prosinac 2016.

31. prosinca 2016.(2016-12-47)

First Commercial Power Achieved from MHI Vestas’ Mammoth 8-MW Turbines

Danska kompanija Vestas, najstariji svjetski proizvođač vjetroagregata, te i danas prva ili druga na svijetu, završava prvu komercijalnu gradnju mamutskih turbina V164, snage 8 MW. U pučinskom vjetroparku Burbo Bank u vodama UK, kojeg gradi danska kompanija Dong Energy, bit će sagrađene 32 takve turbine. Završetak radova očekuje se u prvom tromjesječju 2017..

Prve pučinske vjetroelektrane, sagrađene u VE Vintengy u Danskoj prije 20 godina koristile su turbine snage 0,45 MW, s tornjevima visine 35 metara.

V164 ima toranj visine 113 m, a promjer lopatica je 80 m.

U bliskoj budućnosti vjerojatno će se pojaviti turbine snage 10 i 12 MW.

Godine 2006, 15% električne i toplinske energije koju je proizvodila DONG Energy bila je iz obnovljivih izvora. Godine 2015, taj postotak je bio 55%. Emisije ugljičnoga diksida time su smanjene za 48%.

Cilj kompanije je do 2020. postići smanjenje emisija CO2 za 60% u odnosu na 2006..

Investicije danske kompanije DONG Energy u UK do 2004. do danas iznose šest milijardi funti, a očekuju još toliko investirati do 2020.. Upravljaju s osam vjetrofarmi s preko 2 GW instaliranog kapaciteta.

31. prosinca 2016.(2016-12-46)

Languages still a major barrier to global science, new research finds

Iako se engleski danas smatra univerzalnim jezikom znanosti, znatan broj radova objavi se na drugim jezicima. Neki od njih su vrlo značajni, a zbog jezičke barijere ne privuku dovoljno pozornosti globalne znanstvene zajednice.

29. prosinca 2016.(2016-12-45)

Politika Donalda Trumpa: ako su znanstvene činjenice suprutne mojoj politici, treba ukinuti znanost

Tekst na blogu. Ekipa novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trumpa najavljuje ukidanje NASA-inog programa proučavalnja klime na Zemlji, jer da je klimatologija kao znanost “politizirana” (tj. suprotni politici za koju se oni zalažu).

28. prosinca 2016.(2016-12-44)

Kenya’s Energy Storage Market Showing Promise

Dodatak na prethodni tekst o solarnoj energiji u subsaharskoj Africi.

»Kenya is among the region’s markets that “presents the most promising outlook for development of battery storage business opportunities” according to the Germany international development company GIZ. (…) GIZ said batteries in the Kenyan market are largely bought either as part of the solar and wind power solutions in projects of integrated systems or to replace used units. (…)«

Vidi članak na blogu “Etiopija i Kenija na početku spektakularnog elektroenergetskog razvoja”, 16. listopada 2015, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/10/16/etiopija-i-kenija-na-pocetku-spektakularnog-elektroenergetskog-razvoja/

Kenija također planira gradnju nuklearnih elektrana, o čemu smo nedavno pisali (https://www.bloomberg.com/news/articles/2016-11-30/kenya-plans-first-nuclear-power-plant-by-2027-at-5-billion-cost). Dok najbogatije zemlje svijeta zatvaraju nuklearne reaktore, neke od najsiromašnijih razmišljaju o gradnji (Bangladeš, Namibija).

27. prosinca 2016.(2016-12-43)

Solar Academy Helps Pico, Home Solar Take Root in Malawi

Mojo Velo, tim mladih “mobilnih novinara” iz Južne Afrike, putuje biciklima kroz Afriku i objavljuje reportaže o ljudima koji čine dobro za sebe, svoje zajednice i za okoliš.

Pisali smo već o gradnji malih kućnih i seoskih fotonaponskih elektrana u podsaharskoj Africi. (Vidi članke na blogu od 28. rujna o Madagaskaru, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2016/09/28/obnovljivi-izvori-energije-promasaji-neoliberalizma-medunarodna-pomoc-primjer-madagaskara/ , te ovdje na stranici 30. rujna: https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=1333941593291155&id=236779699674022. )

Lokalni stanovnici, često žene, obrazuju se za operatere solarnih postrojenja, baterija, LED lampi idr..

Veliki dio kontinente i dalje nema priključak na električnu mrežu, i to će neminovno tako ostati još godinama. Zahvaljujući ovakvim akcijama, oko 600.000 domaćinstava ima električnu energiju iz vanmrežnih solarnih sustava.

Pristup električnoj energiji omogućava ruralnim domaćinstvima da se uključe u novčarsku ekonomiju, da se priključe na internet, otvore bankovni račun, vode poslovanje idr..

27. prosinca 2016.(2016-12-42)

Denmark and Vattenfall sign agreement on 950 MW offshore wind projects

Posljednje dvije godine obilježene su velikim padom cijena električne energije proizvedene u pučinskom (off-shore) vjetroelektranama. (Vidi članak na blogu od 26. listopada 2015., https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/10/26/vjetroelektrane-u-europskoj-uniji-2015-2030/ )

Švedska kompanija Vattenfall gradit će tri vjetroparka u danskim vodama, ukupne snage 950 MW. U studenome, pobijedili su na tenderu za projekt Kregers Flak, snage 600 MW, uz dogovorenu otkupnu cijenu od 4,99 eurocenta po kilovatsatu.

Još prošle godine, najniža dogovorena cijena bila je 10,3 ct/kWh (također u Danskoj), a sredinom ove godine postignuta je cijena od 7,27 ct/kWh (u Nizozemskoj, vidi: https://www.government.nl/latest/news/2016/07/05/netherlands-offshore-wind-farm-borssele-cheapest-world-wide ).

Cijena gradnje VE Kregers Flak bit će između 1,1 i 1,3 milijarde eura, a završetak se očekuje 2020. ili 2021.

26. prosinca 2016.(2016-12-41)

India Investing $1.8 Billion on Lines to Transmit Solar Power

Ohrabrujuća vijest iz Indije (vidi prethodni članak!). Vlada je prihvatila plan investicija 127 milijardi rupija (1,8 milijardi USD) u dalekovode, koji će prenositi energiju proizvedenu u velikim solarnim elektranama (34 solarna parka u 21 indijskoj državi, ukupne snage 20 GW).

To će učiniti mogućim ostvarenje plana da se do 2022. sagradi 175 GW solarnih elektrana.

Njemačka banka KfW odobrila je Indiji za tu namjenu povoljan kredit od miljardu eura.

26. prosinca 2016.(2016-12-40)

The Next Big Climate-Change Battle Starts in India

Noah Smith piše na mrežnom sjedištu kompanije Bloomberg: »Neki klimatski aktivisti brinu da će izbor Donalda Trumpa za predsjednik biti smrtni udara za globalni okoliš. To skoro sigurno nije istina. Bez obzira na Trumpov stav prema klimatologiji i energetskoj politici, dva velika vanjska čimbenika bit će mnogo važniji: tehnološki progres i politika u nacijama u razvoju.«

Ovogodišnji izvještaj Bloomberg New Energy Finance (BNEF), u projekciji razvoja globalne energetike do 2040. (https://www.bloomberg.com/news/articles/2016-06-13/we-ve-almost-reached-peak-fossil-fuels-for-electricity), predviđa da će tijekom slijedećeg desetljeća solarne elektrane i baterije velikog kapacitata toliko pojeftiniti, da će početi direktno zamjenjivati stare termoelektrane.

»To znači«, zaključuje Smith, »da nećemo morati zaustaviti ekonomski rast ili radikalno promijeniti način na koji djeluje kapitalizam da bismo spasili planet, kako su neki klimatski aktivisti pretpostavljali. Još jednom, ljudska ingenioznost će nam omogući da izbjegnemo zamku prirodnih ograničenja.«

Ali tehnologija je samo dio rješenja. Prema projekciji BNEF, emisije ugljika nastavit će se otprilike na današnjem nivou u slijedeća tri desetljeća. Razlog će biti rast emisija u zemljama u razvoju. Kina je posljednjih godina učinila dramatične napore da smanji emisije, i izgleda da to djeluje.

Sada je najveći problem Indija: još uvijek očajnički siromašna i, razumljivo, odlučna da se razvija. Ima velike zalihe ugljena i jeftino je znatno povećati njegovo korištenje.

»In order to prevent dangerous climate change, India will need to industrialize differently from the way Europe, the U.S. and East Asia did. It will have to skip most of the coal stage and go right to solar.«

Pitanje je može li Indija to brzo učiniti. Ona nužno treba industrijalizaciju i očito bi bilo nepošteno reći im da moraju sputati svoj razvoj, kad su industrijalizirane nacije zasnivale svoj rast na spaljivanju ugljenja.

Industrijalizirane zemlje moraju pomoći Indiji u tom zaokretu. Smith navodi neke realne mogućnosti, koje bi mogle provesi Europa, Japan i druge bogate zemlje, čak i ako SAD izaberu drugačiji put.

25. prosinca 2016.(2016-12-39)

We’re there! Renewables now cheapest unsubsidized electricity in U.S.

Poveznicu je poslao Miroslav Ambruš Kiš.

Izvještaj tvrtke “Lazarda” o proračunu troškova po kilovatsatu električne energije, ujednačeno za životni vijek elektrane (LCOE), objavljuje se godišnje. Ovo je deseti. Tekst na njihovom mrežnom sjedištu: https://www.lazard.com/perspective/levelized-cost-of-energy-analysis-100/ (tu se može i preuzeti izvještaj kao pdf).

Sličan izvještaj objavljuje državna UN Energy Information Administration (EIA), kao dio Annual Energy Outlook, za ovu godinu objavljeno u kolovozu. http://www.eia.gov/outlooks/aeo/electricity_generation.cfm

Njihove brojke su nešto veće, što ovisi naravno o raznim pretpostavkama, ali u svakom slučaju pokazuju znatan pad i punu konkurentnost vjetro i solarnih elektrana.

Zanimljiv fenomen je da nerijetko solarna struja postaje jeftinija i od vjetrene.

Zoran Oštrić dodaje: Kaže moj ujak, koji ima 83 godine ali je još živahnoga uma i inženjer, koji je radio na toplinskim pumpama (dizalicama topline) prije nekoliko desetljeća, da je slijedeća bitna stvar koja mora doći masovno korištenje toplinskih pumpi, koje se pokreću električno energijom ali daju oko 4× više toplinske energije. U kombinaciji naravno sa obnovljivom elektrikom. Tako se rješava i pitanje grijanja na osnovu električne energije, što inače nije racionalno.

One se vjerojatno ne instaliraju masovnije danas u svijetu zato jer naprosto ne može sve odjednom, potreban je kapital i razni drugi preduvjeti da bi se nova industrija masovno širila (deployment – imam problem u prevodu, jer se kao i “development” prevodi sa razvoj, a različiti su stadiji u razvoju tehnologije, gdje se koristi “development”, dakle još istraživanje, ne komercijalno, i deployment, razvoj industrije, komercijalno iako može biti uz državne poticaje da se razvoj ubrza).

Još jedan prikaz povodom ovog izvještaja i puno dodatnh informacija: https://cleantechnica.com/2016/12/25/cost-of-solar-power-vs-cost-of-wind-power-coal-nuclear-natural-gas/

Sticajem okolnosti, zbog izbora Donalda Trumpa za predsjednika SAD, ovaj izvještaj ima i veliki politički značaj.

24. prosinca 2016.(2016-12-38)

IoT Enabled Managed Services : Utility Technology Disruption Report

“Internet stvari” (The Internet of Things) će preobraziti odnose između elektroprivreda i korisnika.

»IoT is not one device or technology but a platform of data collection devices, secure data networks, software, and services that delivers actionable insight,« says Casey Talon, principal research analyst with Navigant Research.

24. prosinca 2016.(2016-12-37)

The pv magazine weekly news digest

Tjedni pregled vijesti o solarnoj fotonaponskoj (FN) industriji u svijetu.

Ove godine u svijetu će biti izgrađeno 77 GW FN elektrana, što je 34% više nego 2015.. Predviđanje za 2017. je 79 GW. Analitičari globalnog tržišta iz tvrtke IHS MArkit predviđaju sličan rast i 2018., a zatim snažniji rast 2019..

Kina je ove godine smanjila cilj instaliranih FN do 2020. sa 150 GW na 110 GW (nakon što su u posljednje četiri godine nekoliko puta znatno podizali cilj).

Najveći rast je u Indiji, koja će vjerojatno prestići Japan kao treće najveće solarno tržište u svijetu. Prema najnovijoj projekciji, Indija će do 2027. dobivati iz obnovljivih 57% električne energije, što je mnogo više od cilja dogovorenog na COP21 u Parizu prošle godine, koji je bio 40% do 2030..

Europska je komisija ovog tjedna predložila produljenje posebne carine na uvoz iz Kine, uvedene zbog dampinga prije dvije godine.

Udruženja poduzeća iz solarne industrije iz Europske unije, koja okupljaju 120.000 poduzeća s 1,3 milijuna zaposlenih iz svih 28 zemalja članica zalaže se za ukidanje te carine. Gubitak za proizvođače solarnih panela iz Europe mnogo je manji od dobitka, koji imaju proizvođači inventera i montažeri od rasta instalacija.

Oni koji podržavaju ovu odluku, kažu da su solarne ćelije i paneli koji se proizvode u Europi kvalitetniji, pa je potrebno zaštiti tu proizvodnju od kineske konkurencije, koju kineska vlada podržava dampinškim metodama.

(Ipak, današnja carina je umjerena i rezultat je kompromisa koji su EU i Kina postigli, o čemu smo pisali 2014.-2015.)

Kineska kompanija Trina Solar objavila je, a potvrdio njemački Fraunhofer institut, da su njene ćelije (p-tip, monokristalične silicijske PERC ćelije) postigle rekordnu učinkovitost od 22,61%.

23. prosinca 2016.(2016-12-36)

rump and Putin Share Ties to the Post-USSR Kleptocracy

O vezama novoizabranog predsjednika SAD s ruskim oligarsima, koji su izniknuli u kaosu 1990-ih nakon što je Zapad propustio da spriječi ekononomski i socijalni kolaps nakon rušenja SSSR-a. Vladimir Putin uveo je red, što je veliki napredak u odnosu na katastrofu pod Jeljcinom, ali red je zasnovan na dogovoru s oligarsima, koji su (gotovo svi) očuvali svoja bogastva. Tako je stvoren kronistički savez za likvidaciju manjih mafijaša i uvođenje reda.

A onda je veliki skok cijena nafte i prirodnoga plina nakon američke invazije na Irak 2003. omogučio golemi skok prihoda Rusije od izvoza. Obični ljudi sudjeluju u dobiti od toga i po klasičnoj šemi autoritarne vlasti zadovoljni su žrtvovanjem dijela sloboda u zamjenu za sigurnost. Vrlo mali krug oligarha kontrolira ogromna bogatsva, ali i malim ljudima ponešto kapne, pa su zadovoljni. Slično kao u Hrvatskoj (koja nema naftu, plin i ugljen, ali ima turizam).

Ironija je povijesti, da je diljem bivših komunističkih zemalja istočnoga bloka, a i u Hrvatskoj, ime Georga Sorosa postalo omrznuto, kao zastupnika “zapadnih”, istoku neprijateljskih interesa. A upravo je on još od kraja 1980-ih pomagao demokratske procese u tim zemljama, i odlučno se suprotstavljao “doktrini šoka” koju su provodili čelnici SAD i međunarodnih institucija (da “komunističko nasljeđe” treba preko noći uništiti, uz ideju da će iz kaosa isplivati uzorne liberalne demokracije, a ne kleptokracije).

Donald Trump pak, koji je šest puta doživio bankrot, velik dio svoga bogatstva duguje vezama s ruskim oligarsima.

Intervju (video) objavljen je na ljevičarskom sajtu The Real News, ali James S. Henry je ekonomist, odvjetnik i istraživački novinar, koji je bio glavni ekonomist međunarodne konzultantske tvrtke McKinsey & Co. i piše za Forbe, The Nation i The New York Times.

[Dakako, trumpisti to mogu proglasiti za dodatni dokaz komunističko-plutokratskog komplota protiv novog predsjednika SAD, autentičnog zastupnika načela Nacije i interesa radničke klase.]

23. prosinca 2016.(2016-12-35)

New Witch Hunt in Ecuador Against Indigenous and Environment Defenders

Ekvador je u Ustav stavio obavezu zaštite “Majke Zemlje”, ali vlada ipak nastavlja progonom ekologističkih organizacija i aktivista. Problem je što one podržavaju borbu lokalnog stanovništva protiv projekata velikih multinacionalnih kompanija za eksploataciju resursa.

Kao što smo prenosili, ubojstva ekoloških aktivista uobičajena su stvar u Latinskoj Americi.

»(…) On Tuesday, Ecuador’s Environment Ministry announced its intention to shutter Acción Ecológica, the country’s leading grassroots environmental organization and one of the founders of the Keep It In The Ground movement, which has become a global call to support the scientific mandate to keep all remaining fossil fuels in the ground. The government made clear that the move was a direct response to the group’s efforts to raise awareness – like tweeting and posting blogs – about environmental and indigenous rights concerns over a planned copper mega-mine on the lands of the Shuar indigenous people in the southern Ecuadorian Amazon. That very same evening, the national police raided the offices of the Shuar federation, FICSH, and detained its president, Agustín Wachapa, who is still being held. (…)

The Correa administration has a history of criminalizing not just Acción Ecológica but many of those who defend indigenous rights and the environment. In 2013 it successfully shut down the environmental organization Fundación Pachamama after it supported a protest denouncing new oil concessions on indigenous lands in the country’s southern Amazon region. (…)«

23. prosinca 2016.(2016-12-34)

Nixon went to China. Can Trump do climate change? (20. prosinca 2016.)

Poveznicu na ovaj članak prenio je servis vijesti “All Conservative Climate News”; vode ga konzervativci, pristaše Republikanske stranke, koji vjeruju u klimatske promjene, suprotno njihovom novoizabranom predsjedniku SAD.

Komentator sajta “Christian Science Monotor” pita se može li se dogoditi da Donald Trump napravi hrabar korak koji istiskuju okolnosti, suprotno svojim ranijim stavovima, kao što je učinio Richard Nixon kad je neočekivano posjetio kontinentalnu, komunističku Kinu.

»If America is going to be great again, maybe we could lead on climate change in a big, bold, new way.

Many of us didn’t like President Obama’s regulatory solution in the Clean Power Plan. (…)

Many took Trump seriously but not literally when he tweeted that climate change was a hoax and a Chinese conspiracy. They’re looking for a climate solution that fits with their values and that’s consistent with savvy business practices. (…)«

[Međutim, ja ne mogu točno shvatiti što pisat točno predlaže; to je namijenjeno američkom čitatelju, a njihove institucije i diskurski često su osobiti i teško razumiljivi Europljanima. Zato, naravno, ne znam ima li to uopće smisla. Autor koliko sam shvatio govori u situaciji, u kojoj bi SAD brinule o suzbijanju klimatskih promjena i nametale posebne carine na uvoz iz zemalja, koje to ne čine. Ali situacija nije takva – Europska unija uvažava problem još puno više nego SAD, a Kina, Indija i drugi barem jednako.]

23. prosinca 2016.(2016-12-33)

Objavom slikovnice o bregunici završila kampanja „Bregunica – ptica 2016. godine“

Danas je završila WWF-ova kampanja “Bregunica – ptica 2016. godine”, kojom su WWF i partnerske udruge željele upozoriti na kontinuirani gubitak prirodnih staništa duž rijeke Drave te pozvati na zaštitu i obnovu staništa najmanje vrste lastavica. Kampanja je zaključila izradom slikovnice, plakata i igre Memory s crtežima djece, koje su predstavili danas na konferenciji za novinare, kako bi djeca i posle kampanje mogla učiti o ovoj iznimoj ptici.

Na Dravi još živi oko 50% hrvatske populacije bregunica, međutim broj parova se u posljednjih 30 godina smanjio za 75%.

Bregunica je jedna od najugroženijih ptica koja obitava uz rijeku Dravu i potrebno je smanjiti regulaciju rijeka i izgradnju obaloutvrda, koje onemogućuju stvaranje prirodno strmih obala te prekomjerno korištenje pesticida duž riječnog koridora Drave.

23. prosinca 2016.(2016-12-32)

China Electric Cars Sales = Record 43,441 In November

U Kini je u studenome prodano 43.441 električni vozila. To je 1,4% svih prodanih automobila, pa je i po udjelu Kina ispred EU (1,2%) i SAD (1,1%).

Ukupno će u Kini ove godine biti prodano preko 350.000 električnih vozila, čime će ih biti ukupno 650.000, te će i po tome Kina biti ispred EU (630.000) i SAD (560.000).

23. prosinca 2016.(2016-12-31)

World Energy Hits a Turning Point: Solar That’s Cheaper Than Wind

Da solarne elektrane daju jeftiniju elektriku od TE na ugljen (bez subvencija), stara je vijest. Nova je vijest da su u mnogim područjima jeftinije čak i o vjetrolektrana!

Sad kad su cijene jednom pale, solarne i vjetrene elektrane lakše je graditi u zemljama u razvoju, koje imaju malu potrošnju i tek razvijaju svoj elektroenergetski sustav, te u svakom slučaju moraju graditi nove elektrane, dok visokorazvijene zemlje, u kojima potrošnja električne energije ne raste, to ne moraju.

Ove će godine u svijetu biti sagrađeno oko 70 GW solarnih i 59 GW vjetrolektrana.

22. prosinca 2016.(2016-12-30)

Članak na blogu “Zelena politika”.

(…) Ja sam liberal, koji vjeruje u potrebu i nužnost većeg stupnja državne i globalne regulative, preraspodjele i strateškog usmjeravanja, nego fundamentalistički slobodnotržištarci (libertarijanci isl.). Tako da sam ja za njih često “socijalist”. (…)

Mogao bih reći, po smislu, da sam ekološko-socijalni liberal; ili možda preciznije socijalno-liberalni ekologist. Najbliža mi njemačka misaona tradicija (…) do današnje koncepcije Ökosoziale Marktwirtschaft (eko-socijalno tržišno gospodarstvo). (…)

20. prosinca 2016.(2016-12-29)

Japan to dismantle $9bn fast-breeder nuclear reactor

Japanska je vlada danas objavila da obustavlja rad eksperimentalnog brzooplodnog reaktora Monju. U taj je projekt tijekom 22 godine bilo uloženo devet milijardi USD.

Brzooplodni (fastbreader) reaktori su trebali biti srž dugoročnog sustava korištenja nuklearne energije, jer mogu procesuirati većinu nuklearnog otpada drugih elektrana, tako eliminirajući vrlo velike troškove gradnje trajnih odlagališta. Također stvaraju plutonij, koji može ponovo služiti kao gorivo.

Međutim, ni ovaj japanski projekt ni drugi u svijetu nisu doveli do pouzdanog i ekonomičnog modela.

Dekomisija reaktora, procjenjuje se, koštati se najmanje 375 milijardi jena (3,2 miijardi USD) i trajati će do 2047..

20. prosinca 2016.(2016-12-28)

Sweden on target to run entirely on renewable energy by 2040

Švedska je postavila cilj da do 2040. g. sva električna energija bide proizvedena u elektranama na obnovljiva goriva (hidroelektrane, biomasa, vjetar, sunce).

(U masovnim medijima često je problem da se ne razlikuje električna energija od energije generalno, pa treba pažljivo čitati da se shvati o čemu se reai. ovdje se dakle ne radi o energiji za grijanje i promet. Danska planira 100% sve energije iz obnovljivih 2050. g.)

To znači da se neće graditi nove nuklearne elektrane, nakon što današnje budu isključene. Trenutno je u radu devet reaktora, a ranije je bilo 12.

Time se Švedska pridružuje sve duljem spisku zemalja koje su odlučile prekinuti korištenje nuklearne energije (Belgija, Njemačka, Španjolska, Švicarska, Tajvan, a ranije Austraija i Italija).

Ovi su ciljevi sadržani u koalicijskom ugovoru, koji je sklopilo pet stranaka ljevice i centra koje danas sudjeluju u švedskoj vladi. Engleski prevod: http://analys.se/publikationer/rapporter/english-translation-of-the-swedish-energy-policy-agreement-of-10-june-2016/

15. prosinca 2016.(2016-12-27)

Energetska strategija Nizozemske: bez automobila na fosilna goriva do 2035.

Novi članak na blogu.

Nizozemska je vlada prošlog tjedna (7. prosinca) predočila prijedlog energetske strategije do 2050. i program rada do 2035..

Strateški je cilj za 2050. da Nizozemska bude blizu nulte emisije stakleničkih plinova. Program sadrži niz mjera za smanjivanje zavisnosti o fosilnim gorivima i poticanje održivog življenja.

Međutim, ekološke udruge i neke oporbene političke stranke kažu da je strategija dobro usmjerena, ali neambiciozna.

Jedina parlamentarna stranka koja odbacuje ovaj pristup je desničarska PVV Geerta Wildersa. Plan su nazvali ludošću jer previše košta. PVV se zalaže za gradnju nuklearnih elektrana zasnovanih na toriju.

14. prosinca 2016.(2016-12-26)

Netherlands to be nearly emission free by 2050; Environmental groups unimpressed

Nizozemska je vlada prošlog tjedna (7. prosinca) predočila prijedlog energetske strategije do 2050. i program rada do 2035..

Strateški je cilj za 2050. da Nizozemska bude blizu nulte emisije stakleničkih plinova. Program sadrži niz mjera za smanjivanje zavisnosti o fosilnim gorivima i poticanje održivog življenja.

Međutim, ekološke udruge i neke oporbene političke stranke kažu da je strategija dobro usmjerena, ali neambiciozna.

Planira se znatna gradnja pučinskih vjetroelektrana, korištenje solarne i geotermalne energije te smanjivanje ukupnog koritšenja energije.

Golema promjena u odnosu na današnjicu je plan postepenog smanjivanja korištenja prirodnoga plina. Nizozemska je skoro pola stoljeća bila vodeći proizvođač prirodnoga plina u Europi, još ga i danas izvozi i ima vjerojatno najrazvijeniju infrastrukturu za njegovo korištenje u Europi, pa skoro sva domaćinsta imaju priključak.

Ali izvori su pred iscprljenjem.

Korištenje prirodnoga plina za dobivanje toplote u stanovima smanjivat će se i potpuno prekinuti do 2050.. Stanovi će se grijati daljinski iz toplana koje koriste otpad ili pomoću toplinskih pumpi. Za to treba izgraditi novu infrastrukturu. Procjena je da će u razdoblju 2020.-2040. taj preokret koštati ukupno 200 milijardi eura.

Osobita pažnja posvećuje se prometu. Predviđeno je ukidanje korištenja automobila na fosilna goriva do 2035. (samo električni, na vodik i biogoriva). Struja za željeznicu osiguravat će se iz obnovljivih izvora. Dalje će se poticati biciklizam.

Svi industrijski procesi prilagođavat će se da se smanje emisije. Hvatat će se ispušteni ugljični dioksid i skladištiti u isrpljenim ležištima prirodnoga plina.

Trajno zatvaranje termoelektrana na ugljen, što zagovara oporbena stranka D66, vlada nije prihvatila.

Jedina parlamentarna stranka koja odbacuje ovaj pristup je desničarska PVV Geerta Wildersa. Plan su nazvali ludošću jer previše košta. PVV se zalaže za gradnju nuklearnih elektrana zasnovanih na toriju.

Cjeloviti dokument “Energieagenda”, na nizozemskom, može se skinuti na: https://www.rijksoverheid.nl/documenten/rapporten/2016/12/07/ea

Sažetak izvještaja iz travnja o.g., na engleskom “Energy Report Transition tot sustainable energy”, na: https://www.government.nl/topics/energy-policy/documents/reports/2016/04/28/energy-report-transition-tot-sustainable-energy

13. prosinca 2016.(2016-12-25)

Greece’s inaugural PV tender awards 40 MW of solar capacity

Nastavak na prethodni članak: Španjolska je najavila veliki tender za početak 2017., a Grčka je upravo zaključila jedan skromniji, kakav bi i Hrvatska mogla raspisati da kojim slučajem netko u Vladi naše preuzete obaveze prema EU ciljevima klimatske i energetske politike ozbiljno shvaća.

Ovaj pilot-tender je bio za 40 MW fotonaponskih elektana, u dvije kategorije po snazi: do jedan MW i između jedan i 10 MW.

Prema novoj grčkoj strategiji za obnovljive izvore, odabrani projekti dobit će varijabilnu premiju, kao dodatak standardnoj tržišnoj cijeni za proizvedenu elektriku. Iznos premije će ovisiti o nekim tržišnim varijablama i tarifi u ugovoru, koji će biti sklopljen na 20 godina.

Većina prihvaćenih projekata je u kategoriji snage između 1 i 10 MW, a dogovorena cijena je između 8,0 i 8,8 ct/kWh (eurocenta po kilovatsatu).

To su više cijene, nego što su postignute na posljednim tenderima u Danskoj i Njemačkoj (o potonjom smo pisali prije nekoliko dana).

»Međutim, to je cijena koju Grčka plaća za političku nesigurnost, nekompetentne ekonomske i energetske politike te, naravno, za nedavno retroaktivno rezanje feed-in tarifa. Usprkos odličnim solarnim resursima, Grčka ostaje riskantna zemlja za poslovanje.«

»Drugi čimbenik koji je mogao utjecati na cijenu u licitaciji jest što je tender uglavnom za stare projekte koji su već dobili licencu za priključak na mrežu u posljednjih nekoliko godina, prije nego što je Grčka poništila proces izdavanja dovzola za nove fotonaponske sustave 2012.. Zbog toga su investitori uglavnom iz Grčke, gdje su izvori financiranja skupi i oskudni.«

Pozitivno je iznenađenje međutim bila razina interesa investitora da sudjeluju u tenderu.

13. prosinca 2016.(2016-12-24)

Spain to auction 3 GW of renewables in the first half of 2017

Španjolska je od druge polovice 1990-ih do početka ovog desetljeća intenzivno razvijala obnovljive izvore energije. Kompanija Gamesa je među prvih pet proizvođača vjetroelektrana u svijetu. Instalirali su velike kapacitete vjetroelektrana, fotonaponskih ali i koncentracijskih solarnih.

Upali su međutim u nevolje zbog nedovoljno osmišljenog sustava feed-in tarifa, pa su naknadno donosili odluke s retroaktivnim važenjem koje su predmet sudskog spora. Zbog toga, i zbog generalnih španjolskih ekonomskih problema, razvoj je nekolika godina bila znatno usporena.

Danas (utorak, 13. prosinca) je ministar energetike Alvaro Nadal objavio detalje o aukciji za gradnju 3 GW snage u obnovljivim elektranama, koju će španjolska vlada objaviti početkom iduće godine. Aukcija će biti “tehnološki neutralna”, tj. otvorena za sve tehnologije.

Ovo je prvi nacionalni program koji uključuje fotonaponske solarne elektrane, nakon što je ukinut feed-in program u siječnju 2012..

13. prosinca 2016.(2016-12-23)

Trump, Putin, and ExxonMobil team up to destroy the planet

Usporedba na početku je pretjerana, ali podaci o zajedničkim interesa Rusije i tvrtke koja daje novog državnog tajnika SAD su točni.

Kako se kaže u članku, generalno okrenuti uništiti Pariški sporazum Trumpova ekipa možda i ne može genralno, ali u Vladimiru Putinu ima vrlo važnog saveznika.

Sve, naravno, u interesu radničke klase.

The aligning interests between Russian President Vladimir Putin, Russia’s choice for U.S. president (Donald Trump), and Big Oil represents the gravest threat to humanity (and democracy) since the rise of the Axis powers in the 1930s.

That’s because while Trump may not be able to destroy global climate action and the landmark 2105 Paris climate deal all by himself — as he pledged to do during the campaign — he probably could do that with help from Russia and the trillion-dollar oil industry.

So much is explained by Trump’s Secretary of State choice. Media reports now say it will be Rex Tillerson, CEO of oil giant ExxonMobil, which had made a $500 billion oil deal with Putin that got blocked by sanctions.

Stalling the biggest oil deal ever did not just “put Exxon at risk,” as the Wall Street Journal reported in 2014. MSNBC’s Rachel Maddow explained last week this deal was so big it was “expected to change the historical trajectory of Russia.”

This deal could explain why Putin appears to have interfered in U.S. elections in favor of a Trump victory. (…)

it was always a little puzzling that Putin seemed to so admire a guy who had pledged to fully open the on-shore and off-shore spigots of U.S. domestic oil (and gas) drilling. After all, the end result of those policies would inevitably be a lower price for oil and gas, which compose the single biggest source of revenue for Russia. (…)

But for Putin and the kleptocrats who benefit from his rule, little matters more than enriching coffers right now. It is no coincidence that just last week, Putin revealed Russia had sold a 19.5 percent stake in the Kremlin-controlled oil giant Rosnet for $11.3 billion to Qatar and others, “confounding expectations that the Kremlin’s standoff with the West would scare off major investors,” as Fortune reported in a must-read piece that connects major pieces of this puzzle.

“Just a few weeks ago, most industry watchers had written off the chances of a foreign investor being found for Rosneft,” Fortune reports. But this deal, the biggest oil deal of 2016, “pointed to a possible reassessment by foreign investors of the risks of dealing with Russia, at a time when the election of Donald Trump as U.S. president has heightened expectations of a thaw between Moscow and Washington.”

And how does Putin benefit? That $11.3 billion goes to the Kremlin, not Rosneft. No wonder “Russian officials were jubilant that Rosneft had pulled off a deal which will deliver a large chunk of the cash they need to fill gaps in the state budget caused by an economic slowdown and sanctions” (per Reuters). (…)

And if the sanctions are lifted — something a new Secretary of State could help make happen — it would pay off big time for Exxon. As Bloomberg explained in an October piece, “Exxon Faces Collateral Damage From a New Cold War,” (…)

Imagine, however, if the oil giant is freed to produce and sell oil on the staggering 63.7 million acres of Russian land it leases, which is over 5 times the amount of land it leases in this country. Happy days are here again, for Exxon.

One final point: Some have argued “the Paris treaty will survive and thrive during the Trump era.” Certainly, if the rest of the world unites to meet their commitments to continually ratchet down carbon pollution, that’s possible.

But Putin has never liked the Paris agreement, because it would mean a large fraction of Russia’s fossil fuel reserves would remain in the ground, rather than bubbling up to provide vast revenue for the Kremlin. No surprise, then, that Putin’s greenhouse gas target “is one of the weakest put forward by any government, anywhere,” as Climate Action Tracker explains. It “lies significantly above emissions that would result from current policies.” (…)

13. prosinca 2016.(2016-12-22)

Zoran Oštrić:

Prenosi jedan moj fb prijatelj:

S Njemačkom nemamo otvorenih pitanja – tako je većina medija popratila boravak našeg premijera u Njemačkoj.

„Znam po diplomatskim kanalima da Njemačka dosta pritišće Hrvatsku, da omekša svoje kriterije u pregovorima sa Srbijom, ali stvar je hrvatske politike i diplomacije na koji će način zaštiti svoj nacionalni interes.“ (Ivana Petrović – Dnevnik.hr)

MOJ GNJAVATORSKI KOMENTAR:

U odnosima s jednom Njemačkom, četvrtom ekonomijom svijeta, moćnom lokomotivom na koju se moramo šlepati htjeli-ne htjeli, nama je važna Srbija.

“Nema otvorenih pitanja”. Je, sve smo fino zatvorili i sad super živimo. 😡 Svaka iole napredna zemlja ima otvorena pitanja prvo sama sa sobom.

Sa frau Merkel trebali bismo razgovarati o Klimawandel, Industrie 4.0, Energiewende i Kreislaufwirtschaft, zašto je to frau Merkel i drugima u Njemačkoj važno, zašto su ta pitanja tamo otvorena i dnevno se preispituju (u dugoročnom kontekstu!), a ne o Srbiji – sirotinji kao što smo i sami.

Pitanje je – na koju su stranu otvorena pitanja kojima se jedan narod bavi. Prema budućnosti, ili prema prošlosti.

13. prosinca 2016.(2016-12-21)

U.S. builds first offshore wind farm

Reportaža o gradnji prve pučinske vjetroelektrane u SAD. U tome SAD znatno kasne za sjevernom i zapadnom Europom, tj. gradnjom u Baltičkom moru i sjeveroistočnom Atlantiku.

11. prosinca 2016.(2016-12-21)

Is American Enterprise More Powerful Than The President Of The United States?

Ken Silverstein u “Forbesu” komentira Trumpovo imenovanje Scotta Pruitta za šefa Agencije za zaštitu okoliša (vidi u članku na blogu objavljenom jučer, https://zelpol.wordpress.com/2016/12/10/komunisticka-kina-brani-nacela-slobodne-trgovine-sto-ce-biti-s-globalizacijom/ ). On je zastupnik industrije nafte i plina, ali kao čelnik agencije protiv koje se borio, mogao bi se naći sukobljen ne samo s ekološkim udrugama, nego i s američkom industrijom.

»It’s especially troublesome as more and more companies — including those major oil conglomerates such as ExxonMobil, ConocoPhillips and Royal Dutch Shell — have come out in favor of a global climate pact to curb carbon output. That’s because they are investing wind and solar technologies, as well as energy storage devices, which could become notable parts of their business.«

Trump je u kampanji izjavljivao da je EPA “van kontrole” i da “ubija radna mjesta”; ali ona ih i omogućava.

»365 businesses that include DuPont, General Mills and Schneider Electric signed a letter to President-elect Trump asking him to stick with the nation’s current carbon policies, including the Paris accord and Clean Power Plan that seek to keep a lid on global temperature increases.

“Failure to build a low-carbon economy puts American prosperity at risk,” the letter says. “But the right action now will create jobs and boost U.S. competitiveness.”«

Dodatak na ljevičarskom therealnews.com: Kevin de Leon, predsjednik Državnog Senata Kalirofnije (gornji dom zakonodavnog tijela): Kalifornija, peta ekonomija svijeta, će nastaviti putem kojim je krenula, bez obzira na Trumpa.

»I’ve made it very clear here, since I’ve been in Marrakesh, Morocco, that irrespective of the ascendancy of Donald J. Trump, California with other sub-nationals, other like-minded states, [inaudible 00:03:38] states in the northeast of the United States, the Pacific Northwest as well as Canada, Mexico, and China, we’re going to go it alone. We’re going to move forward. We have grown the economy, being the fifth largest economy in the world. It’s done so with a sense of [inaudible 00:03:52] and purpose, not by luck and happenstance, how we move our public policies dealing with the issue of climate change.«

http://www.therealnews.com/t2/component/content/article/2977#pop1

11. prosinca 2016.(2016-12-20)

Geopolitics Cloud E European Gas Flow Debate: Conference

Nastavak na prethodni upis: o geostrateškim odnosima u trgovini prirodnim plinom u Europi. Dobri odnosi između Rusije i Njemačke, potvrđeni nedavnom njemačkom odlukom o korištenju plinovoda Opal (o tome članak na blogu “Nadmetanja oko trgovine prirodnim plinom u Europi: dvije odluke EK u korist Njemačke i Rusije”, 4. studenoga 2016., https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2016/11/04/nadmetanja-oko-trgovine-prirodnim-plinom-u-europi-dvije-odluke-ek-u-korist-njemacke-i-rusije/ ), prijete stvaranjem oligopola, što nervira Poljsku i Ukrajinu.

POljska je sagradila LNG terminal za uvoz plina iz Katara, te razmatra mogućnosti gradnje plinovoda kojim bi norveški plin mogao biti transportiran preko Danske i Poljske.

Slovačka, Bugarska i druge zemlje srednje i istočne Europe također imaju svoje brige i računice.

11. prosinca 2016.(2016-12-19)

Nord Stream 2 is Gazprom’s ‘Way Out’, says Institute

Rusija godinama nastoji izbjeći korištenje plinovoda kroz Ukrajinu. Bez njih, međutim, ima problema dostaviti dugoročno dogovorene isporuke plina europskim potrošačima. Aktualni ugovor s Ukrajinom, koji je permanentni predmet svađa, ističe 2019.. Ukrajina je znatno reducirala potrošnju prirodnoga plina i više ne ovisi o ruskim isporukama.

Udvostručenje kapaciteta plinovoda Sjeverni tok na Baltičkom moru način je da Rusija nadvlada svoju stratešku slabost.

Ako međutim Rusija bude nametala previsoke cijene plina, na dulji rok europske se zemlje mogu okrenuti snabdjevanju iz kaspijskog bazena i LNG-om iz SAD idr., pa se na kraju Nord Stream 2 ne bi isplatio.

11. prosinca 2016.(2016-12-18)

Wind turbines may have beneficial effects for crops, research suggests

Fora: Jedno istraživanje u Iowi pokazuje da vjetrene turbine mogu imati pozitivan utjecaj na rast kukuruza i soje, zbog utjecaja na temperaturu i koncentraciju ugljičnoga dioksida turbulencijama zraka.

11. prosinca 2016.(2016-12-17)

German PV tender: Prices fall below EUR 0.07 per kWh

Nastavlja se tendencija pada cijena gradnje fotonaponskih elektrana. Njemačka svakih nekoliko mjeseci raspisuje tender. Prošle godine najniža postignuta cijena bila je 9,2 ct/kWh (eurocenti), ove godine u siječnju 7,4 ct/kWh.

U četvrtak, 8. prosinca, objavljeni su rezultati šestog tendera. Prihvaćeno je 27 ponuda za ukupno 163 MW vršne snage, uz najnižu cijenu 6,26 ct/kWh, a prosječnu 6,9 ct/kWh.

Od prihvaćenih projekata, 18 se odnosi na gradnju uz autoputove ili željezničke pruge. Po saveznim državama, najviše ugovora, osam, odnosi se na Brandenburg.

Svjetski rekord niske cijene ove godine u Abu Dhabiju, gdje su naravno prirodni uvjeti mnogo pogodniji: 2,42 c/kWh (USA centi) (vidi: https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=1368456296506351&id=236779699674022 )

Za Termoelektranu Plomin C, prema neprovjerenim podacima (držani su kao poslovna tajna), predviđena cijena je bila 8,5 ct/kWh.

Za NE Hinkley Point C ugovorena cijena je 0,092 L/kWh.

11. prosinca 2016.(2016-12-16)

Komunistička Kina brani načela slobodne trgovine : što će biti s “globalizacijom”?

Tekst na blogu “Zelena politika”. O raznim temama globalnoga razvoja, vezano uz paradoks, da novoizabrani predsjednik SAD najavljuje protekcionističke mjere zaštite domaće ekonomije, a Kina zaštitu načela slobodne trgovine.

9. prosinca 2016.(2016-12-15)

Researchers compare biodiversity trends with the stock market

Bitne varijable bioraznolikosti (Essential Biodiversity Variables, EBVs). Koncepcija koju je od 2013. razvila međunarodna inicijativa GEO BON (Grupa za promatranje Zemlje – Mreža za promatranje bioraznolikosti). Predočena ovih dana u tri rada u časopisu “Biological Conservation”.

8. prosinca 2016.(2016-12-14)

France extends driving bans (but motorists don’t care)

U Parizu i okolici četvrti dan traje izvanredno stanje zbog velike zagađenosti zraka (o čemu smo već pisali jučer, https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=1413547575330556&id=236779699674022 ). Policija je u jednom danu napisala 1.700 kazni za one koji krše nametnuto ograničenje prava vožnje za motorna vozila (par-nepar sustav).

Slične restrikcije uvedene su u Lyonu. Moguće su i u Marseilleu, Rennesu, Orleansu idr..

Koncentracija mikročestica (PM10) u zraku je ipak tek 60% one u Beijingu i dijelić one u New Delhiju.

8. prosinca 2016.(2016-12-13)

Nuclear Plant ‘Doesn’t Fit’ In The Future Grid, Utility Executive Says

Još jedna vijest koja pokazuje da, preobrazbom elektroenergetskog sustava koja je u tijeku, svojstvo nuklernih elektrana koje se uvijek isticalo kao prednost, postaje mana. Naime, NE osiguravaju “temeljnu” energiju, pouzdane su ali nefleksibilne.

Kalifornijska elektroprivredna kompanija PG&E najavila je zatvaranje nuklearne elektrane 2024.-2025. upravo zbog toga što njena “temeljnost” postaje mana u sustavu, koji se 50% i više oslanja na obnovljive. Ona će biti zamijenjena kombinacijom novih elektrana na obnovljive izvore, energetske učinkovitosti i spremnika energije. Pola posla na tome već je obavljeno.

Pacific Gas & Electric Co. decided to close its Diablo Canyon Nuclear Power Plant because its baseload power—often cited as nuclear’s best asset—doesn’t fit into the dynamic grid California is developing, a PG&E executive said today at the U.S. Energy Storage Summit in San Francisco. (…)

Nuclear advocates argue that nuclear plants can provide reliable power to balance the variability of renewables, but baseload power turned out to be Diablo’s Achilles’ heel.

“With 50 percent renewables on the system, the idea of a large baseload generator that runs pretty much all the time, every day, 24 hours a day, just doesn’t have as good a fit to the market conditions we expect to see,” Malnight said. (…)

PG&E announced this summer it would close Diablo’s two reactors after their operating licenses expire in November 2024 and August 2025, replacing the plant with a suite of greenhouse-gas-free technologies, including renewables, energy efficiency, and energy storage. Today, Malnight said half that job is already done. (…)

8. prosinca 2016.(2016-12-12)

Vlasnik Zare utajio najmanje 585 milijuna eura poreza

Zastupnici grupacije Zelenih/ESS Europskom parlamentu otkrili su da je španjolski modni maloprodajni div Inditex utajio najmanje 585 milijuna dolara. Inditex posluje i u Hrvatskoj, a vlasnik je marki odjeće poput Zare, Pull&Beara i Massimo Dutija.

“Danas smo u Europskom parlamentu javno obznanili istraživanje kojim smo otkrili da Inditex nije platio najmanje 585 milijuna eura poreza u razdoblju od 2011. do 2014. godine tako što je koristio agresivne metode izbjegavanja poreza na dobit. Izvješće pokazuje kako velike kompanije poput Inditexa imaju mogućnost same kreirati strukturu poduzeća koja iskorištava najniže porezne stope i manjak harmonizacije poreznog sistema na europskoj razini”, komentirao je zastupnik iz redova Zelenih Davor Škrlec. Dodaje da su te kompanije smještene u državama poznatima po veoma susretljivom poreznom zakonodavstvu. U ovom slučaju to su Nizozemska, Irska i Švicarska.

“Našim istraživanjima detaljno smo obuhvatili njihova financijska izvješća i otkrili kako je dio njihovog profita prebačen u Nizozemsku preko tzv. ‘royality payments’. Takve vrste uplata vrše se od strane mnogih kompanija kako bi imale pravo korištenja određenog brenda. To je otprilike kao da plaćate svojim roditeljima da biste imali pravo koristiti svoje prezime. To je dobro poznat trik mnogim velikim poduzećima koja žele prenijeti profit u zemlje u kojima je porez niži. Također smo otkrili primjere irskih tvrtki u vlasništvu Inditexa koje su zabilježile milijunske dobitke, a nemaju niti jednog zaposlenika niti plaćaju porez na dobit”, kaže Škrlec.

Smatra da građani koji kupuju proizvode tih kompanija imaju pravo znati hoće li kasnije platiti svoj udio poreza. “Informiranje o tome gdje tvrtke zapošljavaju ljude, gdje iskazuju profite i na kraju krajeva, gdje plaćaju porez nije luksuz nego obaveza. Bez porezne transparentnosti kao prvog koraka, multinacionalne kompanije i njihovi porezni savjetnici, zajedno s državama koje odlučuju uključiti se u razornu poreznu politiku, i dalje će se snalaziti nastojeći izbjeći pokušaje suzbijanja izbjegavanja plaćanja poreza. Kao Zeleni protiv toga ćemo se nastaviti boriti i u 2017.godini”, zaključuje Škrlec.

7. prosinca 2016.(2016-12-11)

Paris is suffering under the ‘dirtiest air in a decade’

Pariz i šira okolica već nekoliko dana pate zbog snažnog smoga, izazvanog prometom, pećima na drva i odsustvom vjetra. Uvedene su restrikcije prometa automobila (par-nepar), a korištenje javnim prijevozom je besplatno. Slično je bilo u ožujku 2014., ali sad je još gore.

Ekološke udruge podnijele su pravnu žalbu, zahtijevajući da sud istraži razloge visokog nivoa onečišćenja, jer ugrožava ljudske živote.

Jedan izvješaj kaže da je zrak u Parizu kao u sobi u kojoj puši osmero ljudi.

7. prosinca 2016.(2016-12-10)

Bangladesh government approves Tk 1.13 trillion nuclear power plant

Vlada Bangladeša jučer je potvrdila plan za gradnju nuklearne elektrane, s dva reaktora, snage 2400 MW. Gradit će je ruski Atomstroy Export.

To je, naravno, najskuplji projekt u povijesti Bangladeša. Financijski je moguć zahvaljujući obilno podršci ruskih državnih banaka. Rusija će osigurati 11,38 milijardi USD za gradnju, odnosno 81% troškova.

7. prosinca 2016.(2016-12-9)

What Future Does Nuclear Power Have in an Era of Cheap Energy?

Jedan pregled o situaciji nuklearne energije u svijetu. O mnogim činjenicama i događajima koje autor spominje pisali smo na ovoj stranci.

Godine 2007, časopis Economist je pisao da je američka nuklearna industrija na pragu najveće ekspanzije. Od toga nije bilo ni traga. Nuklearna energija bi imala velikih problema i da se nije dogodila nesreća u Fukušimi. Snage tržišta rade protiv nje, usprkos uspješnom produljivanju projektiranog rada reaktora (s 30 na 40-60 godina) i niskoj cijeni urana, te raznim državnim potporama.

Uz Vijetnam, o kojem smo pisali, Južna Afrika (koja ima jedan operativni reaktor) je u studenome drastično smanjila planove za gradnju novih: umejesto devet reaktora snage 9.600 MW do 2030., sad se planira sagraditi samo 1.359 MW do 2037..

S druge strane, desetak vlada i kompanija rade na razvoju nove generacije malih i modularnih raktora (small and moduar reactors, SMRs). Oni se neće pojaviti kao realna ponuda na razini demonstracijskih projekata prije sredine slijedećeg desetljeća.

U SAD, punu kontrolu zakonodavne i izvršne vlasti sad će imati republikanci. Oni žele podržavati domaću industriju, uključujući nuklearnu energiju, ali istovremenone su načelno protiv državnih poticaja, bez kojih nuklearna energija ne može prosperirati. Ne vjeruju ni u klimatske promjene, što je loše za obnovljive, ali i za nuklearnu.

7. prosinca 2016.(2016-12-8)

Commission proposes new rules for consumer centred clean energy transition

Kao dio programa “Čista energija za eve Europljane”, Europska komisija predlaže povećanje obavezujućeg cilja poboljšanja energetske učinkovitosti za 2030. g. od 30%, umjesto sadašnjih 27%. To bi vodilo do smanjenja potrošnje primarnih oblika energije za 23% u odnosu na 2005..

To je dio paketa mjera, predstavljenih 30. studenoga, usmjerenih na tranziciju prema čistoj energiji.

EU se obavezala smanjiniti emisije stakleničkih plinova za 40% do 2030..

Mjere su usmjerene na tri glavna cilja: staviti energetsku učinkovitost na prvo mjesto, postići globalno vodstvo u obnovljivim energijama i osigurati poštene uvjete za potrošače.

Dalji su ciljevi smanjiti uvoz energenata, stvoriti radna mjesta, ubrzati inovacije, smanjiti emisije.

5. prosinca 2016.(2016-12-7)

Future Energy Jobs Bill saves nuclear plant

Država Illionois (SAD) u posljednji je trenutak donijela odluku kojom se produljuje važenje zakona, po kojem se vlasnicima nuklearnih elektrana isplaćuju državne potpore jer ne emitiraju ugljični dioksid i osiguravaju radna mjesta. Time je izbjegnuto njihovo zatvaranje. Kompanija Exelon će tako dobiti 235 milijuna USD tijekom slijedćeih 10 godina za dvije svoje NE.

3. prosinca 2016.(2016-12-6)

Koliko će ljudi biti na Zemlji 2100. i kako će živjeti?

Novi članak na blogu. Nova studija o tome, koliko će biti stanovništvo svijeta 2100 godine, ako budu postignuti Ciljevi održivoga razvoja (SDG) koje su postavile OUN prošle godine za 2030.. Po projekciji, tada bi stanovništvo na Zemlji dostiglo vršak oko 2060. g., te nakon toga padalo i iznosilo 2100. g. između 8,2 i 8,7 milijardi.

Ukoliko SDG ne budu dostignuti, ljudi će biti više ali živjeti će puno lošije.

3. prosinca 2016.(2016-12-5)

How Stupid Does David Rose Think You Are?

Poznati novinar britanskog “Daily Maila” David Rose (https://en.wikipedia.org/wiki/David_Rose_(journalist) objavio je 26. studenoga jedan u nizu svojih članaka, u kojima opovrgava da postoji globalno zatopljenje (http://www.dailymail.co.uk/news/article-3974846/Stunning-new-data-indicates-El-Nino-drove-record-highs-global-temperatures-suggesting-rise-not-man-emissions.html ).

U članku na poveznici ekspert za statistiku Grant Foster (bloger Tamino) objasnio je kako se autor služi metodom izdvajanja samo jednog malog segmenta podataka, da bi potkrijepio pogrešnu tvrdnju o cjelini (cherry-picking): uzeo je podatke za samo 20 godina, ne za površinu Zemlje nego za donji sloj troposfere, ne za cijelu Zemlju nego samo iznad kopna.

Kao da, recimo, usporedite visine stotinu žena iz Švedske i stotinu muškaraca iz Vijetnama, pa na temelju toga tvrdite da su generalno žene više od muškaraca.

Foster je napisao knjigu “Undestanding Statistics” (http://www.lulu.com/shop/grant-foster/understanding-statistics-basic-theory-and-practice/paperback/product-20680689.html)

Problem je naravno da to neće doprijeti do 99% čitatelja “Daily Maila”.

Poricatelji klimatskih promjena stalno se služe takvim metodama. U to se onda uključuju pojedini političari, osobito u SAD (https://www.desmogblog.com/2016/12/01/gop-science-committee-sends-twitter-followers-breitbart-climate-misinformation ). Među njima je Steve Bannon, šef kampanje Donalda Trumpa.

2. prosinca 2016.(2016-12-4)

Vijesti o nuklearnoj energiji: Švicarska, Vijetnam, Armenija, Francuska, SAD, Tajvan, Kenija, Japan

Novi tekst na blogu. Niz vijesti s raznh strana svijeta.
* Švicarci na referendumu glasali protiv skraćivanja roka rada nuklearnih elektrana
* Vijetnam odustaje od gradnje NE
* Armenci produljuj urok rada postojeće NE, dok se ne sagradi nova
? Francuska smanjuje broj reaktora
* U SAD u tjedan dana jedan reaktor pušten u pogon, a drugi zatvoren
* Tajvan potvrdio zatvaranje svih NE do 2025.
* Kenija priprema gradnju NE
* Troškovi nesreće u Fukušimi 200 milijardi USD

2. prosinca 2016.(2016-12-3)

Over 2,000 scientists urge Trump to respect ‘scientific integrity and independence’ (30. studenoga)

Više od 2.300 znanstvenika, uključujući 23 dobitnika Novelove nagrade, potpisalo je otvoreno pismo izabranom predsjedniku SAD Donaldu Trumpu i 115. sastavu federalnog KOngresa, apelirajući da »slijede visoke standarde zansntvenog integriteta i nezavisnosti u odgovor na aktualne i rastuće prijetnje javnom zdravlju i zdravlju okoliša.«

Andrew Rosenberg, direktor Centra za znanosti i demokraciju Unije zabrinutih znanstvenika (Union of Concerned Scientists), koja je organizirala pismo, kaže da su zabrinuti kako Trumpovim izjavama u kmapnji tako i nekim ljudima koji ga savjetuju o energiji, okolišu i javnom zdravlju.

1. prosinca 2016.(2016-12-2)

German Leaders at Odds with Industry over Electric Cars

Njemačka u okviru “Energiewende” podupire razvoj električnih automobila. Ali u tome ima problema i izgleda da njemačka industrija zaostaje, u vrijeme kad se proivođači u svijetu intenzivno uključuju u trku s novim modelima.

Veliku uznemirenost njemačkog ministra gospodarstva Sigmara Gabriela izazvala je vijest da Kina planira da uskoro svaki sedmi prodani automobil bude električni, te da ih proizvode prvenstveno kineske tvrtke. Njemačke tvrtke bi mogle biti izgurane s tržišta.

Njemačka autoinudstrija bilježi rekordne brojke proizvodnje i prodaje, ali izgleda da u razvoju komponenti za električne automobile zaostaje.

1. prosinca 2016.(2016-12-1)

studeni 2016.

Na blogu “Ekološka ekonomija” postavljeni su svi članci, koji su bili objavljeni na ovoj fb stranici tijekom studenoga. Ukupno 46 članaka. Neke teme:

* Kenija planira gradnju nuklearne elektrane.
* Troškovi nesreće u NE Fukušima 201 milijardu USD
* Više članaka koji prenose komentare i analize nakon pobjede Donalda Trumpa na izborima u SAD.
* Na tenderu u Argentini, dogovorena prosječna otkupna cijena za električnu energija iz solarnih i vjetroelektrana oko 40 lipa/kWh.
* I iz drugih zemalja vijesti o drastičnom smanjivanju cijene električne energije iz VE i SE. Aktualni rekord za SE je 27 lipa/kWh.
* Finska priprema energetsku strategiju do 2030..
* Zbog šlamperaja strušeno šest stabala u Gajevoj
* Svicarska na referendumu odbila skraćivanje roka zatvaranja nuklearnih elektrana. Priprema energetsku strategiju do 2050.: bez NE, veliko smanjenje potrošnje energije, veliki rast obnovljivih.
* Vijetnam odustaje od gradnje nuklearnih elektrana. Diskusije o strategiji do 2050, rast ugljena i onovljivih.
* Napredak u spriječavanju prelova ribe u Mediteranu.
* Saudijska Arabija podizima ospežne mjere za štednju energije.
* Kinezi grade solarnu elektranu na napuštenoj teritoriji oko Černobila.
* Tajzvan zatvara nuklearne elektrane do 2025. i zamjenjuje ih obnovljivima.
* Globalni rast emisija stakleničkih plinova 2016. će porasti za oko 0,2% u odnosu na 2015..
* Intezitet gradnje novih nuklearnih elektrana u Kini opada. Intenzivno rade na razvoju novih modela reaktora III+ i IV. generacije, kao i na poboljšanju učinkovitosti potrošnje energije i rastu obnovljivih.
* Francuska objavila energetsku stgrategiju do 2023.. Veliki rast obnovljvih, otvaranje “zelenih” radnih mjesta, smanjenje udjela nuklearne.
* Nadmetanja oko trgovine prirodnim plinom u Europi.
* Istrage pokazuju da je glavni problem usjeva modificiranih genetskim inženjeringom (GMO) da od njih nema nikakve koristi.
* Znanstveni rad jednog ekonomista: “Smisao dobrovolje jednostavnosti nasuprot konzumerizmu i materijalizmu”.
* Diskusije o mogućnostima geoinženjeringa za smanjivanje učinka globalnog zagrijavanja.