veljača 2015

27. veljače 2015. (2015-02-44)

Why The Euro Crisis Is A Crisis Of Sovereignty

Komentar Joschke Fischera, bivšeg njemačkog ministra vanjskih poslova (1998.-2005.), povodom dvije krize s kojima se Europska unija susreće, u Grčkoj i Ukrajini. U oba slučaja, Njemačka je u središtu nastojanja da se nađe diplomatsko rješenje.

U Ukrajini, novi sporazum de facto priznaje podjelu Ukrajine vojnim sredstvima. Još je otvoreno pitanje nove granice. Ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje koristi vojnu snagu za osiguranje kontrole nad istočnom Ukrajinom i dalju destabilizaciju zemlje.

Njemačka se, kaže Fischer, tek sad suočava s konzekvencama svoje snage i utjecaja. Angela Merkel »ne definira više svoje politike u terminima “malih koraka”; sad ozbiljno shvaća strateške prijetnje i s njima se suočava frontalno.«

Tako je i u grčkoj krizi. Merkel nije u savezništvu s jastrebovima u svojoj stranci i vladi. Ona izgleda svjesna da bi izlazak Grčke iz eurozone doveo do neukrotivih posljedica, ali ostaje vidjeti može li prikupiti odlučnost za reviziju propale austerity politike nametnute Grčkoj.

Bez takve revizije, usmjerene na poticanje rasta, Europa će ostati alarmantno slaba kako međunarodno tako i unutar sebe.

Grčka također pokazuje da kriza eura nije financijska, nego kriza suverenosti. Grci su protiv vanjske kontrole svoje zemlje, ali Grčka može biti sačuvana od bankrota jedino novcem stranih poreznih obveznika, a za to mora dati provjerljive garancije i provesti nužne reforme.

Suverene nacionalne države i monetarna unija ne slažu se dobro. Ali nije teško shvatiti da ako se dogodi “Grexit”, jedini geopolitički pobjednik bit će Rusija, dok će u Europi svatko izgubiti.

Očuvanje eura zahtijevat će dalje korake prema integraciji. »Takav korak zahtijeva hrabrost, ali alternative – nastavak krize eurozone ili povratak sustavu nacionalnih država – su mnogo manje privlačne.« S obzirom na dramatične globalne promjene i direktnu vojnu prijetnju Putinove Rusije, to uopće nisu alternative, i grčki “problem” izgleda nevažan.

»Merkel i francuskih predsjednik François Hollande trebaju još jednom poduzeti inicijativu i konačno staviti eurozonu na solidne temelje. Njemačka će trebati olabaviti svoju voljenu rigidnu brigu o novčaniku, a Francuska će trebati odustati od dijela svoje dragocjene političke suverenosti. Alternativa je pasivno stajati i gledati kako europski nacionalisti postaju jači, a europski integracijski projekt, unatoč šest desetljeća uspjeha, tetura još bliže ponoru.«

(Pogledajte članak na blogu 23. veljače “Grčka i Njemačka – dve strane istog novčića?”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/02/23/grcka-i-njemacka-dve-strane-istog-novcica/ )

26. veljače 2015. (2015-02-43)

“Ekonomska i ekohistorija”, br. 10

Na netu je dostupan novi broj časopisa “Ekonomska i ekohistorija: časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša”, br. 10, godina 2014..

Unutar bloka o povijesti ekološkog pokreta u Hrvatskoj je i opsežni članak Zoran Oštrić: “Ekološki pokret u Hrvatskoj 1990-ih (s pogledom iz 2013.)”.

25. veljače 2015. (2015-02-42)

Energy Storage Tracker 1Q15

Godina 2014. bila je od ključnog značaja za globalnu industriju energetskih spremnika (energy storage industry). Potaknuta prvenstveno regulativnim mjerama u SAD, Europi, te Aziji i Pacifiku, industrija u cjelini napravila je značajan korak naprijed.

Cijene baterija i drugih komponenti sustava znatno su pale, omogućavajući da skladištenje energije postane ekonomska alternativa tradicionalnoj proizvodnji elektrike za neke primjene.

Distribuirani sustavi pohrane energije i sustavi iza električnog brojila (behind-the-meter) postigli su značajni utjecaj na globalnom tržištu tijekom prošle godine, zahhvaljujući njihovoj fleksibilnosti i inovativnim financijskim modelima. Litij-ionske baterije i dalje su najpopularnije.

24. veljače 2015. (2015-02-41)

Dear mr. president…

Kao što je bio i najavio, predsjednik SAD danas je iskoristio pravo veta da blokira odluku Kongresa o odobrenju naftovoda Keystone XL, koji bi prenosio naftu proizvedenu iz bitumenoznih pjesaka u Kanadi do rafinerija na obalama Meksičkog zaljeva.

Ekološki aktivisti međutim pozivaju na dalju akciju da se projekt konačno onemogući.

(…) Make no mistake — the fight is not over. The President still needs to reject the pipeline’s actual permit application. But this veto is a major milestone in this fight.

Also today, a huge group of prominent North Americans — ranging from actress Julianne Moore to former US Labor Secretary Robert Reich to indigenous leaders like Tom Goldtooth — have come together to send a letter to the President in a huge show of unity against the Keystone XL pipeline. Their message? Now’s the time to end this once and for all. (…)

24. veljače 2015. (2015-02-40)

Recycling of nutrients may be the key to saving Earth

Grupa istraživača sa Finskog tehnološkog sveučilišta Lappeenranta (LUT) objavila je studiju “Recycling of nutrients may be the key to saving Earth.”

Analiziraju poznati problem koji prouzročuje intenzivno korištenje mineralnih gnojiva u poljoprivredi: vode ispiru hranjive tvari (dušik, fosfor i dr.), koje odlaze u rijeke, jezera i mora te izazivaju eutrofikaciju. Faktički se iskoristi manje od 50% fosfora i manje od 10% dušika.

Istraživali su mogućnosti recikliranja. Najvažnije je pročišćavanje otpadnih voda. U Baltičkom moru, ciljano ribarstvo može usporiti eutrofikaciju. Mogu se uzgajati alge uz termoelektrane-toplane koje koriste biomasu. Proizvodi se bioplin i istovremeno recikliraju hranjive tvari iz otpadne biomase.

Moguće je na Zemlji proizvoditi dovoljno hrane za devet milijardi ljudi 2050. g., zaključuju finski istraživači, ali za to je potrebno radikalno promijeniti sustav proizvodnje hrane i načine ponašanja.

24. veljače 2015. (2015-02-39)

Solar Energy emerging as cheapest power source in many parts of the world

Za nekoliko godina, solarne elektrane isporučivat će najjeftiniju električnu energiju u mnogim djelovima svijeta. Do 2025., troškovi proizvodnje u srednjoj i južnoj Europi će iznositi između četiri i šest centa po kilovatsatu. Do 2050., troškovi će pasti na dva do četiri centa, a u sunčanijim područjima na oko 1,5 centa po kilovatsatu.

To su zaključci studije koju je upravo objavio Fraunhofer Institute for Solar Energy Systems. Cjelovita studija (pdf, na engleskom): http://www.agora-energiewende.org/fileadmin/downloads/publikationen/Studien/PV_Cost_2050/AgoraEnergiewende_Current_and_Future_Cost_of_PV_Feb2015_web.pdf .

Studija, kažu, koristi konzervativne pretpostavke o očekivanom tehnološkom razvoju, ne računajući na spektakularne prodore (koji su mogući). Računaju da će se učinkovitost fotonaponskih panela do 2050. udvostručiti.

Današnja situacija: u Dubaiu je sklopljen ugovor uz cijenu od pet centi po kilovatsatu (vidi na našem blogu: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/01/23/elektricna-energija-iz-solarne-elektrane-za-39-lipa-kilovatsat/ ); u Brazilu, Urugvaju i drugdje, cijena je oko sedam centi; a u Njemačkoj velike solarne elektrane isporučuju struju po cijeni manjoj od devet centi. (Prije deset godina, cijena je u Njemačkoj bila 40 ct/kWh.) Elektrika iz novih ugljenih i plinskih elektrana košta između pet i 10 centi, a iz nuklearnih elektana 11 centi po kilovatsatu.

Troškovi jako ovise o financijskim uvjetima i državnoj regulativi, zbog visoke cijene gradnje elektrane. [Skoro svi troškovi su na početku, da bi se zatim plaćali samo troškovi održavanja. To znači da uvjeti financiranja imaju mnogo veći utjecaj nego kod elektrana koje potrebuju gorivo.]

[DISKLAJMER: Ovo naravno ne vrijedi za Hrvatsku. Kod nas se to ne isplati i nikad se neće isplatiti. Tko je kriv tim papcima Nijemcima kad ne znaju što je dobra ugljenarka, kao mi. 😛 ]

23. veljače 2015. (2015-02-38)

Grčka i Njemačka – dve strane istog novčića?

Novi članak na blogu “Ekološka ekonomija”.

23. veljače 2015. (2015-02-37)

Gear technology helps lower cost of wave energy farming

Švedska kompanija CorPower tvrdi da je, u suradnju s istraživačima s Kraljevskog tehnološkog instituta, razvila bitno unapređeni prijenosni mehanizam (gearbox design) u elektranama koje koriste energiju morskih valova, koji omogućava stvaranje pet puta više energije po toni težine uređaja (čelik i beton), uz jednu trećinu cijene u odnosu na postojeće uređaje. Inovacija je nagrađena sa 100.000 eura na MIT Building Global Innovators Demo Day.

Zanimljivo je da je sustav razvijen na osnovu patenata jednog kardiologa, namijenjenih za kontrolu rada srčanih pacemakera.

23. veljače 2015. (2015-02-36)

Bolje ikad nego nikad

Zoran Oštrić piše: ENERGYPRESS, “Regionalni energetski informativni portal”, ne preza od toga da osim informacija bude i nedvosmisleno političkii opredjeljen. Tako su o pregovorima financijskih ministara Grčke i EU objavili komentar da je scijeli spor bio “nepotreban”, da su Grci bezveze galamili, tražili nerazumne gluposti, pa su morali kapitulirati.

Ne vidim na osnovu čega zaključak da je “spor okončan”. Ja sam si dao malo više truda, pa umjesto da napamet pišem kako se meni čini, prosurfao netom da vidim razne komentare i analize.

https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/02/23/grcka-i-njemacka-dve-strane-istog-novcica/

22. veljače 2015. (2015-02-35)

PM and Michael Bloomberg announce partnership to advance the Smart Cities Initiative

Indijski premijer Shri Narendra Modi i bivši gradonačelnik New Yorka Michael Bloomberg najavili su suradnju zaklade “Bloomberg Philanthropies” i Ministarstva urbanog razvoja Indije na unapređivanju Inicijative za pametne gradove (Smart Cities Initiative).

Ova inicijativa je povijesni napor da se promovira ekonomski rast, poboljša upravljanje i pruže učinkovitije i ekonomičnije javne usluge stanovnicima indijskih gradova. Želi se osigurati da se građani aktivno uključe u stvaranje i provođenje gradskih razvojnih planova.

Indijska federalna vlada nastoji promovirati promjenu paradigme u urbanom razvoju, potičući države i gradove da identificiraju potrebe urbanog razvoja i prioritete, kroz participaciju građana u procesu donošenja odluka. (vidi: http://urbanaworld.com/EQ-ARTICLE-12491-Centre-urges-states-to-promote–citizen-participation–in-urban-planning-and-development.html )

19. veljače 2015. (2015-02-34)

Commentary: Are conservatives turning a corner on climate?

Neki američki republikanci ne slažu se sa stavom većine u svojoj stranci da su globalno zatopljenje, te osobito ljudski utjecaj, izmišljotina u službi komunističke antiameričke zavjere. (Vidi članak iz ožujka 2014. “Politički raskol o klimatskim promjenama u SAD (i druge vijesti o klimi)”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/03/11/politicki-raskol-o-klimatskim-promjenama-u-sad-i-druge-vijesti-o-klimi/” )

19. veljače 2015. (2015-02-33)

Cost-effective and efficient rival for platinum

Grupa istraživača sa Sveučilišta Aalto u Finskoj, u radu objavljenom u “Angewandte Chemie International”, izvještava da su uspjeli stvoriti elektrokatalizator, koji umjesto skupe platine koristi ugljik i željezo.

Elektrokatalizatori su potrebni u procesu elektrolize, koji u baterijama pretvara električnu energiju u kemijsku, koja se skladišti. Njihova upotreba drastično će porasti slijedećih godina i desetljeća, prelaskom elektroenergetike na sustav temeljen na obnovljivima (vidi prethodni članak i mnoge ranije).

Istraživači kažu da su postigli jednaku učinkovitost kao s platinom. Proizvodnja je jednostavna te bi se korištenjem novog materijala smanjilo cijene materijala za proizvodnju baterija za 40%.

19. veljače 2015. (2015-02-32)

Ground Broken On Europe’s Soon-To-Be-Largest Battery Factory

Najnovije o baterijama (vidi i pretposljedni upis).

(…) In a reply to a question by one of our readers (tip of the hat to Philip W), the developer stated (as translated from German): “Hello, if everything goes as planned we will produce up to 80 million Lithium-Ion batteries in various sizes in Karlstein. The overall capacity will be about 5 GWh”

I’m not sure if the comparison with the Tesla Motors and Panasonic Gigafactory is really the right one, but it will certainly be a notable facility once up and running. (…)

Those that can understand German can find more on the “German Gigafactory” here: http://www.main.tv/mediathek/kategorie/main-tv-der-tag/wirtschaft/video/europas-groesste-batterieproduktion-bald-in-grosswelzheim

18. veljače 2015. (2015-02-31)

Building Energy Management Systems

Globalno tržište za Sustave upravljanja energijom u zgradama (building energy management systems, BEMSs) nastavlja rasti, dok tehnologije postižu zrelost a potrošači razumijevanje poslovne vrijednosti tih investicija. To je dio trenda “Internet of Things” (IoT). Navigant Research predviđa da će vrijednost globalnoga tržišta za BEMS porasti s 2,4 milijarde USD 2015. g. na 10,8 milijardi USD 2024..

18. veljače 2015. (2015-02-30)

Energy Storage Market Outlook 2015

O situaciji na rastućem globalnom tržištu sustava skladištenja energije, vezanih za električnu mrežu. O tome smo više puta pisali na blogu, vidi npr. članak iz lipnja 2013, “Studija: pohrana (električne) energije – industrija u eksplozivnom rastu”: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/06/23/studija-pohrana-elektricne-energije-industrija-u-eksplozivnom-rastu/.

The fact is that every country into renewables is going to need storage capacity — sooner or later — as the volume of weather-dependent renewables increase in our energy mixes,” said Marco Wilke of the Munich-based 8p2 Consulting, referring to recent studies that question the acute need for storage capacity in Germany. He said that while investment is picking up in energy storage, high cost, regulatory uncertainty, and the novelty of the sector will probably keep the upswing gradual.

As far as battery technology is concerned, lithium ion is currently the preferred technology and the most active market, although it is not alone in the field. A recent study conducted by the Technical University of Munich concluded that many more new electrochemical energy storage technologies will be ready for market entry in the near future and will be more cost-effective than existing products. (…)

Navigant Research expects global installed energy storage for the grid and ancillary services power capacity to grow from 538 MW in 2014 to 21 GW in 2024. (…)

O općem okviru ove elektroenergetske preobrazbe, vidi članak na blogu od 10. veljače o.g.: “Nova elektroenergetika: od nanomreže do supermreže”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/02/10/nova-elektroenergetika-od-nanomreze-do-supermreze/ .

11. veljače 2015. (2015-02-29)

In China, a fight to save a forest tests toughened environment law

Tužba protiv četvorice kineskih direktora rudarskih kompanija, optuženih za uništavanje šuma, bit će test kineskih pooštrenih zakona o zaštiti okoliša, kao i sposobnosti zelenih grupa da prisile kompanije na veću odgovornost.

Ekološki aktivisti se nadaju da će ovaj slučaj potaknuti val pravnih akcija širom kine, u kojoj raste neslaganje s ekonomskim modelom rasta po svaku cijenu, koji je ozbiljno onečistio vode, zrak i tlo.

Kineska vlast započela je zaokret prema znatno većoj pažnji prema okolišu s 11. petogodišnjim planom, od sredine 2000-ih. vidi članak na blogu: “Kina: svjetski lider u ekonomiji – možda uskoro i u ekologiji?”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/08/13/kina-svjetski-lider-u-ekonomiji-mozda-uskoro-i-u-ekologiji/

11. veljače 2015. (2015-02-28)

India unveils draft wind policy

Još jedna vijest iz Indije. Prethodna je bila o solarnoj, a ova o vjetru.

Indijsko Ministarstvo za novu i obnovljivu energiju (MNRE) objavilo je nacrt “vjetrene politike” (wind policy). Postavili su cilj 60.000 MW instaliranih kapaciteta 2022. godine. Krajem 2014. instalirano je 22.465 MW. Vlada će promovirati suradnju s privatnim sektorom kroz Nacionalni institut za energiju vjetra (NIWE). Također će se razvijati tehnologije skladištenja energije i hibridni solarno-vjetreni projekti.

11. veljače 2015. (2015-02-27)

Adani, Government of Rajasthan to set up India’s largest solar park of 10,000 MW

Kompanija Adani Enterprises Ltd (AEL) i vlada indijske države Radžastan potpisale su Memoradnum o razumijevanju o gradnji solarnog parka od 10.000 MW.

Indija je prošle godine postavila ambiciozni cilj da postane svjetski lider u proizvodnji električne energije u solarnim elektranama. Planirano je sagraditi 100.000 MW solarnog kapaciteta do 2022.. g. Planirano je graditi tipizirana velika postrojenja po 500 MW snage. Također i veliki planovi gradnje novih vjetroelektrana.

Kompanija AEL surađuje s američkom kompanijom SunEdison u zajedničkoj investiciji od 4 milijarde USD u tvornicu solarnih panela u Mundri, država Gudžarat.

[Indijski plan izaziva golemi interes kompanija širom svijeta. Velike poslove sklapaju ili se nadaju sklopiti Kinezi, Amerikanci, Nijemci idr., snažno je prisutna španjolska Gamesa u gradnji vjetroelektrana idr..]

[Hrvatski čitatelji trebaju imati u vidu naše uobičajeono upozorenje da ovakve vijesti nemaju nikakve veze s nama. Kod nas se takve investicije ne isplate.]

10. veljače 2015. (2015-02-26)

Nova elektroenergetika: od nanomreže do supermreže

Novi članak na blogu.

Kućne solarne elektrane postaju toliko jeftine, da je cijena proizvodnje jednog kilovatsata (LCOE) u velikom dijelu svijeta već sad manja nego ona koju potrošać plaća lokalnoj elektrodistribuciji. (…)

Da biste smanjili ukupne troškove i svoju ovisnose o Elektri, možete se dogovoriti sa susjedom i isntalirati nekoliko metara žice tako da vaša domaćinstva postaju jedan potrošač. (…)

I tako može nastati mala, lokalna mreža, koja umrežava nekoliko stotina malih potrošača i malih proizvođača (…)

Takve lokalne mreže se onda mogu međusobno povezivati i usklađivati, da bi se optimirala proizvodnja i potrošnja, sigurnost i fleksibilnost (…)

Ne radi se (više) o nekom “njuedžovskom”, holističkom, “alternativnom” zazivanju harmonije, nasuprot kaosu tržišta, pragmatičnosti država i nemilosrdnosti konkurencije. Riječ je o kretanjima u srcu globaliziranog kapitalizma. (…)

Savjetnička tvrtka Navigant Research od ožujka organizira globalnu diskusiju insidera o temi “The Future of Small Scale Microgrids and Nanogrids” (…)

Zaključuju da će oni koji se prilagode ovim ubrzano mijenjajućim tržišnim snagama napredovati u novu eru malih, distribuiranih, samodovoljnih mrežnih sustava. Oni koji ne prihvate rizik ostat će otraga, vezani uz zastarjeli posnovni model i prevaziđene tenologije.

[DISCLAIMER: Djeco, ne pokušavajte to kod svoje kuće! Hrvatski čitatelji moraju imati u vidu da su ovo vijesti s jednog drugog planeta, zvanog Zemlja. Kod nas se to ne isplati i nikad se neće isplatiti. Ako ne vjerujete, pitajte našu Vladu, naše najutjecajnije eksperte ili trenutnog direktora HEP-a (požurite dok ga ne smjene – doduše, teško da će i slijedćei biti drugačiji.)]

10. veljače 2015. (2015-02-25)

Solar and wind power will be the cheapest forms of energy in the future

U slijedećih deset godina, električna energija proizvedena iz sunca i vjetra bit će jeftinija od svih drugih izvora u Kini i drugim zemljama sjevernoistočne Azije. Energetski sustav zasnovan isključivo na obnovljivima bit će ekonomski održiv. To je zaključak nove studije, napravljene na Lappeenranta University of Technology (LUT).

[DISCLAIMER: Djeco, ne pokušavajte to kod svoje kuće! hrvatski čitatelji moraju imati u vidu da su ovo vijesti s jednog drugog planeta, zvanog Zemlja. Kod nas se to ne isplati i nikad se neće isplatiti. Pitajte našu Vladu ako ne vjerujete!]

10. veljače 2015. (2015-02-24)

Wind power generation covered 39% of Danish consumption in 2014

Tijekom prošle godine, vjetroelektrane su pokrile 39% potrošnje električne energije u Danskoj. O dugoročnoj strategiji, pogledajte članak od 2. listopada 2012.: “Danska energetika: revolucija na pola puta (1980.-2050.)”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2012/10/02/danska-elektroenergetika-od-nule-do-40-obnovljivih-u-30-godina/

10. veljače 2015. (2015-02-23)

Zeleni šatoraši

Sarkastičan komentar R. dejanovića o tezi, koju je nedavno plasirao Večernji list na naslovnici, kako su zeleni krivi za ekonomsku krizu.

Dva su vrlo bitna strateška elementa, kad govorimo o elektranama i enegetici uopće, zašto se ide na intenzivni razvoj obnovljivih – čemu je sa Energiewende lider Njemačka (a sad se tome okrenula i Francuska, odbacujući nuklearke).

1. energetska nezavisnost,
2. razvoj novih tehnologija.

Vrlo je važna točka 2. U obnovljivima, i štednji energije, je ogroman broj patenata.

Od fundamentalnog je značaja smanjivanje potrošnje energije (Njemačka i Francuska planiraju smanjiti na polovicu ukupnu potrošnju energije do 2050.!!).

Nisu zeleni ptotiv tehnologije. Točno suprotno.

Još jedna bitna stvar, o elektranama: Hrvatskoj nove velike elektrane zapravo uopće ne trebaju, jer ono što sad radi ili je u gradnji dovoljno je za pokrivanje sadašnje potrošnje, a rast, koji sigurno neće biti onako spektakularan kako se zamišljalo (da do 2020. u potrošnji po stanovniku preteknemo Njemačku), može se zadovoljiti vrlo skromnim projektima novih obnovljivih (vrlo skromnim prema prosjeku EU) – hidroeelektrane, vjetroelektrane, solarne te biomasa i bioplin.

9. veljače 2015. (2015-02-22)

Briefing: What is the EU’s energy union?

In April 2014, European Council president and former Polish prime minister Donald Tusk launched the idea for an energy union in an article for the Financial Times, primarily as a response to the Crimea crisis and Russian aggression over gas contracts.

Tusk’s proposed energy union emphasised energy security above all. It called for region-wide purchasing of gas, linking and strengthening the EU’s electricity transmission systems, and making “full use” of EU fossil fuel reserves including coal and shale gas.

Since then, the concept has evolved into a more holistic and rounded strategy, as set out by the European Commission in a widely leaked draft paper (http://stollmeyer.eu/?p=96). A separate paper, more closely aligned to Tusk’s vision, is expected from Latvia, which holds the EU’s rotating six-month presidency and is hosting today’s conference.

Until the commission publishes its energy union framework strategy (http://europa.eu/rapid/press-release_IP-15-4103_en.htm) on 25 February, member states and lobby groups will be battling to impose their preferred vision on the final outcome. (…)

Tusk’s main reason for proposing the union is retained as one of the five dimensions – to secure the region’s energy supply. It’s significantly broader than Tusk’s vision, however, drawing in renewables, energy efficiency and efforts to reduce oil dependence.

7. veljače 2015. (2015-02-21)

Norway’s huge, influential oil fund is going on a divestment spree—of fossil fuel companies

Norveški gigantski državni fond, u koji se slijevaju prihodi od nafte i plina (vidi: http://qz.com/252753/norways-gargantuan-sovereign-wealth-fund-by-the-numbers/ ), donio je odluku o reduciranju ulaganja u fosilna goriva. Odluka je donesena suprotno preporuci savjetničke grupe financijskih eksperata iz prosinca (vidi: http://www.nytimes.com/2014/12/11/business/norways-pension-fund-is-advised-to-keep-fossil-fuel-shares.html ).

Norway’s enormous sovereign fund has dumped dozens of fossil fuel investments. A number of universities, cities, and religious institutions have joined the so-called “divestment” movement, but the Norwegian fund—an $850 billion behemoth—is a uniquely influential investor in this regard. This week the fund published its first-ever report on responsible investing (http://www.nbim.no/en/transparency/reports/2014/responsible-investment/ ), detailing how it is adjusting its portfolio to combat climate-change risks.

It revealed that is has divested from 114 companies over the past three years, mainly coal-mining groups, but also firms that deal with tar sands, cement, and palm oil. The fund cited the outsized risks of high carbon emissions, deforestation, and poor water management as larger than the rewards of continuing to hold these companies’ shares. Indeed, some critics and researchers believe that investing in these companies—like the fossil fuels they generate—may be unsustainable (paywall).

(Vidi tekst prekjučer: “A third industrial revolution for Norway”.)

7. veljače 2015. (2015-02-20)

Closer look at flawed studies behind policies used to promote ‘low-carbon’ biofuels

Skoro sve studije koje su korštene za promociju biogoriva kao za klimu prijateljske alternative naftnim gorivima sadrže metodološke pogreške pogreške i trebaju biti ponovljene! To je zaključak analize više od stotinu radova, objavljenih tijekom više od 20 godina, koju je proveo John M. DeCicco sa University of Michigan Energy Institute. (Puni tekst rada: http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/wene.133/full )

Glavni problem je što propuštaju korektno uračunati količinu ugljičnog dioksida apsorbiranoh iz atmosfere kad se kukuruz, soja ili šećerna trka uzgajaju za proizvodnju biogoriva.

Istraživanja “karbonskog otiska” (carbon footprint) ne izražavaju ispravno dinamiku ugljičnog ciklusa na Zemlji.

7. veljače 2015. (2015-02-19)

Generalni sekretar NATO-a: zelene plaćaju Rusi!

Današnji Večernji list posvetio je naslovnicu i drugu i treću stranicu tome, da naradu objasni tko je kriv što Hrvatska ekonomski ne napreduje.

http://www.vecernji.hr/hrvatska/zbog-borova-ne-gradi-se-hotel-zbog-sismisa-hidroelektrana-988242

Ništa novo. Tadašnji šef Kolinde Grabar Kitarović je sve to lijepo objasnio nedavno: Zelene plaćaju Rusi!

6. veljače 2015. (2015-02-18)

TE Sisak krajem godine u pogon stavlja novi blok

Nedavno smo spomenuli, kako se gomila društvene energije troši oko tek planirane TE Plomin C, a gotovo nitko ne spominje TE Sisak C (230 MW snage), koja je u gradnji i završetak jako kasni.

Posljednja je vijest da se završetak gradnje očekuje krajem ove godine. Na mrežnom jsedištu HEP-a međutim još uvijek stoji da se završetak očekuje početkom 2013. (http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/termoelektrane/sisak.aspx). Početkom prošle godine završetak je bio najavljivan u lipnju.

Kao energent će se sada koristiti isključivo plin, a ne kombinacija plina i mazuta koji se dopremao cjevovodima iz Rafinerije. To će smanjiti zagađivanje zraka. Očekuje se da će novi blok raditi do 7.000 sati godišnje. [Sadašnja dva bloka, snage po 210 MW, gotovo uopće ne rade od 2009., jer je jerfinije uvoziti struju.] Blok B će se koristiti u slučaju potreba, a najstariji blok A će se ugasiti.

6. veljače 2015. (2015-02-17)

‘It’s never the science itself’: why the right questions climate and vaccines

Ponova pojava ospica u SAD, zbog odbijanja cjepljenja djece, pokazuju duboko nepovjerenje u znanost. Kod mnogih konzervativaca, povezani su kreacionizam, poricanje klimatskih promjena, otpor istraživanjima na matičnim stanicama i anti-vakcinacijska histerija. Nepovjerenje prema vladi i prema znanosti povezani su.

Duboka odbojnost prema vladi povezana je sa libertarijanskom koncepcijom u ekonomiji (zato se odbijaju klimatske promjene, koje čine nužnim upletanje vlade u ekonomiju) i religioznom koncepcijom o obitelji (odbijanje cjepljenja djece i spolnog odgoja, kao i zahtjev da se djeca školuju kod kuće da u kontaktu s vršnjacima ne bi bila podložna lošim utjecajima).

Odbijanje biološke evolucije povezano je sa kulturalnim strahom da negiranje božanskog stvaranja potkopava osnove morala.

Razna poricanja znanosti češća su kod republikanskih glasača, ali nerijetka i kod demokrata. Neki republikanski potencijalni kandidati za predsjednika SAD izražavaju takva uvjerenja.

Odbijanje nije usmjereno na znanost u cjelini, nego samo onda kad se ljudi osjećaju ugroženi u svojim dubljim kulturalnim uvjerenjima.

6. veljače 2015. (2015-02-16)

Taiwan plans to mothball new nuclear power plant for three years

Tajladska vlada odlučila je odgoditi za tri godine puštanje u pogon gotovo završene nuklearne elektrane Lungmen. U travnju prošle godine masovne demonstracije prisilile su vladu na preispitivanje pronuklearne politike.

6. veljače 2015. (2015-02-15)

Wales (United Kingdom) votes agains shale gas fracking

Prije nekoliko dana Parlament UK odbio je moratorij na korištenje frackinga. Parlamenti Škotske i Velsa su međutim izglasali moratorij na svojem teritoriju.

5. veljače 2015. (2015-02-14)

A third industrial revolution for Norway

Treća industrijska revolucija donosi “internetizaciju stvari” i “društvo nultih marginalnih troškova”, kaže Jeremy Rifkin, futurolog i društveni i ekonomski mislilac, savjetnik Europske unije i njemačke kancelarke.

To je rekao 3. veljače, kao glavni govornik na 6. konferenciji Lerchendal, koja okuplja vodeće norveške političare i tvorce politika (policymakers) iz privrede, vlade, sindikata i znanosti. Tema konferencije bila je “Change Agents for Green Growth.”

Norveško bogatstvo i prosperitet u posljednjih četrdeset godina gradilo se na nafti. [Također i prirodnome plinu i hidroenergiji.] Ali sad je vrijeme za promjenu, kaže Rifkin. Nailazi Treća industrijska revolucija, te Norveška treba odbaciti fosilna goriva, ostaviti veći dio preostalih rezervi nafte ispod zemlje, te krenuti prema zelenijoj budućnosti koja se zasniva na obnovljivoj energiji, zajedničkom prijevozu i ultraučinkovitim kućama.

Ova nova revolucija, pokretana mogućnostima Interneta u komunikaciju i nadzoru zbivanja, dovesti će do onoga što on naziva “društvo nultih marginalnih troškova” (“zero marginal cost society”): troškovi za proizvodnju potrošne robe kao što je energija i informacija bit će gotovo nula, nakon inicijalne investicije u opremu kao što su računala, pametni telefoni i solarne ćelije.

Važan dio te nadolazeće revolucije naziva se “internetizacija stvari” (“the Internet of Things”). Osnova je priključivanje monitora i uređaja – u ovom trenutku oko 11 milijardi, uz očekivani porast na 50 milijardi u slijedećih pet godina – koji šalju informacije na Internet, omogućavajući nam da nadgledamo sve od temperature našeg hladnjaka do proizvodnje solarnih panela na našim domovima, te da njima upravljamo na optimalan način.

Europski parlament prihvatio je Rifkinovu viziju nove ekonomije 2007. godine. Proteklih deset godina radi kao savjetnik njemačke kancelarke Angele Merkel i prati Energiewende.

5. veljače 2015. (2015-02-13)

Keystone Foes Say U.S. EPA Comment on Oil Prices All Obama Needs

U dugoočekivanom izvještaju o utjecaju na okoliš naftovoda Keystone XL, američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) daje “municiju” najavljenom vetu Bijele kuće na odluku, koji je prije nekoliko dana donio Kongres (uz glasove većinskih republikanaca, ali i nekih demokrata), kojim se projekt odobrava. Projekt bi doveo do znatnog povećanja emisija stakleničkih plinova.

5. veljače 2015. (2015-02-12)

Germany added 1.89 GW of solar PV capacity in 2014 reaching 37.9 GW

Tijekom 2014., Njemačka je izgradila 1.890 MW novih fotonaponskih elektrana. [To znači da su svakog tjedna izgradili nešto više, nego što Hrvatska danas ukupno ima]. to je znatno manje nego 2012. (više od 7 GW) i 2013. (više od 3 GW), te nešto manje od predviđenih 2 GW. Ove godine očekuje se instalacija oko 2,5 GW. (Plan za 2020. je 52 GW.)

5. veljače 2015. (2015-02-11)

Richard Branson leads call to free global economy from carbon emissions

Vodeći svjetski poslovnjaci pozivaju vlade da postave cilj da svjetska ekonomija postane neutralna u odnosu na emisije stakleničkih plinova do 2050. godine. Hrabra akcija ima duboki poslovni smisao: poticanje inovacija, novi poslovi, nova radna mjesta, kaže Sir Richard Branson.

Governments should set a clear target of making the world’s economy free from carbon emissions by mid-century, Sir Richard Branson and a group of other prominent businesspeople have urged.

The goal – of eliminating the net impact of greenhouse gases, by replacing fossil fuels and ensuring that any remaining emissions are balanced out by carbon-saving projects such as tree-planting and carbon capture and storage – is more stretching than any yet agreed by world governments. The G8 group of rich nations has pledged to cut emissions by 80% by 2050, and some developing countries to halving emissions by then.

Branson, long a vocal advocate of action on climate change, said that setting such a goal would galvanise businesses into reducing their reliance on fossil fuels and cutting carbon dioxide. “Taking bold action on climate change simply makes good business sense,” he said. “It’s also the right thing to do for people and the planet. Setting a net-zero GHG emissions target by 2050 will drive innovation, grow jobs, build prosperity and secure a better world for what will soon be 9 billion people. Why would we wait any longer to do that?”

Governments will meet in Geneva next week under the auspices of the United Nations to hammer out the draft of a text that could form the basis of a new global agreement on climate change, scheduled to be signed at a crunch conference in Paris in December.

he US, China and the EU have already set out their targets on emissions beyond 2020, when current commitments made at the climate summit in Copenhagen in 2009 run out. Other nations are expected to follow suit by submitting their post-2020 national emissions targets to the UN from now to April, after which they will be evaluated to check that they are fair and add up to a global cut in emissions that will put the world on a path to avoiding the worst effects of climate change.

The call to governments to pledge a zero-net-emissions target for 2050 was made by the B Team group of international business leaders. It includes Ratan Tata, chairman of the Tata Group manufacturing conglomerate; Paul Polman, chief executive of Unilever; Mo Ibrahim, the telecommunications billionaire; Guilherme Leal, the Brazilian billionaire; Francois-Henri Pinault, chairman of the luxury goods group Kering; Arianna Huffington, the media entrepreneur; and a handful of others.

Paul Polman called on other business leaders to join in: “A target of net-zero emissions by 2050 is not only desirable but necessary. This is the time to redouble our efforts and further accelerate progress to decarbonise our economy. This is not going to be easy, but the earlier we act, the greater the economic opportunities will be.”

The group said the transition to a net-zero emissions economy could, if managed correctly, bring economic benefits to all countries, rich and poor, as well as cleaner air and a healthier environment.

Mary Robinson, the UN’s special envoy on climate change, said: “A transition to net-zero [emissions] will succeed only if it is done fairly. The necessary technology for sustainable development must be an available and affordable option for all countries. Without this, developing countries will have no alternative to dirty energy for their development, locking themselves into fossil fuel infrastructure for the long term, and we will fail to secure a safe climate future.”

5. veljače 2015. (2015-02-10)

CHP for Commercial Buildings

Klasična elektroprivreda je zbog ekonomije obima težila gradnji velikih elektrana. Elektrane snage nekoliko stotina megavata čine osnovu sustava. Proizvodnja je centralizirana, a mreže prijenosa i distribucije prenose proizvedenu električnu energiju do velikog broja potrošača. Tako npr. Hrvatski sustav počiva na 27 elektrana (ne računajući hidroelektrane manje od 10 MW), a potrošača ima preko dva milijuna.

Osim znatnog povećanja udjela obnovljivih izvora (s vizijom 100%), današnja transformacija sustava zasniva se i na mnogo većoj ulozi distribuirane proizvodnje. Jedinice od nekoliko megavata ili stotina kilovata čine lakšim kogeneraciju (CHP, korištenje toplote kao i struje koja se proizvode, čime se znatno povećava ukupna korisna iskorištenost goriva).

Novi izvještaj savjetničke tvrtke Navigant Research “Fuel Cell, Engine, and Turbine Technologies for Cogeneration in Commercial, Institutional, and Municipal Buildings: Global Market Analysis and Forecasts” (za čitanje, treba platiti 4.600 USD) analizira situaciju i poslovne izglede do 2024. na globalnom tržištu za CHP sustave za poslovne zgrade (ComCHP).

Značajni tehnološki napredak postignut je u prethodnih desetak godina. Mnoge vlade podupiru takve sustave zbog smanjivanja emisija stakleničkih plinova, veće pouzdanosti mreže i veće učinkovitost.

Predviđaju da će instalirana snaga takvih termoelektrana narasti sa sadašnjih 32,7 GW na 74,4 GW godine 2024..

Distributed generation installations have the advantages of going online more quickly than traditional large centralized power stations, reducing demand pressure on the electrical grid, and reducing inefficiencies that are common in centralized power generation, transmission, and distribution. Installations that use CHP technologies have the additional benefit of producing thermal energy that can be used as heat, converted to electricity, or converted to cooling when coupled with an adsorption chiller.

The technologies behind many comCHP products have been under development for more than a decade. Today, the market is beginning to gain momentum, and an increasing number of companies are introducing increasingly standardized commercial products.

Driven by concerns about grid reliability, meeting growing demand for electricity, increasing grid efficiency, and reducing greenhouse gas emissions, governments around the world are focused on increasing subsidies and other incentives for the adoption of comCHP systems and related building efficiency technologies.

According to Navigant Research, global comCHP installed capacity is expected to grow from 32.7 GW in 2015 to 74.4 GW by 2024.

5. veljače 2015. (2015-02-9)

Gregory C. Johnson: Clamate Change Science 2013.: Haiku

Kolekcija mikro-pjesmica u stilu haikua na temu klimatskih promjena, ilustriranih kako je to u Japanu s haikuima običaj. Poveznicu poslao: Dinko Odak.

4. veljače 2015. (2015-02-8)

U Hrvatskoj je u pogonu 1.070 elektrana na OIE

Na dan 30. siječnja 2015. u Hrvatskoj je bilo instalirano 1.070 elektrana koje su u sustavu poticaja, ukupne instalirane snage 412,6 MW. Često se kaže (i u ovom izvještaju) da su sve to “elektrane na obnovljive izvore energije”, što nije sasvim točno, jer su u sustavu poticaja i male kogeneracije koje koriste prirodni plin (ima ih pet, ukupne snage 13,3 MW).

U razdoblju od 30. rujna, instalirano je 65 elektrana ukupne snage 47 MW: jedna vjetroelektrana, 62 solarne, jedna mala hidroelektrana i jedna TE na bioplin.

Ukupno je sad instalirano

16 VE, snage 339 MW;
1.025 solarnih, 34,2 MW;
5 kogeneracija, 13,3 MW;
12 bioplinskih, 12,1 MW;
4 na biomasu, 7,7 MW;
2 na deponijski plin, 4,5 MW;
6 malih hidroelektrana, 1,5 MW.

U narednom periodu predviđa se puštanje u pogon 280 postrojenja ukupne planirane snage 494,237 MW, a podatak proizlazi iz analize sklopljenih ugovora o otkupu električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, a koja još uvijek nisu puštena u pogon.

Po planiranoj snazi, na prvom je mjestu 12 vjetroenergetskih postrojenja s ukupno 395,700 MW, na drugom mjestu je 23 postrojenja na biomasu s ukupno 55,550 MW, dok treće mjesto zauzima 223 projekta sunčanih elektrana s ukupno 21,478 MW.

3. veljače 2015. (2015-02-7)

WWF: Vlažna staništa štite nas od razornih poplava

Jučer (2. veljače) bio je međunarodni dan vlažnih staništa. Tim povodom oglasila se svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF.

(O zaštiti od poplava očuvanjem i obnovom prirodnoga toka rijeka, umjesto kanaliziranja, vidi članak na blogu “Poplave: dugoročni problem sustava”, 20. svibnja 2014.: http://zoranostric.blog.hr/2014/05/1631767643/poplave-dugorocni-problem-sustava.html )

Tijekom posljednjih stoljeća isušeno je i izgubljeno više od 90 % vlažnih staništa Europe. WWF ulaže velike napore za njihovo očuvanje (…)

WWF u suradnji s drugim nevladinim organizacijama vodi inicijativu očuvanja “Europske Amazone”, tj. budućeg pentalateralnog UNESCO-vog Prekograničnog rezervata biosfere koji obiluje upravo takvim staništima.

“Europska Amazona” prekriva područje Mure, Drave i Dunava na granici između Hrvatske, Austrije, Mađarske, Slovenije i Srbije. (…)

“Očuvanje vlažnih staništa nije neophodno samo za biljne i životinjske vrste, već i za čovjeka”, ističe Ivana Korn Varga iz WWF Adria. “Vlažna staništa pružaju nam i atraktivan prostor za rekreaciju, kao i bolju kakvoću vode koju pijemo a neposredno utječu i na ublažavanje klimatskih promjena. Čuvajmo naša vlažna staništa kako bi na kraju očuvali sami sebe!

3. veljače 2015. (2015-02-6)

Beneath the waves: How the deep oceans have continued to warm over the past decade

Mnogi mediji prenose da je 2014. bila najtoplija godina otkad postoji evidencija, iako minimalno (u granicama greške mjerenja) u odnosu na 2005. i 2010.. (vidi: http://www.wmo.int/media/?q=content/warming-trend-continues-2014 ). Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavit će detaljni izvještaj u ožujku. Važniji od situacije u jednoj godini je dugoročni trend.

Prosječna temperatura zraka iznad kopna i mora tijekom 2014. bila je 14,57°C, dok je prosjek u godinama 1961.-1990. bio 14,00°C. Granica greške je 0,10°C. Godine 2010. bila je 14,55°C a 2005. 14,54°C.

Svih 14 godina ovoga stoljeća spada među 15 najtoplijih u povijesti. Uz njih još 1998., kad se pojavio rekordno snažan učinak El Ninho u istočnom tropskom dijelu Tihog oceana; tog učinka ove godine uopće nije bilo.

Povećanje temperature praćeno je izuzetno jakim oborinama u nekim područjima i sušama u drugim, što je očekivana posljedica globalnog zagrijavanja.

To se odnosi na temperaturu zraka. Članak na ovoj poveznici detaljnije govori o povećanju temperature dubina oceana, koje su se u razdoblju 2006.-2013. zagrijavale više nego atmosfera.

Od dodatne energije, zarobljene u atmosferi zbog rasta koncentracije stakleničkih plinova, 93% završava u moru. Međutim, temperatura površinskih voda porasla je samo za 0,1°C od 1951, a nikakvog opažljivog trenda nije bilo u razdoblju 1998.-2013.. Studija, objavljena ovih dana, analizira dinamiku oceanskih strujanja, zbog kojih je veći dio toplote otišao u dubine.

3. veljače 2015. (2015-02-5)

The Great “Power vs. Energy” Confusion

Mnogi ljudi, a često i mediji, brkaju snagu i energiju. Ovaj članak to objašnjava za laike. [Moglo se još dodati objašnjenje pojmova “instalirana snaga” (koji se koristi za elektrane) i “vršna snaga” (koji se obično koristi za fotonaponske sustave, umjdsto “instalirana”).]

[Energija, koju očekujemo da će dati solarna ili vjetrena elektrana tijekom godine, ovisi o instaliranoj snazi i meteorološkim uvjetima na lokaciji. Elektrana će neko vrijeme tijekom godine raditi punom snagom, a neko vrijeme smanjenom snagom. Kad to sumiramo, dobijemo očekivanu ili stvarno ostvarenu proizvodnju tijekom godine.

Fotonaponski sustav na sjeveru Europe proizvest će, po svakom instaliranom kilovatu snage, oko 900 kilovatsati energije tijekom godine. U Hrvatskoj, u unutrašnjosti oko 1.000 do 1.100 kWh, a u obalnom području oko 1.300. Na ekvatoru, do 2.000.

Vjetroagregati na kopnu grade se na mjestima gdje se očekuje da će dati najmanje 1.800 kWh po instaliranom kW godišnje. Uobičajeno je očekivana proizvodnja izmeđ 2.000 i 2.500, na nekim izuzetno povoljnim pozicijama može biti preko 3.000. Od pučinskih VE se očekuje oko 4.000 kWh/kW godišnje.]

[za klasične hidroelektrane naravno ovisi o hidrološkim karakteristikama, a obično je to oko 3.000-4.000 kWh/kW. Za termoelektrane je prvo bitna konstrukcija – jesu li predviđene da rade kao temeljne elektrene, dakle maksimalno moguće vrijeme, ili kao vršne. Kod nuklearnih elektrana, koje se vrlo teško pale i gase, proizvodnja može biti blizu 100% u tijeku 12 mjeseci – naravno ne uvijek zbog zamjene goriva i remeonta. Za NE prosječna proizvodnja može biti preko 8.000 kWh/kW godišnje, a za temeljne termoelektrane 6 do 7.000.]

3. veljače 2015. (2015-02-4)

China targets 15 GW of new solar capacity in 2015

Tijekom prošle godine, Kina je instalirala nešto više od 10 GW novih solarnih elektrana, što je manje od planiranih 14 GW. Ukupno je sada instalirano 26 GW. Za ovu godinu planirano je 15 GW, od toga 8 GW u većim elektranama i 7 GW u malim (distribuiranim), od čega najmanje 3,15 GW krovnih. Plan je podjeljen po provincijama. Najveći potencijal ima Tibet.

2. veljače 2015. (2015-02-3)

China installed 23.3GW new wind in 2014, nearly double 2013 total

Tijekom 2014. Kina je instalirana 23,3 GW novih vjetroelektrana. [Pet puta više od SAD ili Njemačke, o kojima smo prenijeli podatke ovih dana.] Ukupni instaliranih kapacitet vjetroelektrana krajem 2014. dosegao je 114,76 GW. To je šesta godina zaredom, da je Kina najveće svjetsko tržište za energiju vjetra.

2. veljače 2015. (2015-02-2)

Keystone XL Bill Passes Senate

Senat SAD izglasao je u četvrtak 29. siječnja odluku o dozvoli gradnje kontroverznog naftovoda Keystone XL, uz potporu od osam milijardi dolara. Naftovod je predviđen za transport 800.000 barela dnevno teške nafte, proizvedene iz bitumenoznih pjesaka u Kanadi, do Nebraske, te dalje postojećim naftovodom do rafinerija u Meksičkom zaljavu.

Taj plan već godinama izaziva žestoke prosvjede ekologista. Vidi o tome članak na našem blogu od 11. kolovoza 2013. “Nestandardna nafta: energetske nade i ekološke brige”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/08/11/nestandardna-nafta-energetske-nade-i-ekoloske-brige/ , te od 3. ožujka 2014, “250 uhićenih pred Bijelom kućom u prosvjedu protiv naftovoda”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/03/03/250-uhicenih-pred-bijelom-kucom-u-prosvjedu-protiv-naftovoda/ .

Za odluku je glasalo 62 senatora, a 36 protiv. Devet demokratskih senatora pridružilo se republikanskoj većini glasajući “za”.

Oba doma Kongresa poslat će sada dokument na odobrenje Predsjedniku. Za nekoliko tjedana State Department bi trebao dovršiti pregled projekta i dati svoju preporuku.

Iz Bijele kuće su potvrdili da če Obama iskoristiti svoje pravo veta da da stopira tu odluku.

2. veljače 2015. (2015-02-1)

Solar and utility-scale renewables big winners from Qld election

Australijska federalna vlada desnoga centra (na vlasti od 2013.) najzagriženiji je protivnik mjera protiv klimatskim promjena i mjera podrške obnovljivima među razvijenim zemljama svijeta. Zastupa interes snažne industrije ugljena.

S druge strane, postoji snažan društveni pokret za obnovljive izvore, pa je instalirano više od milijun krovnih solarnih sustava, usprkos mjerama federacije i pojedinih država koje ne samo da nisu poticajne, nego idu direktno protiv takvih projekata (često se uopće ne isplaćuje naknada za energiju predanu mreži ili je otkupna cijena bitno niža od one koju plaćaju potrošaći).

Na izborima u u državi Queensland neočekivano su pobijedili laburisti. Oni najavljaju stopiranje projekta povećanja iskopa ugljena, te ciljeve “milijun solarnih krovova” (danas ih ima 400.000, snage 1,2 GW), gradnju solarnih tornjeva (solarnih termoelektrana, koncentracijskih solarnih sustava) kao temeljne snage, poticanje decentralizirane komunalne elektroenergetike i sustava skladištenja energije, te druge mjere poticanja obnovljivih.

Predstavnik pobjedničke stranke spomenuo je značajni pad cijena o kojem smo nedavno pisali, vidi članak na blogu “Električna energija iz solarne elektrane za 39 lipa kilovatsat!”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/01/23/elektricna-energija-iz-solarne-elektrane-za-39-lipa-kilovatsat/

“We understand that technological advances for solar-generated power storage have changed the game,” Palaszczuk said, suggesting the party is looking at a solar tower plus storage combination, or maybe just PV and storage. “As a result, policies to promote renewable power are not just kinder for the environment, they make sound economic sense and will generate jobs.”

[Hrvatski čitatelj treba imati na pameti da se ovo na nas ne odnosi. Kod nas se solarne elektrane i sustavi pohrane energije ne isplate i nikad se jelte neće isplatiti. Našim dičnim vladama, sadašnjoj i budućoj, na sreću je jasno, da je jedino isplativo graditi elektrane na ugljen i uvoziti ugljen iz Australije.]

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s