lipanj 2016

. 26. lipnja 2016. (2016-06-21)

Solar Energy Could Meet up to 13% of Global Power Needs by 2030

Prije nekoliko dana pisali smo o tome da Međunarodna agencija za obnovljive izvore energije (IRENA) predviđa da će se nastaviti znatan pad cijene električne energije iz fotonaponskih elektrana. (Vidi: http://www.irena.org/News/Description.aspx?NType=A&mnu=cat&PriMenuID=16&CatID=84&News_ID=1455 ) Prosječna cijena u svijetu do 2025. bi mogla opasti na samo šest američkih centi po kilovatsatu.

Takav dramatični pad, predviđaju u najnovijem izvještaju, dovest će i do velikog porasta investicija i instaliranih kapaciteta u svijetu. Oni bi mogli porasti sa sadašnjih 227 GW (prije pet godina bilo je 40 GW) na između 1.760 i 2.500 GW 2030. g.. Fotonaponske elektrane mogle bi pokrivati 13% svjetske potrošnje električne energije (pri čemu se računa da će potrošnja porasti za 50% u odnosu na današnju).

Današnja cijena fotonaponske elektrike (bez subvencija) u Europi, Kini, Indiji, Južnoj Africi i SAD kreće se između 5 i 10 ¢/kWh. U svibnju ove godine, na aukciji u Dubaiu, postignuta je cijena od 3 ¢/kWh.

Tijekom 2015., globalne investicije iznosile su 67 milijardi USD u krovne FN sustave, 92 milijarde USD za velike elektranane, te 267 milijuna USD za vanmrežne primjene.

Proizvodnja, instalacija i održavanje FN sustava zapošljavaju 2,8 milijuna ljudi.

FN sustavi smanjuju globalnu emisiju ugljičnoga dioksida za 300 milijuna tona godišnje. Do 2030, to se može udeseterostručiti.

Zoran Oštrić:
To je recimo zanimljiva vijest. Važnija za povijest čovječanstva od Brexita. A pogotovo od pada hrvatske vlade ili plasmana Portugala u četvrtfinale nogometnog prvenstva Europe.

Mislim, stvarno, pogledajte malo što se događalo prije stotinjak godina (što je vrlo kratko razdoblje) u Europi i svijetu. Gdje su sada tadašnji moćnici, koji su odlučivali o politikama i o ratovanju? Carevi Rusije, Njemačke, Austro-Ugarske i Turske? Kolonijalna carstva?

A što je od toga doba važno i danas? Stvari koje su tada bile avangarda, a danas su dio naših svakodnevnih života: električna energija, automobili, avioni, zahodi s ispiranjem, kupaonice, cijepljenje protiv zaraznih bolesti, besplatno školovanje, zdravstveno i mirovinsko osiguranje, ravnopravnost žena, opće pravo glasa… (OK, također i dinamit, mitraljezi, bombarderi…)

. 26. lipnja 2016. (2016-06-20)

Material testing continues on French steam generators

Francuska nuklearna industrija je u brojnim teškoćama. Među njima su problemi s generatorima pare u nekim elektranama. [To je bio važan problem s NE Krško, koji je doveo i do međudržavnog sukoba Hrvatske i Slovenije 1998.-2002..]

Generatori pare kod reaktora sa stlačenom vodom služe za izmjenu topline između vode koja kruži u primarnom krugu, visoke temperature i tlaka, i vode u sekundarnom krugu, koja pokreće parne turbine. Na svakih oko 300 MW snage gradi je jedan parogenerator.

Parts of some steam generators at 18 nuclear power units in France may have similar anomalies discovered in the steel of the pressure vessel of the Flamanville EPR, utility EDF has informed the French nuclear regulator. (…) EDF informed the ASN that its initial analysis showed the strength of these components was adequate to keep the reactors in service.

However, the ASN has requested that further investigations are carried out on the parts. (…)

. 26. lipnja 2016. (2016-06-19)

Energy from sunlight: Further steps towards artificial photosynthesis

Novi izvještaj o istraživanjima “svetog grala” obnovljivih izvora energije: umjetne fotosinteze.

Chemists from the Universities of Basel and Zurich in Switzerland have come one step closer to generating energy from sunlight: for the first time, they were able to reproduce one of the crucial phases of natural photosynthesis with artificial molecules. Their results have been published by the journal Angewandte Chemie (international edition).

Green plants are able to temporarily store electric charges after the absorption of sunlight by using a so-called molecular charge accumulator. The two research teams were able to observe this process in artificial molecules that they created specifically for this experiment.

Two charges stored shortly

The chemists excited the artificial molecules using a laser, which then made it possible to store two negative charges for a short time span for the very first time. They succeeded in storing the charges long enough, namely for 870 nanoseconds, thus making them effectively usable for artificial photosynthesis.

Importantly, the investigators carried out the charge accumulation without employing any sacrificial reagents. So far, charge accumulations in artificial molecules had only been possible using such sacrificial reagents. Large amounts of energy had to be used for these, which made a sustainable conversion of sunlight into chemically stored energy impossible.

“Our results represent a fundamental and important step on the path to artificial photosynthesis,” say Prof. Oliver Wenger (University of Basel) and Prof. Peter Hamm (University of Zurich), who jointly led the study. However, they claim, it is still a long way to go until the aspired sustainable application will become reality.

Conversion into fuel

The two research groups of the Universities of Basel and Zurich are currently investigating how the charge accumulation can be converted into a chemical fuel. As an inspiration, they look at green plants, which use charge accumulation to build vital, energy-rich substances. Artificial photosynthesis is considered a promising element of a sustainable future energy supply.

. 26. lipnja 2016. (2016-06-18)

U.S. Nuclear Power Plant Closures [Slideshow]

Po proizvodnji električne energije u nuklearnim elekranama, SAD je daleko prva u svijetu. Proizvodi godišnje dvaput više od Francuske, koja je na drugom mjestu, te četiri puta više od Rusije, koja je treća.

Zbog velikog pada cijene prirodnoga plina u Sjevernoj Americi, usprkos mjerama za smanjivanje emisija ugljičnoga dioksida, nuklearne elektrane nisu konkurentne na tržištu.

Od listopada 2012, vlasnici nuklearnih elektana u SAD su zatvorili ili najavili zatvaranje 14 reaktora u 11 elektrana. Za mnoge od njih donesena je takva odluka, iako su već dobile dozvolu za produljenje roka rada do 60 godina, pa bi mogli raditi iza 2030..

Na slajdovima su prikazani detaljniji podaci.

Pet reaktora je u gradnji i trebaju biti priključeni na mrežu do 2020..

Trenutno je u pogonu 99 reaktora, a još 2013. bila su 104.

. 18. lipnja 2016. (2016-06-17)

UK Installed More Than 1.5 GW Of Solar In First Quarter

Tijekom prvog tromjesječja ove godine, u Ujedinjom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske izgrađeno je 1.553 MW vršne snage novih fotonaponskih elektrana.

[To je oko 40 puta više, nego što je danas ukupno instalirano u Hrvatskoj.]

. 18. lipnja 2016. (2016-06-16)

Cost of Clean Energy Seen Nosediving Into the Next Decade

Dramatičan pad cijene električne energije iz solarnih i vjetroelektrana nastavit će se i slijedećih desetak godina, prema izvještaju koji je danas objavila Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA). (http://www.irena.org/menu/index.aspx?mnu=Subcat&PriMenuID=36&CatID=141&SubcatID=2733)

Cijena kilovatsata dobivenog iz fotonaponskih elektrana pala je 2010.-2016. za 58%, a IRENA procjenjuje da će do 2025. opasti za daljih 59%. Cijena proizvodnje (svjetski prosjek) opast će s današnji 13 američkih centi na šest američkih centi po kilovatsatu. [Cijena koja se danas postiže na najpovoljnijim lokacijama u izrazito sunčanim područjima. Današnja cijena u Njemačkoj je 9 c/kwh za elektrane kapaciteta većeg od 10 MW.]

Opast će i cijene proizvodnje u koncentracijslim solarnim elektranama, kopnenim i pučinskim vjetroelektranama.

Dalje smanjenje cijena će manje nego dosad ovisiti o padu cijene osnovne opreme, a više o sistemskim troškovima (inverteri, troškovi gradnje, priključka, administracije), te troškovima održavanja idr..

18. lipnja 2016. (2016-06-15)

Bulgaria will have to pay Russia €550m over cancelled nuclear project

Međunarodni arbitražni sud u Parizu presudio je da bugarska energetska kompanija NEK treba platiti odštetu od 550 milijuna eura ruskoj grupi Atomstroyexport (obje su u državnom vlasništvu) kao naknadu za obavljenje radove u gradnji nuklearne elektrane Belene.

Iako su bugarske vlade u načelu pro-nuklearno orijentirane, vlada kojoj je na čelu bio Bojko Borisov (koji je danas opet predsjednik vlade) prekinula je gradnju zbog visokih troškova i nedostatka sredstava.

Gradnja NE Belene, s dva reaktora po 1000 MW sovjetske proizvodnje, bila je započela 1987., stopirana 1991., te ponovo započeta 2006. i stopirana u ožujku 2012..

Oporbena Socijalistička stranka (koja je bila na vlasti kad je donesena odluka o obnovi gradnje) pokušala je poništiti odluku o obustavi gradnje na referendumu. Prikupili su dovoljno potpisa da iznude održavanja referenduma, koji je održan u siječnju 2013., ali je na njega izašlo samo 20% upisanih birača. (https://en.wikipedia.org/wiki/Bulgarian_nuclear_power_referendum,_2013)

Ova presuda je zapravo uspjeh za Bugarsku, jer treba platiti samo za isporučenu opremu, a odbijeni su drugi zahtjevi za odštetu, koji su iznoslili još otprilike toliko. (vidi: http://www.novinite.com/articles/174948/ )

Dan ranije, ministrica za energetiku Temenjuška Petkova rekla je da nuklearna energija ostaje od strateške važnosti za Bugarsku. Životni vijek dva operativna reaktora u NE Kozloduj, kojima licenca ističe 2017. i 2019., bit će produljen za 20 godina.

za predloženi novi reaktor u Kozloduju Petkova je rekla da bi gradnja morala biti ekonomski opravdana bez državnih garancija. Vlada traži strateškog investitora za taj projekt.

Pisali smo o tome (vidi članak na blogu iz travnja 2015.: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/04/27/stopirani-planovi-gradnje-ne-kozloduj-u-bugarskoj/ ) da američki Westinghouse nije mogao ponudi financijske uvjete koje bi zadovoljile bugarsku vladu.

Istoga dana (u četvrtak 16. lipnja), kad je Borisov u Sofiji na tiskovnoj konferenciji objavio ovu presudu međunarodnog suda, generalni direktor ruske državne kompanije Rosatom (kojoj je Atomstroyexport podružnica) Sergej Kirienko rekao je na ruskoj TV da je Rosatom spreman pregovarati o gradnji nove NE u Bugarskoj.

17. lipnja 2016. (2016-06-14)

Japan court rejects appeal, keeps ban on restarting 2 nuclear reactors

Japanski sudovi i dalje ne vole nuklearke. Sud okruga Otsu potvrdio je nalog, koji je bio izdan kao privremen u ožujku (o čemu smo pisali: https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=1174800345871948&id=236779699674022 ), kojim se zabranjuje rad dva nulearna reaktora u NE Takahama.

Lokalni stanovnici su protiv nuklearke, dok japanska vlada pokušava ponovo pokrenuti što više reaktora.

Sud je odbio žalbu operatora elektrane, kompanije Kensai. Reaktori su bili isključeni nakon nesreće u NE Fukušima Daići u ožujku 2011., te su ponovo pokrenuti i radili samo kraće vrijeme u veljači i ožujku o.g..

16 lipnja 2016. (2016-06-13)

Keeping on the northern lights

Komentar u ‘The Economist’ o vijesti da švedska vlada ukida posebni porez na nuklearnu energiju, o čemu smo pisali prije tri dana (https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=1244518125566836&id=236779699674022).

Porez je prvo bio povećan prošle godine, kad je formirana vlada u koju su ušli zeleni. Industrija je prijetila zatvaranjem svih deset reaktora. [Jedan je i zatvoren krajem godine.] Vlada je sad obećala da će ukinuti porez iduće godine, te da će dozvoliti operatorima da islužene reaktore zamijene novima.

Economist piše: »This was a rare piece of good news for an industry that looks like it is on its last legs in much of western Europe.« Operatori su ipak obavezni na znatne investicije u nadogradnji sustava hlađenja reaktora do 2020., što je naređeno nakon katastrofe u Fukušimi 2011.. Odluka o zatvaranju još tri od preostalih devet reaktora do 2020..

Vlada je istovremeno donijela plan, da do 2040. sva proizvedena električna energija bude iz obnovljivih. Glasnogovornik tvrtke Vattenfall, koja upravlja sa sedam reaktora, rekao je da nema planova za gradnju novih reaktora. »No investor would risk private money on building new nuclear today, But who knows about the future.«

Članak zaključuje: »Nowhere is nuclear a particularly cheap and easy option.«

15. lipnja 2016. (2016-06-12)

Zambia to be home to Africa’s cheapest solar

U okviru programa Svjetske banke za pomoć elektroenergetici subsaharskih zemalja, organizirana je prva aukcija za gradnju fotonaponskih elektrana u Zambiji. Ugovorena je gradnja dvije elektrane ukupne snage 73 MW.

Svjetska banka raznim uslugama smanjuje rizik i troškove za investitutore. U programu “Scaling Solar” sudjeluju također Senegal i Madagaskar, a očekuje se priključenje još četiri zemlje.

Na aukciji je bilo sedam ponuda. Najnižu cijene ponudili su, za FN elektranu vršne snage 45 MW, tvrtke First Solar (SAD) i Neoen (Francuska). Bti će sklopljen power purchase agreements (PPA) uz otkupnu cijenu 6,02 američka centa po kilovatsatu tijekom 25 godina.

Drugi ugovor, za elektranu snage 28 MW, dobila je Enel Green Power (Italija) uz cijenu 7,84 c/kWh.

15. lipnja 2016. (2016-06-11)

Kompanije ugljena plaćaju poricatelje klimatskih promjena

Novi tekst na blogu.

Velike kompanije koje se bave rudarenjem i prodajom ugljena financirale su i financiraju znanstvenike, lobističke i javnozagovaračke grupe koje negiraju klimatske promjene i čovjekov utjecaj na njih. (…)

Nove podatke o toj praksi otkrivaju dokumenti objavljeni u postupku bankrota najveće kompanije za rudarenje ugljenja u SAD, i najveće svjetske u privatnom vlasništvu, Peabody Energy. (…)

Financirali su više od 25 poricateljskih grupa. Među njima je Centre for the Study of Carbon Dioxide and Global Change in the US, koji tvrdi da je ugljični dioksid, ni manje ni više, “eliksir života”. Tu tvrdnju u Hrvatskoj promovira poznati poricatelj klimatskih promjena, akademir Vladimir Paar, (…)

Laurence Tribe, profesor na Harvard Law School i bivši mentor sadašnjeg predsjednika SAD, dobivao je od Peabodyja 75.000 dolara mjesečno za borbu protiv Obaminog Clean Power Plan.

14. lipnja 2016. (2016-06-10)

Tekst na sajtu Etične banke.

Agrifficiency: Program energetske učinkovitosti za poljoprivrednike

Na inicijativu Zelene energetske zadruge, a uz savjetodavnu pomoć poljoprivrednih proizvođača koji su članovi ZEF-a, pokrenut je projekt Agrifficiency. Uz svesrdnu pomoć Zadruge osmišljen je model korištenja obnovljivih izvora energije i mjera energetske učinkovitosti u poljoprivrednoj i stočarskoj proizvodnji.

13. lipnja 2016. (2016-06-9)

Novi članak na blogu.

Suradnja Njemačke i Kine: ekonomija ispred politike, između ekologije i monete

U nedjelju 12. lipnja je u Beijingu održana zajednička sjednica užih kabineta kineske i njemačke vlade. (…) Potpisano je ukupno 96 ugovora vrijednosti 15 milijardi USD. (…)

Ekonomija će ostati glavna tema za obje vlade. Intenzivna konkretna suradnja na digitalnoj ekonomiji (“Industry 4.0”, četvrta industrijska revolucija). (…)

Njemačka je u špici promjena materijalne ekonomije i u vrhu financijske moći, a Kina u točki preokreta. (…)

Globalni kapitalizam i dalje pokazuje sposobnost da potiče revolucionarne promjene, kojoj su se Merx i Engels divili prije 170 godina. (…) Živimo permanentnu revoluciju, ali i permanentnu krizu.

O temi izvoza čelika iz Kine i optužbi za damping, komentar danas na globaltimes.cn. Jasna teza u naslovu.

US will become victim of its own steel protectionism

13. lipnja 2016. (2016-06-8)

India’s renewable capacity exceeds hydropower capacity (43 GW each)

Instalinrani kapacitet elektrana koje koriste druge obnovljive izvore osim vode (uglavnom sunce i vjetar) u Indiji krajem travnja 2016. dostigao je 42.850 MW, te premašio instalirani kapacitet hidroelektrana od 42.783 MW. Samo tijekom travnja, instalirani kapacitet novih obnovljivih je porastao za 9,5 GW – sa 34,3 GW na 42,8 GW!

Obnovljivi (osim HE) i vodene snage sad čine po 14% od ukupnih instaliranih kapaciteta.

Indija je postavila cilj investirani 6.000 milijardi rupija (90 milijardi USD) u razvoj obnovljivih, uključujući 100 GW solarnih do 2022..

13. lipnja 2016. (2016-06-7)

Sweden removes nuclear capacity tax

Švedska vlada (koalicija socijaldemokrata i zelenih, manjinska vlada uz podršku ljevice i centra) najavila je ukidanje posebnog poreza koje plaćaju operatori nuklearnih elektrana. To će omogućiti ulaganje u modernizaciju i produljenje roka rada dijela danas operativnih raktora do 2040-ih.

Švedska ima vrlo visoku potrošnju električne energije: po stanovniku 4× više od Hrvatske, više nego 2× više od Njemačke. Potrošnja je u padu posljednjih desetak godina. Hidroelektrane pokrivaju više od 40% potrošnje, a nuklearne elektrane otprilike isto toliko. Znatno rqastu proizvodnja iz elektrana na biomasu i vjetar, koje daju po nešto manje od 10%. Planira se dalji rast.

Godine 1980. bila je donesena odluka o postepenoj obustavi korištenja nuklearne energije, ali je 2010. poništena. Sagrađeno je 12 reaktora; dva su zatvorena ranije, a jedan krajem 2015., tako da je operativno devet. Tri bi trebala biti zatvorena do 2020.. Za preostalih šest planirano je produljenje roka gradnje na 60 godina, što je između 2040. i 2045. (http://www.world-nuclear.org/information-library/country-profiles/countries-o-s/sweden.aspx).

8. lipnja 2016. (2016-06-6)

Watts Bar Unit 2 Nuclear Plant Synchronized to Power Grid

Početkom lipnja je na mrežu priključen i počeo probnim radom nuklearni reaktor Watts Bar Unit 2. To je prvi reaktor priključen na mrežu u SAD nakon 20 godina.

Gradnja je započela daleke 1973., ali je prekinuta 1985. zbog toga što je porast potražnje za električnom energijom u SAD [kao i u drugim visokorazvijenim zemljama u to vrijeme] bio manji od očekivanja, te povećanih zahtijeva i troškova za sigurnost nakon katastrofe u NE Otok Tri milje 1979.. [Tada su energetski planeri i političari počeli shvaćati nužnost dugoročnog planiranja, te ekologistička ograničenja ekonomije zbog kojih rast ne može ostati eksponencijalan.]

Godine 2008. započelo se raditi na dovršetku, uz planirani rok od 60 mjeseci i troškove od 2,5 milijardi dolara. Rok je znatno prekoračen, a troškovi su 4,7 milijardi USD.

8. lipnja 2016. (2016-06-5)

Portugal – Moving to 100% renewables

U travnju o.g., obnovljivi izvori pokrili su 95,5% potražnje za električnom energijom u Portugalu. Od 7. do 11. svibnja, tijekom 97 sati, obnovljivi su pokrivali 100% aktualne potražnje – nije radila nijedna termoelektrana na fosilna goriva.

Još 2005, obnovljivi su pokrivali samo 16% potreba, od toga su više od pola bile velike hidroelektrane (više od 30 MW instalirane snage). Već 2010. davali su više od 50%.

To je bio rezultat vladinih politika uvedenih početkom stoljeća. Sagrađeni su znatni kapaciteti vjetrenih i solarnih elektrana, a hidroelektrane su obnovljene i povećani kapaciteti za reverzibilni rad (http://www.renewableenergyworld.com/rea/news/article/2013/02/portugal-inaugurates-alqueva-pumped-storage-hydroelectric-project-expansion). tijekom 2014., obnovljivi su pokrili 63% potražnje.

Portugal ima instaliranih 6.024 MW HE, 5.033 MW VE, 566 MW TE na biomasu, 474 MW fotonaponskih i 25 MW geotermalnih TE.

U daljem razvoju, potrebno je povećati instaliranu snagu fotonaponskih elektrana, koje imaju najveću proizvodnju ljeti, koje se kombiniraju sa hidro i vjetrenim, koje najviše proizvode zimi i u proljeće.

Vjetroelektrane su najjeftiniji izvor (http://www.vjetroelektrane.com/svijet/1936-portugalski-edp-objavio-da-su-im-najjeftiniji-izvor-elektricne-energije-vjetroelektrane).

U posljednjih desetak godina ukupna potrošnja energije nije rasla, što je djelomice rezultat financijske krize, ali i investicija u energetsku učinkovitost. U slijedećem razdoblju najveća pažnja treba biti posvećena smanjivanju potrošnje energije u prometu.

Računa se da će do 2030. biti povećana potrošnja električne energije, s ciljem da obnovljivi pokrivaju 100%, a smanjena ukupna potrošnja, te da se emisije stakleničkih plinova svedu na nulu.

Portugal je dalekovodima povezan jedino sa Španjolskom, koja povećava danas još skromne prijenosne kapacitete prema Španjolskoj i Maroku, uz potporu EU. Elektroenergetski sustav Pirinejskog poluotoka je uvelike zajednički i prilično izoliran. Španjolska dobiva 20% električne energije iz nuklearnih reaktora, koje planira isključiti do 2025..

7. lipnja 2016. (2016-06-4)

Finns to bury nuclear waste in world’s costliest tomb

Finska je prva zemlja svijeta koja gradi veliko podzemno skladište za visokoradioaktivnih otpad (VRO) iz svojih nuklearnih reaktora (četiri operativna, jedan u gradnji i jedan u planu). Gradi se na otoku Olkiluoto (na kojem je i NE s dva operativna reaktora i jednim u gradnji). Skladište je nemaštovito imenovano “Onkalo” (Rupa).

Oko 5.500 tona VRO bit će odloženo na dubini od 420 metara. Računa se da će skladište trajati 100.000 godina. Gradnja je započela 2004., a skladište bi trebalo biti zapečačelno oko 2120.. Cijena? Prava sitnica – oko 3,5 milijardi eura.

7. lipnja 2016. (2016-06-3)

NPCIL, Westinghouse agree to begin work on 6 Nuclear reactors

Evo, da budemo pošteni, i jedna dobra vijest za nuklearce. Nije sasvim novo, jer je već bilo najavljeno i pisali smo o tome, ali je sad potvrđeno na najvišem nivou.

Indijski premijer Narendra Modi i američki predsjednik Barack Obama objavili su dogovor između indijske korporacije za nuklearnu energiju (NPCIL) i kompanije Westingouse o priprema za gradnju šest nuklearnih reaktora u Indiji. Gradnja će početi u lipnju 2017..

Nuklearni program Indije dugo je bio znatno usporen, jer su SAD proglasile sankcije, zbog odbijanja Indije da potpiše ugovor o neširenju nuklearnog oružja.

Indija računa na intenzivan rast potrošnje električne energije koja je danas na vrlo niskom nivou, uz razvoj svih oblika elektrana i korištenje svih izvora. Na razvoju nuklearne energije surađuje i s Kinom i s Rusijom.

Američka izvozno-uvozna banka sudjelovat će u financiranju gradnje, nudeći povoljne uvjete.

Snažna potpora kompanijama koje grade nuklearne elektrane od strane državnih banaka u posljednjih desetak godina velika je prednost kompanija iz Rusije, Kine i Južne Koreje, zbog čega su američki Westinghouse i francuska Areva marginalizirani na svjetskom tržištu.

7. lipnja 2016. (2016-06-2)

Exelon will retire 2 nuclear plants in June 2017 and 2018 (US)

Američka elektroprivredna kompanija Exelno najavila je prijevremeno zatvaranje dvije nuklearne elektrane (ukupno tri reaktora) u Illinoisu.

Razlog su gubici koje gomilaju (800 milijuna USD u sedam godina) i izostanak željene državne potpore za nastavak rada. [U oštroj suprotonosti s čestom tvrdnjom nuklearaca da su obnovljivi strašno skupi, a nuklearna vrlo jeftina.]

Broj operativnih reaktora u SAD opada. Sada ih ima 99 i na njih otpada gotovo trećina proizvodnje svih nuklearnih elektrana u svijetu. Još 2013. g. bilo ih je 104. U gradnji je pet reaktora.

6. lipnja 2016. (2016-06-1)

Novi tekst na blogu.

Tajvan prestaje koristiti nuklearnu energiju do 2025.

Tajvan je sedma zemlja na svijetu i prva u Aziji koja je odlučila obustaviti korištenje nuklearne energije. To je posljedica revolucionarne promjene na posljednjim izborima: stranka Kuomintang je izgubila vlast nakon 70 godina. S gledišta ekološke ekonomije, bitno je uočiti koliko je Tajvan gusto naseljen i s minimumom resura, a potrošnja energije je vrlo velika, pa treba razmišljati o smanjivanju potrošnje u interesu dugoročne održivosti.

Oglasi