svibanj 2015

30. svibnja 2015. (2015-05-73)

US Companies Invest Millions in Ukraine Bioenergy Despite Turbulent Policy

U sjeni ruske agresije i građanskoga rata u Ukrajini, te velikih igara oko ruskoga prirodnoga plina, i druge teme vezane uz energetiku aktualne su u Ukrajini.

Kao i većina drugih zemalja Istočne Europe (vidi: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/02/11/poljska-i-madarska-europski-energetski-konzervativci/ ), ukrajinska vlada slijedi konzervativnu energetsku politiku, nesklonu obnovljivima.

Članak na poveznici govori o planiranom američkom ulaganju u termoelektrane na biomasu u Ukrajini.

Kompanija Briggs Capital planira uložiti 250 milijuna USD, za što bi dobila kredite uz nisku kamatnu stopu od agencija američke vlade, u gradnju 20 termoelektrana na biomasu (poljoprivredni otpaci), ukupne snage 500 MW.

Osnovana je ukrajinsko-američka Agro Valley Association. Ukrajinska vlada obećala je punu potporu. Planira se stvaranje 20 do 30.000 radnih mjesta u Ukrajini i u SAD.

Usprkos dosadašnjem nepovjerenju prema obnovljivima i lošim iskustvima investora, ukrajinska vlada je objavila da planira do 2020. g.. povećati udio obnovljivih u proizvodnji električne energije sa sadašnjih jedan posto na 11%, što znači gradnju kapaciteta od oko 6.500 MW.

Plan je razrađen na osnovu pravila Europske unije. Investicije u obnovljive i u povećanje učinkovitosti iznoslle bi oko 16 milijardi eura.

30. svibnja 2015. (2015-05-72)

Reality Check: Maybe Energy Storage Isn’t Ready for Prime Time

Diskusija o stanju, perspektivama i problemima industrije baterija (elektrokemijskih spremnika energije) u SAD.

[Na razvoju baterija i drugih spremnika energije danas se intenzivno radi u cijelom svijetu. Situacija u SAD svakako je drugačija nego u Njemačkoj, Japanu, Kini itd., pa se ne može jednostavno preslikavati. Puno puta smo prenosili vijesti o ovoj industriji na početku intenzivnog rasta, te da situacija podsjeća na onu s fotonaponskim sustavima prije 10 godina.]

[Svakako je važno upozorenja, da unatoč pažnji koju je dobila nedavna objava karizmatičkog E. Muska o novim “Teslinim” baterijama za kućanstva, to zapravo nije primarni fokus industrije. Samodovoljnost svakog kućanstva nije cilj – to bi bilo veliko rasipanje resursa. Glavne primjene, osim u električnim vozilima, bit će u mikromrežama i midi mrežama (današnja distributivna područja).]

30. svibnja 2015. (2015-05-71)

http://www.renewableenergyworld.com/articles/2015/05/wind-and-solar-account-for-100-percent-of-new-us-generating-capacity-in-april.html

Sve nove elektrane, koje su priključene na mrežu u SAD tijekom travnja, bile su vjetrene i solarne. (U statistici nisu uračunate krovne fotonaponske i druge mikro elektrane.)

Na mrežu su priključene dvije vjetroelektrane ukupne snage 511 MW i šest solarnih ukupne snage 50 MW.

U prva četiri mjeseca, obnovljive elektrane čine 84% novoga kapaciteta. Sagrađeno je 1.170 MW vjetrenih, 362 MW solarnih, 45 MW geotermalnih i 21 MW hidroelektrana. Od klasičnih, sagrađeno je pet jedinica plinskih TE, ukupne snage 302 MW.

Obnovljivi sad čine 17,05% instalirane električne snage u SAD (od toga 8,55% voda, 5,74% vjetar idr.), a u veljači su činili 13,4% proizvodnje (nije uračunata proizvodnja krovnih solara i drugih distribuiranih malih elektrana).

30. svibnja 2015. (2015-05-70)

Trees are source for high-capacity, soft batteries

Grupa istraživača iz Švedske i SAD objavljuje u časopisu “Nature Communications” rad o metodi proizvodnje materijala za baterije visokog kapaciteta iz drvne pulpe.

Iz drvnih vlakana dobiva se nanoceluloza, a iz nje spužvasti materijal (aerogel). Porozne trodimenzionalne strukture mogu omogućiti znatno veću gustoću pohranjene energije nego kod konvencionalnih baterija.

U procesu se prvo rastaču drvna vlakna. Nanoceluloza se izdvaja, smrzava i zatim suši tako da vlaga isparava bez prelaza u tekuće stanje. Zatim materijal prolazi kroz proces kojim se molekule stabiliziraju.

Rezultat je, kaže jedan od autora Mahiar M. Hamedi, porozni materijal (aerogel) koji je lagan i mekan, fleksibilan, a istovremeno i vrlo otporan.

Zatim se dodaje tanki premaz električnog vodiča. On ulazi u pore, te se u malom volumenu dobiva velika korisna površina. Hamedi to uspoređuje s ljudskim plućima, čija bi korisna površina, kad bi se raširila, prekrila nogometno igralište.

Tako se mogu dobiti baterije, primjerice za električne automobile, većeg kapaciteta.

30. svibnja 2015. (2015-05-69)

Protecting food, energy and livelihoods in Punjab

U indijskom Pendžabu, znanstvenici surađuju sa seljacima, zadrugama, korporacijama i vlastima, istražujući načine da se moderna tehnologija kombinira s poznatim poljoprivrednim tehnikama u optimiranju korištenja tla, vode i energije, te da se kroz državne politike stimulira korištenje novih metoda.

Jeftini, lokalno proizvedeni senzori vlage u tlu daju informaciju kad je optimalno vrijeme za obrađvanje zemlje i sjetvu. Tako se, prema testiranjima, štedi više od 20% vode i energije.

30. svibnja 2015. (2015-05-68)

Food or fuel? How about both?

Uzgoj biljaka za proizvodnju organskog goriva dolazi u sukob s uzgojem za hranu. Održive solucije mogu kombinirati oboje. Članak govori o istraživanju uzgoja soje i biljke Camelina sativa (podlanak, divlji lan) na istom zemljištu.

Iz podlanka se dobiva ulje koje može služiti kao gorivo (u drevno doba koristilo se u lampama) ali služi i u prehrani. Tek od kraja 1980-ih počela se ponovo uzgajati u SAD i u Europi. (vidi http://www.organica-vita.com/index.php/hr/ljekovito-bilje/57-podlanak-camelina-sativa i http://shop.omegalan.info/proizvodi/ulja/302 ).

Podlanak može izdržati oštru zimu na američkom Srednjem Zapadu. Sade ga krajem rujna, a žetva je u lipnju ili srpnju. Soja se sadi nakon žetve, ili prije, u travnju ili svibnju, među redovima podlanka. Time se na istom zemljištu koristi višak vlage u proljeće, a ranijom sjetvom se poboljšava i urod soje.

29. svibnja 2015. (2015-05-67)

France’s Ségolene Royal lambasts slow pace of climate talks

Ségolene Royal, francuska ministrica okoliša i predsjedavajuća predstojećeg skupa UN o klimatskim promjenama, kaže da je rad na prijedlogu teksta uguvora za konferenciju UN o klimi u prosincu prespor, zbog prekomplicirane procedure.

Zemlje u razvoju čekaju što će razvijene zemlje dogovoriti. [Nekoliko razvijenih zemalja želi minimalizirati postavljene ciljeve: Rusija, Kanada, Australija, Poljska. A prirodno je da ni među EU, SAD, Kinom, Indijom idr.. nema punog slaganja.]

Preliminarni dokument bio je prihvaćen u Peruu u prosincu prošle godine, te proširen u Ženevi u vljači.

Važno je ciljeve za razdbolje do 2030. postaviti tako, da se lako pojačaju za razdoblje iza toga, kad treba postići važne dalje redukcije emisija.

U ponedjeljak počinje dvotjedna konferencija u Bonnu, u kojoj se tekst treba skratiti i pojednostaviti. Još dva takva sastanka bit će održana prije konačnog skupa, koji počinje 30. studenoga u Parizu.

29. svibnja 2015. (2015-05-66)

Mega hybrid solar projects ready to take on baseload fossil fuels

Prije tri dana prenijeli smo vijest o gradnji dvije nove koncentracijske solarne elektrane (CSP) u Maroku. One su puno skuplje od fotonaponskih, ali grade se s ugrađenim spremnikom toplote s otopljenim solima, pa mogu isporučivati energiju 24 sata tjedno.

Tekst na poveznici donosi pregled o CSP i hibridnim (CSP/FN) projektima u svijetu.

Španjolska kompanija Abengola gradit će hibridnu solarnu elektranu Atacama 2 u Čileanskoj pustinji (Atacama 1 je već u gradnji). Snaga je 100 MW fotonaponske i 110 MW CSP, a cijena 1,2 milijarde USD.

Čile planira do kraja ove godine imati instalirano 770 MW fotonaponskih i 400 MW CSP. Skoro sve izgrađeno je u posljednje dvije godine.

Direktor saudijske kompanije ACWA, Paddy Padmanathan [očito Indijac], kaže da će ovakvi projekti učiniti solarnu energiju, na području Sredjeg Istoka i Sjeverne Afrike, direktno konkurentnom u osiguravanju temeljne snage – jednako pouzdane kao elektrane na ugljen ili plin, čistije i jeftinije.

Predviđa da će u slijedećih nekoliko godina cijena električne energije iz fotonaponskih elektrana pasti na oko 4 c/kWh, a CPS-a (solarni tornjevi sa skladištenjem) na oko 9 c/kWh.

29. svibnja 2015. (2015-05-65)

Russia postpones nuclear plants commissioning (6 – 8.4 GW)

Rusija je (ako ne računamo Kinu) danas jedina industrijski visokorazvijena država koja ima velik broj nuklearnih reaktora i snažnu nuklearnu industriju, te i dalje planira snažno oslanjanje na nuklearnu energiju. (U SAD i Francuskoj broj aktivnih reaktora pada, planirane reaktore u UK gradit će Francuzi.)

Ministarstvo ekonomskog razvoja Rusije odobrilo je zahtjev državne nuklearne kompanije Rosatom da se odgodi za jednu do dvije godine predviđeni završetak četiri reaktora u gradnji u Lenjingradu, Novorožnjecku i Smolensku, te odgodu za pet godina početka gradnje još dva reaktora u Smolensku.

29. svibnja 2015. (2015-05-64)

Innovative components pave way for cheaper wind energy

Europski istraživački konzorcij WINDTRUST proučava razne inovacije na komponentama vjetroagregata, da bi se poboljšale performanse.

Koordinator projekta Mauro Villanueva (također direktor tehnološkog razvoja španjolskog proizvođača vjetroagregata “Gamesa”, jednog od pet najvećih proizvođača u svijetu) kaže da postoje tri ključne komponente gdje su moguća značajna poboljšanja: lopatice rotora, elektronika koja usklađuje kvalitetu elektriciteta i regulator turbine.

Karbonska vlakna povećavaju trajnost lopatica i smanjuje težinu. Razvijaju se poboljšani kontrolni algoritmi da se reduciraju ekstremna i jalova opterećenja turbine. Poboljšava se elektronska topologija i kontrolni algoritmi.

28. svibnja 2015. (2015-05-63)

Kingdom built on oil foresees fossil fuel phase-out this century

Posve neočekivani saveznik za promotore snažnog oslanjanja na obnovljive izvore!

Ministar za naftu Saudijske Arabije Ali al-Naimi rekao je danas da bi SA mogla potpuno obustaviti korištenje fosilnih goriva do 2040. ili 2050. g..

Ne, izvor nije “News Bar” ili “Sprdex”, nego “Financial Times”.

Rekao je to na Konferenciji o biznisu i okolišu u Parizu, jednom od pripremnih događaja za skup UN o klimi u prosincu.

[Tekst nije sasvim jasan: izgleda vjerojatno da je mislio samo na proizvodnju električne energije.]

Kraljevina planira postati globalna velika snaga u solarnoj i vjetrenoj energetici.

Saudijska Arabija je danas veliki potrošač nafte. Dnevno troše deset milijuna barela, što je 25% proizvodnje. Vrlo brzo raste potrošnja električne energije, koja se proizvodi uvelike iz TE na naftu.

Izvještaj Citigroup iz 2012. projektirao je da bi uz današnji rast potrošnje do 2030. SA postala neto uvoznik nafte!

Cijena električne energije za stanovništvo je snažno subvencionirana i tako še, zbog socijalnih razloga, sigurno i ostati.

SA od 2010. radi na razvoju korištenja obnovljivih izvora i nuklearne energije. Čvrste odluke o tome još nisu donesene.

28. svibnja 2015. (2015-05-62)

Record power capacity addition at 22,566 MW in one year

Povodom prve godišnjice aktualne indijske vlade, ministar za ugljen i električnu energiju Piyush Goyal objavio je da je u posljednji 12 mjeseci na mrežu priključeno 22.566 MW novih električnih kapaciteta, te 22.100 kilometara novih vodova.

Kaže da transparentnost, suzbijanje korupcije i birokratizma pomaže viziji da svi Indijci imaju pouzdani pristup električnoj energiji.

Do 2022. predviđeno je izgraditi čak 100 GW solarnih elektrana (danas ima 3 GW) i 75 GW drugih obnovljivih.

Također planira znatno povećanje iskopa ugljena i gradnju pet velikih (ultra-mega, UMP) elektrana na ugljen, ukupne snage 20 GW.

28. svibnja 2015. (2015-05-61)

Global climate on verge of multi-decadal change

Rad objavljen u časopisu “Nature” bavi se vezom između morskih strujama u oceanima, varijacijama koje se događaju i utjecajem na klimatske prilike.

To je vrlo kompliciran odnos, kombinacija mnogo uzroka i posljedica. Nema dovoljno podataka i zaljučci nisu apsolutno pouzdani, ali se poboljšavaju.

Klimatski “deniers” pak, imaju lakši posao, jer naprosto tvrde da je svako istraživanje koje im ne odgovara laž, pa ne treba ulaziti u detalje.

Temperature u sjevernom Atlantiku mogle bi se smanjiti, što djelomično kompenzira globalno zagrijavanje, ali također dovodi do raznih negativnih posljedica.

Golfska struja (zapravo, “Atlantic meridonal overturning circulation “, AMOC) ima blagotvorni utjecaj na europsku atlansku obalu, zbog čega su ti krajevi znatno topliji i za čovjeka pogodniji nego u drugim dijelovima svijeta na tim zemljopisnim širinama (npr. Velika Britanija prema Labradoru).

Dotok slatke vode, zbog topljenja ledenjaka, mogao bi usporiti AMOC. Globalno zatopljenje moglo bi dovesti do regionalnog zahlađenja. Prema jednoj nedavnoj procjeni, vjerojatnost da se dogodi znatan utjecaj do 2100. g. je 10%, što je dovoljno da se ljudi u Velikoj Britaniji, Norveškoj idr. zabrinu.

28. svibnja 2015. (2015-05-60)

China’s nuclear power capacity to reach 30m kilowatts by year end

Kina danas ima u radu 23 nuklearna reaktora, kapaciteta 21,4 GW. U gradnji ili planu je 29 reaktora. Sju Juming (Xu Yuming), zamjenik direktora Kineske asocijacije za nuklearnu energiju, rekao je prošlog četvrtka da će aktivni kapacitet doseći 30 GW već do kraja ove godine.

Planiraju 2020. imati izgrađenih 58 GW, za što će biti potrebno godišnje instalirati 16,3 milijardi USD. [Kineski nuklearni planovi bili su usporeni i neki projekti otkazani nakon nesreće u Fukušimi 2011. g.. Zada nastoje nadoknaditi zaostatak za prethodnim planom.]

Očekuje se da će se potrošnja električne energije u Kini do 2030. godine udvostručiti, rekao je Sju. [Time bi, po stanovniku, dosegli nivo Europske unije.] Pojačani napori bit će usmjereni na čistu energiju, uklljučujući nuklearnu.

Prošlog je mjeseca Kina odobrila gradnju pilot-postrojenja koje koristi tehnologiju Hualong Jedan – domaće razvijen nuklearni generator treće generacije. Domaća tehnologija će pridonijeti razvoju industrije i stabilnom ekonomskom rastu, rekao je Xu.

[Trećoj generaciji pripadaju i reaktori tipa EPR, što je izvorno bila kratica za “European Pressurized Reactor”, a kasnije “Evolutionary Power Reactor”. Razvila ga je francuska “Areva”. U gradnji su po jedan takav reaktor u Finskoj i Francuskoj, te dva u Kini. Sva četiri, a pogotovo prva dva, uvelike kasne i povećani su troškovi. UK planira gradnju dva reaktora tipa EPR u NE Hinkley Poiint C. U taj posao uložili su i Kinezi, a neki analitičari su upozoravali, o čemu smo pisali, da je njihov glavni cilj dočepati se znanja o tehnologiji, koje im Areva ne želi otkriti. Bit će zanimljvo pratiti jesu li Kinezi uspjeli ne samo “ukrasti” tehnologiju, nego je možda i unaprijediti.]

28. svibnja 2015. (2015-05-59)

China’s coal production falls 6.1 pct

Nedavno (16. svibnja) objavili smo informaciju koju je objavio “Greenpeace Energydesk” da je potrošnja ugljena u Kini smanjena u prva četiri mjeseca ove godine. U utorak 26. svibnja dolazi i službena potvrda Nacionalne komisije za razvoj i reforme (NDRC).

Proizvodnja ugljena u prva četiri mjeseda opala je za 6,1% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kao rezultat utjecaja državnih politika čistog zraka i obnovljivih izvora na industriju.

Proizvodnja je iznosila 1,15 milijardi tona. [Kina proizvodi gotovo polovicu svog ugljena u svijetu.]

Uvoz ugljena je u istom periodu opao za čak 37,7% i iznosio je 69 milijuna tona.

Ugljen čini čak 66% potrošnje primarne energije u Kini, 35% više od svjetskog prosjeka. Državni je cilj udio ne-fosilne energije povećati na 15% do 2020. i 20% do 2030. g. [Povećanjem udjela obnovljivih i nuklearne energije. Također povećavaju udio prirodnoga plina.]

27. svibnja 2015. (2015-05-58)

Nuklearne novosti, te nešto o cijenama i propagandi

Novi članak na našem blogu. Nekoliko novosti o zbivanjinjima u vezi nuklearne energije u SAD, Japanu i Finskoj. Dodajemo jednu kratku usporedbu aktualnih odnosa cijena nuklearne i solarne energije, te komentar promotivne brošure Hrvatskog nuklearnog društva. (…)

Jedan od velikih problema nuklearne energije su nuklarci. Kad govore neistine (ili barem manipuliraju istinom, skrivajući bitne podatke), o stvarima koje i upućeni laik može provjeriti, kako im pokloniti povjerenje u poslovima koje može razumjeti samo ekspert, a potencijalna opasnost za milijune je ogromna? (…)

Ugovorena cijena za struju iz četiri solarne elektrane, čija je gradnja dogovorena u Jorganu, je između 6,1 i 8,7 američkih centi po kWh.

Garantirana otkupna cijena za novu nuklearnu elektranu Hinkley Point C (UK) je 14,5 US centi/kWh.

26. svibnja 2015. (2015-05-57)

ACWA Power closes financing for Noor II-III solar projects in Morocco

Saudijska grupa ACWA Power International zatvorila je financijsku konstrukciju za koncentracijske solarne elektrane (CSP) Noor II i Noor III u Maroku. Snaga elektrana je 200 MW i 150 MW, a ukupni troškovi gradnje preko dvije milijarde USD.

Po 20% troškova pokrivat će ACWA Power i Marokanska agencija za sunčevu energiju MASEN, a ostatak će financirati Afrička razvojna banka, Francuska razvojna agencija AFD, Svjetska Banka (i njen Clean Technology Fund), Europska komisija, Europska investicijska banka i njemačka javna razvojna banka KfW.

Prva faza projekta Noor, snage 160 MW, u gradnji je i treba biti završena ove godine. Druga i treća faza trebaju biti završene 2019. i 2020..

[Koncentracijske solarne elektrane u drugom su planu u odnosu na fotonaponske, kojima je cijena drastično pala. CSP su mnogo skuplje, ali imaju mogućnost skladištenja energije u toploti otopljenih soli. Zato se razmatraju budući sustavi bazirani na kombinaciji solarnih fotonaponskih, vjetroelektrana i koncentracijskih solarnih, koji bi mogli osigurati stabilnost bez klasičnih termoelektrana i nuklearnih. Zato tako široka suradnja.]

26. svibnja 2015. (2015-05-56)

Najbolji na maturi iz fizike i matematike dobiva 5.000 dolara

Riječ je o nagradi koja je uspostavljena financijskom donacijom hrvatskog znanstvenika Marina Soljačića, profesora na Massachusetts Institute of Technology (MIT).

O Marinu Soljačiću pisali smo ovdje 17. siječnja 2014.. Prijenos i komentiranje teksta s: http://www.theenergycollective.com/energyatmit/425491/making-wire-free-future

Na Nikolu Teslu i njegove neostvarene zamisli često se pozivaju razni čudaci, iznoseći neostvarive, nemoguće i mistične ideje (…) Iza ovoga, međutim, stoji tim istraživača iz slavnog Masachusetts Institute of Technology (MIT).

»More than a century ago, engineer and inventor Nikola Tesla proposed a global system of wireless transmission of electricity — or wireless power. But one key obstacle to realizing this ambitious vision has always been the inefficiency of transferring power over long distances.

Near the end of the last decade, however, a team of MIT researchers led by Professor of Physics Marin Soljacic took definitive steps toward more practical wireless charging. (…)«

Dva tjedna kasnije, “Jutarnji je objavio da je Sojačić dobio američku nagradu za mlade znanstvenike. (http://www.jutarnji.hr/veliko-priznanje-marin-soljacic-dobio-prestiznu-nagradu-za-najboljeg-mladog-znanstvenika/1209589/ )

Komentirali smo među inim:

(…) Mi 50 godina slijedimo filozofiju da je glupo riskirati s ulaganjima u istraživanja i razvoj, nego pametno čekamo da drugi razviju patent pa ga kupimo gotovog. I vidimo kako nam fino ide. 1980-ih se zabrinuto pričalo o našem zaostajanju u inovacijama, a danas više ni ne priča.

Ako je jedan od trojice dobitnika nagrade od 322 kandidata, onda valjda njegova istraživanja već sada imaju vrijednost, bez obzira na konačni tehnološki i komercijalni učinak. I imamo razloga biti ponosni da je jedan “naš” u svijetu stvorio ime, makar “mi” s tim nemamo ništa.

26. svibnja 2015. (2015-05-55)

Iran targets 1 bcm/d gas production by 2020

Nakon skidanja sankcija zbog nuklearnog programa, Iran planira udvostručiti proizvodnju prirodnoga plina na milijardu prostornih metara dnevno (365 milijardi godišnje) do kraja slijedećeg petogodišnjeg plana, 2020. g..

Očekuju privući strane i domaće investitore, osobito u eksploataciju ležišta u Južnoj Partiji, koja po porocjeni sadrže 8% svjetskih rezervi.

Iran ima najveće dokazane rezerrve prirodnoga plina na svijetu: 33,6 tisuća milijardi prostornih metara.

[Projektirani rast potrošnje povećao bi izvoz u puno većoj mjeri, jer Iran danas troši gotovo sav prirodni plin koii proizvede. (http://cbw.ge/home/iran-gas/ ) Iran je četvrti potrošač u svijetu (iza SAD, Rusije i Kine) i trenutno peti proizvođač (iza Rusije, SAD, Kanade i Katara). (http://www.iea.org/aboutus/faqs/gas/)%5D

[Projektirana proizvodnja je triput veća od one koju može ostvariti Norveška – vidi prethodnu vijest. To bi otvorilo mogućnost znatnog povećanja izvoza u EU, plinovodom preko Turske ili kao LNG.]

26. svibnja 2015. (2015-05-54)

Norway overtakes Russia as western Europe’s top gas supplier

U posljednjem kvartalu prošle i prvom kvartalu o.g. Norveška je pretekla Rusiju kao najveći snabdjevač Zapadne Europe prirodnim plinom. Norveški Gassco izvezao je u prva tri mjeseca 2015. u Zapadnu Europu 29,2 milijardi prostornih metara prirodnoga plina, a ruski Gazprom 20,3 milijarde.

Gazprom je ostao najvažniji snabdjevač istočnih članica Europske unije, te EU u cjelini, iako je postotak malo opao (s 43% na 42% 2014. g.). Ali i ukupni uvoz prirodnoga plina u EU opao je u odnosu na 2013., pa je pad uvoza iz Rusije 10%. Udio Norveške porastao je sa 34% na 38%.

Ovo je posljedica geostrateškog sukoba EU i Rusije zbog rata u Ukrajini, ali i smanjenja cijena za uvoz iz Norveške, koja nudi fleksibilnije mehanizme određivanja cijene, prateći pad cijena nafte.

Preko Ukrajine i dalje ide najveći dio ruskog izvoza prirodnoga plina u Europu.

Spor Rusije i Ukrajine oko cijena i dalje traje. Uz posredovanje EU, krajem ožujka je postignuti privremeni tromjesečni dogovor.

Ukrajina pak, uz pomoć zemalja Euoropske unije, razvija mogućnosti da se snabdjeva prirodnim plinom sa zapada, koristeći postojeće cjevovode za suprutni tok. Paradoks je da okolnim putem djelomice opet dobiva ruski plin, jeftinije nego da ga kupuje direktno od Gazproma.

[U tijeku je geostrateška igra oko gradnje novih plinovoda preko Crnog mora i Turske do Grčke, pa odatle jednim krakom na sjever preko Bugarske, Rumunjske i Mađarske, a drugim preko Albanije i Jadrana u Italiju. Preko Turske i Grčke, EU bi se također mogla snabdjevati prirodnim plinom iz Srednje Azije i Irana.]

26. svibnja 2015. (2015-05-53)

Klimatske promjene: šest mjeseci do skupa u Parizu

Novi tekst na našem blogu.

(…) Na kraju – kako u svemu tome stoji Hrvatska? Nikako. Nema nikakvih indicija da se hrvatska vlada, predsjednik vlade, glavna oporbena stranka ili bilo koja druga stranka osim ORaH-a na bilo koji način ovom temom bavi. Kao što smo gore napisali, svi se ponašaju, doslovce, kao da živimo na drugom planetu i sve ovo nas se uopće ne tiče. Klimatskim promjenama bavi se jedan nevažni odsjek jednog nevažnog odjela jednog ministarstva – daleko od onoga što hrvatski političari smatraju “ozbiljnom politikom”.

Hrvatska je ispunila svoje potpisane obaveze prema Kyoto protokolu (2008.-2012. g.) zahvaljujući padu ekonomskih aktivnosti od 2007.. Moguće je da će obaveze, koje je preuzela kao članica Europske unije, do 2020. g. također ispuniti, zbog izostanka ekonomskoga rasta, uvoza električne energije ali i nekih mjera koje ipak jesu postignute (vjetar i sunce su 2014. g. proizveli 913 milijuna kilovatsati električne energije i pokrili 5% potrošnje); uvjet za to jest, da planirane nove velike termoelektrane na ugljen (Plomin C) i plin (Osijek) ne budu dovršene 2020. godine.

Međutim, nakon toga tek slijede uistinu ozbiljni ciljevi, koje će EU sigurno zadati kao obavezne, do 2030. g.. U tom razdoblju najrazvijenije zemlje se obavezuju već na vrlo značajna smanjenja emisija i Hrvatska se više ne može vaditi na to da su naše emisije po stanovniku male. Mi, zaista, nismo baš važni svijetu, za razliku od Rusije ili Australije, pa i Poljske. ali trebali bismo biti važni sebi.

Kao što smo gore spomenuli, sad se radi i o ekonomiji. Mjere koje poduzimaju UN i najmoćnije zemlje svijeta bitno utječu na tokove kapitala. Za prljavce će biti sve teže i teže zarađivati.

26. svibnja 2015. (2015-05-52)

Japan Signature Activates World’s Green Climate Fund (25. svibnja 2015.)

“Zeleni klimatski fond” (GFC) osnovan je 2009. na skupu u Kopenhagenu, kao sredstvo pomoći zemljama u razvoju da smanjuju emisije i prilagođavaju se promjenama klime (polovica sredstava predviđena je za prvu, a polovica za drugu svrhu).

Do danas međutim nije počeo djelovati. Prikupljanje inicijalnih sredstava ide sporo. Dosad su 33 vlade obećale priložiti ukupno 10,1 milijardi USD. Obavezujuće ugovore za cijelu ili dio obećane svote potpisala je 21 država.

Prošloga petka, vlada Japana potpisala je ugovor za dosad najveći pojedinačni prilog od 1,5 milijardi USD. Time je prikupljeno ukupno 5,47 milijardi USD.

Prošlog prosinca, Japan je najavio da će financirati tri termoelektrane na ugljen u Indoneziji “pod zastavom” GFC. Objašnjavali su da će nove TE biti najviše tehnologije pa će se emisije smanjiti u odnosu na gradnju “prljavijih” tradicionalnih postrojenja. Ta logika nikoga nije impresionirala.

Nakon ove japanske uplate, prikupljena inicijalna sredstva dovoljna su da Fond do kraja godine počne dodjeljivati sredstva najugroženijim i najslabije razvijenim zemljama. Očekuje se da će dio kapitala u fond doći iz privatnoga sektora, jer će mjere koje poduzima smanjiti rizike za investitore.

25. svibnja 2015. (2015-05-51)

Pesticidi štete divljim pčelama!

Studija grupe istraživača sa sveučilišta Lund (Švedska), objavljena u časopisu Nature (http://www.nature.com/nature/journal/vaop/ncurrent/full/nature14420.html) potvrđuje sumnje da pomor divljih pčela izazivaju pesticidi neonikotinoidi, koji se koriste za tretiranje sjemena uljane repice da bi se zaštitila od zlatica. Europska unija je 2013. zakonski ogrnaičila koirštenje ovih pesticida.

Pokazalo se da je i pesticid kloatianidin neprimjeran. Thorsten Rahbek Pederse, voditelj istraživanja, kaže: »Moramo pronaći nove metode uzgoja, ako želimo nastaviti s rastom proljetnog uzgoja uljane repice u Švedskoj.«

Studija nije pronašla negativan utjecaj tih pesticida na rast kolonija pčela medarica.

25. svibnja 2015. (2015-05-50)

Kako klimatske promjene mogu utjecati na ljudsku civilizaciju?

Klimatske promjene bi mogle biti odgovorne za nagli kolaps civilizacije na rubu tibetanske visoravni oko 2000 godina prije nove ere. (Originalni rad: http://www.pnas.org/content/early/2015/04/14/1423708112.abstract?sid=b4d076d5-d1e4-4c68-bf1c-5cf21a8f960a )

Arheologinja Jade D’Alpoim Guedes sa Sveučilišta Washington i međunarodni tim istraživača otkrili su pojavu globalnog zahlađenja pri kraju holocena (razdoblje od 4000 godina u kojem je vladala topla klima). Zahlađenje je utjecalo na ljude s tibetanske visoravni jer je u takvim uvjetima bilo nemoguće uzgajati proso, njihov primarni izvor hrane. (…)

Također, rezultati pomažu objasniti uspjeh poljoprivrednika koji su uzgajali pšenicu i ječam u toj regiji, 300 godina nakon kolapsa civilizacije.

Za razliku od prosa, pšenica i ječam imaju toleranciju na niske temperature, što ih čini pogodnima za uzgoj u području istočnog Tibeta gdje prevladava hladna klima. (…)

Ironično, danas je ovo područje jedno od onih koje doživljavaju najbrže zatopljenje na planetu. Postoje neka područja u jugoistočnom dijelu visoravni gdje su temperature 6 °C više nego što su bile prije 200 godina.

Nagli porast temperature ugrožava uzgoj jakova i sorti biljaka kojima pogoduje hladnije vrijeme (…)

25. svibnja 2015. (2015-05-49)

US solar parity: It’s coming faster than we thought

Jedan od ključnih pokazatelja napretka ekonomičnosti krovnih fotonaponskih sustava je “mrežni paritet”: točka na kojoj proračunata cijena proizvodnje po kilovatsatu (LCOE), ne uračunavajući nikakve subvencije i potpore, postane manja od cijene koju kućanstva plaćaju lokalnoj Elektri za struju iz mreže.

U tome, naravno, postoje značajne varijacije među regijama, ovisno o klimatskim prilikama i o cijeni struje iz mreže. U SAD je struja jeftinija nego u većini europskih zemalja, a kao što smo nedavno pisali, ukupni troškovi gradnje FN sustava su dvaput veći nego u Njemačkoj.

Usprkos tome, mrežni paritet je danas postignut u šest metropolskih područja, u kojima živi 30 milijuna ljudi. U tim je područjima cijena instalacije FN sustava manja od 3,5 USD po vatu vršne snage. [U Njemačkoj je 2 USD/W.]

25. svibnja 2015. (2015-05-48)

Coal companies told to get used to wind and solar

U okviru intenzivnih priprema za klimatski samit UN u Parizu u prosincu o.g., održan je “Pariški poslovni samit o klimatskim promjenama”.

Tony Hayward, predsjednik rudarske kompanije Glencore, rekao je da »sunčeva energija nije odgovor na širokoj industrijskoj skali«.

Izvršni direktor kompanije SkyPower Kerry Adler odgovorio je: »Solarna je novi svijet; trebate se navići na to.«

Hayward je rekao da je jednostavno nemoguće ukloniti ugljen iz energetskog miksa, naročito u zemljama u rastu kao Indija, koje će trebati stabilni, pouzdani izvor struje da bi ostvarili potencijale svoje ekonomije.

Adler je ukazao na padajuće troškove spremnika energije, dokazujući da sunce i vjetar mogu »lako osigurati« veliku količinu jeftine i pouzdane električne energije i za zemlje kao Indija.

Rachel Kyte, klimatski savjetnik Svjetske banke, objavila je da se Kina nada uvesti nacionalni sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova slijedeće godine. To bi moglo potaknuti mnoge druge zemlje da učine isto. [Potrošnja ugljena u Kini je, kako smo pisali, od početka 2014. u padu.]

Prema izvještaju Međunarodne asocijacije za obnovljivu energiju (IRENA), industrija obnovljivih danas zapošljava 7,7 milijuna ljudi u svijetu, a od toga fotonaponski sustavi 2,5 milijuna.

25. svibnja 2015. (2015-05-47)

DONG Energy reaches 3 GW offshore wind milestone (Denmark)

Danska grupa DONG Energy dostigla je 3.000 MG instaliranog kapaciteta pučinskih (off-shore) vjetroelektrana, instalirajući 76. turbinu na vjetroparku Riffground 1 u Njemačkoj.

DONG Energy je pionir u razvoju pučinskih elektrana [kao danski Vestas kopnenih]. Pri park od 5 MW izgradili su 1991. na otoku Lilland. Prva dva velika parka, od 160 i 166 MW, sagradili su 2002. i 2003.. U tijeku je gradnja pet pučinskih vjetrofarmi (dvije u UK i tri u Njemačkoj).

Dok su kopnene (on-shore) vjetroelektrane postigle punu komercijalnost, pučinske (off-shore) su još uvijek u razvoju (na početku faze industrijskog širenja, deployment) i cijene su visoke.

Međutim, zemlje oko Sjevernog i Baltičkog mora posvećuju im veliku pažnju, jer su tu osobito veliki kapaciteti za buduću “North Sea Offshore Grid” koja bi povezivala deset zemalja.

Najviše je sagrađeno na području UK, dok gradnja u Njemačkoj kasni 2-3 godine u odnosu na ranije planove zbog kašnjenja gradnje visokonaponskih istosmjernih dalekovoda (HVDC) koji će prenositi proizvedenu električnu energiju prema glavnim potrošačima na jugu.

24. svibnja 2015. (2015-05-46)

Post-2015: Leading by example and supporting the process

Kao predsjedavajuća skupine najmoćnijih zemalja svijeta G-7, u godini kad se Ujedinjeni narodi pripremaju za prihvaćanje “post-milenijskih” ciljeva razvoja na općoj skupštini UN u rujnu o.g., Njemačka stavlja naglasak na “resursnu učinkovitost”: napor da se iz prirodnih resursa dobije maksimum, minimalizira materijalni otpad i koriste obnovljivi izvori energije.

[U načelima Europske unije to se naziva “cirkularna ekonomija”, a taj je pristup među prvima Njemačka unijela u svoje zakonodavstvo 1990-ih, u doba kad je sadašnja kancelarka bila ministrica okoliša. “Kreislaufwirtschaftsgesetz” = Zakon o ekonomiji kružnog toka, prihvaćen 1994, http://de.wikipedia.org/wiki/Kreislaufwirtschaftsgesetz%5D

[U ovih 15 godina, koliko je prošlo do prihvaćanja “Milenijskih ciljeva” UN, postignut je napredak u sukobu između ciljeva rasta, potrebnog siromašnima, i ekološke održivosti. Ekologija i ekonomija nisu više suprotnost, kad se na ekologiji može dobro zaraditi. A također, ipak, i u suzbijanju neoliberalne dogme da je “slobodno tržište” uvijek bolje od državne ili nad-državne regulacije. Ono što fukcionira, u 100% slučajeva, je umješna kombinacija ekologije, sociologije i ekonomije.]

»In 2015, the year in which Germany holds the G7 Presidency, new, universally applicable sustainable development goals will be formulated. The Millennium Development Goals (MDGs) that were agreed in 2000 will soon expire. The post-2015 development agenda – the new roadmap for sustainable development – seeks to strike a balance between economic progress, social equity and ecological reason. (…)«

Tu je i ona stvar koju nazivamo “participativna demokracija”.

»The German government sets great store by the participation forums that have been established, including the Dialogue Forum on the Post-2015 Agenda. The BMZ’s Charter for the Future (www.zukunftscharta.de) has also launched an important dialogue with all social stakeholders. The goals that have been set can only be achieved within a new global partnership, in a spirit of mutual respect, on the basis of common values and if all the relevant stakeholders work together.«

24. svibnja 2015. (2015-05-45)

Political will for climate action is greater than ever

“Petersberg Climate Dialogue” je ime za seriju godišnjih sastanaka ministara okoliša, koji se održavaju u proljeće, između dva redovna godišnja sastanka UN-a o klimatskim promjenama (Konferencija stranaka Okvirne konvencije UN o klimatskim promjenama, UNFCCC COP), koji se održavaju u prosincu. Prvi sastanak bio je održan u svibnju 2010. na inicijativu nejmačke kancelarke Angele Merkel u svibnju 2010., nakon razočaravajućeg ishoda COP15 u Copenhagenu prethodne godine.

Ovogodišnji, šesti “Petersberg Climate Dialogue” održan je u Berlinu 17.-19. svibnja, u njemačko-francuskoj organizaciji. Gore je kratak izvještaj na mrežnom sjedištu njemačkog Saveznog ministarstva okoliša.

Političkom značaju skupa znatno pridonosi zajednička izjava, koju su po završetku skupa potpisali predsjednica njemačke vlade Angela Merkel i francuski predsjednik François Hollande. U tom priopćenu ističu da je Francuska predsjedavajuća COP21, a Njemačka aktualna predsjedavajuća skupine G7. (http://www.diplomatie.gouv.fr/en/french-foreign-policy-1/climate-7436/events-7880/article/petersberg-dialogue-call-for )

U Parizu u prosincu o.g. (COP 21) očekuju se konkretni dogovori oko zajedničkih ciljeva čovječanstva. SAD i Kina, koje su prije šest godina opstruirale dogovor, sad ga potiču. Možemo se nadati da će protivljenje nekoliko važnih zemalja (Rusija, Australija, Kanada…), srednje važnih (Poljska) i nevažnih (Hrvatska – koje se to ne tiče, jer je na drugom planetu) biti potisnuto.

24. svibnja 2015. (2015-05-44)

Hrvatska elektroenergetika: i dalje presing HEP-a i građevinskog lobija

Novi tekst na blogu.

(…) Prvi dio članka nažalost pokazuje površnost i jednostranost, uobičajenu u pisanju o energetici u Hrvatskoj. Isto kao prije 30 godina, kad su počele ozbiljnije diskusije o energetskim strategijama. (…)

Ukupna proizvodnja termoelektrana u Hrvatskoj tijekom 2014. bila je smiješnom mala: 2,9 milijardi kilovasati. Toliko bi, ako bi bilo potrebno, mmogla proizvesti samo sadašnja termoelektrana Sisak (420 MW). A ona, kao i TE Rijeka, uopće nije ni radila! (…)

Međutim, uz dovršenje bloka TE Sisak C, revitalizaciju hidroelektana koja je u tijeku i poneko manje postrojenje, današnja potrošnja električne enrgije, ili malo povećana, može se pokriti. (…)

“Strategija energetskog razvoja Hrvatske” iz 2009. predviđala je takav rast, da bismo 2020. postigli potrošnju 28 milijardi kilovatsati. Time bismo, u potrošnji po stanovniku (pretpostavivši da ne gradimo za izvoz – s obzirom na gore spomenuto o cijenama, to se nikako ne isplati), pretekli Njemačku i većinu europskih zemalja (a one sustavno rade na tome da smanje potrošnju, mjerama racionalizacije). (…)

23. svibnja 2015. (2015-05-43)

Solar twice as expensive in US as in Germany

Autor (Craig Morris) već je prije 2-3 godine pisao o tome da je instalacija krovnih fotonaponskih sustava u SAD znatno skuplja nego u Njemačkoj. Cijene padaju, ali razlika je ostala otprilike ista. Ukupna cijena (sva oprema i gradnja) u Njemačkoj je oko dva dolara po kilovatu vršne snage, a u SAD – četiri dolara!

Zašto? U dvije riječi: državna birokracija. Apsurdni propisi »making a residential PV array as complicated as an infrastructure project – whereas solar rooftops in Germany are as uncomplicated for homeowners as any other roof work on your own home«.

[Glede toga, međutim, Ameri su za hrvatsku državu još uvijek amateri.]

23. svibnja 2015. (2015-05-42)

Energy industry eyes 100-year life cycle for nuclear plants

Neki nuklearni reaktori u svijetu imaju dozvolu rada 40 godina. Nekima je, pogotovo u sad, dozvola produljena do 60 godina rada. Sad ljudi iz nuklearne industrije razmišljaju o mogućnosti da reaktor radi čak 100 godina.

23. svibnja 2015. (2015-05-41)

Take advantage of winds of change: PM to Chinese investors

Predsjednik vlade Indije Naredra Modi, u nizu svojih intenzivnih kontakata sa svjetskim liderima, posjetio je Šangaj. Tom prilikom organiziran je Indijsko-kineski poslovni forum.

Sklopljeni su ugovori i memorandumi o razumijevanju vrijedni 22 milijarde USD. Kineske kompanije su zainteresirane za investicije u Indiju i doprinos inicijativi “Make in India”.

Jedna od ključnih stavki su obnovljivi izvori energije, a važan je i razvoj elektroenergetske infrastrukture. Također klasične elektrane, proizvodnja čelika, razvoj malog i srednjeg poduzetništva; kao i film i zabava (u kojima je Indija jača). (Popis sklopljenih poslova: http://eqmaglive.com/EQ-ARTICLE-33050-Business-MoU–Agreements-signed-at-India–Ch.html#.VWA0K_CLXuc )

Govoreći sudionicima skupa, nakon zatvorenog sastanka s predstavnicima 22 velike kineske tvrtke, Modi je danas (subota) poručio neka iskoriste “vjetrove promjene” u Indiji, s mnogo transparentnijim, pristupačnijim i stabilnijim regulatornim režimom za poslovanje.

Modi je rekao da je “harmonično partnerstvo” dvije najveće ekonomije Azije ključno za ekonomski razvoj i “političku stabilnost” kontinenta. »Vi ste “tvornica svijeta”, dok smo mi “pozadinski ured” [back office] svijeta. Vi ste se usmjerili na proizvodnju stvari, dok se Indija fokusirala na software i usluge.«

22. svibnja 2015. (2015-05-40)

Italy grants construction permit to Trans Adriatic Pipeline (TAP)

Talijansko ministarstvo za ekonomski razvoj dalo je dozvolu za gradnju Trans-jadranskog plinovoda (TAP). Početak gradnje očekuje se iduće godine, a završetak 2020..

TAP će prenositi oko 10 milijardi prostornim metara godišnje prirodnoga plina, crpljenog na poljima Shah Deniz u Azerbajdžanu, preko Grčke i Albanije. Priključit će se na planirani Trans-anatolijski plinovod (TANAP) na granici Grčke i Turske.

Glavni problem za projekt bio je lokalni otporu u turističkoj regiji Apulija, gdje plinovod izlazi na obalu. Konzorcij koji vodi projekt obećava da će o informirati lokalne zajednice o svim radovima i uvažavati njihove potrebe.

Europski povjerenik Miguel Arias Canete tweetao je jučer: »Italy gives final go ahead for TAP pipeline. It will contribute to energy diversification in Europe«

Diverzifikacija izvora prirodnoga plina važna je za Europsku uniju zbog smanjivanja ovisnosti o uvozu iz Rusije.

21. svibnja 2015. (2015-05-39)

First Anniversary of The Balkan Floods Highlights Renewable Energy Market Opportunities

Članak na mrežnom sjedištu “Renewable Energy World” povezuje godišnjicu velikih poplava na Zapadnom Balkanu s izgledima obnovljivih izvora. (Vidi članak na blogu od 13. veljače 2014.: “Hoće li Zapadni Balkan biti izvoznik čiste električne energije?”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/02/13/hoce-li-zapadni-balkan-biti-izvoznik-ciste-elektricne-energije/ .)

Hrvatska je jedina od tri zemlje koja je članica EU i zato ima obaveze za razvoj obnovljivih. Poticaji su međutim vladinom politikom zaustavljeni i Hrvatski operater tržišta energije (HROTE) ne samo da ne sklapa nove ugovore za feed-in tarifu, nego ne izdaje ni licence za nove solarne elektrane. Neki smatraju da je vlada bila iznenađena uspješnim razvojem obnovljivih posljednjih godina te svjesno odlučila to zaustaviti.

Srbija, donošenjem novog zakona o energetici krajem 2014, ide u suprotnom smjeru.

Bosna i Hercegovina… Eh, radije to preskočimo.

21. svibnja 2015. (2015-05-38)

American energy use up slightly, carbon emissions almost unchanged

Ukupna primarna potrošnja energije u SAD prošle je godine porasla za 1% u odnosu na 2013., objavio je Lawrence Livermore National Laboratory (znanstvena institucija unutar Ministarstva energetike). Od toga je 38% upotrebljeno za proizvodnju električne energije(dijagram energetskog toka: https://flowcharts.llnl.gov/ ).

Emisije ugljičnog dioksida porasle su na 0,4%.

Opalo je korištenje ugljena i naftnih derivata u industriji, a poraslo prirodnoga plina.

Industrija ima povjerenja da će cijene prirodnoga plinaostati dugoročno niske, pa insvestira prelazak s nafte na prirodni plin.

Korištenje solarne energije poraslo je za 33% u odnosu na 2013. i iznosi 0,4% ukupne energetske potrošnje (ne samo električne). Uvođenje posebnih carina za solarne panele iz Kine nije usporilo rast. Znatan utjecaj ima ponuda inovativnih modela financiranja za domaćinstva i poduzeća.

Energija iz vjetra porasla je za 8% i sad čini 1,7% ukupne potrošnje. Rast je usporen nakon 2012..

21. svibnja 2015. (2015-05-37)

Japan’s NRA approves third nuclear power plant for restart

Prekjučer smo prenijeli da je pokrajinski sud zabranio ponovno puštanje u pogon dva reaktora u NE Tokahama, iako je nacionalna Nuklearna regulativna agencija dala dozvolu.

Četiri godine nakon nesreće u NE Fukušima Daići, od 43 raktora koji se službeno vode kao operativni (http://world-nuclear.org/info/Country-Profiles/Countries-G-N/Japan/), samo dva, u NE Sendai, su u radu, ponovo pokrenuti u travnju o.g.. (Prije nesreće, u siječnju 2011, prema podacima World Nuclear Association, bilo je 55 operativnih reaktora. Četiri su uništena, a za osam je donesena odluka o trajnom isključenju.)

NRA je sad objavila da reaktor Ikata-3, snage 890 MW, zadovoljava sigurnosne uvjete. Puštanje u pogon također će morali odobriti lokalne vlasti.

Kompanija Shikoku Electric neće tražiti dozvolu za ponovno pokretanje starijih reaktora Ikata-1 i Ikata-2. Ulaganja u produljenje rada preko roka od 40 godina (koji ističe 2017. i 2022.) bilo bi preskupo.

20. svibnja 2015. (2015-05-36)

Transformacija elektroenergetike: što misle šefovi elektroprivreda iz 50 zemalja

Novi članak objavljen na našem blogu. Odnosi se na danas objavljenu vijest, ali prikaz je bio preopširan da bismo ga cijelog objavili ovdje.

Savjetnička tvrtka za globalna tržišta PWC objavila je damas izvještaj “Global Power & Utilities Survey 2015. : A different energy future where energy transformation is leading us”.

Svake godine provode anketu (ovo je četrnaesta), među direktorima elektroenergetskih kompanija u svijetu, o njihovim procjenama i očekivanjima. Razgovarali su sa 73 najviša menadžera iz 70 kompanija iz 52 zemlje (uključena je i Hrvatska).

Na pitanje koje će tehnologije imati velik ili vrlo velik utjecaj na njihovom domaćem tržištu 2030. g., postoci su slijedeći (tablica 33 na str. 25 izvještaja):

– Tehnologije energetske učinkovitosti: 71%
– Solarne elektrane: 60%
– Kopnene vjetroelektrane: 52%
– Tehnologije skladištenja energije velikog kapaciteta: 47%
– Tehnologije skladištenja manjeg kapaciteta: 44%
– Napredni elektronski sustavi kontrole: 32%
– Nuklearna energija: 26%
– Proizvodnja plina iz šejla: 19%
– Pučinske vjetroelektrane: 18%

20. svibnja 2015. (2015-05-35)

Five graphs that show how battery storage will appeal to households

Aktualna australijska vlada neprijateljska je prema obnovljivima i računa na rast prihoda od izvoza ugljena (vidi: http://reneweconomy.com.au/2015/abbotts-energy-white-paper-focuses-on-fossil-fuel-favourites-60019). Ali postoji znatan društveni pokret za solarnu, često uz podršku lokalnih vlasti, tako da dva milijuna domaćinstava ima instalirana solarna postrojenja (FN, za grijanje vode ili oboje – vidi: http://reneweconomy.com.au/2015/communities-take-lead-on-renewable-energy-as-big-projects-stall-81109).

Sad su na redu sustavi skladištenja. Investicijska banka Morgan Stanley objavila je rezultate istraživanja javnoga mnjenja da je polovica domaćinstava u Australiji zainteresirana za instaliranje kućnih baterija (http://reneweconomy.com.au/2015/morgan-stanley-sees-2-4m-australia-homes-with-battery-storage-20668). Tako se energija proizvedena tijekom dana može spremati za potrošnju navečer. Procjenjuju vrijednost tržišta na 24 milijarde USD. To će znatno smanjiti prihode elektrodistribucijskih poduzeća.

Za postrojenje vršne snage 3 kW (kakva dominiraju u Australiji – manja snaga nego u Europi), koje nema ugovor o otkupu po garantiranoj cijeni (FiT) ili po njegovom isteku, investicija u bateriju Tesla Powerwall kapaciteta 7 kWh isplati se za pet do šest godina.

[DISKLAJMER: Hrvatski čitatelji moraju imati na umu da ovo s nama nema veze. Naša vlada i stručnjaci na sreću znaju, da se više isplati kupovati ugljen iz Australije, dovoziti u Plominski zaljev i tamo ga spaljivati, nego struju proizvoditi iz domaćeg sunca.]

19. svibnja 2015. (2015-05-34)

Ovaj zanimljivi grafikon prikazuje usporedbu predviđanja o razvoju vjetroelektrana u svijetu, napravljenih između 2000. i 2006, za razdoblje do 2010. ili 2015., sa stvarnim kretanjem. (Mjerilo je investirana snaga u gigavatima.)

Crvena crta je stvarni razvoj. Siva crta sasvim dolje je predviđanje Internationaln Energy Agency iz 2000, a svjetloplava njihovo predviđanje iz 2006.. Tamnozeleno je predviđanje globalne udruge proizvođača vjetroagregata. Svjetlozeleno je referentni scenarij u studiji Greenpeacea iz 2003., a crno scenarij koji su nazvali “Energetska revolucija”.

Kao što vidimo, razvoj je išao u skladu s potonjim. Svi ostali su znatno podbacili.

(Grafikon je uzet iz članka “Greenpeace Aces Renewable Energy Forecasts. Surprised?”, objavljeno 30. ožujka 2015, http://cleantechnica.com/2015/03/30/greenpeace-aces-installed-renewable-forecasts-surprised/ . Pogledajte također članak iz kolovoza 2014, ““Experts” Have Been Misleading People About Renewable Energy”, http://cleantechnica.com/2014/08/12/experts-misleading-people-renewable-energy/ )

19. svibnja 2015. (2015-05-33)

Navigant Research Leaderboard Report: Energy Storage Systems Integrators

Poslovni savjetnici iz “Navigant Research” objavljuju jedan u seriji “Navigant Research Leaderboard Report” o kretanjima na svjetskom tržištu novih tehnologija.

Da su energetski spremnici danas velika tema intenzivnog razvoja, na početku industrijskog buma, općenito je poznato. Ovaj izvještaj za poduzetnike i ulagače govori o jednom posebnom području: integracija hardvera i softvera sustava tako da optimalno služi potrebama korisnika.

19. svibnja 2015. (2015-05-32)

Japan court upholds nuclear power plant injunction

Pokrajinski sud u pokrajini Fukui u Središnjem japanu potvrdio je u ponedjeljak prethodnu odluku o zabrani ponovnog puštanja u pogon reaktora 3 i 4 u nuklearnoj elektrani Takahama. Sud smatra da sigurnost nije dokazana, uspkos zelenom svjetlu Nuklearne regulativne agencije.

četiri godine nakon nesreće u elektrani fukušima Daići, usprskos naporima vlade i elektroprivrednih kompanija, nijedan japanski reaktor ne radi.

19. svibnja 2015. (2015-05-31)

Drought ended the Maya empire. Is California next?

(…) Well, it was probably not just drought — political instability and the odd conquering army may have played a part — but new research is making connections between the Maya collapse and the 200-year-long dry spell in which it took place. And seeing as much of the American Southwest is caught in the grips of the biggest drought it’s seen in decades … well, let’s just say we’re paying attention. (…)

19. svibnja 2015. (2015-05-30)

Global energy subsidies burden to reach US$5,300bn in 2015

IMF je objavio radnu verziju izvještaja o energetskim subvencijama na globalnom i regionalnim nivoima.

Ukupne subvencije poslije oporezivanja (post-tax consumer subsidies: uračunati “eksterni” troškovi – vidi dolje!) veće su nego što su ranije studije procjenjivale. One su 2013. g. iznosile 4.900 milijardi USD, što je 6,5% svjetskog BDP-a, i rastu.

Najviše subvencija ide za ugljen (52%), zatim za naftne proizvode (33%), prirodni plin (10%) i elektricnu energiju (2%).

Većina subvencija potiče od promašaja da se adekvatno uračunaju lokalni troškovi za okoliš; jedna četvrtina odnosi se na klimatske pormjene. »Our estimates indicate that removing post-tax energy subsidies could reduce premature deaths from local air pollution by more than 50 percent on average.« (str. 30)

Originalni dokument: “IMF Working Paper: How Large Are Global Energy Subsidies?”, May 2015., http://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/2015/wp15105.pdf

»This paper (…) focuses on the broad notion of post-tax energy subsidies (…) Post-tax energy subsidies are dramatically higher than previously estimated and are projected to remain high. (,,) unilateral price reform is in countries’ own interests.« (str. 2 Abstract)

»Energy subsidies discourage needed investments in energy efficiency, renewables, and energy infrastructure, and increase the vulnerability of countries to volatile international energy prices.« (str. 5)

»Energy subsidies are a highly inefficient way to provide support to low-income households since most of the benefits from energy subsidies are typically captured by rich households.« (str. 5)

Važno je razumjeti bitnu razliku između “pre-tax” i “post-tax” subvencija.

»A key factor in estimating the magnitude of current subsidies is which definition of “subsidies” is used. Pre-tax consumer subsidies arise when the price paid by consumers (that is, firms and households) is below the cost of supplying energy. Post-tax consumer subsidies arise when the price paid by consumers is below the supply cost of energy plus an appropriate “Pigouvian” (or “corrective”) tax that reflects the environmental damage associated with energy consumption and an additional consumption tax that should be applied to all consumption goods for raising revenues. Post-tax consumer subsidies are typically much higher than pre-tax consumer subsidies, primarily due to the large environmental cost of energy consumption (IEA 2014; Clements and others 2013; Clements and others 2014; Parry and others 2014). Some studies also include producer subsidies, which reflect the net subsidy given to energy producers (for example, through access to subsidized inputs, preferential tax treatment, or direct budget transfers) although these are typically much smaller than consumer subsidies (OECD 2013).« (str. 5-6)

»In summary, environmental damages from energy subsidies are large, and energy subsidy reform through efficient energy pricing is urgently needed. While there may be more efficient instruments than environmental taxes for addressing some of the externalities, energy taxes remain the most effective and practical tool until such other instruments become widely available and implemented. Similarly, although it may not be realistic to raise energy prices to efficient levels in one step, since there are uncertainties in the estimates of efficient levels of taxes, countries should take advantage of the low international energy prices and gradually move toward efficient energy pricing.« (str. 31)

18. svibnja 2015. (2015-05-29)

Jordan’s second PV tender leads to recordlow tariffs

Jordansko Ministarstvo energetike i mineralnih resursa izabralo je pobjednike drugog “solarnog tendera” za gradnju četiri fotonaponske elektrane snage po 50 MW.

Ukupno su podnesene 33 ponude. Četiri najniže cijene su između 6,1 i 8,7 američkih centi po kilovatsatu. Riječ je o garantiranoj cijeni koja će se isplaćivati tijekom 20 godina.

Prije dvije godine, na prvom tenderu, cijene za 12 projekata bile su između 14,8 i 16,9 USD centi po kilovatsatu.

Garantirana otkupna cijena za novu nuklearnu elektranu Hinkley Point C (UK) je funti 92.50/MWh = 14,5 US centi/kWh.

18. svibnja 2015. (2015-05-28)

ENEL GREEN POWER AND TESLA JOIN FORCES ON THE DEVELOPMENT OF BATTERIES IN SOLAR AND WIND PLANT

Talijanska kompanija ENEL Green Power (EGP) i američka Tesla objavile su prošlog tjedna u Rimu potpis ugovora o testiranju integracije Teslinih stacionarnih sustava skladištenja energije (stationary energy storage systems) s Enelovim solarnim i vjetrenim elektranama. Cilj je dogovora povećati raspoloživost elektrana i poboljšati njihovu integraciju u mrežu.

U pilot-projektima, na nekoliko mjesta bit će instalirani Teslini baterijski sustavi snage 1,5 MW i kapaciteta 3 MWh.

Ugovor je dio šireg Memoranduma o razumijevanju o daljoj suradnji.

EGP na pilot-projektima surađuje i s drugim glavnim igračima u sektoru spremnika energije, kao što su Flamm, GE, Samsung SDI i toshiba.

EGP osim u Italiji djeluje u drugim zemljama Europe, u obje Amerike i Afici. Upravlja s oko 740 elektrana koje korste vjetar, sunce, vodu, toplotu Zemlje i biomasu, ukupne snage 9.600 MW i godišnje proizvodnje oko 32 milijarde kilovatsati.

18. svibnja 2015. (2015-05-27)

India, China commit to work together on climate change

Kina i Indija, prvi i treći svjetski emiter stakleničkih plinova, objavile su u petak zajedničko propćenje o stavu pred sastanak UN o klimatskim promjenama u Parizu, krajem ove godine.

Pozivaju najbogatije zemlje da pruže financijsku, tehnološku i drugu nužnu potporu “izranjajućim zemljama” da smanje svoje emisiej.

I dalje je nejasna sudbina obećanja najbogatijih zemalja da će pomoći zemljama u razvoju sumom od 100 milijardi USD do 2020..

Ovo je priopćenje po važnosti blisko onom kinesko-američkom prije pola godine. Nastavak je intenzivnih međunarodnih kontakata koje u posljednjih godinu dana provodi predsjednik indijske vlade N. Modi.

[Kina se u emisijama po stanovniku približila visokorazvijenim zemljama i počela poduzimati značajne mjere (pada proizvodnja ugljena, o čemu smo pisali).

Indija je međutim u emisijama po stanovniku još daleko iza i ne može se obavezati na smanjivanje, ali snažno podupire razvoj obnovljivih izvora.]

18. svibnja 2015. (2015-05-26)

Canada reneges on emissions targets as tar sands production takes its toll

Kanada je objavila cilj da do 2030. smanji emisiju stakleničkih plinova za 30% u odnosu na 2005.. To je znatno manje od objavljenih ciljeva EU (40% do 2030.) i SAD (28% od 2025.).

Također je objavljeno da cilj za 2020., postavljen 2009. (smanjenje od 17%), neće biti postignut. Glavni problem je znatno povećanje proizvodnje nafte iz bitumenoznih pjesaka (tar sands) u Alberti. [Vidi članke “Nestandardna nafta: energetske nade i ekološke brige”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/08/11/nestandardna-nafta-energetske-nade-i-ekoloske-brige/ i “Zašto je korištenje “teške nafte” loša ideja”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/05/25/zasto-je-koris…fte-losa-ideja/ .]

Osim toga, kanadske vlasti bi u tu kvotu uračunavali ne samo stvarno smanjenje emisija u Kandai, nego i kupovine prava na emisije ulaganjem u druge zemlje.

[Kanada veliku većinu električne energije dobiva iz niskougljičnh tehnologija (nuklearna i hidro energija), ali je ipak po emisijama po stanovniku među prvima u svijetu. Godine 2005. na 8. mjestu s 22,6 tona CO2 ekvivalenta po stanovniku, oko dvaput više od Njemačke, Japana ili UK. U to su uračunate i emisije metana, vrlo značajne u Kanadi, i drugih stakleničkih plinova.]

Pokrajina Alberta, u kojoj živi 12% stanovništva, danas je odgovorna za 40% kanadskih emisija.

Najnapučenija pokrajina, Ontario, objavila je istovremeno znatno ambiciozniji cilj: smanjiti emisije 2030. za 37% u odnosu na 1990..

18. svibnja 2015. (2015-05-25)

Finnish TVO scraps nuke reactor plans over EPR delays

Još jedna loša vijest za nuklearce.

Finska elektroprivredna kompanija TVO objavila je prošle srijede da odustaje od plana gradnje novog nuklearnog reaktora Olkiluoto 4. Razlog su velika kašnjenja i prekoračenja troškova u gradnji reaktora Olkiluoto 3, tipa EPR, kojeg grade Areva i Siemens. Taj reaktor počeo se graditi 2005, predviđeno puštanje u pogon bilo je 2009., a sad se planira 2018., uz više nego dvostruko povećanje troškova i sudski spor između TVA, Areve i Siemensa o podmirenju tri milijarde eura prekoračenja.

Uz četiri reaktora u radu i spomenuti u gradnji, finski parlament je u prosincu 2014. odobrio gradnju reaktora Pyhajoi u zapadnoj Finskoj. Predviđa se početak rada 2024..

[U zemljama EU15, tj. članicama Europske unije iz 1995, u gradnji su samo dva reaktora (u Finskoj i Francduskoj), a u planu, uz puštanje u pogon do 2025, samo tri – jedan u Finskoj i dva u UK. U pogonu je 110 reaktora, od čega je do 2025. predviđeno isključenje 59.]

16. svibnja 2015. (2015-05-24)

China Coal Use Continues To Fall “Precipitously”

Prošle godine je potrošnja ugljena u Kini pala za 2,9%. Prema procjeni Greenpeace Energydesk, pad se nastavio i ubrzao u prva četiri mjeseca 2015..

Navode da je potrošnja ugljena manja za skoro 8%, a emisija ugljičnoga dioksida za oko 5% u odnosu na isto razdoblje 2014..

Porasla je proizvodnja električne energije iz ostalih izvora. Od rasta u odnosu na prva četiri mjeseca 2014., oko 2/3 odnosi se na hidroelektrane. Vjetar, sunce i uran ukupno du dali oko 20% od toga rasta, međusobno približno jednako.

15. svibnja 2015. (2015-05-23)

Energy secretary Amber Rudd plans to unleash solar revolution

Nova ministrica energetike Ujedinjenog Kraljevstva, Amber Rudd, ranije ministrica za klimatske promjene, kaže da će poticati dalju “solarnu revoluciju”.

Paneli su instalirani na krovovima oko 640.000 kućanstava. Godišnje isplate su oko 800 milijuna funti, dvostruko više nego što je vlada planirala.

Nova ministrica kaže da bi još milijuni domova trebali imati solarne panele na krovovima, te da će nova vlada nastaviti s poticajima.

Rudd je muđutim također najavila provođenje mjera za zaustavljanje širenja kopnenih vjetroelektrana, zaustavljanjem subvencija za nove projekte.

Također će davati energetskim kompanijama nova prava eksploatacije prirodnoga plina iz šejla frackingom.

14. svibnja 2015. (2015-05-22)

Why Shell Won’t be Producing in the Arctic Anytime Soon

Odluka predsjednika Obame da dozvoli kompaniji Shell bušenje nafte u Čukotskom moru naljutila je zelene grupe, koje inače podržavaju njegovu odlučnu poziciju u borbi protiv klimatskih promjena. Ranije Shellove operacije u polarnim vodama završile su 2012. fijaksom. Niske cijene nafte i visoki troškovi eksploatacije vjerojatno će odgoditi radove za nekoliko godina.

13. svibnja 2015. (2015-05-21)

Pope says environmental sinners will face God’s judgment for world hunger

Papa Frane upozorio je “moćnike na Zemlji” da će jednoga dana odgovarati Bogu ako propuste zaštiti okoliš i osigurati da svijet može hraniti svoje stanovništvo.

»Na planetu ima dovoljno hrane za sve, ali izgleda da postoji manjak volje da se dijeli sa svima«, rekao je Frane na misi, kojom je obilježena Opća skupština organizacije Caritas.

13. svibnja 2015. (2015-05-20)

Bolivia’s low-cost silent solar car

VIDEO: Bolivijski solarni automobil, napravljen za svega 15.000 USD. Naravno, nije to nikakav komercijalni model, ali najavljuju dalji razvoj.

13. svibnja 2015. (2015-05-19)

G7 energy ministers upbeat on Paris climate deal

Ministri energetike grupe G-7 (Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, SAD, UK) objavili su jučer da postoji čvrsti konsenzus među njima o hitnosti ograničavanja klimatskih promjena.

Dvodnevni sastanak u Hamburgu je održan u sklopu priprema za presudni sastanak UN o klimi (UN FCCC COP-21) u Parizu u prosincu ove godine.

Ministar energetike SAD Ernest Moniz rekao je da su izgledi za uspješan dogovor u Parizu sada znatno bolji nego prije 6-7 mjeseci. [Kina i SAD postigle su važan sporazum u studenome prošle godine, važni dogovori postignuti su i sa Indijom.] Europska unija je u ožujku objavila cilj da se emisije 2030. godine smanje za barem 40% u odnosu na 1990. (iako unutar EU postoji opozicija konzervatvnijih članica s istoka).

Važni predmet dogovora bili su i poboljšanje sigurnosti dobave energije i raznih dobavnih pravaca. Tu su najvažnije današnje brige EU zbog sukoba s Rusijom [koja je bila uključena u ovaj ekskluzivni klub, koji je time postao G-8, pa opet isključena]. Posebno su pozvali na pomoć Ukrajini koja je blokirana sukobom oko cijena s Rusijom.

[DISKLAJMER: Hrvatski čitatelj mora imati na pameti da se ovo nas ne tiče. Mi ne živimo na istoj planeti i naši političari dobro rade što toj temi ne posvećuju nikakvu pažnju.]

13. svibnja 2015. (2015-05-18)

Artificial photosynthesis: New, stable photocathode with great potential

Spominjali smo da je umjetna fotosinteza “sveti gral” obnovljivih izvora. Česti su izvještaji o novim istraživanjima na tom polju.

Scientists have developed a new composite photocathode for generating hydrogen using sunlight. The photocathode consists of a thin film of chalcopyrite coated with a newly developed thin film of titanium dioxide containing platinum nanoparticles. This layer protects the chalcopyrite thin film from corrosion, it acts as a catalyst to speed-up formation of hydrogen even shows photoelectric current density and voltage comparable to those of a chalcopyrite-based thin film solar cell.

13. svibnja 2015. (2015-05-17)

Financing the Growth of Renewable Energy in Scotland

Nastavak članka “The Exciting Changes Taking Place in Scotland’s Energy System” kojeg smo prikazali jučer ovdje, a prenijeli i na blogu (“Obnovljivi u Škotskoj: prvo 100%, a onda dalji razvoj”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/05/12/obnovljivi-u-skotskoj-prvo-100-a-onda-dalji-razvoj/ ).

Izvori i načini financiranja jedno su od ključnih pitanja i moguća velika barijera za izranjajuće (emerging) tehnološke opcije. Financijska pitanja su od 1996. glavni fokus godišnjih sastanaka “Scottish Renewables”, reprezentativnog tijela škotske industrije obnovljih, koje okuplja više od 300 članica.

Škotski parlament je donio dva važna cilja: da 100% pokrije potrošnju električne energije proizvodnjom iz obnovljivih do 2020., te da postigne nultu emisiju ugljika iz svih elektrana do 2030..

Vlada je ponudila nekoliko financijskih programa potpore. U članku se detaljnije opisuje kako djeluju Scottish Government Community and Renewable Energy Scheme (CARES), Renewable Energy Investment Fund (REIF) i Home Energy Scotland.

[DISKLAJMER: Hrvatski čitatelji moraju imati na umu da se ovo nas ne tiče. Naša vlada na sreću ne baca novac na gluposti. Ona zna, da je puno pametnije plaćati strancima da izgrade elektranu, pa onda uvoziti ugljen iz Australije, nego se gnjaviti s našim domaćim vjetrom i suncem.]

12. svibnja 2015. (2015-05-16)

Greens welcome Amber Rudd as new Energy Secretary

Spomenuli smo jučer i danas da je propast liberalnih demokrata na parlamentarnim izborima u UK izazvala zabrinutost među anktivistima za obnovljive i protiv klimatskih promjena. LD su podupirali njihove ciljeve više nego konzervativci i držali taj sektor u vladi, a sad konzervativci sami sastavljaju vladu.

Danas su odahnuli, jer je za ministricu energetike i klimatskih promjena imenovana Amber Rudd, za koju se očeuje da će slijediti istu pro-obnovljivu agendu kao njen prethodnik Ed Davey. Ona je dosad bila pomoćnica ministra.

Neslaganja postoje oko njene podrške frackingu čak i u zaštićenim područjima.

Najvažnija odluka koju će morati donijeti nova vlada jest da li nastaviti s gradnjom nuklearne elektrane Hinkley Point C, u koju bi trebalo uložiti 24,5 milijardi funti, uz vladine garancije i garantiranu visoku cijenu otkupa tijekom 35 godina.

Nijedan nuklearni reaktor nije sagrađen u posljednjih 20 godina, a zbog isteka roka rada do 2025. trebalo bi biti zatvoreno 13 od postojećih 16 reaktora.

12. svibnja 2015. (2015-05-15)

China’s coal imports fell by 26% year-on-year in April 2015

Prošle godine je potrošnja ugljena u Kini pala za 2,9%, a ove godine znatno opada uvoz ugljena. U prva četiri mjeseca, uvoz je opao za čak 38% u odnosu na isto razdoblje prošle godine: sa 111 na 69 milijuna tona.

Kina je postavila cilj da ukupnu potrošnju ugljena smanji za 80 milijuna tona godišnje do 2017. odnosno za 160 milijuna tona do 2020..

12. svibnja 2015. (2015-05-14)

INEA will finance €647m for energy infrastructures projects in Europe

Evo i mi u Hrvatskoj dobili smo nešto od EU; 4,9 milijuna eura za LNG terminal na Krku.🙂

The EU’s Innovation and Networks Executive Agency (INEA) has signed 15 grant agreements for priority energy infrastructure projects in Europe. The projects are the first of 34 projects to receive €647m under the EU’s Connecting Europe Facility 2014 call for proposals.

The INEA will finance ten electricity projects, mainly interconnection line projects: the ElecLink (1 GW interconnection between France and the United Kingdom) will receive €1.7m to complete studies, the EuroAsia Interconnector (2 GW interconnection line between Israel and Greece through Cyprus) will receive €1.325m (design, implementation and environmental studies), the second 400 kV interconnector between Bulgaria and Greece (Maritsa East 1-Nea Santa) will receive €340,000 (plus €306,000 for the studies for the Bulgarian part of the project).

The INEA will grant €125,000 for studies on the synchronisation of the Baltic states’ power grid to the continental Europe networks.

It will also grant €1m for the preparation of the documentation for the 400 kV Vernerov-Vitkov line in the Czech Republic and €279,000 for the pre-investment works for transmission line projects in Bulgaria (Maritsa East-Burgas, Maritsa East-Maritsa East 3 and Maritsa East-Plovdiv).

The studies and pre-investment works for the 1,500 MW Dobrudja-Burgas transmission line project in eastern Bulgaria will receive €315,000.

Where hydropower (pumped-storage) projects are concerned, the INEA will grant €3.2m for the preparation of the documentation of the Yadenitsa hydropower project in Bulgaria and €4.9m for the detailed design studies for the Amfilochia hydropower project in Greece.

The INEA will also finance gas infrastructure projects: €4.9m will be granted for the front-end engineering design (FEED) and main design of a proposed 6 bcm/year LNG terminal in Krk (Croatia) and €1,755m will be granted for the Front End Engineering Design (FEED) study for the construction of a new 16.8 mcm/d offshore LNG floating storage and regasification unit off Alexandropoulis (Greece).

In addition, €252,00 will be granted to studies for a 3-5 bcm/year LNG project (Aegean FSRU) in Greece and €190,000 will be granted for the feasibility study for the 3 bcm/year Interconnection Turkey-Bulgaria (ITB).

12. svibnja 2015. (2015-05-13)

Energiewende: Costs to peak soon

Njemačka je uložila znatan novac u energetski zaokret (Energiewende). Za nova postrojenja sklapa se ugovor o garantiranom otkupu proizvodnje po fiksnoj cijeni, na rok od dvadeset godina. U početku je za fotonaponske elektrane cijena bila 50 eurocenti po kilovatsatu, a danas je oko deset. Sad su najviše garantirane cijene za pučinske vjetroelektrane, koje se tek počinju graditi u većoj mjeri.

Prema studiji koju je objavila grupacija Agora Energiewende, godišnja izdvajanja za doprinose za obnovljive izvore energije počet će padati 2023. godine. Nakon isteka roka od 20 godina, elektrane će isporučivati struju u mrežu po tekućim tržišnim cijenama.

Godine 2035. cijena električne energije bit će ista kao danas. Obnovljivi će pokrivati 60% potrošnje električne energije, dvaput više nego danas. Najveći udio u proizvodnji imat će kopnene vjetroelektrane, ispred pučinksih vjetroelektrana i fotonaponskih.

Sadašnji doprinos za poticaje prema Zakonu o obnovljivim izvorima energije (EEG) iznosi 6,2 centa po kilovastatu. Između 2017. i 2023. porasti će na 1-2 centa po kilovatsatu. zatim će doprinos padati te pasti ispod sadašnjeg nivoa.

12. svibnja 2015. (2015-05-12)

The Exciting Changes Taking Place in Scotland’s Energy System

Škotska je zemlja slična Hrvatskoj po mnogim paramentrima: nešto je veća (20-30%) po površini, broju stanovnika i potrošnji električne energije. Ima velike rezerve fosilnih goriva, kao i velike potencijale u obnovljivim izvorima energije, ali to sigurno nije bitan razlog, što ima mnogo veći BDP. Puno više i ozbiljnije, također, shvaća zaštitu okoliša i klimatske promjene.

Na poveznici je članak jednog amerikanca, umirovljenika koji je ranije bio voditelj U.S. Department of Energy’s renewable energy electricity programs. Govori o aktualnostima iz škotske energetike.

U rujnu 2014., Škotska je uz 1.516 MW hidroelektrana (nešto manje od Hrvatske) imala instaliranih 4.921 MW kopnenih vjetroelektrana (14 puta više od Hrvatske), te druge obnovljive elektrane.

To je samo dio potencijala. Računa se da je ukupni potencijal vjetroelektrana (kopnenih i pučinskih) 36,5 GW, elektrana na plimu i oseku 7,5 GW i elektrana na morske valove 14 GW.

Prije dvije i pol godine pisali smo o namjeri škotske vlade da već 2020. godine proizvodi iz obnovljivih izvora isto onoliko električne energije, koliko troši. (Vidi: “Energetske strategije Australije i Škotske”, 22. studenoga 2012., https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2012/11/22/energetske-strategije-australije-i-skotske/ . Australija je nažalost posve promijenila smjer energetske strategije nakon izbora 2013., ali Škotska nastavlja istim smjerom.) Planiraju posve eliminirati fosilna goriva iz elektroenergetike do 2030., te također zatvoriti nuklearne elektrane.

To neće biti kraj. Škotska ima ulogu u zajedničkom planiranju obnovljive energetske budućnosti deset zemalja zapadne i sjeverne Europe (“North Sea Grid”). U osovini budućeg sustava bilo bi 150 GW pučinskih vjetroelektrana na Sjevernom moru, koje bi godišnje proizvodile otprilike dovoljno za zadovoljavanje svih potreba Njemačke.

Škotska se po toj orijentaciji, a to vrijedi i za Škotsku nacionalnu stranku koja je trijumfirala na izborima za parlament UK prošlog, četvrtka, bitno razlikuje od u UK vladajuće Konzervativne stranke. Kao što smo spomenuli prije nekoliko dana, eliminacija Liberalnih demokrata iz vlade mogla bi donijeti okretanje politike posve konzervativne vlade prema manjoj potpori “čistoj energetici”.

11. svibnja 2015. (2015-05-11)

DZZP protiv HE Ombla

Državni zavod za zaštitu prirode protiv projekta HE Ombla.

Ništa novo godinama. Ista meta, isto odstojanje.

11. svibnja 2015. (2015-05-10)

Beyond the election : The energy agenda for the new government

Nakon sloma liberalnih demokrata na parlamentarnim izborima u UK i pobjede konzervativaca, komentatori upozoravaju na moguće štetne posljedice za politike poticaja obnovljivih izvora i suzbijanja klimatskih promjena, koje su LD dosad zastupali u vladi.

To understand the future of energy policy, it’s necessary to look beyond the Conservative manifesto and towards external events, writes Nick Butler in the Financial Times. Decisive issues will be the future of Hinkley Point in Somerset, North Sea oil, and the potential shale revolution. The failure of governments to tackle climate change through the UN means that by the end of this year, both the UK government and the EU will have to recognise that a “different approach is necessary”, he adds.

Drugi tekst na istu temu: “Tory victory a huge blow to UK green energy industry, campaigners warn”, http://www.independent.co.uk/news/uk/politics/generalelection/tory-victory-a-huge-blow-to-uk-green-energy-industry-campaigners-warn-10240115.html

With its new majority in Parliament, the Conservative party could deal a blow to the renewables industry if it goes forward with a manifesto pledge to halt the spread of onshore wind farms, green campaigners have warned. Scrapping the Department of Energy and Climate Change is another potential threat to UK climate efforts, says E3G’s Tom Burke. The Financial Times points out that the department has now lost the influence of Lib Dems like Ed Davey, leaving the Conservatives to pursue their own agenda

11. svibnja 2015. (2015-05-9)

China’s CNPC signs a new gas supply agreement with Russian Gazprom

Kina i Rusija pojačavaju suradnju u oblasti energetike, osobito u dugoročnim isporukama prirodnoga plina iz Rusije u Kinu. Također o zajedničkoj gradnji hidroelektrana u pograničnim područjima Rusije, koje bi isporučivale većinu proizvodnje u Kinu.

Rusija ima geostrateški interes razvijati novo tržište, jer EU intenzivno radi na dugoročnom bitnom smanjivanju od uvoza plina iz Rusije, razvojem drugih izvora opskrbe i smanjivanjem potrošnje razvojem obnovljivih izvora i racionalne potrošnje.

Kina ima interes smanjivati udio ugljena u svojem energetskom miksu (prošle godine je smanjila potrošnju ugljena za 2,9%), te osigurati druge izvore za povećanje potrošnje energije.

11. svibnja 2015. (2015-05-8)

European Union and Morocco signed cooperation agreements

Europska unija i Maroko potpisali su tri ugovora o suradnji na području energetike: prirodni plin, regionalno tržište električnom energijom te suradnja na razvoju obnovljivih i energetske učinkovitosti.

EU je zainteresirana za razvoj trgovine prirodnim plinom na Mediteranu i uvoz u Europu, kao i za povezivanje elektroenergetskih sustava i slobodne trgovine električnom energijom [u okviru zone EUMENA – Europa, Srednji Istok i Sjeverna Afrika].

Europska investicijska banka (EIB) potpisala je ugovor vrijedan 43 milijuna eura o financiranju treće faze koncentracijske solarne elektrane (CPS) Ouarzazate, snage 100 do 150 MWe. To je jedan od projekata CPS u Maroku, snage ukupno 560 MW.

[CPS su danas u drugom planu u odnosu na fotonaponske elektrane, zbog znatno većih troškova. Međutim, u budućnosti mogu imati znatnu ulogu u sustav zasnovanom većinom ili potpuno na obnovljivim izvorima, jer omogućavaju skladištenje energije u toplinskom spremniku. Vidi članak na blogu: “Koncentracijske solarne elektrane: vijesti iz Kalifornije, Saudijske Arabije, Indije i Australije”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/05/08/koncentracijske-solarne-elektrane-vijesti-iz-kalifornije-saudijske-arabije-indije-i-australije/ ).]

[Maroko intenzivno sudjeluje u projektu razvoja korištenja solarne energije u pustinjama, “Desertec”, kojeg čine zaklada (http://www.desertec.org/) i industrijski konzorcij (http://www.dii-eumena.com/ ). Pustinje imaju mnogo solarne energije, ali su tehnički problemi znatni. Projekti CPS razvijaju se također u Indiji, Srednjoj Aziji idr.]

http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/european-union-and-morocco-signed-cooperation-agreements_32619.html

7. svibnja 2015. (2015-05-7)

WERPO to build a 500 MW wave power plant in Guinea-Bissau

Kompanija ‘Wave Electricity Renewable Power Ocean’ (WERPO), tvrtka-kćerka Izraelske Blackbird International, najavila je gradnju elektrane od 500 MW koja će koristiti energiju morskih valova na obali Gvineje-Bisao. Vrijednost projekta je 325 milijuna USD. Projekt će biti joint venture s vladom Gvineje-Bisao, koja će ima 30% posto udjela i ubirati 40% profita tijekom 25 godina. Očekuje se da će gradnja trajati tri godine.

7. svibnja 2015. (2015-05-6)

China 2050 High Renewable Energy Penetration Scenario and Roadmap Study

(Ovdje bismo mogli s pravom napisati: EKSKLUZIVNO! OVO IMAMO SAMO MI! Ne radi se o nekakvim fantazijama zapadnjačkih frikova iz WWF i sl., nego o dokumentu najviše kineske politike.)

Kineski Institut za energetska istraživanja i Nacionalna komisija za razvoj i reforme (ključno kinesko planskog tijelo) objavili su studiju o mogućem razvoju obnovljivih izvora energije u Kini. Na poveznici su sažetak i brošura na engleskom.

Po njihovoj procjeni, obnovljivi izvori bi 2030. godine mogli pokriti 53% potrošnje električne energije, a 2050. godine čak 85%, ponajviše iz vjetra i sunca.

Obnovljivi bi mogli zadovoljiti 60% ukupne primarne potrošnje energije do 2050..

Potrošnja ugljena mogla bi se drastično smanjiti. Korištenje fosilne energije i emisije ugljičnoga dioksida doživjele bi vršak 2025. godine, a zatim se počeli smanjivati. Termoelektrane na ugljen su 2011. godine proizvele 3.500 TWh, a do 2050. to bi moglo pasti na 1.000 TWh.

Proizvodnja vjetroelektrana mogla bi porasti sa 97 TWh 2011. na čak 5.350 TWh 2050., a solarnih elektrana sa 5 TWh 2011. na 4.310 TWh godine 2050..

Također ima još dosta neiskorištenih hidropotencijala. Biomasa bi imala znatnu ulogu u proizvodnji električne i toplinske energije. Znatan udio imali bi i solarni, kao i geotermalni toplinski sustavi.

Pritom se predviđa da će BDP narasti sedmerostruko 2011.-2050., a populacija ostati stabilna na oko 1,3 do 1,4 milijardi.

(Vidi status ovdje prije nekoliko dana, te tekst na blogu “Kolika bi površina bila potrebna, da se cijela Kina snabdijeva solarnom elektrikom?”. Kao što vidite, nije to bilo nešto “isisano iz prsta” kao očito apsurdno.)

4. svibnja 2015. (2015-05-5)

Hrvatsko nuklearno društvo: “Nuklearne zanimljivosti”

Hrvatsko nuklearno društvo je početkom ove godine, uz potporu HEP-a i Nuklearne elektrane Krško, tiskalo brošuricu “Nuklearne zanimljivosti”.

Klasični propagandistički uradak, kakvih je bilo punoi prije 30-40 godina. Pokazuje, kako nuklearci kronično ne znaju gajiti odnose s javnosti.

Samo jedan detalj. Između ostaloga se navodi, u stilu “ovo sigorno niste znali:

»Francuzi su najveći izvoznici električne energije u svijetu. Imaju 58 nuklearnih elektrana u pogonu (…) Najveći je kupac te energije Njemačka, koja je odlučila do 2022. zatvoriti sve svoje nuklearne elektrane«

Da su Francuzi odlučili do 2025. zatvoriti bar 22 reaktora, nisu smatrali potrebnim spomenuti (vidi: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/06/30/francuska-energetska-tranzicija-nuklearke-out-obnovljivi-in/ ).

Drugo: Francuska ne izvozi električnu energiju u Njemačku, nego obrnuto. U ovom članku: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/10/27/dobro-je-znati-njemacka-izvozi-elektricnu-energiju-u-francusku-a-ne-obrnuto/ naveli smo podatke iz njemačkih i francuskih službenih izvora.

Jedan od velikih problema nuklearne energije su nuklarci.

Kako vjerovati ljudima, koji govore neistine o tako jednostavnim stvarima, kad se radi o onome što ne možemo provjeriti?

2. svibnja 2015. (2015-05-4)

Kolika bi površina bila potrebna, da se cijela Kina snabdijeva solarnom elektrikom?

Novi članak na blogu.

2. svibnja 2015. (2015-05-3)

Ekoloska ekonomija – vijesti od kolovoza 2012

Sve vijesti objavljene od kolovoza 2012. do kraja travnja 2015, kao jedan pdf dokument. Oko 1.500 članaka, 616 stranica, 270.000 riječi. Ako vas zanima, možete skinuti pa pregledavati pomoću Acrobat Readera, pretraživati po pojedinim ključnim rječima, kliknuiti na linkove itd..

1. svibnja 2015. (205-2)

travanj 2015.

Tijekom ožujka, objavili smo na ovoj stranici 91 kratki članak. svi su sada dostupni na blogu “Ekološka ekonomija”.

1. svibnja 2015. (2015-05-1)

Solar Impulse Prepares For 5 Days & Nights Crossing Pacific Ocean

Solarni avion na putu oko svijeta, o kojem smo nekoliko puta izvještavali, trenutno boravi u Kini i sprema se za najteži izaov – prelet preko Pacifika. Trebat će mu pet dana od Nanjinga do Havaja.

U Kini su, kako je javljano proteklih tjedana, izvrsno dočekali i imali su vrlo bogat program. Kina puno pažnje posvećuje solarnoj energiji i u prvom tromjesječju ove godine instalirali su 5.000 MW fotonaponskih elektrana (150 puta više nego što je ukupno instalirano u Hrvatskoj).

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s