studeni 2015

30. studenoga 2015. (2015-11-58)

Zemlje OECD ograničavaju financije za industriju ugljena

Novi članak na blogu.

30. studenoga 2015. (2015-11-57)

Uoči klimatskoga samita Ujedinjenih naroda, glavni tajnik OUN Ban Ki Moon primio je jučer predstavnike najvažnijih svjetskih udruga i saveza udruga za zaštitu okoliša.

Na sastanku su sudjelovali Ricken Patel (Avaaz), May Boeve (350.org), Kumi Naidoo (Greenpeace), Wael Hmaidan (CAN Intl), Bridget Burns (WEDO/Gender), Sharan Burrow (ITUC), te Hrvatica Jagoda Munić, bivša predsjednica Zelene akcije, danas predsjednica Friends of the Earth International (FoEI).

29. studenoga 2015. (2015-11-56)

UK coal-fired power plants to be phased out

Prekjučer (petak 27. studenoga) objavili smo da je Austrija odlučila zatvoriti sve termoelektrane na ugljen.

Prije desetak dana isto je najavila ministrica energetike Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske Amber Rudd. »Ne može biti zadovoljavajuće za naprednu ekonomiju da se oslanja na zagađujuće, ugljično intenzivne, 50 godina stare elektrane. (…) Moramo graditi novu energetsku strukturu za 21. stoljeće«, rekla je Rudd.

Vlada će u proljeće 2016. objaviti detaljan prijedlog plana postepenog ograničenja rada i isključivanja do 2025., uz važan uvjet da se mogu osigurati drugi izvori (termoelektrane na plin, uran i obnovljive).

[Britanska energetska sitaucija je složena, pa ćemo o tome objaviti nešto širi članak na blogu.]

28. studenoga 2015. (2015-11-55)

US Government Moves Forward With California Desert Renewable Energy Plan

Američka federalna vlada je 10. studenoga objavila Konačni izvještaj o utjecaju na okoliš plana, da se tijekom slijedećih 25 godina 10 milijuna akri (= četiri milijuna hektara = 40.000 km2) zemlje u federalnom vlasništvu u kalifornijskim pustinjama iskoristi za korištenje obnovljivih izvora energije. (Izvještaj kao pdf: http://drecp.org/finaldrecp/pdf_files/Executive_Summary_Ltr-to-Reader_Table-of-Contents_Glossary/02_Executive_Summary.pdf )

Ukupno se računa da bi se u 22 milijuna akri (8,8 milijuna hektara, 88.000 km2) kalifornijskih pustinja moglo instalirati 20.000 MW solarnih i vjetroelektrana.

Neće se, naravno, graditi bez ograničenja. Plan je uravnotežen s ciljevima zaštite prirode, zaštitom kulturnih spomenika i područja za rekreaciju.

[Vidi i prethodni članak, o gradu Las Vegasu, okruženom pustinjom. Ovdje smo više puta pisali o istraživanjima i razvoju korištenja pustinjskih područja za gradnju solarnih i vjetroelektrana. Projekt Desertec u Sjevernoj Africi i Arabiji, planovi u Indiji.]

28. studenoga 2015. (2015-11-54)

Las Vegas Moves Closer To 100% Renewable Energy Thanks To NV Energy Partnership

Svima poznati grad Las Vegas u državi Nevada na putu je da 100% svojih potreba za električnom energijom zadovoljava iz obnovljivih izvora energije. Okolna pustinja idealna je za gradnju solarnih elektrana, ne samo fotonaponskih, nego i solarnih termoelektrana, koje omogućavaju akumulaciju energije i raspoložive su kao i klasične termoelektrane.

O tome, kopipejstamo jednu vijest koju smo bili prenijeli 14. veljače 2014.

http://reneweconomy.com.au/2014/worlds-biggest-solar-tower-storage-plants-starts-commissioning-16544

Započelo je spajanje na mrežu solarne elektrane Crescent Dunes blizu grada Tonopah u Nevadi, snage 110 MW, najveće dosad izgrađene koncentracijske solarne elektrane (CSP) s tornjem, koja uključuje spremnik toplote s otopljenim solima. Zahvaljujući spremniku, može isporučivati struju u mrežu u blokovima, kao klasična termoelektrana, te će tijekom godine po instaliranom megavatu proizvoditi dvaput više električne energije nego solarne elektrane bez spremnika. Prema ugovoru, isporučivat će elektriku za Las Vegas između podneva i ponoći. Heliostatsko polje elektrane sadrži 10.000 velikih zrcala koje prate kretanje sunca i više od milijun kvadratnih metara stakla.

27. studenoga 2015. (2015-11-53)

Austria will phase out coal-fired power plants by 2025

Austrija je odlučila zatvoriti sve termoelektrane na ugljen do 2025. g. Time će smanjiti godišnju emisiju ugljičnog dioksida za 1,5 Mt. Radi se o ukupno 792 MW snage [nešto više od ukupne snage TE Plomin 2 i planirane TE Plomin C], a jedan blok od 386 MW već je zatvoren u travnju o.g..

Nastavit će se koristiti termoelektrane na prirodni plin, usklađeno s potrebama. Austrija ima 5,4 GW plinskih termoelektrana, koje se koriste malo (oko 1.200 sati godišnje) zbog niske cijene električne energije.

[Austrija proizvodi oko 60% elektrike u hidroelektranama, a 10% u drugim elektranama na obnovljive (kogeneracije na biomasu i bioplin, vjetroelektrane i nešto solarnih). TE na ugljen sad daju 10%.]

27. studenoga 2015. (2015-11-52)

Dobio sam poruku, pa lajkao straniicu i evo dijelim!

Javljam Vam se u ime 3.G razreda iz Srednje škole na otoku Krku. Trenutno se bavimo projektom čiji je cilj Energetski neovisan otok Krk do 2030. pa smo Vas htjeli zamoliti da nas podržite svojim lajkovima i savjetima, podjelite našu stranicu.

https://www.facebook.com/ponikve.gama.eko.otok.krk/

Želimo prenijeti vlastita saznanja i naučeno kroz period stvaranja materijala kao i potaknuti razvijanje ekološke svijesti među vršnjacima i ostalom populacijom.

27. studenoga 2015. (2015-11-51)

Britain investing in nuclear, will hold small modular nuclear reactor competition

Britansko Ministarstvo financija objavilo je 25. studenoga “Spending Review and Autumn Statement 2015” (https://www.gov.uk/government/topical-events/autumn-statement-and-spending-review-2015). Dokument prikazuje kako vlada namjerava utrošiti 4.000 milijardi funti u slijedećih pet godina.

Vlada će udvostrućiti ulaganja za energetska istraživanja. Najmanje 250 milijuna funti bit će investirano u nuklerarno istraživanje i razvoj (https://www.gov.uk/government/news/deccs-settlement-at-the-spending-review-2015). Britanija želi obnoviti položaj koji je imala 1960-ih i 1970-ih kao jedan od globalnih lidera u razvoju nuklearne energetike.

Fokus će biti na razvoju malih, modularnih nuklearnih reaktora. Javni natječaj za dobivanje državnih sredstava bit će raspisan početkom iduće godine.

Sada na istraživanju malih modularnih reaktora u svijetu rade američke kompanije NuScale Power, Westignouse i Babcock&Wilcox (Westinghouse je dio japanske Toshibe). Kina radi na konceptu Pebble Bed Modular Reactor (PBMR), na kojem je radila i Južna Afrika ali je projekt bio ukinut 2010. g..

Planira se da prva takva mala nuklearna elektrana bude sagrađena tijekom 2020-ih (http://www.telegraph.co.uk/finance/newsbysector/energy/12017695/UK-plans-small-modular-nuclear-reactor-in-2020s.html ).

Takve elektrane, s dijelovima koji se dovršavaju u tvornicama i montiraju na mjestu gradnje, trebale bi se graditi brže i biti jeftinije nego sadašnje, te u upotrebi biti fleksibilnije [što je važan zahtjev, s obzirom na aktualni i projecirani veliki rast proizvodnje u solarnim i vjetroelektranama].

Vlada UK je već prošlog mjeseca dala podršku Westingouseu za razvoj mNE od 225 MW(http://www.westinghousenuclear.com/About/News/View/Westinghouse-Proposes-Joint-SMR-Development-with-UK).

27. studenoga 2015. (2015-11-50)

Russia to help Cambodia build capacity for nuclear power

Rusija će pomoći Kambodži u razvoju korištenja nuklearne energije. To je jedan od sporazuma, sklopljenih prilikom posjeta ruskog predsjednika vlade Dimitrija Medvedeva Kambodži. [vidi: http://tass.ru/en/politics/838397 ] Prvo će se izgraditi istraživački reaktor i nuklearni istraživački centar, kao u ugovoru koji je Rusija nedavno sklopila s Bolivijom.

Ovo je prvi susret na vrhu Rusije i Kambodže. Posljednji takav posjet predstavnika SSSR-a bio je 1987.. [O odnosima SSSR-a, kasnije Rusije, i Kambodže, vidi: http://www.dw.com/en/with-cambodia-visit-russia-looks-southeast/a-18870632 )

Dogovorena je i pomoć Rusije u nadzoru financijskog sustava i suzbijanju “pranja novca”.

Kambodža jako ovisi o uvozu goriva i električne energije. Elektrika je među najskupljima u jugoistočnoj Aziji, na što se investitori često žale. Nadaju se privući tri milijarde USD stranih investicija za gradnju šest hidroelektrana do 2018..

[Dodatak na Reutersovu vijest: Kambodža je drastično energetski nerazvijena. Finalna potrošnja električne energije je oko tri milijarde kWh u zemlji s 15 milijuna stanovnika: tri i pol puta više stanovnika, a šest puta manja potrošnja nego u Hrvatskoj (http://www.iea.org/statistics/statisticssearch/report/?&country=CAMBODIA&product=Indicators). Od toga, više od pola uvozi. Čak i to je veliki napredak u odnosu na 1995. kad je bila 20 puta manja. Oko 70% stanovništva nema pristupa električnoj energiji (http://www.indexmundi.com/facts/cambodia#Environment). Ne postoji nacionalna električna mreža, nego 24 malih sustava. U gradnji je (2011) pet hidroelektrana, ukupnog kapaciteta 915 MW, koje grade Kinezi uz ivnesticiju od 1,6 milijardi USD(https://energypedia.info/wiki/Cambodia_Energy_Situation). Neki projekti hidroelektrana izazivaju lokalne otpore zbog negativnog utjecaja na ribarstvo i poljoprivredu. Vlada želi dovesti električnu energiju u svako selo do 2020., a da 70% domaćinstava ima električnu energiju do 2030.]

[Ukupna potrošnja primarne energije 370 kg ekvivalentne nafte po stanovniku godišnje, tj. oko 1/6 hrvatske. Glavni izvor energije je ogrijevno drvo. vidi i: http://www.opendevelopmentcambodia.net/briefing/the-cambodian-energy-sector/%5D

[Zanimljivo je da Reuterstova vijest bitne parametre ne spominje, nego samo interes investitora. Zemlja, koja po tom i drugim razvojnim indikatorima živi u bijedi, očito je daleko do mogućnosti gradnje nuklearne elektrane. Prioriteti u elektrifikaciji su elementarni. S druge strane, nuklearna energetika je ruska uzdanica, te nastoje sklopiti sve vrste ugovora s kim god je moguće u svijetu. Rusija pod Putinom, u svom nastojanju da proširi svoj tujecaj kao globalna sila, nastoji pojačati svoj utjecaju u Jugoistočnoj Aziji, protiv američkog i kineskog. A Kambodža je također poznata po korumpciji. Najveći strani investitor je Kina. Glavni izvorni sektor je tekstilna industrija, u kojoj radi 335.000 zaposlenih, od toga 91% žene. Drugi glavni izvor deviza je turizam.]

26. studenoga 2015. (2015-11-49)

Why so much will depend on where Africa builds its roads

Analiza ekonomskih i ekoloških koristi i šteta 33 predložena prometna koridora za gradnju pruga i cesta u Africi, ukupne duljine 53.000 kilometara. Podsaharska Afrika je desetljećima bila zarobljena u blokadi razvoja, ali sad se, usprkos velikim problemima u nekim državama, otvaraju značajne razvojne alternative. (Na blogu smo nedavno pisali o Keniji i Etiopiji: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/10/16/etiopija-i-kenija-na-pocetku-spektakularnog-elektroenergetskog-razvoja/ ) Treba na vrijeme zagledati moguće štetne učinke velikih razvojnih projekata.

26. studenoga 2015. (2015-11-48)

Koči li država razvoj obnovljivih izvora energije?

Dr.sc. Robert Pašičko, voditelj tima za niskougljični razvoj u UNDP Hrvatska (Program Ujedinjenih naroda za razvoj), piše u hrvatskom izdanju časopisa “Forbes” o žalosnoj situaciji u hrvatskoj energetici. Prenosimo neke citate, a preporučamo za čitanje cijeli tekst. (Rijetko se ovdje bavimo Hrvatskom, zbog depresivnosti teme: čak i kad se nešto pokrene, napravi se afera. Članak donosi pregled negativnosti, ali završni pasus ipak navodi neke pozitivne promjene.)

Nije problem samo u političarima, nego i u ekspertima. »Energetskim sektorom drmaju “old school” stručnjaci koji razvoj zasnivaju na postulatima iz prošlog stoljeća i prespavali su drastičnu promjenu tržišta (…)«

Država je 2009. godine Energetskom strategijom poslala signal, da do 2020. planira instalirati 1.200 MW vjetroelektrana. Tvrtke su uložile znatan novac, a onda je vlada iznenada srezala kvotu na 400 MW. Time je blokiran i razvoj domaće industrije.

»Nakon što je HUP procijenio da je još više od 200 milijuna kuna uloženo u vjetroelektrane koje praktički imaju sve dozvole – i nakon što su izbori zakucali na vrata – nedavno je granica od 400 MW podignuta na 743 MW za vjetroenegiju do 2020. godine.«

»Problem je i što smo u manje od četiri godine promijenili četiri osobe na mjestu pomoćnika ministra zaduženog za energetiku. Svaki puta je tu dužnost obavljao netko tko se po prvi puta ozbiljnije susreo s problematikom obnovljivih izvora energije (i općenito energetike).«

Godinama najavljivani Zakon o obnovljivim izvorima energije tek nedavno je prihvaćen, »što i ne znači mnogo budući da još nedostaju pravilnici za provedbu. Procjenjuje se da će za to trebati još dodatna godina ili više…«

“Nasanjkani” su i građani koji su ulagali u dokumentaciju za krovnu sunčanu elektranu; što se događalo, danas istražuje USKOK. Razvoj je praktično zaustavljen.

»Projekte s biomasom godinama je bilo nemoguće planirati i ugovoriti pouzdan dotok sirovine – jer se čekalo na biomasu između poništenih netransparentnih natječaja Hrvatskih šuma (dok se na kraju to nije riješilo na loš način, po principu tko prvi njemu djevojka).«

»Na žalost, HEP koji bi mogao biti glavni motor razvoja, umjesto da educira 500 vlastitih zaposlenika kao instalatere obnovljivih izvora energije, i sam postane predvodnik revolucije koja se već svugdje događa, uporno se opire promjenama. Osnovao je tvrtku kćer HEP Obnovljivi izvori energije u kojoj je osam godina radilo pet-deset ljudi i koja je instalirala ukupno – nula kilovata, te je neki dan zatvorena.«

Nasuprot tome, u svijetu svakog dana nove države, gradovi i regije najavljuju cilj da 100% potreba za energijom bude zadovoljeno iz obnovljivih izvora.

»Potezi Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji se može smatrati najsvjetlijom točkom zelene energetike u Hrvatskoj, pokazuju ipak da ima nade. Fond zadnjih godina radi ono za što je i zamišljen – aktivno potpomaže ulaganja u zelenoj energetici. Kako sad prvi puta ima na raspolaganju i sredstva iz EU fondova te sredstva od trgovine emisijskih jedinica, Fond je ozbiljan čimbenik razvoja. Tako i u suradnji s Ministarstvom graditeljstva koje, nakon početnog lutanja i loših poteza, ozbiljno ulazi u područje energetske obnove zgrada, gdje je na raspolaganju i 211 milijuna eura iz EU fondova do 2020.«

23. studenoga 2015. (2015-11-47)

Spačva u godinu dana zaposlila 200 radnika

Drvoprerađivačko poduzeće Spačva iz Vinkovaca, koja slijedeće godine slavi 60 godina postojanja, u zadnjih godinu dana zaposlilo je 200 novih radnika. Najavljuju i novi investicijski ciklus od 100 milijuna kuna.

»Spačva je među najvećim proizvođačima ekološki prihvatljivog energenta, peleta i briketa, ali najviše odlazi u izvoz jer u Hrvatskoj još nisu prepoznate vrijednosti ovih energenata«

»Vinkovačka gimnazija prelazi s lož ulja na pelete, tim više što Spačva kreditira izgradnju novih postrojenja i ložišta prilagođenih peletima koji se vraća kroz plaćanje isporučenih peleta.«

»Kada bi se u Vukovarsko-srijemskoj županiji peleti prihvatili kao gorivo moglo bi se otvoriti još 800 do tisuću radnih mjesta – od prikupljanja i prerade do distribucije.«

[U razvijenim zemljama Europe postoji tržište, jer su izgradili znatan broj manjih kogenerativnih postrojenja i toplana koja koriste biomasu. O tome se manje govori nego o vjetru i suncu – manje je, hm, seksi. 🙂 Njemačka ima instalirane snage termoelektrana na biomasu dvaput više nego što je ukupna instalirana snaga svih elektrana u Hrvatskoj, a proizvode godišnje blizu 50 milijardi kilovatsati – dva i pol puta više nego ukupno Hrvatska troši.]

22. studenoga 2015. (2015-11-46)

The Future of Driverless Vehicles (Roundtable)

Izvještaj s okruglog stola stručnjaka o situaciji i budučnosti automobila bez vozača. Ukratko: to je sigurna budučnosti, prije ili kasnije. (vidi članak na blogu od 6. lipnja 2014.: “Automobili bez vozača dostupni od 2024., obavezni od 2044.?”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/06/06/automobili-bez-vozaca-dostupni-od-2024-obavezni-2044-g/

21. studenoga 2015. (2015-11-45)

Iako se malo bavim Hrvatskom, jedan od razloga zašto stalno pišem o globalnoj ekologiji (osobito klimatske promjene) i energetskoj revoluciji, jest što bi ovoj temi trebala tema, koja je pozitivna/poticajna i globalna. (Hm, nisu li to dva razloga? unsure emotikon svejedno…)

Svjetski lideri o tome stalno govore, tema je značajnih sastanaka, bilateralnih (SAD i Kina, Brazil i Njemačka, Rusija i Egipat…) ili multilateralnih (G7, G20, Generalna skupština UN te naravno predstojeći Samit UN o klimi). Tu se zbivaju ne samo odgovori na krizu, nego vrlo uzbudljive i mnogobrojne promjene tehnologije, financijskih tokova, društvenih odnosa, svjetonazora. Ogroman novac sad ide u “zelene tehnologije”, globalni je pokret protiv investicija u fosilna goriva, i golem broj patenata se prijavljuje.

I sve je to povezano i s Četvrtom industrijskom revolucijom (pojam koji se koristi od 2011. i jedan je od sržnih u strategiji razvoja Njemačke).

https://mudroljublje.wordpress.com/2015/11/20/od-filozofije-informacije-do-cetvrte-industrijske-revolucije-mudroslovlje-i-mudroljublje/

A Hrvataska tu ima znatne neiskorištene resurse, prirodnih pa i ljudskih. Postaviti recimo zadatak da 2030. iz obnovljivih proizvodimo 80% električne energije uz maksimalni razvoj domaće pameti i domaće industrije i privlačenje stranog kapitala. Ne, uopće nije nešto spektakularno: u skladu su trendovima u EU, uzimajući u obzir da imamo natprosječnu bazu u hidroelektranama, nisku gustoću stanovništva (prostor je jedan od bitnih elemenata) i iznadprosječne potencijale šumske biomase (danas drvo izvozimo), vjetra i sunca.

(Zoran Oštrić)

20. studenoga 2015. (2015-11-44)

Od “filozofije informacije” do “četvrte industrijske revolucije”: mudroslovlje i mudroljublje

Novi članak na blogu.

SAŽETAK: Vojna vlada u Egiptu zasad je osigurala mir u zemlji i dobre odnose s velikim silama. Ima ambiciozne planove rasta i razvoja, između ostaloga u elektroenergetici. U manje od godinu i pol potpisani su veliki ugovori o gradnji nuklearnih, plinskih, solarnih i vjetroelektrana. Strategija slična nizu drugih siromašnih zemalja, dok su najrazvijenije usmjerene na transformaciju elektroenergetskog sustava.

18. studenoga 2015. (2015-11-43)

Govt to amend Atomic Energy Act to boost nuclear power sector

Indijska vlada donijela je odluku kojom olakšava svojim javnim poduzećima udruživanje radi gradnje nuklearnih elektrana.

[Indija ima 21 operativni reaktor, koji su uglavnom manje snage (ukupnoa snaga 5.302 MW; uglavnom tehnologija s teškom vodom, PHWR) i šest u gradnji (4.300 MW). Planiraju imati operativnih 14.600 MW do 2024.. http://www.world-nuclear.org/info/Country-Profiles/Countries-G-N/India/ Zbog razvoja nuklearnog oružja, nije poptisala Nuclear Non-Proliferation Treaty, pa je do 2009. bila isključena iz međunarodne trgovine tehnologijom nuklearnih elektrana i materijalima. Zbog nedostatka uran, poticali su razvoj torijskog nuklearnog ciklusa. Također razvijaju tehnologij su brzim neutronima. Nadaju se da će im to dati prednost na globalnom tržištu u razvoju budućih generacija nuklearnih reaktora.]

18. studenoga 2015. (2015-11-42)

Lazard: Levelized Cost of Energy Analysis 9.0

Još malo notorne propagande od strane poznatih zelenih fantasta – ovog puta, ametičke investicijske banke Lazard.

Upravo su objavili svoj deveti godišnji izvještaj “Levelized Cost of Energy Analysis 9.0”.

LCOE za sve oblike obnovljivih izvora energije nastavljaju padati. Usprkos naglom padu cijena prirodnoga plina [u SAD – u Europi je znatno skuplji], solarne i vjetro elektrane na razini distributivne ili prijenosne mreže su troškovno kompetitivne tradicionalnim tehnologijama, čak i bez subvencija.

Medijanska prosječna cijena proizvodnje elektriciteta iz fotonaponskih elektrana većeg kapaciteta opala je za 25% u odnosu na prethodnu godinu.

Za krovne sustave cijena nije kompetitivna, ponajviše zbog velikih troškova instalacije (a ne samih panela). Međutim, očekuje se da će troškovi bitno opasti slijedećih godina, zbog uvođenja učinkovitijih tehnologija instaliranja, nižih troškova kapitala i poboljšanog lanca opskrbe.

[Što je sve danas daleko bolje rješeno u Njemačkoj nego u SAD, pa su i troškovi instalacije manji. Treba imati na umu, osim niže cijene prirodnoga plina, da je električna energija za kućanstva u SAD jeftinija nego u Europi.]

Također su mjere poboljšanja energetske učinkovitosti troškovno vrlo povoljne.

Ove godine su prvi put objavili poseban izvještaj “Levelized Cost of Storage Analysis 1.0″ (https://www.lazard.com/perspective/levelized-cost-of-storage-analysis-10/” ). »Iako je tek u stadiju formiranja, industrija energetske pohrane (energy storage industry) izgleda da je na točki infleksije, uvelike kao što je bilo s industrijom obnovljive energije u vrijeme kad smo pisali svoju prvi studiju o LCOE prije osam godina«, rekao je Georg Bilicic, potpredsjednik i globalni čelnik Lazard’s Power, Energy & Infrastructure Group.

Očekuju dalji brzi pad cijena. Sustav kućnog sustava pohrane energije zajedno sa solarnim panelima, tako da se klijent može isključiti iz mreže, je još vrlo skup bez subvencija. Daljim padom cijena, kroz pet godina tehnologije pohrane mogu postati konkurentne za razne primjene, npr. mogu zamijeniti konvencionalne plinske elektrane za potrebe pokrivanja vrškova potrošnje u nekim područjima.

18. studenoga 2015. (2015-11-41)

Flexo-electric nanomaterial created

Danas sam prenio dvije vijesti o istraživanjima novih materijala. Pa evo, da malo kompletiramo uvid u to što se u tom području radi, još jedna. Nešto što zovu “flekso-električni nanomaterijal”. Uspijevaju postići da materijali, koji inače ne pokazuju piezoelektrični učinak, zadobiju to svojstvo.

Researchers have developed a ‘flexo-electric’ nanomaterial. The material has built-in mechanical tension that changes shape when you apply electrical voltage, or that generates electricity if you change its shape. The researchers also show that the thinner you make the material, the stronger this flexo-electric effect becomes. Researchers describe this as a completely new field of knowledge with some interesting applications. You could use the material to recharge a pacemaker inside the human body, for example, or to make highly sensitive sensors.

18. studenoga 2015. (2015-11-40)

Perpetual youth for batteries?: Neutrons explain aging process in lithium ion batteries

Danas se u električnim vozilima i za stacionarne baterije vezane uz električnu mrežu koriste gotovo isključivo litij-ionske baterije. One su relativno nov izum, prije svega 25 godina. Brojni istraživači u svijetu rade na mogućnostima njihovog poboljšanja. Ovdje je izvještaj o istraživanju problema starenja, tj. padanja kapaciteta s vremenom. Zašto se to događa, nije još dovoljno istraženo. Istraživači se nadaju da bi učinak mogli smanjiti u budućim dizajnima.

18. studenoga 2015. (2015-11-39)

Increased potential for perovskites as a material for solar cells

Jedna “čarobna tvar” u istraživanjima materijala za slijedeću generaciju solarnih ćelija (i koješta drugo) je “grafen”. Druga je “perovskit”. Svakih par dana ima nešto o tome.

Scientists at the Energy Department’s National Renewable Energy Laboratory (NREL) have demonstrated a way to significantly increase the efficiency of perovskite solar cells by reducing the amount of energy lost to heat.

A paper on the discovery, “Observation of a hot-phonon bottleneck in lead-iodide perovskites,” was published online this week in the journal Nature Photonics. The research also will appear in the January print edition of the journal.

18. studenoga 2015. (2015-11-38)

ENGIE allowed to restart Doel-3 and Tihange-2 reactors (Belgium)

Belgijska Federalna agencija za nuklearnu kontrolu dozvolila je ponovo puštanje u rad dva reaktora, zaustavljena zbog sumnje u sigurnost ožujka 2015.. O nuklearnoj energiji u Belgiji vidi na blogu članak iz rujna 2014.: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/09/03/sabotaza-u-belgijskoj-nuklearnoj-elektrani/ .

The Belgian Federal Agency for Nuclear Control (FANC) has allowed ENGIE’s subsidiary Electrabel to restart the 1,006 MW Doel-3 and 1,008 MW Tihange-2 nuclear power plants, that have been unavailable since 26 March 2014. The restart is scheduled on 15 December 2015.

The reactors, which had already been taken offline from June 2012 to June 2013, were idled in March 2014 due to cracks in the steel reactor casings.

The FANC concluded that the flaws detected in the reactor vessels are hydrogen flakes that are marginally subjected to mechanical stresses and have no negative impact on the reactor vessel’s structural integrity. Therefore, restarting the reactors would be totally safe.

16. studenoga 2015. (2015-11-37)

The Breakthrough Institute

Kad sam, prije 2-3 godine, proučavao djelatnosti Breakthrough Institute, smatrao dam da imaju intelektualni kredibilitet, iako se s nekim njihovim bitnim stavovima ne slažem.

Slažem se, da ima racionalnih argumenata u korist nuklearne energije, u kontekstu borbe protiv klimatskih promjena. Stvar je pak procjene odnos te korisnosti prema drugim problemima nuklearne energetike.

A s druge strane, čak i ako mislite da su nuklearke korisna stvar, ne znači da ih baš svatko nužno i mora graditi. Ako obnovljivi postaju jeftiniji, te sistem s 80% ili 100% obnovljivih pouzdan i realan, onda može i bez njih.

Međutim, ako su ranije i imali takvu intelektualnu dosljednost, danas zaključujem da se radi o pukoj propagandističkoj skupini, u koristi krupnoga kapitala. Njihov ekologizam nije jedna legitimna varijacija, nego je lažan.

Danas u njihovom elektronskom biltenu čitam:

– “A Voice for Nuclear at COP21” (OK, lobiraju za nuklearke, ništa novo)
– “Germany: Ecomodernism’s Latest Fan” (Njemačka ih boli…)
– “Squash Pots and Bad Bananas: The Cultural Myopia of American Food Activists” (Bijesan napad na protivnike GMO)
– “Seeds Of Good Anthropocenes” (To što ljudi drastično mijenjaju okoliš je baš super)
– “India—Re-Energized” (Indija mora odlučno ići putem tradicionalne industrijalizacije i ne obazirati se na “zapad” koji gnjavi sa spriječavanjem klimatskih promjena, niti pokušavati praviti “prečice” masovnim uvođenjem solarne energije i drutih post-karbonskih tehnologija.)
– “Breakthrough’s Jessica Lovering Speaks at White House Summit on Nuclear Energy” (Opet nuklearke. Neki dan smo objavili da je Obamima adminisracija znatno povećala državne poticaje. Inače, isti ljudi su jako ljuti na državne poticaje za obnovljive, jer je to jelte protiv “slobodnog tržišta”.)
– “How Fracking Killed Keystone (and is saving the climate)” (Još jedan slučaj u kojem, navodno, interes kapitalista za maksimiranjem profita dovodi do najboljih posljedica za okoliš, a zaštitari okoliša samo prave štetu.)

Sve skupa – jasno je o čemu se radi: zastupanje interesa krupnoga kapitala na profinjeniji način od “Tea Party” i Donalda Trumpa.

16. studenoga 2015. (2015-11-36)

Online access > Manufacturers and turbines > Koncar

Baza podataka “The Wind Power – Wind Energy Market Intelligence” uvrstila je u popis modela vjetroagregata, koje se nude na tržištu, novi “Končarov” model K104, nominalne snage 2500 kW, promjera lopatica 103,8 m. Turbina se uključuje pri brzini vjetra od 2,5 m/s, nominalna snaga postiže se pri 11,5 m/s, a maksimalna brzina vjetra pri kojoj može raditi je 25 m/s. Više o Končarevim vjetroagragatima: http://www.koncar-ket.hr/podrucja_djelovanja/obnovljivi_izvori/vjetroagregati

16. studenoga 2015. (2015-11-35)

Super environmentally friendly: the ‘fool’s gold battery’

Jedan od problema danas dominantnih litij-ionskih baterija je opasnost od nestašice litija, ako se počnu masovno koristiti u električnim vozilima, kućanstvima i mreži. Jedna od mogućih alternativa je baterija sastavljena od željeza, sumpora, natrija i magnezija, elemenata kojih ima obilno.

15. studenoga 2015. (2015-11-34)

Building with nature: Ecological design for next-generation cities

Američko ekološko društvo (The Ecological Society of America, ESA) obilježava sto godina postojanja. Njihov časopis “Frontiers in Ecology and the Environment”, broj za studeni, posvećen je malim i velikim inovacijama u suočavanju s klimatskim promjenama.

Proučavaju perspektive potencijalnog utjecaja ekološke znanosti na dizajniranje slijedeće generacije gradova i njihove infrastrukture. Upravljalje gradovima moglo bi se promijeniti više nego u prethodnih 7.000 godina.

15. studenoga 2015. (2015-11-33)

Energetska obnova zgrada u naprednijim je zemljama važno političko pitanje

Novi članak na blogu.

(…) Energetska obnova zgrada je tema od ogromnog značaja za energetske politike (policy), a time i bitna tema politike (politcs). Prva tema potrebnog energetskog zaokreta (Energiewende) jest smanjivanje potrošnje energije; a tek onda iz kojih izvora. U zgradarstvu su naročito golemi potencijali. (…)

Kod nas je to još u začetku. Ali nešto jest napravljeno. Postavljeno je i mrežno sjedište Energetska obnova zgrada, gdje je jednostavno objašnjeno o čemu se radi, koji programi poticaja postoje i koji su natječaji u tijeku (nekoliko, do 31. prosinca o.g.). Slijedeća vlada morala bi to puno žešće nastaviti. I to bi trebala biti jedna od tema, o kojima govori i predsjednik vlade. (…)

14. studenoga 2015. (2015-11-32)

Elektroenergetski sustav 100% na obnovljivima je dohvatljiva realnost

Novi članak na blogu. Što rade i što planiraju Njemačka i Austrija – lideri u razvoju svjetske energetike.

14. studenoga 2015. (2015-11-31)

China welcomes IMF backing to make yuan world reserve currency

Međunarodni monetarni fond prihvatit će kineski juan kao jednu od elitnih svjetskh valuta, koje služe kao rezerve, na osnovu koji se određuju “Specijalna prava vučenja” (SDR). Tako se juan pridružuje američkom dolaru, euru, funti i japanskom jenu.

China on Saturday welcomed backing from IMF experts that the yuan should be included in its reserve currencies, saying the move would strengthen the world’s financial system. Now the world’s second-largest economy, China asked last year for the yuan to be added to the elite basket of SDR currencies, but until recently it was considered too tightly controlled to qualify.

It now looks likely the yuan will be formally admitted to the IMF’s “special drawing rights” currency basket at the end of the month, which would mark a milestone in China’s efforts to become a global economic power.

IMF chief Christine Lagarde said the fund now deemed the yuan “meets the requirements to be a ‘freely usable’ currency” — a key hurdle to joining the yen, dollar, pound and euro as a leading unit in international trade.

The yuan hit headlines in August when China’s central bank devalued the currency and said it would use a more market-oriented system to calculate the point around which the currency can trade each day.

The move sent markets into a tailspin as investors took it as a sign of slowing growth in China, a key driver of the world economy, but the central bank on Saturday said such reforms had taken it closer to joining the SDR basket. (…)

14. studenoga 2015. (2015-11-30)

Egypt: Nuclear Power Agreement with Russia to be Expedited

Egipatski predsjednik Abdel Fatah El Sisi požuruje tehničke i pravne procedure za gradnju nuklearne elektrane u mjestu Dabaa, zapadno od Aleksandrije, na obali Mediterana.

Pripreme za gradnju započete su 2009, te prekinute nakog rušenja predsjednika Hosnija Mubaraka.

Konačni ugovor s ruskom državnom kompanijom Rosatom očekuje se krajem ove godine, a završetak gradnje 2022..

14. studenoga 2015. (2015-11-29)

German Company to Build Solar Power Plants in Iran, Mehr Says

[Mladim generacijama to izgleda kao znanstvena fantastika, ali nekad davno velike hrvatske tvrtke pojavljivale su se kao značajni igrač u ovakvim situacijama.]

U Teheranu je objavljeno da je s jednom njemačkom kompanijom, zasad neimenovanom, dogovorene gradnja nekoliko velikih solarnih elektrana u Iranu.

Na području Teherana bit će izgrađeno 1.250 MW, te još 500 MW na području tri grada u okolici. Gradnja će započeti početkom 2016., te prva elektrana biti priključena na mrežu već u svibnju.

Njemačka kompanija će pokriti sve troškove gradnje, u zamjenu za garantiranu cijenu otkupa električne energije, te jeftini zakup zemljišta na 20 godina.

Ovo je dio brojnih poslovnih dogovora, koji se posljednjih mjeseci sklapaju u Iranu. Ugovor o iranskom nuklearnom programu omogućit će ukidanje sankcija početkom iduće godine. Iran će znatno povećati izvoz nafte, a zauzvrat privlači brojne investitore.

U srpnju je njemačka kompanija Umweltcosult objavila da planira uložiti 300 milijuna eura u gradnju vjetroelektrana u Iranu.

Iran ima velike ambicije za smanjivanje ovisnosti od fosilnih goriva i zravoj vlastite industrije. U tijeku su pregovori s kineskim investitorima o gradnji tvornice solarnih panela.

O gradnji daljih solarnih i vjetroelektrana u toku su razgovori s više investitora iz Azije i Europe.

14. studenoga 2015. (2015-11-28)

G20 nations must switch big subsidies from fossil fuel to renewables-report

Zemlje iz grupe G20, usprkos apelima i načelnim obećsnjima (s njihovih godišnjih sastanaka 2009. i 2014.), i dalje intenzivno subvencioniraju fosilna goriva. Prema izvještaju Overseas Development Institute (ODI) i Oil Change Institute (OCI), objavljenom prekjučer, godišnji je iznos 452 milijardi dolara. To je četiri puta više od ukupnih svjetskih subvencija za obnovljive izvore energije, koji iznose 121 milijardu USD.

Ovaj iznos uključuje direktna plaćanja iz državnog proračuna u iznosu 78 milijardi USD, investicije kompanija u državnom vlasništvu 286 milijari te druge potpore 88 milijardi.

[Prije nekoliko dana prenijeli smo vijest o izvještaju “Climate Transparency” o trendovima emisija stakleničkih plinova i korištenja obnovljivih izvora energije u zemljama G20. Trendovi su ohrabrujući, ali još nedovoljni da bi rast prosječne globalne temperature ostao ispod 2°C. Ova vijest pokazuje drugu stranu medalje.]

U rujnu je OECD objavila izvještaj, u kojem objelodanjuje više od 800 programa trošenja novca i poreznih olakšica za fosilna goriva, koje provode vlade u 34 zemlje članice OECD plus šest država “izranjajućih ekonomija” iz grupe “izranjajućih ekonomija” (Brazil, Kina, Indija, Indonezija, Rusija i Južna Afrika). [Pet od tih šest čine grupu BRICS.]

Japan ima najviše izravnih državnih financiranja za proizvodnju fosilnih goriva nego druge zemlje G20. UK je znatno povećala porezne olakšice i potpore za korištenje nafte i plina u Sjevernom moru. Najviši je iznos subvencija u Rusiji, 23 milijarde USD, a u SAD je 20 milijardi USD godišnje.

Neočekivano, u Kini [koja danas proizvodi i troši gotovo polovicu ugljena u svijetu], direktne subvencije su samo tri milijarde USD godišnje 2013.-2014.. Međutim Kina ima najveće investicije u proizvodnju fosilnih goriva: 77 milijardi USD godišnje.

[Subvencije i drugi poticaji za obnovljive izvore znače ulaganja u novu industriju, koja je u fazi širenja. Državne potpore ubrzavaju širenje na tržištu, te se s vremenom smanjuju. Potpore zrelim industrijama, uključujući i nuklearnu energiju, bitno su drugačije.]

Investicije u nalaženje i eksploataciju novih nalazišta nastavljaju se, iako je Međunarodni panel o klimatskim promjenama (IPCC) prošle godine zaključio da tri četvrtine današnjih dokazanih rezervi nafte, plina i ugljena treba ostati ispod zemlje, da bi svijet imao šanse zadržati porast prosječne globalne temperature izspod 2°C.

Lideri zemalja G20 okupljaju se sutra i u ponedjeljak na godišnjem sastanku u Antaliji u Turskoj. Tu će se razgovarati i o predstojećem samitu UN o klimi, koji počinje 30. studenoga u Parizu.

13. studenoga 2015. (2015-11-27)

The combined power plant provides stable power from renewable energies

Odličan video o predviđenom elektroenergetskom sustavu (i također toplinskom) u Njemačkoj 2050.. Službeni njemački plan 2050. je 80% električne energije dobivati iz obnovljivih. Koliko će biti i kakvi će biti sustavih pohrane energije, još nije riješeno. Ima raznih mogućnosti; dapače, vrlo snažan presing na razvoj baterija u posljednje tri godine možda je prejak i nepostreban.

Edo Jerkić piše:

U Hrvatskoj još uvijek me mnogi, pa čak po načinu razmišljanja i napredni energetičari svako malo čudno gledaju kada kažem da 2050. proizvodnja iz bilo čega osim obnovljivih više neće biti izvediva – i to iz ekonomskih razloga – na tržištu ništa drugo više neće biti isplativo. Jer oni “znaju da sustav ne može funkcionirati bez barem 40% stabilnih elektrana”.

Tih 40% im svake godine kada pričam s njima pada. Krenulo je od 80%.

No gledaj čuda, postoje tamo neki čudni narodi kojima to uopće više nije upitno. Neki dan sam tako razgovarao sa njemačkim konzultantom koji se energetikom bavi gotovo 30 godina. Kaže on da će zbog tog razmišljanja velike energetske kompanije izumrijeti u sljedećih nekoliko desetljeća – u Njemačkoj se to već dešava iako to nije bio cilj.

Također mi priča kako su sva predviđanja o potrebama za balansiranjem obnovljivih bila pretjerana, te da je zapravo potrebno svega 10 do 15% sustava za pohranu energije ili koji mogu pružiti balansiranje na razini sustava kako bi se balansirao sustav baziran na jednakom omjeru solara i vjetra. Hello world.

Inače, g. konzultant mi je rekao da je 2050. jako pesimistična za 100% obnovljiv scenarij ako postoji ustrojeno tržište el.en.

Više informacija (na njemačkom i engleskom): http://www.kombikraftwerk.de/

13. studenoga 2015. (2015-11-26)

Stručno putovanje u organizacijie PO Zagreb – Gussing i Graz, Austrija

Hrvatska komora inženjera strojarstva, područni ured Zagreb, organizirala je 23.-24. listopada stručno putovanje u Güssing u Austriji. Gradić je poznat po intenzivnim aktivnostima u razvon obnovljivih izvora u sustavu komunalne energetike.

Kotar proizvodi energiju za grijanje, električne potrebe i motorna goriva iz lokalnih obnovljivih izvora (šumarstvo, poljoprivreda i Sunce). U nepuna dva desetljeća razvoja, model Novog Grada ostvario je izvrsne rezultate, preobrazivši nerazvijeni kraj u Europski centar za obnovljive energije, EEE Güssing, koji sufinancira Europska unija.

Austrijska savezna država Gradišće ima danas dvadesetak energana na šumsku i poljoprivrednu biomasu, te na sunčevu energiju, koje pokrivaju oko pola energetskih potreba iz obnovljivih izvora, ostvarujući prihode od prodaje energije u iznosu od 18 milijuna eura godišnje.

EEE Güssing u suradnji s Tehničkim sveučilištem Beč razvija naprednu tehnologiju rasplinjavanja biomase za proizvodnju električne i toplinske energije, te biogoriva druge generacije. U okviru EEE djeluje i Tehnološki centar Novi Grad, koji izrađuje programe i projekte energetske opskrbe na temelju obnovljivih izvora energije za lokalne zajednice u Austriji i inozemstvu.

23. listopada smo obišli Europski centar za obnovljive energije – EEE GÜSSING, te postrojenje za proizvodnju plina iz „silaže“ i postrojenje za proizvodnju benzina, kerozina, dizela i plina iz drvne biomase – sječke.

12. studenoga 2015. (2015-11-25)

White House Gets Behind Nuclear Power To Fight Climate Change

Administracija američkog predsjednika Obame najavljuje jačanje poticaja nuklearnoj industriji i istraživanjima. Jedan od razloga je borba protiv klimatskih promjena, a drugi razvoj nove generacije nuklearnih reaktora, koje bi se moglo prodavati i van SAD. Općenito, SAD žele održati svoje vodstvo u nuklearnoj energiji, koje ugrožavaju Rusija i Kina. »We have the largest, safest and the most effective nuclear program in the world.«

12. studenoga 2015. (2015-11-24)

WWF poručuje: I dalje treba oprezno s mediteranskom plavoperajnom tunom

Barcelona, 10. studenog 2015 – U susret današnjem otvaranju 24. redovite sjednice Međunarodne komisije za zaštitu atlantske tune (ICCAT), WWF poziva zemlje članice da zadrže oprez te poštuju preporuke znanstvenika za upravljanje kvotama istočno-atlantske i mediteranske tune. Nedostatak opreza ozbiljno bi mogao poremetiti trenutni trend oporavka tune. WWF predlaže maksimalnu kvotu od 19,296 tona za 2016. godinu i 23,155 tona za 2017., kako je i utvrđeno u sadašnjem planu za oporavak. WWF predlaže da se i dalje nastave ulagati napori u provedbi snažnih mjera u borbi protiv ilegalnog ulova tuna.

“Postoje mnogi znakovi oporavka istočno-atlanske i mediteranske tune. No, trebali bismo izbjegavati bilo kakav pre optimističan stav dok procjena stoka još nije završena “, kaže dr Gemma Quilez Badia, koordinatorica projekta za plavoperajnu tunu WWF Mediteranskog programa.

Propusti još postoje i na farmama za uzgoj tuna. Korištenje stereoskopskih kamera prilikom prebačaja plavoperajne tune u farme za uzgoj izvediva je tehnologija koja može pomoći u borbi protiv ilegalnog, neprijavljenog i nereguliranog (IUU ribolov) ribolova . Međutim, zemlje članice ICCAT-a koriste ??različite metode mjerenja, koje ne omogućavaju dovoljno dobar sustav izvještavanja. WWF traži zemlje članice ICCAT-a da usvoje standardiziranu metodologiju za uporabu stereoskopskih kamera.

Još jedan veliki problem je upravo kvaliteta raspoloživih podataka za procjenu stoka istočno atlantske i mediteranske tune. Do sada, većina korištenih podataka dolazi iz sektora ribarstva. Neophodno je uložiti veći napor u osiguravanje podataka koji dolaze iz ne ribarskog sektora. To bi trebalo rezultirati točnijim uvidom u stanje stoka tune. Sve do završetka sljedeće procjene stoka, WWF poziva zemlje članice ICCA-a da budu na oprezu i zadrže odluku da kvote ne prelaze granice koje su usvojene u trenutnom planu za oporavak.

Stok mediteranske sabljarke i dalje je u vrlo lošem stanju. WWF zahtjeva od ICCAT-a da donese ambiciozan plan za oporavak ove vrste koji je u skladu s ciljevima upravljanja ICCAT-a.

WWF također potiče zemlje članice ICCAT-a da ostvare i stvarni napredak na očuvanju morskih pasa, tako da se uspostavi dugoročni održivi plan upravljanja za još dvije vrste morskih pasa; morskog psa modrulja (Prionace glauca) i morskog psa kučka (Isurus oxyrinchus) u Atlantiku. WWF poziva na usvajanje hitnih mjera za oporavak velikooke tune (Tunus maccoyii) koja je prema znanstvenom odboru ICCAT-a prelovljena.

12. studenoga 2015. (2015-11-23)

Nuclearelectrica and CGN signed MoU on Cernavoda NPP projects (Romania)

Kinezi bi trebali graditi dva nuklearna reaktora u Rumunjskoj.

[Rumunjska ima dva operativna reaktora, Černavoda 1 i 2. Godine 1980. izabrali su kanadsku tehnologiju CANDU umesto sovjetske VVER. U gradnji su sudjelovale kompanije iz Kanade, Italije i SAD. Gradnja je tekla sporo i s prekidima. Gradnja prvog reaktora započela je 1980., a godine 1982. započela je gradnja jedinica 2-5. Černavoda 1 priključen je na mrežu 1996, a 2 tek 2007. Nastavak gradnje jedinica 3 i 4 počeo se pripremati 2002.. Prvi nacrt ugovora o investiciji bio je sastavljen s konzorcijem kompanija 2008., ali je to propalo. Jedinca 3 je završena 53%, a jedinica 4 30%. vidi: http://www.world-nuclear.org/info/Country-Profiles/Countries-O-S/Romania/%5D

The Romanian national nuclear company Nuclearelectrica has signed a Memorandum of Understanding on the development, construction, operation and decommissioning of units 3 and 4 of Cernavoda NPP with China Nuclear Power General Corporation (CGN). Both companies will create a joint-venture in which CGN will hold a 51% stake and Nuclearelectrica the remaining 49%.

The project Cernavoda Units 3 and 4 involve the construction of two more CANDU 6 reactors with an installed capacity of 700 MW each and a lifespan of 30 years extendable by another 25 years.

11. studenoga 2015. (2015-11-22)

Carbon emissions fall in 11 of G20 members, in turning point

Jučer ojavljeni izvještaj nedavno osnovane organizacije “Climate Transparency” pokazuje da emisije ugljičnog dioksida po stanovniku opadaju u 11 zemalja iz grupe G20. Korištenje obnovljive energije snažno raste u 15 zemalja.

Ovih 20 zemalja odgovorno je za oko tri četvrtine globalnih emisija stakleničkih plinova. Autori izvještaja smatraju da je dosegnuta ohrabrujuća točka preokreta u nastojanjima da se ekonomije dekarboniziraju.

Lideri G20, predvođeni SAD i Kinom, naći će se u Turskoj 15.-16. studenoga, u posljednjem dogovoru pred klimatski samit UN u Parizu 30. studenoga – 11. prosinca.

The report said the trend in per capita carbon emissions over the five years to 2012 was down in Australia, the United States, Canada, Japan, Germany, Britain, the European Union, South Africa, Italy, France and Mexico.

Per capita emissions were still rising in the most populous G20 nations, China and India. They were also up in Saudi Arabia, South Korea, Russia, Argentina, Turkey, Brazil and Indonesia.

Međutim, zemlje G20 trebaju još mnogo više učiniti. Prosječna emisija stakleničkih plinova u G20 je 11 tona ekvivalenta CO2 po pstanovniku godišnje. To treba smanjiti na najviše tri tone do 2050, da bi se globalno zagrijavanje držalo pod kontrolom. Sada predložene akcije još uvijek znače povećanje prosječne globalne temperature za više od ciljanih 2°C.

11. studenoga 2015. (2015-11-21)

Keystone’s death bolsters ‘keep carbon in the ground’ camp

For environmentalists dedicated to killing it, President Barack Obama’s rejection of the proposed Keystone XL pipeline unleashed a moment of euphoria. Activists celebrated with tequila shots at Sierra Club headquarters in San Francisco and in Lafayette Square across from the White House, site of the first anti-Keystone protests in 2011, when to most people it was just another pipeline.

But last Friday’s presidential “no” to the 1,200-mile (1931 km) pipeline out of Alberta’s oil sands may signal more than just a single, if remarkable, win for environmentalists. It stands to sharpen the fissure in the green movement between those who believe direct action can jar the world off its fossil fuel habit, and others who say only a collaborative approach that engages governments and corporations can deliver the large-scale solutions required to keep global temperatures in check.

11. studenoga 2015. (2015-11-20)

Large landowners key to slowing deforestation in Brazil

Brazil je postigao značajne uspjehe u suzbijanju defonestracije, ali upitno je hoće li se trend održati ili obrnuti. Mali vlasnici šuma sjeku u većem postotku, ali oni posjeduju ukupno znatno manje površine. Zato bi fokus politika ipak trebao biti na velikom posjednicima.

Brazil once had the world’s highest rate of deforestation. And while land is still being cleared at an alarming rate, the country has been successful in reducing its deforestation in recent decades. Continuing that trend will require continued government enforcement of regulations and the cooperation of landowners who control the fate of much of the the country’s remaining forests.

Peter Richards and Leah VanWey, two Brown researchers who have done previous research in Brazil, have published an analysis of property in Mato Grosso, Brazil’s third-largest state, to see if they could gain a better understanding of where those efforts should be focused. (…)

nearly two-thirds of remaining forests and carbon reserves are located on private properties, with the majority of those properties owned by large landowners.

Much of the government’s current efforts focus on reducing forest loss in areas controlled by small landholders, as it’s believed that those landholders clear a higher percentage of their land. (…)

“Many researchers have basically declared victory on deforestation among large farmers. Small farmers clear a larger percentage of their land, and large farmers have reduced their rates of clearing in the last decade. But when you look at a whole landscape like Mato Grosso, the large farmers own so much of the land that even lower rates of deforestation translate into big areas and many tons of carbon,” said VanWey, associate professor of sociology.

Richards and VanWey predict that Mato Grosso is entering a period of renewed high rates of deforestation because of several factors, including the increasing value of farmland, the growing size of the state’s cattle herd, the current dollar-real exchange rate, and the Brazilian government’s continued support of export-oriented commodity agriculture.

Brazil’s Plan for the Control of Deforestation in the Amazon III focuses on reducing deforestation in smallholder farms, given the success the government previously had in targeting owners of larger properties. But in looking at the results of their analysis, Richards and VanWey advocate for continued focus on larger properties. They argue that high rates of forest loss on small properties will likely have significantly lower impact carbon emissions than forest loss over a broader area.

Richards and VanWey suggest that the government implement both incentives for landowners to maintain their forest cover, like payments for ecosystem services, and bureaucratic and legal obstacles for those looking to clear their lands.

“In the future, Brazil will need to continue to work with its large landowners in the Amazon to preserve the state’s remaining forest cover,” said Richards, a National Science Foundation postdoctoral fellow. “In some sense, this will likely mean continued restrictions on what can be cleared or how land in the Amazon can be used.”

11. studenoga 2015. (2015-11-19)

Accidental discovery bubbles with promise for safer hydrogen storage

Koncepcija “vodikove ekonomije” pala je tijekom posljednjega desetljeća u drugi plan (članak iz ožujka o.g. o konroverzi: http://cleantechnica.com/2015/03/19/hydrogen-economy-boom-bust/ ). Fokus je sada na drugim metodama pohrane i prijenosa električne energije. Ipak, treba držati na oku što se događa u domeni istraživanja. (Imajući također na umu, da je od istraživanja, preko razvoja do primjene dug put. U svakoj ovakvoj vijesti iz znanosti ima i nešto marketinga. većina najava neće se ostvariti, ali dio koji hoće, vjerojatno će bitno promijeniti stvari.)

A surprise discovery may speed the transformation to hydrogen as a major fuel source in the future. Scientists discovered a biopolymer that was capturing and storing hydrogen. They have applied for a patent for the substance called Hydromer and are working on commercializing the polymer as coating material will allow for low maintenance costs and high durability for hydrogen storage.

11. studenoga 2015. (2015-11-18)

Indian government approves US$7bn power distributor reform programme

The Indian Cabinet has approved the Integrated Power Development Scheme, an ambitious debt-recast and reform package worth Rs 45,000 crore (US$6.85bn), aimed at reviving loss-making state power utilities, strengthening transmission and distribution systems, and including provisioning of solar panels, metering of distribution transformers, feeders and consumers in urban areas and IT enablement of the distribution sector.

Indian states will receive incentives, such as cheaper power or more coal if they adopt the Scheme and take over 75% of the debt of distribution companies (50% in the current fiscal year and 25% in the next); the utilities’ debts will not be included in the fiscal deficit of the states, which will issue bonds on the market. The debt not taking over by the state will be converted into loans or bonds.

The Indian government aims to reduce transmission and distribution (T&D) losses in the power sector from the current 22% (in 2014, distribution losses amounted to 18%, plus 4% of transmission losses) to 15% in 2019.

7. studenoga 2015. (2015-11-17)

Pametna električna mreža u domaćinstvu uz integraciju električnih vozila

Novi članak na blogu.

SAŽETAK: Potpuna elektroenergetska autonomija kućanstva nije poželjan cilj; za ekonomsko i ekološko optimiranje, umreženost će ostati nužna. Istraživači rade na razvoju sustava upravljanja, uz integraciju krovnih fotonapona, električnih vozila i toplinskih pumpi.

7. studenoga 2015. (2015-11-16)

Solar vehicle charging at home

Njemačka istraživačka korporacija Fraunhofer kreirala je sustav kućnog upravljanje energijom, koji integrira baterije električnih vozila u kućnu električnu mrežu. Sustav uključuje krovne fotonaponske panele. Podrazumijeva se da je kuća u cjelini dizajnirana prema standardima “pasivne kuće” (može uključiti i toplinsku pumpu).

Fraunhoferov tim dizajnirao je stanicu za brzo punjenje, snage 22 kW, te kućni sustav upravljanja energijom (home energy management system, HEMS), zasnovan na Javi. Malo računalo (embedded systems) prikuplja podatke različitih električnih brojila u kući, te prikazuje stanarima aktulne tokove električne energije i neto potrošnju ili proizvodnju. Sustav je testiran i razvijan tijekom dvije godine u pet domova u gradu Fellbachu

HEMS je povezan i s meteorološkim centrima, te predviđa promjene solarne intenzivnosti u slijedećih oko 20 sati. Prilagodljivi algoritam proračunava energetski bilans kuće za svakih četvrt sata.

Proizvodena električna energija iz fotonaponskog sustava prvo ide za kućanske potrebe, zatim za punjenje baterija električnog vozila, a višak šalje u javnu mrežu. Ukućani naravno mogu i manualno prilagođavati prioritete.

Sustav vodi računa i o cijeni elektrike koja se preuzima ili predaje javnoj mreži, te minimalizira troškove kućanstva. Takvi sustavi u svakom kućanstvu optimizirat će i upravljanje lokalnom javnom mrežom i minimalizirati emisije ugljičnoga dioksida.

Sustav nudi i dodatne module za daljinsko upravljanje kućanskim uređajima, integraciju toplinskih pumpi idr.. Također može uključiti i “car Sharing” varijantu (više domaćinstava dijeli vozila).

7. studenoga 2015. (2015-11-15)

Solarne elektrane većih snaga postale su potpuno komercijalne (da, i bez subvencija)

Novi članak na blogu.

SAŽETAK: Vijesti iz Čilea, Indije i Teksasa govore o velikom padu cijena solarnih elektrana. Na osobito povoljnim područjima one su postale najjeftiniji izvor električne energije, uz cijenu oko 6 eurocenta po kilovatsatu, bez subvencija. U Njemačkoj, gdje su prirodni uvjeti vrlo nepovoljni, cijena je oko 9 ct/kWh. Hrvatska obala i otoci su negdje u sredini. Investicijska banka Goldman Sachs planira trostruko povećati svoja ulaganja u čistu energiju.

7. studenoga 2015. (2015-11-14)

Solar energy costs continue to plunge across the world

Prekjučer smo objavili da je sunce najjeftiniji izvor električne energije u Čileu. U tekstu nismo bili sasvim jasni o čemu se radilo: bio je raspisan je tender za gradnju elektrana, bilo koje tehnologije; nijedna ponuda gradnje termoelektrana na ugljen nije mogla cijenom konkurirati solarnoj energiji.

A čak je i za ranije znatno skuplje koncentracijske solarne elektrane postignuta cijena od 9,7 c/kWh.

U ovom članku spominje se Čile, a zatim tender koji je bio ovih dana u Indiji. Američka kompanija SunEdison dobila je ugovor za gradnju 500 MW solarnih elektrana u državi Andhra Pradesh, uz otkupnu cijenu od 7,1 USc/kWh. To je također bilo jeftinije nego što se nudilo za gradnju termoelektrane na uvozni ugljen.

Na tom natječaju sudjelovalo je sa svojim ponudama niz drugih poznatih kompanija, koje su nudile cijene ne mnogo više.

U oba slučaja radi se o cijeni bez ikakvih subvencija. Jedino se garantira otkup sve proizvedene električne energije kroz određeni broj godina.

Nadalje, prošlog mjeseca je grad Austin Teksasu, SAD, sklopio ugovor za gradnju fotonaponske elektrane od 300 MW po cijeni od 4 USc/kWh. Na to ide savezna subvencija od 2 centa (production tax credit), dakle ukupna cijena je 6 USc/kWh, što je još uvijek jeftinije od elektrana na plin i ugljen.

Andhra Pradesh 500 MW Solar Tender Bidding Results

Ovdje je detaljni izvještaj o tenderu u Andhra Pradeshu. za ugovore o gradnji 500 MW vršne snage bilo je 30 ponuda, za projekte ukupne snage 5.500 MW. Najmanja ponuda bila je 5,21 Rs/kWh (od kompanije Trina), a najviše 6,01. Ugovore će dobiti Trina, First Solar i SunEdison.

7. studenoga 2015. (2015-11-13)

Renewable energy supply to double in major economies by 2030

Korištenje obnovljive energije u osam najvažnijih zemalja i regija svijeta svijeta udvostručit će se do 2030. g., prema nacionalnim klimatskim i energetskim planovima, objavljenim tijekom posljednjih 12 mjeseci. World Resources Institute (WRI) analizirao je planove osam od 10 najvećih emitera stakleničkih plinova: Brazil, Europska unija, Indija, Indonezija, Japan, Kina, Meksiko i SAD.

“Ističući nacionalne ciljeve za obnovljivu energiju, vlade šalju snažne signale tržištima i investitorima”, kaže Jennifer Morgan, direktor Klimatskog programa WRI

Kanada i Rusija nisu bile uključene u studiju jer još nisu objavile svoje ciljeve za razdoblje poslije 2020. g..

U okviru priprema za samit UN o klimi, koji počinje 30. studenoga u Parizu, svoje planove je Ujedinjenim narodima poslalo 150 zemalja.

Usprkos značajnom napretku, sadašnji planovi neće biti dovoljni da se rast prosječne globalne temperature na Zemlji ogranični na željenih 2°C.

7. studenoga 2015. (2015-11-12)

Construction starts at 1 GW Miraah solar CSP project (Oman)

Obično govorimo samo o solarnim termoelektranama. Ovdje je opisan veliki industrijski projekt koncentriranja solarne energije za dobivanje toplote u industrijske svrhe.

U Sultanatu Oman započela je gradnja divovske koncentracijske solarne toplane Miraah, snage 1.022 MW. Proizvodit će dnevno 6.000 tona pare, koja će se koristiti na obližnjem naftnom polju Amal. Cijena projekta je 600 milijuna USD.

Parabolična zrcala koncentrirat će sunćeve zrake na cijev kroz koji teče voda, stvarajući visokotlačnu paru, koja će se utiskivati u naftnu bušotinu i zagrijavati tešku naftu radi lakšeg crpljenja. (Dodatni podaci o projektu: http://www.greentechmedia.com/articles/read/GlassPoint-is-Building-the-Worlds-Largest-Solar-Project-in-an-Omani-Oilfie )

Najavljuju se novi projekti korištenja solarne energije za “Thermal enhanced oil recovery” (EOR). Sada se za te svrhe koriste velike količine prirodnoga plina. Za proizvodnju jednog barela teške nafte, potroši se četvrtina barela energije. Teška nafta čini 2/3 preostalih dokazanih svjetskih rezervi.

U Kaliforniji se za tu svrhu utroši 14% prirodnoga plina, a Kuvajt za tu svrhu koristi više nego za proizvodnju električne energije.

5. studenoga 2015. (2015-11-11)

SANADEROVA ELEKTRANA Koštala čak 240 milijuna eura, a proizvodit će samo gubitke, jedino je pitanje hoće li se oni mjeriti u desecima ili stotinama milijuna

Komentar Zoran Oštrić:

Koji petparački članak, bez imalo suvislosti kad se radi o energetskih projektima!

Cijela zemlja ludi već par godina oko gradnje jedne termoelektrane od 500 MW u Plominu, a ovdje je jedna građena i završena tri godine nakon roka, 320 MW, troškovi kakvi bili da bili radi se o prebijanju starih dugova pa dakle tu nema gubitka, a sad najednom medij skužavaju da nam to ne treba!

Pa da, točno je da od 1997. Hrvatsku uvozi puno struje, i koristi što je ona na europskom tržištu jeftina. A svatko tko prati tematiku (hm… OK, nas desetak… 😛 ), zna da je problem rečenice:

»elektranu koja je, temeljem svojih karakteristika, trenutačno gotovo nesposobna proizvoditi energiju po cijeni nižoj od one po kojoj se električna energija može kupiti na tržištu«

u tome, da DANAS NIJEDNA ELEKTRANA U EUROPI NE MOŽE PROIZVODITI ELEKTRIKU PO CIJENI NIŽOJ OD ONE NA EUROPSKOM TRŽIŠTU.

Je, zvuči kao paradoks, ali je tako. Naime, ugrubo (koliko sam ja kao upućeni laik skužio), na europskom se tržištu trguje viškovima, pa, ugrubo, cijena u međugraničnoj trgovini je prema marginalnim a ne prosječnim troškovima. Od toga Hrvatska ima koristi još od 1998..

Inače, elektrana kasni tri godine (trebala je biti završena početkom 2013.) i što se sve tu možda zasralo i mrknulo tijekom gradnje, ne ulazim.

5. studenoga 2015. (2015-11-10)

Chile: Solar cheaper than fossil fuels

[DISKLAJMER: Imajte u vidu da je izvor ove vijesti jedna poznata radikalna zelena grupa, koja nastupa pod imenom “Deutsche Bank”.]

Solarna energija je danas u Čileu najjeftiniji izvor električne energije. Na drugom mjestu je vjetar. Termoelektrane na fosilna goriva ne mogu im konkurirati na otvorenom tržištu.

Za tri nove fotonaponske elektrane, na posljednjem tenderu dogovorena je cijena električne energije između 65 i 68 USD/MWh. Za koncentracijsku solarnu elektranu sa skladištenjem energije cijena je 97 USD/MWh.

Za novu termoelektranu na ugljen, cijena je 85 USD/MWh.

Cijena gradnje fotonaponskih elektrane je oko 1 USD/W vršne snage.

5. studenoga 2015. (2015-11-9)

Goldman Sachs triples its clean energy target to $150b

Obnovljivi izvori se, kao što svi racionalni ljudi znaju, ne isplate; isto je sa štednm energije. Oni koji u njih ulažu, neminovno će propasti.

Žalosno je što neki u svijetu, evo npr. investicijska banka Goldman Sachs, toga nisu svjesni.

Cilj ove beznačajne banke je donedavno bio u “čistu energiju” uložiti 37 milijardi dolara. Sad su plan povećali na 150 milijardi ulaganja do 2025. g..

Ulagat će koristeći razne financijske mehanizme u korištenje energije sunca, vjetra, vode i biomase, zatim u energetsku učinkovitost, skladištenje energije (baterije), LED, električna vozila i prijenos energije.

Naravno, propast će. Sva sreća da u Hrvatskoj nema opasnosti da se neka vlada ili nedajboginjo kompanija bavi ovakvim glupostima!

5. studenoga 2015. (2015-11-8)

EU plans to tackle throw-away economy: document

Europski regulatori planiraju učiniti lakšim popravljanje ili ponovnu upotrebu bilo čega, od električnih aparata do zgrada. U predloženom dokumentu, kažu da uputstva za upotrebu trebaju objasniti kako “zakrpati”, a ne naprosto bacati stvari.

Europska komisija kaže da “strastveno vjeruje” u kretanje od ekonomije bacanja (throw-away economy) na cirkularnu, zasnovanu na više recikliranja i manje otpada.

5. studenoga 2015. (2015-11-7)

Renewables produce 1/3 demand in Germany as coal output declines

Prema procjeni Njemačkog saveza za energetiku i vodoprivredu (BDEW), proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora će tijekom ove godine iznositi 193 TWh (milijardi kilovatsati), što je povećanje od 20% u odnosu na prošlu godinu. (vidi: http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/renewables-could-cover-13-german-power-demand-2015_34838.html)

Udio obnovljivih u ukupnoj potrošnji električne energije, po toj procjeni, porast će s 28% na 33%.

U prvih deset mjeseci o.g. vjetroelektrane su proizvele 63 TWh, što je čak 47% više nego 2014.. [Najveći udio u rastu imaju nove pučinske VE, o čemu smo pisali ovdje i na blogu.] Solarne su u 10 mjeseci proizvele 35 TWh, koliko 2014. u svih 12 mjeseci.

U ukupnoj potrošnji energije, obnovljivi su u prvoj polovici o.g. činili 14,4%, a u prvoj polovici 2014. te 11,0%. Dio utjecaja je zbog tople zime, što je smanjilo potrošnju za grijanje.

Proizvodnja iz biomase (elektrika i toplota) je blizu maksimuma mogučnosti, s 5.000 MW instalirane električne snage, pa više ne raste (vidi: http://energytransition.de/2015/07/biomass-growth-is-over/)

iako je ove godine isključena još jedna nuklerna elektrana, opala je i proizvodnja u termoelektranama na ugljen.

5. studenoga 2015. (2015-11-6)

UK Reaches 10 GW Offshore Wind Capacity

Ujedinjeno kraljevstvo ima u pogonu 5 GW pučinskih vjetroelektrana. [Njihova godišnja proizvodnja veća je od hrvatske godišnje potrošnje.] S projektima koji su u gradnji ili planu, to će biti udvostručeno za 3-4 godine.

Prošlog tjedna, DONG Energy je ugovorila povećanje snage VE Walney za 660 MW, što će biti najveća pučinska VE u svijetu.

Gotovo istovremeno, Siemens je objavio dobivanje ugovora za isporuku 56 turbina snage 6 MW (ukupno 336 MW) za VE Galloper.

Vladino savjetodavno tijelo, Komitet za klimatske promjene (CCC), preporuča gradnju 1-2 GW pučinskih elektrana godišnje, tako da bi se 2030. g. dostiglo 30 GW. Procjenjuju, da će tijekom 2020-ih elektrika iz pučinskih VE postati jeftinija nego iz plinskih TE.

5. studenoga 2015. (2015-11-5)

Areva deal helps fuel Energoatom’s European progress

Ugovor o suradnji između ukrajinske državne kompanije Energoatom, koja upravlja s četiri nuklerne elektrane i 15 raktora (koji pokrivaju 60% potrošnje električne energije), i francuske nuklearne kompanije Areva, važna je u kontekstu geopolitičkih odnosa.

Ukrajina ima reaktore iz doba SSSR-a, te suradnjom s zapadnim kompanijama (iz SAD, Belgije, Francuske) i Europskom unijom (financiranje od EBRD) nastoji smanjiti ovisnost od Rusije za dobavu goriva, održavanje, poboljšanje sigurnosti i produljenje roka rada. U prosincu 2014. sklopili su ugovor s američkom kompanijom Westinghouse o “značajnom povećanju” isporuka nuklearog goriva do 2020. g.. Priprema također gradnju novih reaktora, koji bi zamijenili one koje treba isključiti.

Arevi poslovi ne idu dobro: gradnja tri reaktora tipa EPR u Finskoj, Kini i Francuskoj kasni, uz veliko prekoračenje troškova i sudske postupke. Kompanija se našla pred bankrotom, te je izgubila samostalnost i postala dio EdF (Francuske elektkroprivrede).

Nasuprot tome, Ruska nuklearna industrija je u znatnoj ekspanziji u svijetu.

2. studenoga 2015. (2015-11-4)

Treba biti pažljiv s izvorima…

Na Svemrežju se u posljednja 2-3 dana, na više mjesta, pojavio ovaj naslov – ovdje iz britanskog “Guardiana”:

“Argentina to generate 8% of energy from renewable sources by 2017” (http://www.theguardian.com/environment/2015/nov/02/argentina-to-generate-8-of-energy-from-renewable-sources-by-2017)

Vijest navodi, da je Zastupnički dom argentinskog Kongresa nakon mnogo diskusija donio zakon, po kojem već 2017. godine novi obnovljivi izvori (sunce, vjetar i male hidroelektrane) trebaju dati 8% električne energije. Tvrdi se da je 2014. to samo 1%.

Zvuči super, ali naprosto nevjerojatno, da bi se tako nešto, u zemlji velikoj kao Argentina, moglo provesti u dvije godine. Kad se viti tako nešto, treba provjeriti.

Malo surfanja pokazuje da je taj zakon zapravo bio donesen 2007..

http://www.lse.ac.uk/GranthamInstitute/law/law-26-190-regimen-for-the-national-promotion-for-the-production-and-use-of-renewable-sources-of-electric-energy/

»The Law declares the production of electricity from renewable energy sources a matter of national interest. It requires that within 10 years (2017), 8% of all electricity consumed nationally must be generated from renewable energy sources.«

U bazi podataka Svjetske banke, navodi se da je postotak obnovljivih izvora, osim velikih hidroelektrana, u proizvodnji električne energije godine 2012. bio 2,0% (to je posljednja godina za koju je naveden podatak).

U članku se navodi da Argentina 87% električne energije dobiva iz fosilnih goriva. Po Svjetskoj banci, to je 71,5% 2012. g.. Postotak je u rastu, tako da je navod o 87% posve netočan.

Možda je sad parlament razmatrao kako se provodi zakon, pa potvrdio željeni cilj i donio neke provedbene odluke. A netko je u prevođenju sa španjolskoj dodao netočne podatke, pa drugi to kopipejstaju.

2. studenoga 2015. (2015-11-3)

Georgia Power to testify about construction costs at nuclear plant expansion

Gradnja dva nova nuklerna reaktora u NE Vogtle u Đorđiji (SAD) započela je 2009. g.. Bio je to prvi ugovor o gradnji novih nuklearnih reaktora sklopljen u SAD u više od 30 godina.

Previđeni datum puštanja u pogon triput je odgađan, a troškovi su znatno porasli. Georgia Power i još dva elektroprivredna poduzeća, koji su vlasnici elektrane, optužuju za kašnjenje poskupljenje izvođača radova, kompaniju Stone & Webster, koja pak iznosi protuoptužbe. Nakon neuspješnog pokušaja mirenja, pokrenuli su uzajamne tužbe pred federalnim sudom.

Kompaniju Stone & Webster je 2013. godine kupila Chicago Bridge & Iron (CB&I), koja je i sama upala u probleme. Prošlog tjedna objavljeno je da je S&W kupio Westinghouse Electric, koji je i dizajner reaktora te snabdjeva gorivom postojeće reaktore.

U priopćenju za tisak tvrdi se da su problemi riješeni i optužbe povučene. Udruga za zaštitu potrošača Georgia Watch izražava sumnju, jer isto se tvrdilo i prije dvije godine.

Vlasnici elektrane platit će CB&I-u 900 milijuna dolara; CB&I tvrdi da će na tom poslu izgubiti čitavih milijardu dolara. Georgia Power pak želi, za povećane troškove, prikupiti dodatnih 350 milijuna dolara od svojih klijenata. Za povišenje cijena treba dozvolu Komisije za javne usluge (Public Service Commission), pred kojom u utorak započinje postupak.

Puštanje prvog reaktora u pogon prvobitno je bilo planirano za travanj 2016., a zadnja procjena je 2019.. Westinghouse je oslobođen plaćanja penala, za koje je bio tužen CB&I.

1. studenoga 2015. (2015-11-2)

Njemačke elektroprivrede lobiraju za produljenje rada nuklearnih elektrana

Novi članak na blogu.

SAŽETAK: Četiri njemačka velika elektroprivredna poduzeća nastoje smanjiti štete zbog odluke vlade o zatvaranju svih nuklearnih reaktora do 2022. g.. U pogonu je još osam od nekadašnjih 17 reaktora. U sporu su s vladom oko troškova.

1. studenoga 2015. (2015-11-1)

Explosion rocks nuclear power plant in Belgium

U subotu 31. listopada oko 11 sati navečer, kako izvještavaju belgijski mediji, dogodila se eksplozija i izbio je plamen u Nuklearnoj elektrani Doel, u sjevernoj Belgiji. Radi se o reaktoru Doel 1, najstarijem od četiri reaktora.

Kompanija Electrabel, koja upravlja elektranom, objavila je da je požar ubrzo ugašen i da nije bilo opasnosti za okoliš. Nije bilo goriva u reaktoru, jer se radi na konačnom isključivanju nakon isteka 40 godina rada. Isključen također treba biti i reaktor Doel-2.

Prošle godine bila je nesreća na postrojenju Doel-4, na nenuklearnom dijelu ali s velikom materijalnom štetom, zato jer je jedan ventil ostao nezatvoren. Sumnjalo se na najmernu sabotažu, ali izgledada nikad nisu objavljeni konačni rezultati istrage. (Vidi članak na blogu: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/09/03/sabotaza-u-belgijskoj-nuklearnoj-elektrani ).

Dva od sedam belgijskih reaktora, Doel-3 i Tihange-2, zatvorena su od ožujka 2014. zbog sumnji u pouzdanost čelične reaktorske posude. Doel-4 je pokrenut oko 4,5 mjeseci nakon gore navedene nesreće.

Svi belgijski reaktori trebaju biti zatvoreni do 2025., bez gradnje novih.