siječanj 2015

31. siječnja 2015. (2015-01-49)

Photovoltaic, Wind and Hydro Star as Top Renewables, Finds Frost & Sullivan

Savjetnička tvrtka Frost & Sulivan objavila je “Annual Renewable Energy Outlook 2014”. Predviđaju da će globalni instalirani kapaciteti obnovljive električne energije do 2025. godine narasti na 3.203 GW, tj. više nego dvostruko u odnosu na 1.566 GW godine 2012.. Oko trećinu novih kapaciteta činit će fotonaponske elektrane, trećinu vjetroelektrane, četvrtinu hidroelektrane te 8,5% ostali.

Hidroelektrane će po njihovom predviđanju porasti sa 1.085 GW na 1.498 GW. Glavni rast bit će u Kini, turskoj, Brazilu, Vijetnamu, Indiji i Rusiji.

Ostali obnovljivi će porasti sa 481 GW na 1.705 GW.

Instalirani kapaciteti solarnih elektrana porasti će više nego sedmerostruko: s 93,7 GW 2012. na 668 GW 2025.. Vjetroelektrana s 279 GW na 814 GW. Korištenje energije valova i plime i oseke pojavit će se na industrijskom nivou (zasad je na nivou demonstracijskih postrojenja).

Početkom 2000-ih manje od 50 zemalja svijeta imalo je poticajne politike za obnovljivu energiju, a danas je broj više od 130. To je dovelo do dramatičnoga rasta investicija, tehnološkog napretka i pada cijena.

Nesigurnost donose ekonomske prilike, kako u razvijenim zemljama tako i u zemljama u razvoju. Dalji razvoj obnovljvih jako će zavisiti o zemljama u razvoju (Azija, Latinska Amerika, Srednji Istok i Afrika), u čemu su nužne poticajne mjere, koje zbog ekonomskih kriza bivaju ugrožene.

[Čitatelji iz Hrvatske moraju imati na pameti da su ovo vijesti s druge planete, zvane Zemlja. Kod nas se ulaganja u obnovljive ne isplate, bez obzira kakve su inače ekonomske prilike.]

31. siječnja 2015. (2015-01-48)

Coal returns as most-used fuel for electricity generation, new government statistics show

U listopadu i prosincu 2014., ugljen je ponovo bio glavno gorivo za proizvodnju električne energije u Ujedinjenom Kraljevstvu, nakon što ga je tijekom ljeta s prvog mjesta bio potisnuo prirodni plin. Razlog su tome brzi odgovori proizvođača na kretanje cijena: cijene plina od rujna su naglo porasle. [Postoji višak instaliranih kapaciteta u elektranama, pa proizvođači relativno brzo isključuju jednu i uključuju drugu.]

Proizvodnja iz niskougljičnih izvora je malo opala zbog neočekivanog isključena dva nuklearna reaktora [vidi članak na blogu, 3. rujna 2014.: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/09/03/sabotaza-u-belgijskoj-nuklearnoj-elektrani/ ] i slabije snage vjetra u studenome.

Ukupna potrošnja električne energije u studenome je bila 6% manja nego u studenome 2013., a 0,5% manja kad se odbije učinak viših temperatura (pa ostaje samo učinak povećane učinkovitosti u potrošnji).

[Hrvatski čitatelji trebaju imati na umu da UK spada u onu šačicu nazadnih zemalja koje smatraju da je dobro postići isti učinak uz manje potrošnje energije. Naša dobra vlada na sreću zna da su to gluposti, pa uspješno sabotira vlastite projekte štednje energije. Osim, naravno, ako neki važan kum od toga ima koriisti.]

31. siječnja 2015. (2015-01-47)

American Wind Energy Rebounded In 2014: AWEA

U posljednjem kvartalu 2014. u SAD je instalirano 1.789 vjetroturbina snage 3.597 MW, triput više nego u prethodnih devet mjeseci. Tijekom 2014. instalirano je 4.850 MW. Ukupni instalirani kapacitet sada je preko 65.000 MW. SAD navodno proizvode najviše električne energije iz vjetra, iako Kina ima više instaliranih kapaciteta.

To je znatno više nego 2013., ali daleko od rekordne 2012. kad je bilo instalirano 13.000 MW. Glavni razlog mnogi analitičari vide u nesigurnosti politika: federalne subvencije (Production Tax Credit, PTC) bile su produljivane samo za godinu dana i ponovo su istekle krajem 2014..

Lobisti u Kongresu pokušavaju postići odluku o stabilnoj politici. Tom Kiernan, generalni direktor American Wind Energy Association (AWEA), kaže da je američka politika u posljednjih 100 godina bila poticanje proizvodnje energije poreznim olakšicama. One i dalje postoje za sve druge izvore električne energije.

AWEA navodi da je PTC dosad potakao privatne investicije od 125 milijardi dolara, stvaranje 500 tvorničkih pogona, kao i tehnološke inovacije koje su dovele do smanjenja troškova energije vjetra za više od 50% u posljednjih pet godina.

AWEA ističe rastući trend među američkim kompanijama da kupuju električnu energiju proizvedenu u vjetroelektranama (Power Purchase Agreements, PPA), uključujući Google, Microsoft, Walmart, Yahoo! i Amazon.

[Čitatelji iz Hrvatske moraju imati na pameti da su ovo vijesti s jedne druge planete, zvane Zemlja. Kod nas se ulaganja u obnovljive ne isplate, čega je naša dična vlada na sreću svjesna pa je poduzela potrebne korake da te gluposti spriječi (osim ukoliko neki kumovi imaju koristi od toga).]

30. siječnja 2015. (2015-01-46)

Germany boosts onshore wind capacity by record amount in 2014

Njemačka je prošle godine instalirala rekordnih 4.750 megavata novih kopnenih vjetroeletrana. [To je oko 15 puta više nego što Hrvatska danas ima ukupno, te četiri puta više od cilja za 2020. u Strategiji energetskog razvoja iz 2009.; taj cilj je aktualna vlada 2013. odbacila kao preambiciozan.] Demontirano je 364 MW starih vjetroagregata. Ukupni instalirani kapacitet sada je 38.116 MW [oko 120 puta više nego u Hrvatskoj i 32 puta od odbačenog cilja za 2020.g]. Za ovu godinu očekuju se nešto manje brojke rasta.

Instalirani kapacitet pučinskih vjetroelektrana je prošle godine više nego udvostručen i iznosi 2.350 MW. Očekuje se dalji značajni rast ove i slijedećih godina.

27. siječnja 2015. (2015-01-45)

Greece: Syriza juggles coal, pipelines and climate ambitions

Syriza je široka koalicija, u kojoj su i zeleni. Zagovara obnovljive izvore energije i druge mjere protiv klimatskih promjena. Promovirat će male, diverzificirane obnovljive izvore, u koordinaciji s lakalnim stanovništvom [kao u Njemačkoj, Danskoj idr.].

Također planira veliku pažnju za energetsku obnovu zgrada, što je cjenovno najefikasniji način da se smanje kako emisije stakleničkih plinova, tako i zavisnost od uvoza goriva [čemu se također pridaje golema pažnja u Njemačkoj, Francuskoj i drugim vodećim državama].

Europska zelena stranka i grupa zelenih i regionalnih stranaka u Europskom parlamentu (Green/EFA) obećali su punu podršku novoj grčkoj vladi.

Dio koalicije, međutim, teži ekonomsko rastu po svaku cijenu. U planovima Syrize je također gradnja novih termoelektrana na lignit, doduše kao zamjena za starije, uz poboljšanu tehnologiju. Rast potrošnje domaćeg lignita je logična opcija kad nedostaju sredstva za uvoz.

Mnogi ljudi griju se na drva, jeftinija od mazuta ili električne energije, što je prošle zime uzrokovalo veliki smog u Ateni, Solunu i drugim gradovima.

Nejasno je kakav će biti stav nove vlade prema gradnji istočno-mediteranskog plinovoda, potencijalno najvećeg kapaciteta na svijetu, koji je važan za snabdjevanje Europe, nakon blokiranja plinovoda “Južni tok”.

Syriza planira odustajanje od planiranog rudnika zlata na Halkidiki, zbog razornog učinka na lokalni okoliš.

[Hrvatski čitatelji trebaju imati na umu da je Grčka jedna od onih čudnih zemalja, u kojima ljudi, pa čak i političari, misle da programi stranaka i vlada zaista nešto znače. Također, treba imati na umu da se kod nas ulaganje u obnovljive izvore, štednju energije i dr. ne isplati; doduše, kod nas se ništa ne isplati.]

27. siječnja 2015. (2015-01-44)

Fracking moratorium rejected by MPs

Parlament UK odbio je prijedlog Odbora za okoliš, o kojem smo pisali jučer, o proglašenju moratorija na projekte frackinga na rok od 30 mjeseci. Vlada se međutim složila s prijedlogom oporbenih laburista o 13 mjera koje trebaju zadovoljiti projekti crpljenja da bi dobili odobrenje, kao i sa zabranom crpljenja na području nacionalnih parkova.

27. siječnja 2015. (2015-01-43)

Briefing: India’s energy and climate change challenge

Predsjednik SAD Barack Obama i predsjednik Vlade Indije Narendra Modi potpisali su sporazum o “jačoj suradnji” na smanjivanju emisija stakleničkih plinova i investicijama u niskougljične izvore energije.

Najavili su suradnju na postizanju uspješnog ishoda klimatskih pregovora u Parizu (UNFCCC COP-21) krajem ove godine.

Također je potpisan dogovor o suradnji u razvoju nuklearne energije. To bi trebalo pomoći Indiji da privuče investitore.

Prije dva mjeseca Obama je posjetio Indiju i potpisao povijesni sporazum o klimatskim promjenama. Kao treći svjetski emiter stakleničkih plinova, Indija je došla pod pritisak da slijedi taj primjer.

Ovaj ugovor je slabiji nego onaj s Kinom; od Indije nije moglo više očekivati, s obzirom na njeno znatno zaostajanje za Kinom u ekonomskom razvoju i potrošnji energije. Članak na poveznici daje koncizan uvid u neke ključne aspekte indijske situacije i perspektive.

Modijeva vlada intenzivno promovira obnovljive, ali gradit će se i dalje termoelektrane na ugljen i nuklearne. Vlada planira udvostručiti proizvodnju ugljena.

26. siječnja 2015. (2015-01-42)

Germany Offers Saudi Investors 15% Return On Solar Power Investments

Prije nekoliko dana objavili smo na blogu članak o uspjesima i planovima Saudijske Arabije u korištenju solarne energije. Njemačka sad vabi arapske zemlje da ulažu u dalji razvoj solarne energije, sustave pohrane energije i promjenu električne mreže u Njemačkoj. Postoji i značajna suradnja na razvoju tehnologija.

(Disclaimer: djeco, ne pokušavajte ovo kod svoje kuće! Čitatelj iz Hrvatske mora imati na umu da su ovo vijesti s jednog drugog planeta, zvanog Zemlja. Kod nas se naravno to ne isplati.)

26. siječnja 2015. (2015-01-41)

MPs: Ban fracking to meet carbon targets

Crpljenje prirodnoga plina iz glinenih škriljevaca (šejla) metodom hidrauličkog loma (fracking) predmet je žestokih diskusija u Velikoj Britaniji.

Odbor za okoliš Parlamenta UK pozvao je jučer na moratorijum za korištenje frackinga. Odbor smatra da bi se takvim pridobivanjem plina samo povećala zavisnost od fosilnih goriva, povećale emisije stakleničkih plinova i potkopali napori u borbi protiv klimatskih promjena. Također smatraju da postoje velike nesigurnosti oko utjecaja na okoliš.

25. siječnja 2015. (2015-01-40)

Flow Batteries Installed at Slovenian Alps Restaurant Renowned for Its Donuts and Renewable Energy

U posljednje dvije godine, često smo ovdje i na blogu pisali o temi razvoja sustava za pohranu energije – industriji koja se upravo zahuktava na početku razdoblja širenja (deployment). U Hrvatskoj se o tome gotovo ne piše (pa čak i eksperti rutinski konstatiraju kako se električna energija ne može skladištiti).

Jedan članak na tu temu, autora iz SAD, o tome kako je tvrtka iz Kalifornije instalirala vanadijsko-tekuće baterije u jednom restoranu u Slovenskim Alpama. To je tehnologija u razvoju, nasuprot danas dominantnim litij-ionskom baterijama; zato je ovo demonstracijsko postrojenje. Instalirani su fotonaponski sustav od 49 kW, kogeneracijski sustav od 30 kW i stanica za punjenje električnih vozila.

Takve baterije je tvrtka Imergy postavila u više stotina sustava u zemljama u razvoju, u područjima koja nisu priključena na električnu mrežu, te nekoliko za vojsku SAD u Kaliforniji, te za jedno sveučilište na Havajima.

Kažu da njihove baterije imaju vrlo kratko vrijeme odziva te se mogu neograničeno puniti i prazniti uz vrlo mali gubitak performansa. Nadaju se, da će ubuduće biti masovno postavljane i unutar električne mreže za pokrivanje vršnih opterećenja.

23. siječnja 2015. (2015-01-39)

Saudi power giant sees solar taking on base load fossil fuels

Prije par sati prenijeli smo vijest da je Saudijska Arabija odgodila predviđeni rok gradnje 17 GW nuklearnih i 41 GW solarnih elektrana sa 2032. na 2040. godinu. Ali to ne znači da se od solarnih odustaje. Upravo iz SA stižu zapanjujuće vijesti, koje potresaju svjetsko tržište.

Saudijska elektroenergetska kompanija ACWA Power [nešto kao njihov HEP] prošlog je tjedna pobijedila na natječaju za gradnju solarne farme od 200 MW u Dubaiu, uz zapanjujuću cijenu od samo 5,84 centa (39 lipa) po kilovatsatu tijekom 25 godina. To je 2/3 cijene proizvodnje u elektranama na plin u tom dijelu svijeta [I u Hrvatskoj otprilike toliko].

Tjedan prije toga, ACWA Power je dobila ugovor za gradnju solarne termoelektrane u Južnoj Africi, snage 100 MW (solarni toranj sa spremnikom energije s otopljenim solima). Ta je tehnologija iskušana u elektrani, koja je izgrađena u Nevadi [elektrana Crescent Dunes, snage 110 MW, o čijem smo dovršetku pisali 14. veljače 2014.]. Cijena će biti oko 15 c/kWh tijekom 25 godina [malo više od garantirane otkupne cijene za planiranu NE Hinkley Point C u UK].

ACWA Power upravlja s 15.000 MW elektrana i vrijedi je 25 milijardi USD.

Pady Padmanathan, generalni direktor kompanije, kaže da troškovi solarnih tehnologija padaju tako brzo da će u slijedećih nekoliko godina kombinacija fotonaponskih elektrana i solarnih tornjeva sa skladištenjem energije u otopljenim solima biti, kao temeljna elektrana, konkurentna elektranama na fosilna goriva.

22. siječnja 2015. (2015-01-38)

UK nuclear ambitions dealt fatal blow by Austrian legal challenge, say Greens

Kao što smo pisali, problemi koji su od kraja 1970-ih doveli do znatnog usporavanja nuklearne energetike prvenstveno se odnose na ekonomiju, a tek zatim na nepopularnost u javnosti; ne grade se bez obilnih državnih potpora (vidi članak na blogu: “Ekonomika nuklearne energije: problemi su danas isti kao prije 40 godina”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/10/14/ekonomika-nuklearne-energije-problemi-su-danas-isti-kao-prije-40-godina/ ).

Europska komisija je 8. listopada 2014. odobrila plan vlade UK o potporama u vrijednosti od 17,6 milijardi funti za gradnju NE Hinkley Point C. (O tome smo pisali 9. listopada.)

Vlada UK će izdati garancije za sve kredite za gradnju, te garantirati da će država tijekom 35 godina otkupljivati svu proizvedenu električnu energiju, uz garantiranu cijenu veću, nego za solarne elektrane, i dvaput veću nego za elektrane na kopnu (92,50 funti po megavatsatu = 89 lipa po kilovatsatu).
Europska komisija je, tijesnim glasanjem (16 od 28 povjerenika; Hrvaska je bila suzdržana) odlučila da plan nije u proturječju s europskim propisima o tržišnom takmičenju.

Austrija, koja je još od od početka 1980-ih izrazito antinuklearno raspoložena, odmah nakon odluke EK najavila je pokretanje sudskog postupka pred Europskim sudom pravde. Guardian je u srijedu objavio da će najava uskoro biti realizirana. To će dovesti do odgode konačne odluke o gradnji. Očekuje se da će sudski postupak trajati tri do četiri godine.

Dr Dörte Fouquet iz odvjetničke tvrtke Becker Büttner, specijalizirane za energetiku i zakone o tržišnom takmičenju, kaže da Austrija ima velike šanse na uspjeh. Vlada UK naravno misli drukčije.

Euroskeptični UKIP izražava snažnu potporu nuklearnoj energiji, a za velike troškove gradnje optužuje nepotrebnu europsku regulativu.

22. siječnja 2015. (2015-01-37)

Decorative and flexible solar panels become part of interior design and the appearance of objects

Neće ovo naravno riješiti svjetske energetske probleme, ali je zgodno za vidjet što se sve može napravit.🙂 Takve male primjene pripremaju tehnologije za znatnija unapređenja velikih postrojenja u budućnosti. Kao što su npr. unapređenja baterija za mobitele i laptope 1990-ih i 2000-ih dovela do znatnih inovacija u velikim baterijama za automobile, kućanstva, mikromreže pa i distributivne mreže, pa je sad ta industrija na početku velikog uspona.

Grupa istraživača s finskog Tehničkog istraživačkog centra (VTT) razvila je metodu masovne proizvodnje dekorativnih, organskih solarnih (odnosno fotonaponskih) panela (OPV). Paneli su tanki (0,2 mm) i fleksibilni. Površina može biti, za dekorativne primjene, tiskana raznolikim uzorcima. Izrađuju se u “listovima” površine 144 kvadratnih centimetara. Mogu se postavljati unutar kuće, tako da prikupljaju energiju unutrašnjeg osvjetljenja ili sunca, koja se koristi za razne male uređaje i senzore. Dvije stotine OPV listova čini jedan kvadratni metar aktivne površine panela, koja generira 3,2 ampera i 10,4 watta snage na mediteranskim širinama.

22. siječnja 2015. (2015-01-36)

Obama’s strong words on climate change in sixth State of the Union address

O prekjučerašnjem govoru predsjednika SAD o stanju Unije. Priložen je kratki video-isječak o tome što je rekao o klimatskim promjenama.

(…) Obama this year dedicated a large chunk of his speech to climate change. “No challenge poses a greater threat to future generations than climate change”, he said. (…)

“I’ve heard some folks try to dodge the evidence by saying they’re not scientists; that we don’t have enough information to act.

“Well, I’m not a scientist, either. But you know what – I know a lot of really good scientists at NASA, and NOAA, and at our major universities. The best scientists in the world are all telling us that our activities are changing the climate, and if we do not act forcefully, we’ll continue to see rising oceans, longer, hotter heat waves, dangerous droughts and floods, and massive disruptions that can trigger greater migration, conflict, and hunger around the globe.” (…)

President Obama said the threat of climate change was the reason he’s used his executive authority to implement a number of clean energy policies and emissions regulations, sidestepping an obstinate Congress. The president said he’d do all he could to protect these policies, should the new Republican Congress try to overturn them:

“I will not let this Congress endanger the health of our children by turning back the clock on our efforts.” (…)

Finally, the president talked about the prospects of the world agreeing a new global climate deal in Paris in 2015. (…)

Obama said his country would lead this effort, referencing last year’s historic deal with China to show the US was serious (….)

22. siječnja 2015. (2015-01-35)

Saudi Arabia delays solar and nuclear power plans to 2040

Pisali smo o zanimljivoj situaciji u Saudijskoj Arabiji, koja planira razvoj nuklearnih, solarnih i vjetroelektrana, da bi zadovoljivala brzo rastuću potrošnju električne energije, uz smanjenje korištenja nafte za tu svrhu, jer ju se može izvesti. Ova vijest je možda vezana uz aktualni pad cijena nafte.

The government of Saudi Arabia has decided to delay the development of its CO2-free power projects by eight years: in 2012, the kingdom had announced that it would install 17 GW of nuclear power and 41 GW of solar projects by 2032. The projects are now expected in 2040. Saudi Arabia is facing technical challenges, including a limited access to water to cool the plants, and potential bureaucratic hurdles, despite significant financial resources to develop the projects. The country is seeking to meet a rising power demand (+8%/year on average) and to diversify its power mix, reducing its domestic oil consumption for power generation to boost oil exports.

22. siječnja 2015. (2015-01-34)

Keystone Showdown: The Political, Economic, and Environmental Consequences of the Pipeline Fight

Ovo bi moglo neke zanimati. za druge, samo podsjećanje: sukob oko naftovoda Keystone XL, traje već godinama. Front je fiskiran, obje strane neumoljive. U pitanju su neke bitne strateške odluke o budućnosti. Republikanska većina u novom Senatu najavljuje odluke o gradnji, dok predsjednik najavljuje veto.

Keystone Showdown: The Political, Economic, and Environmental Consequences of the Pipeline Fight

A live, exclusive webinar from The Energy Collective

January 26th, 2015 12:00pm ET / 9:00am PT

The Obama Administration and the new Republican-controlled Congress are set for another political showdown over the Keystone XL pipeline. Senator Mitch McConnell of Kentucky, the new Senate majority leader, has promised to make approving the controversial pipeline the first order of business for the new Congress. The Senate could vote on the project as early as Friday, January 9th and the House is expected to take up the bill next week. Meanwhile, the White House officially threatened a presidential veto should the bill be sent to his desk.

For almost four years the Keystone pipeline, which would transport oil from Canada’s tar sands to refineries in Texas and Louisiana, has been a symbolic flashpoint between Democrats and Republicans. While many experts see the pipeline’s potential impact on the environment or U.S. energy prices as relatively small, the political stakes have become enormous.

Join TheEnergyCollective.com and our panel of experts for this live webinar on the political, economic, and environmental consequences of the latest Keystone showdown.

Panelists:
-Nick Juliano, Reporter at E&E Publishing
-Ryan Fitzpatrick, Senior Policy Advisor at Third Way
-John Miller, Energy Consultant, Researcher and Professional Engineer
-Moderator: Jesse Jenkins, Digital Strategy Consultant and Featured Columnist of The Energy Collective

21. siječnja 2015. (2015-01-33)

Oil industry cuts jobs and exploration budgets in response to falling prices

Pad cijena nafte dovodi do toga da naftne kompanije širom svijeta najavljuju otpuštanja i smanjivanje proračuna za istraživanje i proizvodnju. Članak donosi podatke o najavama Shella, BP-a i drugih giganata o poslovnim planovima za ovu godinu.

Naravno, pad ulaganja može dovesti do pada proizvodnje, pa onda opet naglog rasta cijena (http://www.telegraph.co.uk/finance/newsbysector/energy/11351126/Age-of-100-oil-will-return-as-energy-industry-cuts-too-deep.html ).

21. siječnja 2015. (2015-01-32)

Explainer: How do scientists measure global temperature?

Masovni mediji prenose vijesti da je 2014. godina bila globalno najtoplija otkad se vode zapisi (tj. od 1850.).

Klimatski poricatelji i dalje će ustrajavati kako je sve to prevara ili greška.

Ovdje je kratak tekst s temeljnim informacijama o tome kako se temperature na svijetu mjere i kako se proračunavaju prosjeci i trendovi.

Nestručnjaci su nažalost često skloni brzo izgubiti stpljenje kad im se kaže da je nešto komplicirano, pa traže jednostavna objašnjenja. Oni koji imaju interes spriječiti mjere za smanjivanje emisija stakleničkih plinova i saniranje posljedica globalnoga zagrijavanja koriste tu ljudsku manu za širenje dezinformacija.

21. siječnja 2015. (2015-01-31)

India: Mody calls for paradigm shift on climate

Nakon vijesti o energetici Njemačke, Kine i UK, nešto o Indiji, o čijem planu intenzivnog razvoja obnovljivih često izvještavamo (vidi na blogu:
https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/05/31/indija-nova-vlada-stavlja-solarnu-u-srediste-energetske-politike ).

Indijski premijer Nerendra Modi pozvao je na promjenu paradigme u odnosu prema klimatskim promjenama. Poziva zemlje s najvećim potencijalima solarne energije da uže surađuju.

Taj je poziv poslao na tweeteru, nakon sastanka 18-članog indijskog Klimatskog vijeća, čiji su članovi ključni vladini ministri, čelnik UN-a za klimatologiju Rajendra Pachauri i dr..

U redovnu godišnju posjetu Indiji nedavno je došla brojna ruska delegacija na čelu s Vladimirom Putinom, a krajem ovoga tjedna Delhi će posjetii američki predsjednik Barack Obama.

Indija očekuje dogovore o užoj suradnji na raznim pitanjima niskougljičnih tehnologija, industrije i mjera. O tome će ovisiti na kolike će se mjere smanjivanja emisija stakleničkih plinova Indija biti spremna obavezati na konferenciji o klimi u Parizu krajem ove godine.

21. siječnja 2015. (2015-01-30)

China cuts energy intensity by 4.8 pct in 2014

Obratite pažnju na ovaj primjer, kako se može vrlo različito procjenjivati i prikazivati ekonomski značaj podataka o kretanjima u energetici.

Jučer smo objavili podatke o kretanju potrošnje električne energije u Kini u 2014. godini. Spomenuli smo da mnogi komentatori prenose konvencionalnu mudrost, kako je rast potrošnje električne energije “key indicator” ukupne ekonomske aktivnosti, pa je rast od “samo” 3,8% prošle godine (za Kinu vrlo skroman) pokazatelj usporavanja cjelokupne ekonomije. BDP je porastao za 7,4%, što je manje od planiranih 7,5%.

Na ovoj poveznici je Reutersov izvještaj o novim podacima koje je jučer (utorak) objavio kineski Državni savjet. Prošle godine, energetska intenzivnost (tj. potrošnja energije po jedinici društvenoga proizvoda) smanjena je za 4,8%, što je znatno bolje od planiranih 3,9%; godine 2013. smanjenje je bilo 3,7%. Aktualni petogodišnji plan predviđa smanjivanje energetske aktivnosti godine 2015. za 16% u odnosu na 2010..

Kina provodi mjere poboljšanja učinkovitosti da bi smanjila ovisnost od energetski intenzivne industrije, koja naročito troši ugljen, što izaziva velike zdravstvene probleme.

Kinesko udruženje industrije ugljena objavilo je da je potrošnja ugljena u Kini u prvih 11 mjeseci 2014. opala za 2,1% u odnosu na isti period 2014..

Nacionalna energetska agencija objavila je prije nekoliko dana da su tijekom prošle godine opale investicije u klasične elektrane: za 21,3% u hidro, za 6,3% u termo i za 13,8% u nuklearne elektrane.

Nacionalni odbor za razvoj i reforme je prošlog mjeseca objavio da je Kina tijekom prošle četiri godina zatvorila stare proizvodne kapacitete koji su proizvodili ukupno 570 milijuna tona cementa i 75 milijuna čelika godišnje, u kampanji da se zatvaraju najprljaviji pogoni.

21. siječnja 2015. (2015-01-29)

Britain needs 14 fewer power stations thanks to energy efficiency gains

Često upozoravamo ovdje da je za energetski zaokret ka održivom sustavu cirkularne ekonomije osnovno pitanje koliko nam energije treba, a tek onda (iako također bitno) iz kojih izvora.

Velika Britanija bi danas trebala 28 GW elektrana više (= oko sedam puta više od svih elektrana u Hrvatskoj), da nije investirala u energetsku učinkovitost i decentraliziranu proizvodnju u posljednjih 30 godina. To je zaključak studije “Invisible Energy”, koju je objavila Association for Decentralised Energy (ADE). Za potrošače, to znači uštedu od 32,7 milijardi funti godišnje. I dalje su vrlo veliki potencijali za smanjivanje gubitaka i potreba.

20. siječnja 2015. (2015-01-28)

TABLE-China power consumption rises 3.8 pct in 2014

Potrošnja električne energije u Kini 2014. godine porasla samo 3,8% u odnosu na prethodnu godinu. To je znatno manji rast od uobičajenog (godine 2013. bio je 7,5%). Ukupna potrošnja iznosila je 5.523 TWh (milijardni kWh). Potrošnja po stanovniku od oko 3.500 kWh godišnje je nešto manja nego u Hrvatskoj. Potrošnja u domaćinstvima je vrlo mala, svega 693 TWh (po stanovniku oko trećine hrvatske potrošnje), dok na industriju otpada čak 74% potrošnje.

Znatno je porastao instalirani kapacitet javnih elektrana, za 8,7%. Od novosagrađenih 103,5 GW, 47 GW su termoelektrane, 22 GW hidroelektrane, 18 GW vjetrene, 11 GW solarne te 5 GW nuklearne. [Podaci su malo nejasni, nešto je Reuters izračunavao iz službene objave, pa ove brojke nisu sasvim sigurne. Podaci se odnose samo na elektrane spojene na mrežu.]

Udio termoelektrana (velikom većinom na kameni ugljen) u instaliranom kapacitetu opao je sa 69,1% krajem 2013. na 67,3% krajem 2014.. [Ranije smo prenijeli da je uvoz ugljena tijekom 2014. prvi put opao.] Plan gradnje hidroelektrana za petogodište 2011.-2015. ispunjen je do kraja 2014..

Prenoseći ove podatke, mnogi komentatori (npr. u Wall Streat Journal, http://blogs.wsj.com/chinarealtime/2015/01/16/why-chinas-new-power-use-record-isnt-as-electrifying-as-it-sounds/) ponavljaju kao neupitnu činjenicu da je potrošnja električne energije “ključni indikator ekonomskih aktivnosti”, pa onda, zabrinuto ili zlobno, zaključuju kako se kineski rast usporava. Po toj logici, međutim, Njemačka doživljava duboku recesiju (vidi prethodnu bilješku ovdje, te članak na blogu).

Jučer je objavljeno da je rast kineskog BDP-a 2014. bio 7,4%, što je najmanji postotak u posljednje 24 godine, te prvi put od 1999. da nije postignut godišnji plan, koji je bio 7,5%. (vidi: http://www.ibtimes.com/china-posts-weakest-annual-growth-24-years-more-stimulus-expected-1788020 )

»A series of incremental market reforms and modest stimulus measures over the year did little to reverse a slowdown in the property market, and industrial overcapacity, slowing investment and erratic exports remain challenges for policymakers this year.

However, if Beijing’s goal was allow a modest slowdown in the name of pushing painful reforms without setting off a collapse, then 2014 could be viewed as a qualified success; reported unemployment rates remain low and social unrest appears contained for now.«

19. siječnja 2015. (2015-01-27)

Njemački energetski zaokret 2000.-2014.-2050.

Novi tekst na našem blogu, na osnovu kratkih članaka koje smo ovdje objavili (vidi dva prethodna statusa), znatno doupnjeno i prošrireno općim razmatranjima o vezi strateškog planiranja, društva, ekonomije i politike.

(…)Sama činjenica da se planira na tako dugi rok spektakularna je novost u odnosu na ono što je bilo uobičajeno ranije, kad se deset godina smatralo dalekom budućnosti. (…)

Druga je velika novost bila odustajanje od predviđanja budućnosti na osnovu trendova iz prošlosti (…). Planiranje je krenulo od “kraja”, tj. od situacije koja se smatra poželjnom, pa se onda razrađuju koraci da se to ostvari. (…)

Još jedna vitalna stvar, na koju ovdje valja upozoriti, je opći ekonomski problem odnosa između tržišne konkurencije i državne intervencije u ekonomiji. Sve napredne zemlje imaju neku kombinaciju jednog i drugog. (…)

Sustav, koji je Njemačka izgradila nakon Drugog svjetskog rata, nazvan je “socijalna tržišna privreda”, a u novije doba “eko-socijalna tržišna privreda” (öko-soziale Markwirtschaft). Pokazao se uspješnim, a uključuje i vrlo bitan čimbenik društvenoga dogovaranja i sporazumijevanja (…)

Sam pojam Energiewende skovale su grupe antinuklearnih aktivista početkom 1980-ih; dobili su podršku javnosti i danas oko njega postoji konsenzus svih parlamentarnih stranaka. (…) To pokazuje izvanrednu moć koji mogu postići ideje, kada zahvate mase (a sve kreće s grupicama čudaka). (…)

Čitatelj iz Hrvatske treba imati na umu da su ovo vijesti s druge planete. Kod nas temelji ne postoje, a dokumenti zvani “strategije” su sprdačina; ne samo u energetici. (…)

16. siječnja 2015. (2015-01-26)

January 2015 – Analysis : Turnaround for the Energiewende

O stanju Energiewende početkom 2015. godine (nastavak na prethodni članak). Na ovoj poveznici možete pročitati kratak prikaz analize “The Energiewende in the Power Sector: State of Affairs 2014”, koji je napravila “Agora Energiewende”, te skinuti prezentaciju na engleskom i kompletnu studiju na njemačkom.

Glavni razlog smanjenih emisija ugljičnoga dioksida u 2014. jest činjenica da, nakon što su istisnuli termoelektrane na prirodni plin s tržišta, obnovljivi počinju istiskivati i za klimu štetnije TE na kameni ugljen. [Od 2008. znatno je opala cijena ugljena na svjetskom tržištu.] Još uvijek intenzivno rade TE na lignit. [Lignit je domaći, dok veći dio potrebnoga kamenog ugljena Njemačka danas uvozi. Vidi članke “Fleksibilne TE na ugljen kao dio sustava zasnovanog na obnovljivim”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/02/14/fleksibilne-te-na-ugljen-kao-dio-sustava-zasnovanog-na-obnovljivim/ , i “O termoelektranama na ugljen u Njemačkoj i Kini”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/02/08/o-termoelektranama-na-ugljen-u-njemackoj-i-kini/%5D

Njemački neto-izvoz električne energije u 2014. iznosio je 34,1 teravatsati (milijardi kilovatsati), što je 5,6% ukupne proizvodnje, te za 1% više nego 2013..

Zaustavljen je trend rasta cijena električne energije, te će cijene kako za domaćinstva, tako i za komercijalni i industrijski sektor 2015. godine padati, zbog sniženih cijena koje distributeri plaćaju proizvođačima i zbog smanjenih nameta za obnovljive.

Istovremeno, elektroenergetski sustav je postao fleksibilniji. To je očtio iz broja sati, kad je tekuća cijena električne energije na tržištu bila negativna [zbog proizvodnje iz vjetra i sunca, koja premašuje trenutnu tražnju]. To se dogodilo u 64 sata tijekom 2014., što je jednako kao i 2013., iako je udio vjetra i sunca u proizvodnji znatno povećan. Sada je potrebno manje konvencionalnih elektrana da se stabilizira nepostojana proizvodnja iz sunca i vjetra, nego što je to bilo prije dvije godine. Fleksibilnost će se i dalje povećavati tehnološkim i regulatornim mjerama.

16. siječnja 2015. (2015-01-25)

2014: A Pivotal Year for the Energiewende

Njemačka tranzicija prema obnovljivoj energiji (Energiewende) postigla je značajne rezultate tijekom 2014. g.: porast porizvodnje, porast izvoza, smanjenje emisija ugljika i smanjivanje cijena. Vlada velike koalicije CDU-SPD sad usmjerava više pažnje na drugi front: učinkovitost.

Tijekom 2014., iz obnovljivih je proizvedeno 27,3% elektriciteta, a 2013. to je bilo 25,0%. Još je važnije da je potrošnja energije smanjena za čak 3,8% a BDP povećan za 1,4%. [O prethodnoj godini, vidi članak “Električna energija u Njemačkoj 2005.-2013.-2020.”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/02/12/elektricna-energija-u-njemackoj-2005-2013-2020/%5D

Velika i dobrodošla vijest jest da je, nakon rasta u prethodne dvije godine, smanjena proizvodnja elektrike iz ugljena. [Ona je rasla, kao i drugdje u Europi, na štetu prirodnoga plina, zbog znatnog pada cijena ugljena na svjetskom tržištu. Pad cijena nafte mogao bi sad dovesti i do pada cijena prirodnoga plina. Vidi članak “O termoelektranama na ugljen u Njemačkoj i Kini”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/02/08/o-termoelektranama-na-ugljen-u-njemackoj-i-kini/%5D

Tržišna cijena električne energije pala je na 33 €/MWh, dok je 2013. iznosila 38 €/MWh. Njemačka je izvezla više električne energije nego ikad prije. [vidi članak “Dobro je znati: Njemačka izvozi električnu energiju u Francusku, a ne obrnuto!”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/10/27/dobro-je-znati-njemacka-izvozi-elektricnu-energiju-u-francusku-a-ne-obrnuto/ ] Opala je i cijena za kućanstva.

Krajem godine, vlada je donijela niz mjera za poticanje energetske učinkovitosti. Novi program trebao bi smanjiti emisije ugljika za 62 do 78 milijuna tona do 2020.. Uvode se porezne olakšice za obnovu sustava grijanja i tople vode u postojećim zgradama, te se predviđaju ulaganja od 40 milijardi eura iz javnih i privatnih program. Ukupna dodatna ulaganja u energetsku učinkovitost do 2020. g. trebala bi iznositi 70 do 80 milijardi eura.

Vlada Angele Merkel je također konačno jače pritisla energetski sektor, dajući im obvezu da smanje ugljične emisije za dodatnih 22 milijuna tona smanjivanje potrošnje ugljena.

Tim mjerama vlada je ponovo osvojila podršku društvenoga pokreta koji postoji oko Energiewende [taj termin su skovale grupice antinuklearnih aktivista 1980-ih], čiji su aktivisti počeli sumnjati u njenu iskrenu podršku.

16. siječnja 2015. (2015-01-24)

Australian households installed rooftop solar system every 2.8 minutes in 2014

Tijekom prošle godine u Australije je instalirano 185.890 novih fotonaponskih sustava, ukupne snage 816 MW. Skoro svi su na krovovima stambenih kuća, snage do 10 kW, ali raste i broj “komercijalnih” instalacija snage 10 do 100 kW. Izgrađene su samo dvije “solarne elektrane”, snage 300 kW i 100 kW.

Aktualna Australijska vlada provodi izrazito restriktivnu politiku prema obnovljivima, a na međunarodnom planu se intenzivno protiv mjerama suzbijanja klimatskih promjena. Također razmišlja o gradnji nuklearne elektrane.

Također je tijekom 2014. instalirano 59.000 solarnih termalnih sustava za grijanje potrošne vode.

16. siječnja 2015. (2015-01-23)

This Graph Dispells The Myth That Cheap Gas Means Cheap Energy

Cijena prirodnoga plina u SAD znatno je pala nakon 2008. godine. Cijene električne energije za kućanstva, međutim, nisu pale, nego su u istom periodu narasle za 20%.

Grafikon je izradila Deutsche Bank u okviru studije “2015 solar outlook”, koju smo spomenuli prije nekoliko dana. To je odgovor na spekulaticije da znatni pad cijena nafte i prateći pad cijena prirodnoa plina može ugroziti tranziciju prema obnovljivima u električnoj mreži.

Troškovi prijenosa i distribucije čine blizu polovice prosječnog električnog računa u SAD, a investicije u mrežu su posljednjih godina porasle četverostruko.

16. siječnja 2015. (2015-01-22)

Humans push planet beyond boundaries towards “danger zone”: study

Studija “Planetary Boundaries: Guiding human development on a changing planet”, objavljena jučer u časopisu “Science”, upozorava da ljudska aktivnost gura svijet u opasnu zonu, prelazeći granicu izdržljivosti okoliša u četiri od devet razmatranih segmenata: klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti, prenamjena zamljišta i promjene biokemijskih ciklusa uzrokovane ponajviše korištenjem mineralnih gnojiva.

Pet drugih granica, koje su razmatrane, u kojima još nisu pređene globalne granice podnošljivosti: razaranje ozonskoga sloja, zakiseljavanje oceana, korištenje svježe vode, mikroskopske čestice u atmosferi i kemijsko zagađivanje. [Naravno, neke su granice pređene lokalno na mnogim mjestima. Zaustavljanje povećanja “ozonske rupe” pokazuje pak da ljudska akcija može biti uspješna.]

Rezultati studije trebali bi biti uključeni u nove globalne ciljeve razvoja, koji bi treali biti prihvaćeni u rujnu na općoj skupštini UN, zamjenjujući Milenijske ciljeve razvoja o smanjivanju siromaštva, koji istječu ove godine.

Znanstvenici upozoravaju da prekoračenje granica ne znači trenutni ili brzi kolaps, pa je neopravdano kad se neki ekonomisti pozivaju na to da cijene hrane i energije u posljednjih nekoliko godina padaju. Ako se ništa ne poduzme, situacija će se tijekom ovoga stoljeća stalno pogoršavati.

[Tipična razika u vremenskom horizontu ekonomista i ekologista. Pedeset godina je apsurdno dugo vrijeme za ekonomiste da bi se time uopće bavili, ali to je kraće od ljudskog vijeka.]

16. siječnja 2015. (2015-01-21)

Pope says climate change mostly man’s fault

Papa Francisko, poznati mason, komunjara i čovjek-gušter, pridružio se podloj kampanji koju vodi manjina od 98% svjetskih klimatologa, tvrdeći da se klimatske promjene događaju, da ih uzrokuje čovjek i da tu treba nešto napraviti. Sve je to naravno prevara u interesu pokvarenjaka koji žele prisiliti ljude da plaćaju više poreza i da ulažu novac u bezvezarije kao što je sađenje šuma, bolje izolirane kuće i solarni paneli.😡

15. siječnja 2015. (2015-01-20)

Is global warming real? US Senate could decide on Friday

U okviru odlučivanja o gradnji naftovoda Keystone XL, Senat SAD bi sutra (petak) mogao odlučivati o tome prihvaća li stav znanstvenika o klimatskim promjenama.

Nezavisni senator Bernie Sanders predložio je amandman u kojem se kaže da su klimatske promjene realne, uzrokovane ljudskim aktivnostima i da su već izazvale ozbiljne probleme.

Amandman je predložen u okviru rasprave o gradnji naftovoda Keystone XL, koji bi trebao voditi od Kanade do Meksičkog zaljeva, prenoseći naftu proizvedenu iz ležišta bitumenoznog pijeska (tar sand) u Kanadi. takvom proizvodnjom, emitira se 80 puta više ugljika nego klasičnom. Republikanska većina u Senatu podupire projekt, a predsjednik je najavio veto. Postoje međutim i ekonomske dileme.

Slijedećeg tjedna predsjednik Obama obratit će se naciji godišnjim govorom o stanju unije. Očekuje se najava novih planova za smanjivanje emisija ugljikovog dioksida i metana.

Miroslav Ambruš-Kiš upozorava na jednu odluku koju je Senat donio u okviru iste diskusije u studenome.

http://www.salon.com/2014/11/19/house_republicans_just_passed_a_bill_forbidding_scientists_from_advising_the_epa_on_their_own_research/

H.R. 1422, which passed 229-191, would shake up the EPA’s Scientific Advisory Board, placing restrictions on those pesky scientists and creating room for experts with overt financial ties to the industries affected by EPA regulations.
The bill is being framed as a play for transparency: Rep. Michael Burgess, R-Texas, argued that the board’s current structure is problematic because it “excludes industry experts, but not officials for environmental advocacy groups.” The inclusion of industry experts, he said, would right this injustice.
But the White House, which threatened to veto the bill, said it would “negatively affect the appointment of experts and would weaken the scientific independence and integrity of the SAB.”
In what might be the most ridiculous aspect of the whole thing, the bill forbids scientific experts from participating in “advisory activities” that either directly or indirectly involve their own work. In case that wasn’t clear: experts would be forbidden from sharing their expertise in their own research

15. siječnja 2015. (2015-01-19)

China wants Zhejiang, Jiangsu and Guangdong to cut coal consumption

Kineska Nacionalna komisija za razvoj i reforme dala je rok do lipnja 2015. gradu Šangaju i trima provincijama za dovršetak planova za smanjivanje potrošnje ugljena i poboljšanje kvalitete zraka.

Neki drugi gradovi i pokrajine već su ranije donijeli planove za razdoblje 2013.-2017.. Peking će smanjiti godišnju potrošnju ugljena za 12 milijuna tona, Tianjin za 20 i Hebei za 40 milijuna tona.

Udio ugljena u potrošnji primarne energije u Kini godine 2013. iznosio je 66%, a procjena za 2014. je 64%. Nacionalni plan predviđa smanjenje ispod 62% do 2020..

15. siječnja 2015. (2015-01-18)

China’s coal imports fell by 11% in 2014, first drop in a decade

Kinesko ministarstvo trgovine objavilo je podatak da je uvoz ugljena u 2014. godini smanjen za čak 11% u odnosu na 2013. (291 prema 327 milijuna tona). To je prvi put u posljednjih deset godina (a vjerojatno i dulje) da je došlo do smanjenja. [Kina je najveći proizvođač i najveći potrošač i troši oko polovicu kamenoga ugljena u svijetu – oko tri milijarde tona godišnje.]

15. siječnja 2015. (2015-01-17)

French Energy Minister considers nuclear newbuild

Francuska je odlučila do 2025. godine smanjiti udio nuklearnih elektrana u proizvodnji električne energije sa sadašnjih oko 75% na 50%. (vidi: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/06/30/francuska-energetska-tranzicija-nuklearke-out-obnovljivi-in/ ) Nuklearke će ipak ostati važan izvor električne energije. Polovica od 58 reaktora u radu dostići će 40 godina rada tijekom 2020-ih. Francuska elektroprivreda (EdF) planira do 2025. uložiti 55 milijardi eura u dogradnju postojećih reaktora za produljenje roka rada do 50 ili 60 godina. Ministarstvo energetike sad razmatra varijante moguće gradnje reaktora nove generacije.

15. siječnja 2015. (2015-01-16)

Renewable resources reach their limits

Sinhrona analiza 27 obnovljivih izvora hrane, tj. usjeva i prehrambenih produkata (žitarice, ulov ribe, proizvodnja jaja idr.) u svijetu pokazuje, da su mnogi od njih već dosegli svoj vršak. Da bi se stanovništvo prehranilo, uz druge mjere, veći dio ljudi treba će se ograničiti na prehranu koja troši manje obnovljivih resursa – vegegerijansku, ili barem ograničeno na ribu i perad, bez govedine. (O problemima prehrane svjetskog stanovništva vidi članak “Kako dugoročno održivo hraniti devet milijardi ljudi”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/08/24/kako-dugorocno-odrzivo-hraniti-devet-milijardi-ljudi/ )

15. siječnja 2015. (2015-01-15)

Unatoč kolapsu obrane od poplava, Hrvatske vode troše novce na masovne nepotrebne regulacije te iskapanja šljunka i pijeska!

Udruga Baobab (predsjednik Goran Šafarek):

Glavni krivac za poplave zadnjih godina je zastarjelo gospodarenje vodama. (Pogledajte članak od 20. svibnja 2015.: “Poplave – dugoročni problem sustava”, http://zoranostric.blog.hr/2014/05/1631767643/poplave-dugorocni-problem-sustava.html ) Unatoč ovogodišnjim katastrofalnim poplavama, Hrvatske vode ne skreću svoj kurs takvog gospodarenja vodama. Štoviše, upravo kreću s novom ekspanzijom regulacija i iskapanja šljunka po našim rijekama i potocima i to ne u gradovima već u prirodi, dakle uvelike bez ikakve potrebe.

Na žalost, ovi radovi ne doprinosi obrani od poplava, naprotiv, samo odmažu. Također, nisi su dio navodnjavanja,kanalizacije ili vodoopskrbe, pogotovo kada se zna koliko još naselja nema riješene ove najosnovnije egzistencijalne potrebe.

Da li su onda pravi razlog regulacija zapravo trošenje slivnih naknada preko Hrvatskih voda do ruku hidrotehničkih kompanija i prikriveno iskapanje šljunka, a sve to na štetu građana Hrvatske i nerješavanja problema poplava?

Pogledajte kratak video: https://www.youtube.com/watch?v=ZAdzgduFxm8

15. siječnja 2015. (2015-01-14)

Pogonski vijek NE Krško produljen do 2043. godine

Krajem studenoga 2014., Nadzorni odbor Nuklearne elektrane Krško donio je odluku o produljenju rada elektrane s 40 na 60 godina (do 2043.). Odluka je donesena na osnovu Studije ekonomske opravdanosti produljenja pogonskog vijeka, koju je izradila savjetodavna tvrtka PricewaterhouseCoopers iz Londona.

Uprava NEK pokrenula je postupak za odobrenje produljenja 2009. godine.

Zagrebačka Zelena akcija i slovenska koalicija okolišnih udruga Zeleni forum prosvjedovali su protiv produljenja rada 2011. (http://zelena-akcija.hr/hr/programi/energetika_i_klimatske_promjene/nuklearna_energija/produzenje_rada_ne_krsko_do_2043_je_neprihvatljivo). Inače ova važna mjera nije izazvala gotovo nikakav interes medija i javnosti ni u Sloveniji, ni u Hrvatskoj.

U svijetu, pristupi su različiti. U SAD je većina postojećih reaktora dobila odobrenja za produljenje rada do 60 godina, dok je Francuska odlučila da će većina biti zatvorena nakon isteka 40 godina. Belgija je nedavno odobrila produljenje rada dva najstarija reaktora na 50 godina, ali će svih sedam postojećih reaktora biti zatvoreni do 2025., bez gradnje novih (vidi: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/09/03/sabotaza-u-belgijskoj-nuklearnoj-elektrani/ ).

Slovenska državna uprava za jedrsko varnost naložila je, nakon katastrofe u NE Fukušima Daići, provedbu Programa nadogradnje sigurnosti (osam projekata), koji će koštati 218 milijuna eura. HEP je nastojao izbjeći ili bitno smanjiti te troškove (http://www.dnevnik.si/posel/novice/nuklearna-elektrarna-krsko-ni-vec-tovarna-denarja). To je stalna strategija hrvatske strane, što je 1998. dovelo i do prekida odnosa (HEP je odbijao ulaganje u nužnu zamjenu parogeneratora), tako da Hrvatska četiri i pol godine nije dobivala struju iz NEK. Uspjeli su izboriti smanjenje programa i produljenje roka provedbe od 2016. na 2018. godinu.

Suvlasnici NE Krško su Hrvatska elektroprivreda (HEP) i slovenska Gen Energija. Polovica godišnje proizvodnje pripada Hrvatskoj. Prošle godine, NEK je postigla rekordnu proizvodnju od preko šest milijardi kWh.

U Studiji ekonomske opravdanosti produljenja rada za 20 godina razmatrane su moguće alternative gradnje zamjenske termoelektrane na ugljen, plin, hidroelektrane ili nove nuklearne elektrane, te kupovine električne energije na tržištu. Opcije ulaganja u obnovljive izvore i smanjenje potrošnje nisu razmatrane. Slično postupaju i druge zemlje istočne Europe (vidi: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/02/11/poljska-i-madarska-europski-energetski-konzervativci/ ), dok je Francuska prošle godine donijela odluku o zatvaranju oko trećine postojećih reaktora do 2025., uz brzi rast obnovljivih i mjere smanjenja potrošnje (vidi: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/06/30/francuska-energetska-tranzicija-nuklearke-out-obnovljivi-in/ ).

Tekuća cijena proizvodnje, koju plaćaju HEP i Gen energija, sredinom 2014. dosegla je 3,8 eurocenti po kWh (u to nisu uračunati troškovi investicije), dok je cijena na međunarodnom energetskom tržištu (na kojem cijenu određuju marginalni, a ne prosječni troškovi proizvodnje) bila oko 4,2. Još 2008. g. je cijena bila 2,36 eurocenta po kWh, što je suvlasnicima donosilo znatan dobitak.

14. siječnja 2015. (2015-01-13)

What Do Noodles and Oranges Have in Common? Japanese Bioenergy

Japanska tvrtka Chiyoda Seisakujo prikuplja otpatke hrane. Od 1.500 kilograma nepojedenih rezanaca, dobija se 200 litara bioetanola. Ostatak nakon tog procesa se fermentira i proizvodi metan, koji pokreće plinsku turbinu, koja proizvodi godišnje 180 milijuna kilovatsati električne energije [godišnja potrošnja oko 40.000 hrvatskih kućanstava]. Konačno, od ostatka se dobiva gnojivo, koje se koristi na njivama na kojima se uzgaja pšenica za proizvodnju tjestenine.

[Naravno, kod nas na Balkanu se ovakve stvari ne isplate. U Europskoj uniji, gdje mi ne spadamo, ovakve se stvari stimuliraju i potiču kao primjer “cirkularne ekonomije”, u kojoj, kao i u prirodi, u načelu nema otpada jer se sve ponovo koristi.]

14. siječnja 2015. (2015-01-12)

Estimated social cost of climate change not accurate, scientists say

Nedavno objavljena studija, koju je naručila vlada SAD, procijenila je društvene troškove emisija ugljičnoga dioksida (ekonomske štete, koje snosi društvo u cjelini) na 37 USD po toni. Štete uključuju smanjivanje poljoprivrednih uroda, štete za ljudsko zdravlje i smanjenju produktivnost rada.

Procjena je napravljena korištenjem računalnih modela ekonomskih utjecaja klimatskih promjena, poznatih kao integrated assessment models (IAMs). Američka Agencija za zaštitu okoliša (US EPA) koristi te podatke u odlučivanju o mjerama reguliranja emisija stakleničkih plinova. Slične analize koriste Kanada, Meksiko, UK, Francuska, Njemačka i Norveška.

Grupa znanstvenika sa Sveučilišta Stanford objavila je u online časopisu “Nature Climate Change” studiju, u kojoj daju daleko veću cifru, od 220 USD po toni. Procjena je napravljena primjenom modificiranog . U svoj postupak uključili su novije empiričke nalaze da klmatske promjene mogu bitno usporiti stope ekonomskoga rasta, naročito u siromašnim zemljama. To se ranije nije unosilo u modele.

Siromašne zemlje mogu imati najviše štete od učinaka klimatskih promjena. Posljedica tog uvida za praktične politike, međutim, može biti da je možda opravdano odgoditi neke napore za smanjenje emisija dok se te zemlje ne razviju. To je glavna nesigurnost na koju studija ukazuje. S druge strane, znatno veća procjena šteta naravno čini opravdanim mjere koje su se ranije odbacivale.

12. siječnja 2015. (2015-01-11)

Solar at grid parity in most of world by 2017

Nije novost, ali vrijedi zabilježiti jer se radi o još jednoj vodećoj financijskoj instituciji sa sličnim predviđanjima.

Investicijka banka Deutsche Bank objavila je “2015 solar outlook”. Predviđa da će solarni sustavi imati mrežni paritet na 80% globalnoga tržišta unutar slijedeće dvije godine. Kolaps cijena nafte neće bitno usporiti njihovo napredovanje.

Današnje cijene proizvodnje elektrike iz krovnih solarnih elektrana bez subvencija su između 13 i 23 američkih centi po kilovatsatu, što je na mnogim tržištima ispod kupovne cijene.

Predviđaju da će 2016. godine instalirana snaga u SAD porasti peterostruko, na 16 GW novih kapaciteta te godine, pa će preteći Kinu (13 GW).

Njemački elektroprivredni gigant E.ON je nedavno objavio da napušta sve poslove s konvencionalnim izvorima, te će se fokusirati na distribuiranu proizvodnju. Očekuju da će se slično događati svuda u svijetu tijekom 2015..

[Hrvatski čitatelj treba imati u vidu da su ovo vijesti s jednog drugog planeta, zvanog Zemlja; na nas se to ne odnosi.]

12. siječnja 2015. (2015-01-10)

The implications of $50-a-barrel oil for the world’s energy mix

Svakodnevno se na netu može naći brojne analize i komentare o aktulalnom padu cijena nafte na svjetskom tržištu, pokušaje prognoza što će se u bliskoj budućnosti događati te predviđanja koje će utjecaje imati na razne aspekte globalne energetike i ekonomije, na pojedine zemlje, investicije i izvore. Međusobni utjecaji mogu biti vrlo raznoliki i proturječni.

ovaj članak daje koristan pregled raznih projekcija i prikaz nekih osnovnih čimbenika.

Pad cijena nafte ugrožava znatna ulaganja u crpljenje nafte na Arktiku, iz glinenih škriljevaca (šejla) i iz bitumenoznih pjesaka (tar sands).

Cijena prirodnoga plina je u svijetu i dalje većinom vezana uz cijenu nafte (u Europi 65% prodaje prirodnoga plina). Nafta marginalno služi za dobivanje električne energije [te čak i Saudijska Arabija planira zatvoriti TE na naftu i graditi solarne, vjetrene i nuklearne elektrane], ali plin služi obilno. Pad cijena plina može ugroziti neka ulaganja u razvoj obnovljivih elektrana. Mnoga su međutim ekonomična i pri sadašnjem nivou cijena. Osim toga, mnoge zemlje imaju dugoročne planove razvoja obnovljivih i vjerojatno ih neće zaustaviti zbog kolebanja cijena nafte i plina.

[Treba spomenuti da je zbog pada cijena ugljena na svjetskom tržištu u Europi od 2009. došlo do pada proizvodnje električne energije u TE na plin i povećanja u TE na ugljen. Sad bi se taj trend mogao opet okrenuti. Korištenje prirodnoga plina za dobivanje električne energije u Europi je brzo raslo od kraja 1980-ih, a u SAD tek od polovice 2000-ih godina.]

12. siječnja 2015. (2015-01-9)

Hello people, goodbye soil: Humans erode soil 100 times faster than nature

u Sjevernoj Americi, europska kolonizacija i poljoprivreda dovele su do toga se gubi onoliko plodne zemlje u desetljeću kao što se prirodnim ispiranjem može dogoditi u tisućama godina, pokazalo je novo istraživanje. Znanstvenici su prvi put precizno kvantificirali prirodnu stopu erozije u deset riječnih bazena u SAD i uporedili s modernim zbivanjem.

6. siječnja 2015. (2015-01-8)

Community, Residential, and Commercial Energy Storage

Puno smo puta već prenosili kako u posljednje 2-3 godine, zbog pada cijene proizvodnje u malim solarnim i vjetrenim elektranama, te zbog sigurnosti da će njihov udio u proizvodnji u najnaprednijim zemljama slijedećih godina znatno rasti, veliki značaj dobiva skladištenje energije.

Novi izvještaj savjetodavne tvrtke Navigan Research navodi da je tijekom 2014. rast stambenih i poslovnih spremnika energije znatno nadmašio očekivanja. Napredak je još potrebam u smanjenju troškova, razvoju softwarea i kontrole, te integracije ekspertize. Litij-ionske baterije su danas tržišni lider.

NR očekuje da će globalni instalirani kapacitet distribuiranih sustava pohrane energije (DESS) u slijedećih deset godina brzo rasti, te će ukupni instalirani kapacite, od sadašnjih 172 MW, godine 2024. doseći 12.147 MW.

6. siječnja 2015. (2015-01-7)

Pope Francis Makes Climate Action a Priority in 2015

Papa Frane će, prema najavama, uskoro objaviti encikliku o klimatskim promjena i ekologizmu. Biskup Marcelo Sorondo, kancelar Vatikanske pontifikalne akademije znanosti, nada se da će to direktno utjecati na ključnji skup UN o klimi u prosincu o.g..

6. siječnja 2015. (2015-01-6)

Zoran Oštrić:

Šalje mi fb prijatelj, scijentist i pristaša nuklearne energije, poveznicu na tekst u “Jutarnjem”, uz zlobni komentar “Into your face, zelenko”.

OTVORENO PISMO ZNANSTVENIKA ‘Gradimo nuklearke da sačuvamo bioraznolikost’

Samo što sam ja ovo prenio, ovdje na fb stranici “Ekološka ekonomija”, još 16. prosinca. Dan nakon što se pismo pojavilo na netu. Da mene pokušat zajebat s Jutarnjim!😀 Očekujem da će priča bit na HRT u veljači, a u Večernjem negdje na proljeće.😀

Moj tadašnji komentar:

Spominjali smo kako među ekologistima (ili “okolišarima”, prema engleskom “environmentalist”) jedan dio, iako malen, vođen zabrinutošću zbog klimatskih promjena, pledira da ekologisti napuste svoj negativan stav prema nuklearnoj energiji. (…) Prema dosadašnjem iskustvu, poziv će imati malo utjecaja među ekologistima. Većina smatra probleme s mogućim nesrećama i nuklarnim otpadom i dalje prevelikima. U Europi će u slijedećih desetak godina biti, prema aktualnim planovima, isključeno 50-ak reaktora, a sagrađeno možda deset novih. Većinu ostaloga pokrit će obnovljivi. Broj će se smanjiti i u SAD, a u Japanu je javno mnjenje i dalje snažno antinuklearno. Osim toga, problemi nuklearne energije su uvelike ekonomski.

5. siječnja 2015. (2015-01-5)

Europe introduces new energy efficiency measures as of 1 January 2015

Najvažnije pitanje energetske tranzicije ka održivom sustavu (Energiewende) jest smanjiti ukupnu količinu energije koja se koristi; tek nakon toga ide pitanje iz kojih izvora.

Tamo negdje daleko od Hrvatske, u Europskoj uniji, EK je od 1. siječnja uvela nove mjere poticanja energetske učinkovitosti za električne i plinske uređaje u domaćinstvima. Očekuje se da će do 2020. godine ove mjere donijeti prosječnom domaćinstvu uštedu od 45 eura godišnje. Smanjenje potrošnje kućanskih aparata u standby modu će smanjiti potrošnju električne energije za 75 TWh godišnje (to je 4× ukupna godišnja potrošnja u Hrvatskoj). Smanjit će se emisije ugljičnoga dioksida, te primarna potrošnja energije smanjiti za 166 milijuna tona ekvivalentne nafte godišnje.

4. siječnja 2015. (2015-01-4)

Hybrid-Electric Airplane Takes Flight

Kompanija Boeing i grupa istraživača sa sveučilišta Cambridge konstruirali su prvi hibridni avion, koji kombinira benzinski i električni motor. Potonji može raditi kao generator, kad se koristi benzinski motor, i ponovo puniti baterije. U cjelini, potrošnja goriva smanjena je za 30%.

Ključni tehnološki napredaka napravljen je korištenjem litij-polimerskih baterija, sličnih onima koje se nalaze u laptopima.

Komercijalni modeli mogli bi se pojaviti u slijedećih deset godina.

3. siječnja 2015. (2015-01-3)

ODRŽIVI PRIJEVOZ Musk podržao Josipovića u promociji električnih vozila

Legendarni poduzetnik i vizionar Elon Musk, osnivač kompanija Tesla Motors i SolarCity, koje smo povremeno spominjali na ovoj stranici (te još nekoliko izuzetnih), uključio se u predizbornu kampanju u Hrvatskoj. Važnija može biti promocija u suprotnom smijeru: ovo je prvi put da se netko iz Hrvatske sjetio iskoristiti veliku popularnosti i vrhunsku kvalitetu električnih automobila, koje proizvodi Tesla Motors, za isticanje činjenice kako je veliki izumitelj, po kojem je kompanija dobila ime, rođen u Hrvatskoj.

Vrijeme električnih automobila neumitno dolazi. Hrvatska, kao turistička destinacija, morat će sagraditi mrežu punionica. Nažalost, kod nas će ići tako, da se gradi ako, kada i kako nečiji “kum” od toga može na brzaka pobrat lovu, a ne zato jer je to strateški interes Hrvatske.

Da i ne govorimo o uključivanje Hrvatske u inovacije i proizvodnju, za što ima puno više mogućnosti u početnom stadiju razvoja nove industrije (automobili, punionice, oprema, baterije…). A mi imamo i nešto sjemenja, koje međutim sigurno neće u Hrvatskoj proklijati; žeti će drugi, a mi ćemo graditi termoelektrane na ugljen i trgovačke centre.

Ovo smo bili objavili 27. lipnja 2014:
http://theenergycollective.com/ecsjessica/401611/elon-musk-jonas-salk-our-time
Elon Musk, generalni direktor kompanije Tesla Motors, najpoznatije svjetske kompanije za razvoj i proizvodnju električnih automobila, objavio je da se odriče patentnih prava za sve patente u vlasništvu tvrtke! Po njegovim riječima, kompaniju je osnovao da ubrza stvaranje održivog prometa. Danas su jasno na putu stvaranja konkurentnih električnih vozila, ali zakoni o intelektuanom vlasništvu blokiraju razvoj ostalih. Zato, da bi ostala vjerna izvornom, ne-profiterskom cilju, kompanija neće pokretati nikakve parnice za zaštitu svojih tehnologija.
Nakon deset godina ulaganja u razvoj, TM je prošle godine prvi put iskazala profit, te je tržišna vrijednost kompanije više od polovice vrijednosti General Motorsa. Musk je sada najviše okupiran gradnjom velike tvornice litijum-ionskih baterija, za automobile ali i za električnu mrežu. (Vidi: http://reneweconomy.com.au/2014/from-ev-start-up-to-energy-giant-teslas-5bn-gigafactory-plans-21351). Ako ostvari predviđeni pad cijene, kažu analitičari iz banke Morgan Stanley, domaćinstvu u SAD postat će isplativo instalirati solarne panele plus bateriju i potpuno se iskopčati iz mreže. (Vidi: http://reneweconomy.com.au/2014/say-investors-wake-solar-pro-sumers-24413)

2. siječnja 2015. (2015-01-2)

Energy Efficient Buildings: Global Outlook

Još jednom o tendenciji ka drastičnom smanjenju potrošnje energije u zgradama.

Zabrinutost zbog rastućih troškova energije potiče mnoge organizacije da provjeravaju mogućnosti smanjivanja operativnih troškova u svojim zgradama. Usluge i tehnologije koje su vlasnicima zgrada prije pet ili deset godina izgledale skupe i nepotrebne, sada postaju uobičajene.

Napori korporacija i vlada da smanje ugljične emisije i strateški bolje upravljaju imovinom stvorili su globalne tržišne prilike za energetski učinkovite zgrade, koje su podržane zakonima i inicijativama nacionalnih i lokalnih vlasti.

Prema novom izvještaju savjetodavne tvrke Navigant Research, očekuje se da će prihodi od energetske učinkovitosti u zgradarstvu, koji su 2014. iznosili 307 milijardi dolara, do 2023. porasti na 623 milijardi dolara.

<a href="2. siječnja 2015. (2015-01-1)

Na prijelazu godina, nekoliko britanskih medija donosi komentare o očekivanjima od klimatske konferencije UN u Parizu u prosincu ove godine. Napredak je postignuti prošle godine (usprkos donjoj sarkastičnoj karikaturi.) Postoji utemeljena nada da će biti dogovorena zajedničke mjere i akcije; upitno, hoće li biti dovoljne.

http://www.bbc.com/news/science-environment-30132561

What science stories will be big in 2015?

BBC-ev tim za znanost i okoliš prikazuje događaje u okviru najave važnih priča koje se očekuju u 2015..

Ekološki analitičar Roger Harrabin kaže da će se neizbježno pojaviti rascjep između rezultata pregovora i onogaš to znanstvenici kažu da je potrebno da se ograniče opasne klimatske promjene.

http://www.independent.co.uk/environment/climate-change/the-2015-climate-change-target-192-nations-two-weeks-of-negotiations–and-one-world-to-save-9952223.html

The 2015 Climate change target: 192 nations, two weeks of negotiations – and one world to save

Independent procjenjuje da je očekivanje globalnog dogovora 192 nacije »najambiciozniji politički zadatak u povijesti«. Čak i najciničnih aktivisti prihvaćaju da smo ušli u novu eru klimatskih akcija u studenome, kad su se SAD i Kina zajednički založi za značajne redukcije ugljičnih emisija. Prepreke su međutim još uvijek velike.

Gardian donosi uvodnik.

http://www.theguardian.com/commentisfree/2015/jan/01/guardian-view-paris-2015-last-best-chance-emissions-cut

Papa, američki predsjednik Obama i kineski predsjednik Hi su na istoj strani. Ali to ne garantira pobjedu.

Guardian također navodi dogovor u Limi među dobrim vijestima prošle godine.

http://www.theguardian.com/environment/2014/dec/31/2014-not-such-a-bad-year-after-all

2014: not such a bad year after all

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s