne elektrane, vjetro i solarne. Vidi i članak na blogu u kojem spominjemo Keniju, 16. srpnja o.g., https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/07/16/energija-vjetra-u-svijetu-u-hrvatskoj-u-keniji/ ]

15. listopada 2015. (2015-10-19)

China’s Sinopec gets approval for $20 billion coal-to-gas pipeline

Kineska Nacionalna komisija za razvoj i reforme odobrila je energetskoj kompaniji Sinopec gradnju plinovoda, dugačkog 8.400 km, od nalazišta ugljena na dalekom zapadu do industrijskih središta u provinciji Guandong na jugu.

Plinovod će transportirati sintetski plin, dobiven rasplinjavanjem ugljena, a po potrebi i prirodni plin, plin iz šejla i metan koji se povremeno nalazi u ležištima ugljena.

Kapacitet, kad bude potpuno završen, biti će 30 milijardi prostornih metara (bcm) godišnje. Cijena gradnje je 130 milijardi juana (20,5 milijardi USD).

Rasplinjavanje ugljena koristi velike količine vode te se vodik veže s ugljikom i stvara metan. Pritom se stvaraju velike količine ugljičnog dioksida. Nesigurno je jesu li konačne emisije manje nego kod klasičnog spaljivanja ugljena.

Kina tu tehnologiju smatra strateški važnom. Postrojenja za rasplinjavanje gradit će se u područjima koja su slabo napučena, a ima dosta zaliha vode.

15. listopada 2015. (2015-10-18)

Istraživanje pašnjaka u Sjevernoj Americi i Europi potvrđuje opći zaključak, da su ekosustavi koji sadrže više bioraznolikosti kao cjelina otporniji na znatne promjene uvjeta, kao što je suša ili prevelika vlažnost. To je samo jedan od razloga zašto je biološka raznolikost važna.

15. listopada 2015. (2015-10-17)

Two Units Retiring Early at Swedish Nuclear Power Plant

Švedska kompanija OKG potvrdila je danas (14. listopada) da će trajno zatvoriti reaktore 1 i 2 u nuklearnoj elektrani Oskarshamn, zbog prevelikih troškova. Postali su neisplativi zbog niske otkupne cijene električne energije, troškova modernizacije i posebnog poreza koji nuklearke u Švedskoj moraju plaćati. [Pisali smo o tome ranije, 24. lipnja.]

Najstariji reaktor je i po ranijim planovima trebao je biti zatvoren 2022., ali Oskarshamn 2 je bio dobio dozvolu rada na 60 godina, do 2034.. Van pogona je od 2013. kad su bili započeti radovi na modernizaciji, koji su sada prekinuti.

Većinski vlasnik OKG je njemačka kompanija E.ON. Zbog promjena na globalnim energetskim tržištima, E.ON je prošlog prosinca objavio svoju novu korporacijsku strategiju, fousiranu na obnovljive, distribuirane mreže i širenje usluga potrošačima.

[Švedska ima u pogonu deset nuklearnih reaktora. Raniji planovi za gradnju novih stopirani su. U travnju je, o čemu smo pisali, švedska kompanija Vattenfall najavila prijevremeno zatvaranje reaktora Ringhals-1 i Ringhals-2, između 2018. i 2020. g..]

14. listopada 2015. (2015-10-16)

New survey: Majority of the public support UK nuclear power

Istraživanje javnoga mnjenja u UK pokazuje solidnu potporu za dalje korištenje nuklearne energije. (Istraživanje je naručio, od profesionalne agencije, i prezentirao u javnost Institution of Mechanical Engineers, IME, koji izrazito podupire nuklearnu energiju.)

Trenutno je u UK žestoki spor oko projekta gradnje nuklearne elektrane Hinkley Point C. Neki načelni podržavatelji nuklearne energije protiv su tog projeka zbog vrlo visoke cijene i državnih garancija.

Zanimljivo je da i oni koji su u anketi protiv nuklearki rijetko spominju cijenu kao razlog.

Dr Jenifer Baxter, direktorica za energetiku i okoliš u IME, upozorava na potrebu da se više pažnje posveti cjelovitom nuklearnom ciklusu, uključujući postupanje s otpadom.

“As the UK Government presses forward with plans to build new nuclear power plants, like Hinkley Point C, it is time to consider the whole life cycle of the fuel used and the waste generated. Nuclear is known to be an attractive low carbon way of generating power, but we still need proper research and development of methods for recycling and maximising the energy returns from nuclear waste. The UK has been too slow to address this issue. Long term deep geological disposal offers a potential solution, however around 20 years of testing is required in the UK for this approach to be used with confidence and we are yet to start this process.”

Nuklearna energija je kontroverzno pitanje svuda u svijetu. Raspoloženje javnosti je raznoliko.

11. listopada 2015. (2015-10-15)

LN: Botched Slovak nuclear project is bad for Czechs

Članak na engleskom o problemima nuklearne energije u Češkoj i Slovačkoj. (Vidi članak na blogu od 18. srpnja o.g.: “Podjele oko nuklearne energije u Srednjoj Europi: slučaj Češke”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/07/18/podjele-oko-nuklearne-energije-u-srednjoj-europi-slucaj-ceske/ )

U doba socijalizma, Čehoslovačka je bila razvila vlastitnu nuklearnu industriju. U Slovačkoj su u gradnji dva reaktora u NE Mochovce, u čemu sudjeluju i češke tvrtke. Gradnju je 1980-ih započeo ruski Rosatom, pa je bila prekinuta.

Projekt kasni četiri godine, a projektirana cijena je porasla za tri na četiri milijarde eura. Članak u ‘Lidové noviny’ za probleme optužuje talijansku tvrtku ENEL, koja je većinska vlasnica tvrtke ‘Slovenské elektrárne’. ENEL želi prodati svoj udio. Češka državna kompanija ČEZ bila je zainteresirana, ali se povukla iz pregovora.

Češke tvrtke nadaju se budućim poslovima u gradnji nuklearki u Turskoj i Kini. Ali, piše češki komentator, Europa gubi sposobnost vođenja velikih građevinskih projekata. Izgleda da zemlje srednje Europe ne mogu graditi nuklearne reaktore bez sudjelovanja Rusije.

11. listopada 2015. (2015-10-14)

Devastating impact of Chernobyl nuclear disaster revealed in eerie images of abandoned ghost town nearly 30 years on

Iz gradića Pripjata u Ukrajini ima dobrih i loših vijesti.

Dobra vijest glasi da tamo nema nikakvih sukoba niti loših posljedica rata koji se u Ukrajini vodi u posljednjih godinu i pol.

Loša vijest je da u gradu nitko ne živi već 29 godina. Tada je 43.000 stanovnika bilo evakuirano.

Foto reportaža u britanskom “Miroru” iz gradića blizu Černobila.

Radovi na sanaciji uništenog nuklearnog reaktora dobro napreduju. Očekuje se da će biti dovršeni već do 2065. g..

11. listopada 2015. (2015-10-13)

Thyroid Cancer Detection by Ultrasound Among Residents Ages 18 Years and Younger in Fukushima, Japan: 2011 to 2014.

Je li radioaktivni jod, oslobođen tijekom nuklearne nesreće u elektrani Fukušima Daići uzrokovao znatan rast raka štitne žlijezde kod djece u okolini? O tome se već i ranije diskutiralo (članak u “The Guardian” u ožujku prošle godine: http://www.theguardian.com/world/2014/mar/09/fukushima-children-debate-thyroid-cancer-japan-disaster-nuclear-radiation ).

Poluraspad joda-131 je osam dana, pa brzo nestaje, ali lako ulazi u organizam i u tom vremenu može uzrokovati štetu. Koristi se i u liječenju raka štitnjače (vidi: http://www.cancerresearchuk.org/about-cancer/type/thyroid-cancer/treatment/radiotherapy/radioactive-iodine-treatment-for-thyroid-cancer )

Dilema je, pokazuje li veći broj otkrivenih slučajeva stvarni rast, ili su intenzivnim ultrazvučnim pregledima ustanovljeni slučajevi koji inače ne bi bili.

U novom radu, objavljenom u časopisu “Epidiomology”, grupa autora uspoređuje nalaze dvije serije istraživanja. Gore navedeni članak u “Guardianu” je pisao o prvoj seriji, a oni su analizirali i drugu seriju, do kraja 2014..

Zaključuju da je zaista godišnji broj slučajeva raka 20 do 50 puta veći od japanskoga prosjeka.

Drugi eksperti ipak i dalje dovode u pitanju njihovu metodologiju. (vidi npr. tekst iz Japana: http://www.japantimes.co.jp/news/2015/10/07/national/science-health/new-report-links-thyroid-cancer-rise-fukushima-nuclear-crisis/ te iz SAD: http://www.npr.org/sections/thetwo-way/2015/10/08/446873871/fukushima-study-links-childrens-cancer-to-nuclear-accident ).

4. listopada 2015. (2015-10-12)

Regresan a Guatemala mujeres ixiles que estudiaron ingeniería solar

Mladen Postružnik piše:

Majanske žene iz možda najtradicionalnijeg dijela Guatemale, Ixila, školovale su se u Indiji za inženjere solarnih panela.

Postavljaće solarne panele po udaljenim selima Gvatemale, a projekti su već krenuli.

Njihovo školovanje financirala je Vlada Indije u suradnji s lokalnim selonačelnicima. Znači: može se i ide to.

Indija je do sada obrazovala 1100 inženjera iz 77 zemalja svijeta. Fantastično dobre stvari.

3. listopada 2015. (2015-10-11)

Fusion reactors ‘economically viable’ say experts

Prema radu objavljenom u časopisu ‘Fusion Engineering and Design’, fuzijski reaktori mogli bi postati komercijalni izvor energije za nekoliko desetljeća, ali bi oblikovatelji politika (policy makers) trebali već sada planirati njihovu gradnju kao zamjenu za konvencionalne nuklearne reaktore. [Možda je ovo usmjereno protiv potencijalne konkurencije brzoplodnih fisijskih reaktora IV. generacije – vidi jučerašnji članak o suradnji kompanije B. Gatesa s Kinezima!]

Rad razmatra ekonomiju fuzije, uzimajući u obzir nedavne napredtek u supervodičkoj tehnologiji.

»Such findings support the possibility that, within a generation or two, fusion reactors could offer an almost unlimited supply of energy without contributing to global warming or producing hazardous products on a significant scale.«

Međunarodni projekt ITER (sjedište u Francuskoj, ali uz EU sudjeluju skoro sve bitne zemlje svijeta) trebao bi dovesti do prvog radnog prototipa za oko deset godina.

[Vodeći autor studije kaže da fuzija neće biti skuplja (ili bar ne puno skuplja) od fisijskih reaktora; s obzirom na današnje ekonomske probleme nuklearki, to i ne zvuči naročito dobro. Osim toga, on kaže kako su realne elektrane za “baznu proizvodnju” samo nuklearne ili na fosilna goriva, zanemarujući bitan razvoj obnovljivih i realne planove za sustave zasnovane 80% ili čak 100% na obnovljivima. Također, na fuziji se radi još od 1950-ih i prije 30-ak godina najavljivala se komercijalizacija do 2000., što izazaiva skepsu. Ali, tko doživi, vidjet će.]

3. listopada 2015. (2015-10-10)

Global Forecast: Solar Installation Capacity To Top 57 GW in 2015

Mercom Capital Group objavila je “Q2 2015 Solar Funding and M&A Report”. Predviđaju da će u svijetu tijekom ove godine biti izgrađeno oko 57,4 GW solarnih elektrana, tj. oko 25% do 30% više nego prošle godine. Najviše u Kini, oko 17 GW. Na drugom mjestu su SAD, a na trećem UK.

2. listopada 2015. (2015-10-9)

Bill Gates Making Progress On Next Generation Of Nuclear Power – In China

Kompanija Billa Gatesa potpisalaa je Ugovor o razumijevanju o suradnji na razvoju novog tipa brzooplodnih nuklearnih reaktora.

(…) China’s plan to build 400 new nuclear reactors by mid-century means a huge market for any company dedicated to design and build next-generation reactors. Last year, President Jinping called for even faster development of nuclear energy, as discussed in Forbes/Asia.

Bill Gates’ nuclear power company, TerraPower, signed an agreement with the China National Nuclear Corporation (CNNC) allowing the two companies to collaborate on advanced nuclear technologies that address safety, environmental and cost issues (…)

Bill Gates has long understood the essential role of reliable power in eradicating global poverty, and its evil stepchildren war and terrorism, and decided that nuclear was the best long-term solution for base load power.

What is needed for the next thousand years are new-generation nuclear fast-reactors, a design that gets ten times more energy out of the same amount of fuel as a traditional reactor. (…)

TerraPower’s version of this reactor is called the Traveling Wave Reactor (TWR), a liquid sodium-cooled fast reactor that uses depleted or natural uranium as fuel, and can even burn spent fuel from our old reactors.

TerraPower plans to build a 600 MWe plant first by the early 2020s, followed by a larger 1,150 MWe commercial plant. (…)

The two countries together produce almost half of all carbon emissions in the world. Efforts by both nations will be front and center at the Paris COP-21 climate talks this December in the hopes of moving the world forward.

2. listopada 2015. (2015-10-8)

Italija i Bugarska u četvrtak su obavijestile Europsku komisiju da će zabraniti uzgajanje usjeva s genetski mogoficiranim organizmima, po propisu koji dozvoljava članicama EU da donesu takvu zabranu

http://planetark.org/wen/73715

http://planetark.org/wen/73714

2. listopada 2015. (2015-10-7)

Utility-Scale Solar 2014: An Empirical Analysis of Project Cost, Performance, and Pricing Trends in the United States

Američka Lawrence Berkeley National Laboratory objavila je izvještaj (predočen na webinaru prekjučer) o stanju i trendovima u industriji velikih solarnih elektrana (preko 5 MW) u SAD 2014.. Na gornjoj poveznici možete pogledati cjelokupni izvještaj, prezentaciju ili fajl s podacima.

Troškovi gradnje su pali za 50% između 2009. i 2014. g.: s 6,3 USD po instaliranom watu vršne snage na prosječnih 3,1 USD/AC-W (uključujući troškove invertera, a za proizvodnju istosmjerne struje 2,3 USD/W). Neki projekti građeni 2014. imaju troškove samo 2 USD/AC-W.

Garantirana cijena otkupa električne energije je sada uobičajeno 5 centi/kWh ili manje, tako da su cjenovno kompetetivne u većini država SAD. Federalna subvencija za investiciju (investment tax credit) sada je 30%, a opast će na 10% 2017. g..

Capacity factor (godišnja proizvodnja po jedinici snage, u odnosu na teorijski maksimum) je vrlo visok u odnosu na uobičajen u Europi: u prosjeku 27,5%, uz varijacije između 15% i 35%.

2. listopada 2015. (2015-10-6)

Who’s Leading the Charge in Stationary Energy Storage?

Komentar povodom objavljivanja “Navigant Research Energy Storage Systems Integrators [ESSI] Report”, savjetničke tvrtke ‘Navigant’ čije analize i prognoze globalnoga tržišta ovdje često spominjemo.

Industrija stacionarnih baterija veće snage na početku razdoblja eksplozivnog rasta. Sve vodeće države posvećuju joj veliku pažnju i mnoge kompanije tuku se za bolje startne položaje i budući tržišni udio. Vrlo slično onome, što se prije desetak godina događalo u industriji solarnih panela (i puno puta ranije u raznim djelatnostima).

Stationary battery storage has evolved rapidly, and in short order, has become a crowded and highly competitive clean energy market and industry sector, not only in the U.S., but in Western Europe and the Asia-Pacific. Leading vendors, such as LG Chem, Samsung SDI, BYD, Panasonic and Toshiba, as well as GE, Tesla and others, are all competing for a dominant share of a small, but fast-growing, market.

With demand growing and manufacturing costs falling – anywhere from 40 percent to 60 percent in the last 18 months – both vendors and end users are focusing on reducing costs across the balance of the value chain (…)

1. listopada 2015. (2015-10-5)

With cap and trade plan, China adopts emissions policy that couldn’t get through U.S. Congress

kao što smo puno pita pisali, Kina posljednjih godina počinje ozbiljno shvaćati ekološke probleme i klimatske promjene. Zajednička kinesko-američka izjava u studenome prošle godine bila je događaj od ključne važnosti.

Predsjednik Si Đinping iskoristio je svoj govor pred Općom skupštinom UN da najavi nacionalni “cap and trade” program za ograničavanje emisije stakleničkih plinova. (Na ovoj stranici pisali smo o pilot programima koji su bili uvedeni u gradovima i pokrajinama.)

Članak govori o raznim dilemama vezanim za učinkovitost policy programa, koji postoje i u Kini i drugdje.

1. listopada 2015. (2015-10-4)

Yet another survey suggests the climate change ‘debate’ is settled among scientists

Ankete među klimatolozima pokazale su da 97% njih vjeruje da točno, da se od početka industrijskog doba događa globalno zatopljenje i da je glavni uzrok čovjekova emisija stakleničkih plinova. (Dapače, to ne znači da je tri posto uvjereno u suprotno.)

Časopis “Environmental Research Letters” upravo je objavio rezultate ankete među biofizičarima u SAD, tj. znanstvenicima koji se ne bave klimatologijom, ali su po obrazovanju bliski, te se često u svom radu direktno ili indirektno susreću s klimatologijom.

Od njih, 92% vjeruje da se ljudskom djelatnošću izazvane klimatske promjene stvarno događaju.

U prikazu rada na poveznici navode se još neke zanimljivi rezultati o povezanosti tog uvjerenja s kulturnim i političkim vrednotama koje znanstvenici zastupaju. [Ipak tu treba biti oprezan zbog malog uzorka.]

Među egalitarnim komunitarcima [tu u Europi demokratski socijalisti], 100% je uvjereno, a među “hijerarhijskim individualcima” [liberali] 90,3%.

I među znanstvenicama, takva uvjerenja nisu striktno racionalna i zasnovana na znanju, ali u široj [američkoj] javnosti ta povezanost između uvjerenja o klimatskim promjenama i kulturnih i političkih identiteta je snažno prisutna.

1. listopada 2015. (2015-10-3)

A historic turning point

(vidi o ovoj temi članak na blogu “BRICS ruši svjetski monopol dolara?”, 10. srpnja 2015., https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/07/16/brics-rusi-svjetski-monopol-dolara/ )

(…) The BRICS summit on 7 July, hosted by President Putin, showcased the launch of the BRICS’s New Development Bank, based in Shanghai. The Asia Infrastructure Investment Bank, based in Beijing, also came into being this year; it is seen as a potential rival to the International Monetary Fund (IMF). (…)

US President Barack Obama and German chancellor Angela Merkel appear to be conscious of this new economic order. (…)

1. listopada 2015. (2015-10-2)

Industrial Energy Management Systems : Software and Services for Intelligent Efficiency: Market Issues, Drivers, and Barriers, Regional Trends, and Global Forecasts

Godišnji prihodi industrije sustava upravljanja energijom u industriji (IEMS) u slijedećih devet godina (2015.-2014.) rasti će stopom od 11,4% godišnje, predviđa Navigant Research.

New Report Published

Price: $4,600
Report Details

Pages: 81

Tables, Charts, Figures: 29

Release Date: 3Q 2015

ndustrial facilities are some of the most energy-intensive buildings worldwide. The paramount need for continuity in operations and a focus on production has made energy efficiency a lower priority in these facilities than in commercial buildings. Nonetheless, there is a growing opportunity to engage key decision makers in the process systems within industrial facilities. Industrial energy management systems (IEMSs) are gaining traction as executives begin to understand the value of enhanced visibility and insight into enterprise performance and site-level strategic energy management.

An IEMS is defined by software and services that support holistic energy management within an industrial facility or across an enterprise to achieve efficiency, cost savings, sustainability, and climate change targets while maintaining the optimal operational parameters for the production processes. Facilities with complex systems and technical in-house experts that manage process systems have characterized the industrial market. The opportunity for IEMSs has emerged as industry has been squeezed financially while it recovers in the post-recession era and operates with fewer resources. Today, IEMS adoption is increasing worldwide because of current industrial market dynamics, including customer demands for solutions that help them hedge risks and take advantage of opportunities. According to Navigant Research, global IEMS revenue is expected to grow from $13.5 billion in 2015 to $35.6 billion in 2024.

This Navigant Research report analyzes the global market for IEMSs in two segments: software and services. The study provides an analysis of the market issues, including business cases, opportunities, and implementation challenges, associated with IEMSs. Global market forecasts for revenue, broken out by segment and region, extend through 2024. The report also examines the key aspects of IEMS solutions, specifically software functionality and service offerings, as well as the competitive landscape.

1. listopada 2015. (2015-10-1)

Engines of change: Scientists recover rare earths from electric and hybrid vehicle motors

Elementi iz grupe “rijetkih zemalja” (rijetkih metala, lantanida – elementi s rednim brojem 57-71, plus skandij, br. 21, i itrij, br. 39) imaju važnu ulogu u baterijama i drugim uređajima (vjetroagregati, katalizatori pri elektrolizi vode – također u računalima i mobilnim telefonija id.), čija upotreba će bitno rasti energetskom tranzicijom ka obnovljivim izvorima. Mogu biti znatan ograničavajući faktor. Danas je daleko najveći proizvođač Kina. (Jedan članak iz veljače prošle godine o potrebi recikliranja: http://www.sciencedaily.com/releases/2014/02/140217102543.htm )

In an effort to help develop a domestic supply of rare earth elements, researchers at Worcester Polytechnic Institute have developed a novel method of chemically separating these materials — specifically neodymium, dysprosium, and praseodymium — from the drive units and motors of discarded electric and hybrid cars. The goal is to recycle rare earths that would otherwise be lost in a sustainable and efficient manner.

Oglasi