siječanj 2016

31. siječnja 2016. (2016-01-80)

Rusija, Srednja Azija i SAD prema 100% električne iz obnovljivih: značaj supermreže

Novi članak na blogu. Dvije studije o mogućnostima preobrazbe elektroenergetskog sustava na područjima Rusije i Srednje Azije, te Sjedinjenih Američkih Država.

30. siječnja 2016. (2016-01-79)

France Peddles Unsafe Nuclear Reactors to India, Drawing Protest

Prethodna vijest je o francusko-indijskoj suradnji u solarnoj energiji, a prije nekoliko dana pisali smo o predviđenom velikom poslu gradnje šest nuklearnih reaktora tipa EPR, koje proizvodi francuska kompanija Areva u Indiji. Ovaj tekst kompletira sliku, prikazujući kritike i prosvjede protiv potonjega.

30. siječnja 2016. (2016-01-78)

International Solar Alliance will be the First International and Inter-Governmental Organisation of 121 Countries to have Headquarters in India with United Nations as Strategic Partner

Predsjednik indijske vlade Shri Narendra Modi i predsjednik Francuske François Hollande položili su kamen temeljac za gradnju zgrade tajništva International Solar Alliance (ISA) u indijskom gradu Gvalpahariju, u okviru kampusa Nacinalnog instituta za solarnu energiju (NISE). To će biti prva međuvladina organizacija koja ima sjedište u Indiji.

ISA je stvorena prije dva mjeseca na samitu UN o klimatskim promjenama u Parizu (Vidi: http://newsroom.unfccc.int/clean-energy/international-solar-energy-alliance-launched-at-cop21/ ). Ima 121 zemlju članicu. usmjerena je na razvoj solarne energije u zemljama čiji je teritorij potpuno ili djelomično unutar tropskog pojasa (između rakove i jednorogove obratnice).

Zadatak joj je olakšati pristup novim tehnologijama proizvodnje i skladištenja energije, te smanjiti troškove financiranja. Cilj je do 2030. mobilizirati više od 1.000 milijardi USD investicija.

29. siječnja 2016. (2016-01-77)

Enormous blades could lead to more offshore energy in US

Današnje velike pučinske vjetroturbine (o kojima je riječ i u prethodnom članku) imaju instaliranu snagu 5 do 6 MW.

Američki Sandia National Laboratories razvijaju dizajn lopatica duljine 200 metara, dva i pol puta duljih od danas najdužih, koje bi omogućile gradnju turbina snage 50 MW!

28. siječnja 2016. (2016-01-76)

Returns from offshore wind: too high?

Pučinske vjetroelektrane u Njemačkoj doživjele su bum tijekom prošle godine. Po nekim dostupnim podacima, proizvode tijekm godine više od očekivanja. S obzirom na garantiranu otkupnu cijenu (feed-in tarifa), navodi se da su zarade veće od očekivanih.

Najstarija izgrađena pučinska VE Alpha Ventus, s 12 turbina snage po 5 MW, u pet godina rada ima prosječni faktor kapaciteta (engl. capacity factor; ili faktor upotrebe, prema njemačkom “Nutzungsgrad”) 47%, dok kopnene VE u Njemačkoj imaju oko 20%.

»With production probably far above expectations, feed-in tariffs for offshore wind in Germany are probably too high. There was great outcry when the feed-in tariffs for PV were too high for a few years, but there has been almost no complaining about excessively high rates for offshore wind – probably because citizens and community projects benefited from PV incentives, whereas big utilities benefit from high rates for offshore wind. Money talks, so the complaining about PV was loud, but the utilities will not complain about their own excessive returns.«

Nedavno je grupa ekonomista upozorila koliko su niže otkupne cijene u Danskoj, koja ima iste prirodne uvjete. (Vidi: “Offshore wind parks: Germany’s subsidies are too generous”, 21. siječnja 2016., https://www.clisap.de/clisap/organization/press/outreach/news/offshore-wind-parks:-germany-s-subsidies-are-too-generous/ ).

Autor članka na poveznici, Craig Morris, upozorava na neke netočnosti u ovoj studiji, kao i na pogrešne predodžbe o nemačkom Energiewende koje se ponavljaju u tekstovima na engleskom.

Daje i važnu napomenu o opadanju korištenja prirodnoga plina u Europi od kraja prošloga desetljeća. Kaže da glavni razlog nije strategija energetskog zaokreta, nego
1. neuspjeh sustava trgovanja emisijama da postavi relevantnu cijenu emisija ugljika, te
2. preveliki izgrađeni kapacitet plinskih i ugljenih termoelektran, koje su gradile elektroprivredne kompanije ne vjerujući u uspjeh obnovljivih.

Zanimljiva je Crraigova opaska o osnovama ekonomije – možemo govoriti o sukobu “ekonomizma” i “ekologizma”, povezano sa sukobom “ekonometrije” i “političke ekonomije”.

»The paper is heavily math-laden and sums up the traditional viewpoint of economists quite well: “Since the system [auctions] is designed to reward firms offering to produce offshore wind energy at the lowest cost, most economists start from a parti pris in favor of the tender bidding toolkit.” Since economics, which started out as a subdiscipline of moral philosophy back when the highly touted Adam Smith was writing, has evolved into a form of applied mathematics, things that are hard to quantify – such as the health of democracy and the benefits of community energy – often do not even get coverage in such papers, such as this one.«

Spominje da neki Indijski analitičari upozoravaju da su vrlo niske cijene, ponuđene na posljednjim tenderima [o kojima smo pisali], faktički niže od aktualnih cijena proizvodnje. Velike kompanije ih nude da bi zauzeli pozicije za buduće dobitke na tržištu.

U zaključku se ponovo vraća i na pitanje oblika vlasništva, koje možempo povezati s “energetskom” ili “ekonomskom demokracijom”.

»I would agree with the Hamburg economists that feed-in tariffs for offshore wind are probably excessive. But neither they nor I have hard data from German offshore wind farms; they base their conclusions on a comparison with Denmark. In all likelihood, auctions are a fine policy mechanism for utility-scale projects like offshore wind, but they could require citizen ownership, as Danish wind farms to do – a fact that the Hamburg economists fail to mention. And maybe feed-in tariffs remain a good option for smaller community projects below the utility radar.«

28. siječnja 2016. (2016-01-75)

Canada imposes further delays on two major pipeline projects

Nova kanadska vlada pokazuje ekološku osjetljivost preispitivanjem spornih projekata.

Canada announced new interim rules on Wednesday for environmental reviews that will impose delays on two projects – TransCanada Corp’s Energy East pipeline and Kinder Morgan Inc’s expansion of its Trans Mountain Pipeline.

The Liberal government issued the rules on the grounds that public trust needed to be restored in the process for assessing big energy projects.

Proponents say that after U.S. President Barack Obama’s denial of the Keystone XL pipeline, all-Canadian projects are needed so the country’s oil can reach its east and west coasts and fetch higher prices abroad. (…)

28. siječnja 2016. (2016-01-74)

US electricity could be powered mostly by the sun and wind by 2030: Rapid, affordable energy transformation possible

SAD mogu smanjiti emisije stakleničkih plinova iz elektrana 2030. g. za čak 78% ispod nivoa iz 1990., zadovoljavajući rastuću potražnju za električnom energijom i uz niske troškove.

To je nalaz studije “Future cost-competitive electricity systems and their impact on US CO2 emissions” koju je grupa istraživača objavila je u časopisu ‘Nature Climate Change’. Studija koristi sofisticirani matematički model za vrednovanje scenarija budućih troškova, potražnje, proizvodnje i prijenosa.

Unapređenjima infrastrukture prijenosa, obnovljivi resursi koji ovise o vremenu (sunce i vjetar) mogu osigurati većinu nacionalnih potreba za elektrikom, uz troškove slične sadašnjima. Ulaganje u mrežu prijenosa bitno smanjuje potrebu za snagom elektrana podrške, koje proizvode onda kad VE i SE proizvode manje od potreba. Uvijek negdje sja sunce ili puše vjetar.

Primjer za matematičko modeliranje fizičkog povezivanja solarnih i vjetrenih elektrana je sustav meteoroloških uređaja.

Čak i u scenarju gdje se očekuje da će troškovi obnovljive energije rasti više nego što stručnjaci predviđaju, model dovodi do sustava koji 2030. g. smanjuje emisije ugljičnoga dioksida za 33% ispod razine iz 1990. i osigurava elektriku po cijeni od oko 8,6 centi po kilovatsatu. Za usporedbu, prosječna proizvodna cijena kilovatsata bila je 2012. g. 9,4 centa.

U sustavu u kojem cijena obnovljive energije opada a cijena prirodnoga plina raste, što se očekuje u budućnosti, modeliranis sustav reže emisije ugljičnoga dioksida za 78% i osigurava elektriku po cijeni od 10 USc/kWh.

Scenario koji uključuje ugljen donosi niže troškove (8,5 USc/kWh), ali više emisije.

Na klimatskom samitu u Parizu prije mjesec i pol, SAD su se obavezale smanjiti emisije stakleničkih plinova iz svih sektora do 2025. za 28% ispod razine iz 2005..

Prema studiji, SAD mogu do 2030. smanjiti emisije ugljičnoga dioskica za 31% ispod razine iz 2005., provodeći promjene samo unutar elektroenergetike, iako ona daje samo 38% nacionalnih emisija CO”.

Ključna je u povezivanju mreže gradnja novih visokonaponskih dalekovoda istosmjerne struje (HVDC), kao dodatak postojećoj električnoj mreži. Prema riječima glavnog autora studije Alexandera MacDonalda, mreža HVDC je analogna mreži međudržavnih autocesta koja je transformirala američko gospodarstvo 1950-ih.

[Treba spomenuti da ovakve analize postoje i za Europu kao cjelinu, pa i šire, uz uključivanje Sjeverne Afrike i Srednjeg Istoka u “supermrežu” (EUMENA Supergrid). Paneli na vašem krovu, vjetroelektana na Pelješcu, divovske pučinske vjetroelektrane u Sjevernom Moru i solarne u Sahari mogu jednog dana biti dio istoga sustava.]

28. siječnja 2016. (2016-01-73)

China confident in nuclear emergency preparedness

Jučer smo prenijeli vijest o odgodi gradnje dva reaktora tipa EPR u Kini, zbog provjere sigurnosti nakon uočenih slabosti u reaktorskoj posudi.

Kinesko Državno vijeće objavio je jučer (27. siječnja) svoj prvi “Bijeli papir” o nuklearnoj energiji, “China’s Nuclear Emergency Preparedness”, u kojem iznosi podatke o politikama i mjerama za poboljšanje spremnosti za nuklearne hitne slučajeve i unapređenje nuklearne sigurnosti.

Kažu, da unapređuju sigurnost paralelno s razvojem industrije, te da dosad nije bilo incidenata težih od druge razine po International Nuclear Event Scale (INES). Uče iz nesreća koje su se dogodile u svijetu – Otok Tri Milje (SAD, 1979.), Černobil (SSSR/Ukrajina, 1986.) i Fukušima Daići (Japan, 2011.).

Postoji preko 30 profesionalnih timova za reakcje na razne tipove akcija spašavanja. Organizirat će nacionalni tim za nuklearnu hitnost (national nuclear emergency response team) s 300 osoba za odgovore na ozbiljne nuklearne nezgode i sudjelovanje u međunarodnim operacijama.

28. siječnja 2016. (2016-01-72)

The Year of the Fuel Cell: Looking Back to Get Ahead

Ured za energetsku učinkovitost i obnovljivu energiju (EERE) Ministarstva energetike SAD (Department of Energy, DOE) donosi članak čiji je autor Sunita Satyapal, direktorica Ureda (podureda?) za tehnoologije gorivih ćelija. [One kao gorivo koriste vodik, koji se spaja s kisikom proizvodeći energiju i stvarajući vodenu paru, bez stvaranja ugljičnog dioksida i drugih neželjenih polutanata.] Kaže da je 2015. bila “landmark year” za gorive ćelije i korištenje vodika.

Na tržištu su se pojavila komercijalna vozila na pogon gorivim ćelijama (FCEVs), koje nude japanske kompanije Hyundai i Toyota.

Potpore koje je DOE dala industriji dovele su do više od 580 patenata, 45 komercijalne tehnologije na tržištu i 65 tehnologije za koje se predviđa da će biti komercijalne za tri do pet godina.

27. siječnja 2016. (2016-01-71)

Safety review delays China’s Areva-designed nuclear reactors

Problemi s reaktorskom posudom ustanovljeni su prošle godine na nuklearnom reaktoru tipa EPR, kojeg francuska Areva gradi u Flamanvilleu u Francuskoj. Sad su zbog istog razloga odrođeni radovi na dva reaktora istoga tipa, koje Areva gradi u gradu Taishan u Kini, javlja Bloomberg News.

Kina predviđa investirati oko 1.000 milijardi dolara do 2050., da bi izgradilia 250 GW nuklearnih reaktora. To bi bila četvrtina nuklernih reaktora koji će postojati 2050., prema projekcijama Međunarodne energetske agencije (IEA). [Danas u svijetu ima operativnih 382 GW, a u Kini 27 GW izgrađenih i 27 GW u gradnji.]

27. siječnja 2016. (2016-01-70)

Final decision on Hinkley Point C postponed

Jučer smo pisali da se danas očekuje konačna odluka Francuske elektroprvrede o gradnji NE Hinkley Point C.

Danas stiže vijest da je Upravni odbor ponovo dogodio odluku. Nije neočekivano. Imaju problema s financiranjem. Kineska CGN je preuzela 33,5% projekta, a EdF traži partnera koji bi preuzeo do 16,5%.

27. siječnja 2016. (2016-01-69)

Nova vlada zaustavila investicije od milijardu eura. Plomin C i istraživanje plina u Jadranu stavljeni na stranu

Iz nove hrvatske vlade ima i dobrih vijesti. Naravno, neki će se naprosto zgražati jer se zaustavljaju investicije, pa kakve god bile. Članak u Večernjaku nudi vrlo malo informacija, ali jedna je bitna.

O Plominu C smo puno puta pisali. Osnovni problem projekta jest, da Hrvatskoj ta električna energija uopče nije potrebna; a teko onda drugi razlozi protiv gradnje.

A jedan je – cijena. Večernjak navodi, i to je možda prvi put da se ta cjena navodi: »HEP je s japanskim Marubenijem dogovorio otkupnu cijenu električne energije od čak 85 eura po MWh, kažu nam upućeni u priču«.

To se uspoređuje s tržišnom cijenom na europskim međunarodnim tržištima, što ipak nije korektna usporedba, jer se međunarodnoe trguje viškovima i tržišnu cijenu u bitnom određuju marginalni, a ne prosječni troškovi proizvodnje. Potonji su svakako znatno veći.

Međutim, pisali smo ovdje o tome, da je na posljednjem tenderu za gradnju solarnih elektarna u Njemačkoj postignuta cijena od 80 eura po MWh (8 ct/kWh) – tj. SOLARNE SU JEFTINIJE OD TE PLOMIN C!

Razumno je očekivati da se na nekom tenderu u Hrvatskoj, za gradnju na otocima i u Dalmaciji, gdje se po instaliranoj jedinici snage može očekivati 30% do 40% veća proizvodnja u godinu dana, cijena bila jeftnija. Čak i uz investicije u prilagodbu mreže, ukupna cijena bit će niža.

Razumljivo je da “Zelena akcija” zadržava skepsu (http://zelena-akcija.hr/hr/programi/energetika_i_klimatske_promjene/moratorij_na_plomin_c_istinski_stav_ili_prva_obmana_nove_vlade ): »Privremeni moratorij nikako nije dovoljan. Od Plomina C potrebno je definitivno i trajno odustati (…) Međutim, brine informacija objavljena u istom novinskom članku gdje se navode izvori iz Vlade koji tvrde da svakako žele nastaviti s ovim projektom, ali zapravo traže način izvedbe koji neće biti u suprotnosti s pravilima EU.«

Pravi test za vladu slijedećih mjeseci bit će odnos prema obnovljivim izvorima i mjerama racionalne potrošnje energije, prema energetskim zadrugama, te prema klimatskim promjenama.

27. siječnja 2016. (2016-01-68)

For the first time in years, the U.S. Senate voted on climate change. Did anybody win?

Prije nekoliko dana, Senat SAD glasao je o tri amandmana o klimatskim promjenama, u okviru diskusije o projektu gradnje naftovoda Keystone XL. Republikanska većina pokušala je srušiti predsjednikov veto na taj projekt.

Izglasali su s 98 glasova “za” i jednim “protiv” da je globalno zagrijavanje realnost.

Međutim, amandan da se uključi rečenica »human activity significantly contributes to climate change« srušen je sa 49 “za”, 50 “protiv”. Pet republikanaca je ipak glasalo za taj amandman. Neki su rekli da bi glasali za, ako bi bila izbačena riječ “significantly”.

Britanski Guardian (http://www.theguardian.com/environment/2015/jan/22/us-senate-man-climate-change-global-warming-hoax) spominje da je Senat već 2005. glasao da ljudska aktivnost jest pokretač klimatskih promjena.

Interesi industrije nafte i ugljena još prevladavaju među američkim političarima. O tome svjedoči i zahtjev grupe američkih država, predvođenih proizvođačem ugljena Zapadnom Virdžinijom i proizvođačem nafte Teksasom, upućen Vrhovnom sudu SAD, da blokira plan predsjednika Obame za smanjivanje emisija ugljičnoga dioksida iz termoelektrana.

Sutra će se glasati o amandmanu, koji je predložio senator Bernie Sanders, koji se takmiči za demokratsku nominaciju za predsjednika, u kojem se kaže da »klimatske promjene već stvaraju ozbiljne problem širom svijeta, ali imamo šansu i trebamo transformi naš energetski sustav od fosilnih goriva ka energetskoj učinkovitosti«(vidi: http://thehill.com/policy/energy-environment/230316-senate-votes-98-1-that-climate-change-is-real ).

27. siječnja 2016. (2016-01-67)

Blue skies over Beijing? Decaying suburbs bear cost as China cuts pollution

Mjere vlasti u Pekingu da se smanji zagađenost zraka pokazuju uspjeh. Po izvješću Greenpeaca, zagađenost zraka u kineskih gradovima, gledajući osnove polutante, opala je prošle godine za 10%.

U reportaži Reutersa upozorava se da mjere najviše pogađaju tisuće malih pogona, koji su zatvoreni. Tako mnogi gube posao. Ove godine najavljeno ih je u Pekingu zatvaranje još 2.500. Gradska vlast najavila je agresivni cilj smanjivanja zagađivanja zraka 2020. g. za 40% u odnosu na 2013..

[Kineska stopa rasta se smanjuje, iako je i dalje visoka. Da su proteklih nekoliko desetljeća vodili više računa o ograničavanju zagađivanja zraka, voda i tla, možda bi stopa rasta BDP bila nešto niža; ali – sve, reklo bi se, dođe na naplatu.]

26. siječnja 2016. (2016-01-66)

CGN teams up with shipbuilder for offshore plants

Rusija je prvu plutajuću nuklearnu elektranu realizirala još 1960-ih godina. Sad je ponovo pokrenula taj projekt i planira gradnju većeg broja. (Vidi članak na wikipediji: https://en.wikipedia.org/wiki/Russian_floating_nuclear_power_station , a za novije informacije članak na bellona.org 25. svibnja 2015, http://bellona.org/news/nuclear-issues/2015-05-new-documents-show-cost-russian-nuclear-power-plant-skyrockets)

Kina je krenula u isti projekt. Predviđen je reaktor manje snage (200 MWt odnosno 60 MWe), a predviđeno je, za razliku reaktora na kopnu, korištenje ne samo električne, nego i toplinske energije na otocima, obalnim područjima, za desalinaciju vode ili za snabdjevanje pučinskih naftnih i plinskih platformi.

26. siječnja 2016. (2016-01-65)

It’s official: China has the most solar PV installed globally

Kina je pretekla Njemačku i sad je prva u svijetu po instaliranoj snazi fotonaponskih solarnih elektrana; po agenciji Sinhua, 43 GW vs 40 GW. Tijekom prošle godine izgrađeno je 15 GW [1500 puta više nego u Hrvatskoj]. Plan za 2020. je 150 GW.

Kina je odavno na prvom mjestu u svijetu, daleko ispred svih drugih, po instaliranim solarnim termalnim postrojenjima. Krajem 2013. bilo je instalirano 262 GWt. što je 70% svjetskih kapaciteta.

26. siječnja 2016. (2016-01-64)

Egypt preps tender for 30 GW of energy projects

Pisali smo nedavno o Egiptu na blogu (“Egipat: vojna vlada i elektroenergetska strategija – nuklearni i obnovljivi izvori”, 21. studeni 2015., https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/11/21/egipat-vojna-vlada-i-elektroenergetska-strategija-nuklearni-i-obnovljivi-izvori/ ). Rušenje vojne vlade, nakon svih turbulencija, dovelo je do nove vojne vlade, koju smatraju stabilnom. te ima ambiciozne razvojne planove, među inim i u elektroenergetici. Razvijaju sve vrste izvora – ugljen, plin, uran, sunce i vjetar.

Svi sad hrle da s njima prave poslove. Nekad davno, u doba komunističkog mraka, i hrvatske tvrtke su sudjelovale u toj trci kao respektabilan sudionik.

26. siječnja 2016. (2016-01-63)

NPCIL and EDF move ahead with 9.6 GW Jaitapur nuclear project in India

Francuska nuklearna kompanija Areva (nakon golemih gubitaka, poslovno uključena u EdF) ima velikih problema s postojećim EPR reaktorima koji se grade u Francuskoj, finskoj i Kini. Kako smo jučer javljali, ovih dana trebaju konačno odlučiti idu li u gradnju dva reaktora u NE Hinkeley Point C.

Velikom poslu nadaju se u Indiji – gradnja šest EPR reaktora snage po 1.600 MW. Memorandum o razumijevanju bio je potpisan još 2009..

India and France have agreed on a roadmap to accelerate discussions on the Jaitapur nuclear power project in India in 2016, with the aim of completing technico-commercial negotiations by the end of the year and starting the implementation of the project in early 2017.

In 2009, Nuclear Power Corporation of India Limited (NPCIL) and Areva signed a memorandum of understanding (MoU) to cooperate on the construction of the Jaitapur plant, including lifetime fuel supply for the units. A pre-engineering agreement was signed by the two companies in April 2015, paving the way for the licensing of the EPR reactor design in India. The Jaitapur project, located in Maharashtra, would consist of six 1,600 MW EPR reactors.

26. siječnja 2016. (2016-01-62)

Asia: Energy storage, renewable energy set to soar in 2016

Kako su prethodna dva članka o energetici u Aziji, za širu sliku prenosimo članak objavljen 11. prosinca 2015. na portalu pv-magazine.com.

Savjetnička tvrtka Frost & Sullivan predviđa da će Azija i Pacifik (Japan, Kina, Indija, Južna Koreja) postati vodeća regija za tržište energetskog skladištenja na nivou lokalnih zajednica i električne mreže, zbog rastućih potreba za integracijom obnovljivih u električnu mrežu. Na nivou domaćinstava, znatan rast korištenja baterija bit će u Japanu i Australiji.

Ugljen će ostati osnovni izvor električne energije, ali očekuje se da će solarna najbrže rasti. Tijekom 2015. u regiji je instalirano 25,6 GW solarnih elektrana, a procjenjuju da će ove godine biti 33 GW.

Investicije u električne mreže, uključujući pametne mreže, porast će na oko 126 milijadi USD u ovoj regiji. Više od pola, 78,3 milijarde, odnosi se na Kinu, slijede Indija s 15,4 i Japan s 12,6 milijardi.

26. siječnja 2016. (2016-01-61)

South Korea’s power generation capacity could reach 108 GW in 2016

Instalirani kapaciteti elektrana u Južnoj Koreji doživjet će dalji brzi rast tijekom ove godine.

Zanimljivo je ovaj podatak sagledati u svjetlu članka “Njemačka i Južna Koreja: nuklearna energija, postindustrijsko društvo, promjena paradigme”, objavljenog na našem blogu 20. lipnja 2015. (https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/06/20/njemacka-i-juzna-koreja/).

Pisali smo da je Južna Koreja u razdoblju 1990.-2011. učetverostručila potrošnju električne energije, te je u potrošnji po stanovniku znatno prevazišla Japan i Europsku uniju.

Predviđa međutim dalji brzi rast, tako da bi do 2030. dostigli današnji nivo potrošnje po stanovniku u SAD. Slijedi tradicionalni obrazac rasta potrošnje resursa, za razliku od Japana (vidi prethodni članak!), Njemačke (u kojoj potrošnja električne energije počinje opadati, zahvaljujući sustavnim mjerama države), pa u posljednje vrijeme čak i Kine.

Vijest sa portala enerdata.net, 26. siječnja 2016.:

South Korea expects to exceed 100 GW of installed power capacity by the end of 2016, from 93.7 GW in 2014 and 97.6 GW in 2015 (first estimates). In 2015, LNG-fired power capacity reached 32.2 GW, followed by coal-fired power plants (27.3 GW), nuclear power (21.7 GW) and renewables (7.4 GW).

In 2016, total power capacity in the country could increase by more than 100 GW, reaching 108.7 GW, with the start of the 1,340 MW Shin-Kori-3 nuclear power plant and of several coal-fired power projects, including two 1,000 MW units at the Dangjin power plant.

26. siječnja 2016. (2016-01-60)

Japan’s oil and LNG imports dipped in 2015 to the advantage of coal

Zanimljive vijesti iz Japana, koji je jako zavisan o uvozu energenata, pogotovo nakon isključenja s mreže svih 55 nuklearnih reaktora, nakon nesreće u NE Fukušima Daići u ožujku 2011.. Japan je najveći svjetski uvoznik ukapljenog prirodnoga plina (LNG).

Uvoz nafte je opao na najniži nivo od 1988.. UVoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) opao je prvi put nakon 2011.. (Japan je najveći svjetski uvozni prirodnoga plina te osobito LNG-a).

Potražnja za naftom opada zbog zatvaranja termoelektrana koje koriste naftu, sporijeg ekonomskog rasta, te – osobito zanimljivo! – strukturalnih trendova u sektoru prometa (prelaz na električna vozila i smanjene korištenje automobila među mlađim naraštajima).

Očekuje se da će potrošnja LNG dalje opasti tijekom 2016., kako opada ukupna potrošnja energije i ponovo se pokreću nuklearni reaktori, ali i zbog povećanog uvoza ugljena. Uvoz ugljena porastao je 2015. za 4,8% na 114 MT, te je udvostručen u odnosu na 2000..

Detaljniji izvještaj: http://www.gulf-times.com/story/477374/As-Japan-s-oil-gas-power-use-stalls-coal-imports-h

26. siječnja 2016. (2016-01-59)

Spain’s Supreme Tribunal rules against PV system owners

Španjolska je godine 2007. bila uvela feed-in tarifu (garantiranu otkupnu cijenu) za poticaje gradnji solarnih elektrana. Nije bio određen limit snage. Počinili su ozbiljnu grešku da godinama nisu mijenjali (snižavali) garantiranu cijenu, ili je nisu snižavali dovoljno brzo, prateći pad cijena gradnje.

Tako je sagrađeno puno više nego što se očekivalo i to je postao golem teret za proračun. Ista se situacija dogodila u Italiji, a u Njemačkoj, gdje je gradnja tijekom četiri godine također bila iznad projekcija, u znatno manjoj mjeri.

Reagirajući na tu situaciju, država je 2010. g. donijela odluku kojom je znatno ograničila zaradu. Odluka je bila pravno problematična, jer se primjenjivala retroaktivno, jednostrano mijenjajući odredbe ranije sklopljenih ugovora.

Vrhovni sud je odbio tužbu oko 150 poduzeća, koja su tražila poništenje presude kao nepravedne, jer krši ustavno načelo zabrane retraktivnosti.

Predstavnik Nacionalnog saveza proizvođača fotonaponske energije (ANPIER) rekao je da je ova presuda “jedan od najmračnijih trenutaka španjolske demokracije”.

Vrhovni sud se pozvao na analizu eksperata, koji su zaključili da nova zakonska odredba iz 2014. osigurava vlasnicima elektrana “razumnu naknadu” od 8% godišnje tijekom 30 godina. ANPIER tvrdi, da je ta procjena napravljena na analizi samo četiri od 52.000 izgrađenih postrojenja.

ANPIER će podnijeti tužbu Sudu pravde Europske unije. Niz procesa protiv španjolske vlade pogođene kompanije su već pokrenule pred sudovima u svojim zemljama.

25. siječnja 2016. (2016-01-58)

NEW ENERGY: BYD Backer Boosts Stake as China Sales Surge

Kineski proizvođač električnih cestovnih vozila BYD prodao je prošle godine 61.722 plug-in vozila. Izbio je na prvo mjesto u svijetu, ispred kompanija Tesla Motors i Nissan, koje su prodale po oko 50.000. Procjena je da će profit biti 481% viši nego 2014.. Prodaju u Kini i ne planiraju se širiti na strana tržišta.

25. siječnja 2016. (2016-01-57)

Iran urges enhanced nuclear cooperation with China

Prije nekoliko dana javili smo da je prilikom posjete kineskog predsjednika Si Đinpinga Saudijskoj Arabiji, među brojnim drugim dokumentima, potpisan i Memorandum o razumijevanju za gradnju nuklearne elektrane u SA.

Nakon toga kineska delegacija je posjetila Iran, kojem je Vijeće sigurnosti UN 16. siječnja ukinulo sankcije. Direktor Iranske organizacije za atomsku energiju (AEOI) Ali Akbar Salehi rekao je, nakon sastanka s direktorom Kineske uprave za nuklearnu energiju Hu Dažeom, da je dogovoreno znatno proširenje suradnje.

Dogovoreno je kinesko sudjelovanje u modernizaciji postojećeg iranskog reaktora Arak, gradnja malog nuklearnog reaktora snage 100 MW, te dalja suradnja u ekonomiji i istraživanjima. [Mali, modularni reaktori su sad značajno područje razvoja i nada. Nedavno smo pisali o projektima u SAD i Velikoj Britaniji.]

25. siječnja 2016. (2016-01-56)

Hinkley Point: EDF set for decision on nuclear plant amid claims of board ‘panic’

Francuska elektroprivreda (EdF) ovog će tjedna, navodno u srijedu, donijeti konačnu odluku o tome hoće li graditi nuklearnu elektranu Hinkley Point C. Govorka se, što je prenio i francuski financijski portal Boursier.com, o “panici” zbog nesigurnosti osiguranja 18 milijardi funti potrebnih sredstava, usprkos ulasku Kine u projekt, dogovorenom u listopadu 2015.. Upravni odbor EdF odbio je komentirati glasine.

»This secrecy reflects the extreme sensitivity about the decision with practicalities and politics pulling in opposite directions. The project suffered a serious blow last week when French regulators delayed a decision on what to do about safety flaws in a similar reactor. But cancelling it would be a huge humiliation for British ministers, and could cause a cross-Channel diplomatic row.«

Ukoliko se u projekt krene, očekuje se potpisivanje ugovora s vladom UK o gradnji još tri reaktora tipa EPR. Ali reaktor toga tipa koji se gradi u Francuskoj, i uvelike kasni uz veliko povećanje troškova, suočen je s novim problemima. (Drugi reaktor toga tipa u gradnji, u Finskoj, kasni već deset godina, a kasne i dva koja se grade u Kini.)

»Last week the French nuclear regulator delayed until the end of the year a decision on what to do about “very serious” weaknesses detected in the pressure vessel of a similar EPR being built at Flamanville, Normandy. The same fault – which could lead to a nuclear accident – was detected in the vessels for the Hinkley reactors, which had been built and will now have to be replaced.«

cijene dionica EdF na burzi su pale na rekordno nisku razinu, jer kompanija razmatra prodaju milijardi eura vrijedne imovine da bi prikupila sredstava za gradnju NE Hinkley C.

Uz sve druge probleme, Austrija je pokrenula postupak protiv UK na Europskom sudu, s optužbom da su državne subvencije za gradnju ove nuklearke protivne propisima EU.

25. siječnja 2016. (2016-01-55)

Graph of the Day: Global solar PV demand up 34% in 2015

Prošle je godine u svijetu instalirano 59 GW solarnih fotonaponskih elektrana, što je povećanje od 34% u odnosu na 2015.. Ove godine očekuje se 64 GW.

A new report from GTM Research has put global solar PV installations for 2015 at a total of 59 gigawatts, a 34 percent increase over the total installed in 2014. (…) According to GTM Research, the US share of expected global PV demand between 2015 and 2020 increased from an average of 10 per cent to 15 per cent due to the ITC extension, even despite a substantial increase in demand expected for the Asia-Pacific region (apart from China) in 2016 and beyond.

On the other hand, FIT pullbacks in Japan, the U.K. and China have tempered expectations, the report said

GTM Research says it expects 64GW of solar PV to be installed globally in 2016, led by the US and China.

23. siječnja 2016. (2016-01-54)

Čovjek jest stručnjak, zaštitu okoliša razumije, zna da otpad nije smeće, zna što je cirkularna ekonomija… Svakako bolje reference od prethodnika. Nadajmo se najboljem! Glavni problem će mu vjerojatno biti, kao i Mireli Holy, predodžba “važnijih” ministara da se tamo nekakva zaštita okolia i prirode ne treba miješati u njihovo odlučivanje o “strateškim investicijama” isl..

Prenosimo:

Josip Katalinić
3 sata ·

Izuzetna mi je čast što sam, kao dio MOST-a, sudjelovao u izboru novog ministra zaštite okoliša, profesora Slavena Dobrovića!

Poznavajući njega i njegov dosadašnji rad, siguran sam da boljeg ministra za ovaj resor vlade nismo mogli dobiti.

Pozivam civilne udruge i pojednice koji se bave zaštitom okoliša da daju podršku ministru Dobroviću i aktivno se uključe u procese očuvanja lijepe naše domovine.

23. siječnja 2016. (2016-01-53)

Tender Results : NTPC Rajasthan Solar Park Bids

Još jedna informacija za one, koji i dalje misle da je korištenje obnovljivih izvora užasno skupo.

Prenijeli smo ranije da je na tenderima za gradnju solarnih elektrana u Francuskoj postignuta cijena 8,2 eurocenta po kilovatsatu, a u Njemačkoj 8,0 ct/kWh, što je za samo oko 10% više od prosječne cijene proizvodnje električne energije u hrvatskim termoelektranama.

U Indiji, koja sad snažno razvija solarnu, cijene su naravno manje, te i dalje brzo padaju. U Radžastanu, na aukciji prije nekoliko dana, postignuta je najniža cijena od 4,34 rupije po kilovatsatu, odnosno 5,9 ct/kWh. Čak i oni, čije su cijene bile previsoke pa su odbijeni, nudili su cijenu manju od 5 Rs/kWh, što je prije samo pola godine bilo senzacionalno nisko (vidi članak od 19. srpnja 2015.: http://cleantechnica.com/2015/07/19/lowest-solar-price-in-india-bid-by-skypower/ ).

Anand Gupta, urednik EQ Int’l Media Network, komentira: »As a solar industry professional , I am excited to learn the financing & technological mechanism which makes these numbers workable. Definitely it seems that foreign low cost funding and upcoming latest technologies such as low cost & technological advanced solar modules , trackers etc…would be the only way to achieve the viability at these tariffs.«

23. siječnja 2016. (2016-01-52)

Japan has improved nuclear oversight, but skills fall short, IAEA inspectors say

Eksperti iz Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) još uvijek nisu sasvim zadovoljni napretkom u japanskoj regulativi o nuklarnoj sigurnosti u posljednjih pet godina, nakon katastrofe u Fukušimi.

Experts from the International Atomic Energy Agency say Japan’s nuclear safety regulation has improved since the 2011 Fukushima disaster but it still needs to strengthen inspections and staff competency.

It is the first IAEA review for the Nuclear Regulation Authority since its establishment in 2012. Japan adopted stricter safety requirements for plant operators, but there has been no change to the law stipulating on-site inspections.

The 17-member team, which concluded a 12-day inspection that included the wrecked Fukushima plant, said Friday that Japan’s regulatory body demonstrated independence and transparency — crucial elements lacking before the disaster, when a separate agency was in charge.

The team urged the NRA to enhance inspection competence. It also called on the government to amend its nuclear safety law to make on-site safety checks more effective and flexible.

22. siječnja 2016. (2016-01-51)

Novi priručnik – Održive škole – temelji za bolju budućnost

Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG) objavljuje:

Naš novi priručnik Održive škole nastao je iz potrebe da skupimo na jednom mjestu svoja višegodišnja iskustva rada sa učenicima i nastavnicima i ponudimo permakulturna rješenja za naš obrazovni sustav. Priručnik nudi lude primjere iz škola diljem svijeta, primjere dobre prakse u hrvatskim školama, prijedloge nastavnih jedinica i alate za za konkretno uvođenja i provođenje nastave za održivost. Naglasak je na praktičnim projektima poput školskih vrtova, knjižnica sjemena, kurikulumu za ekološke sadržaje, proizvodnim školskim zadrugama, inovativnim i kreativnim projektima, energetski neovisnim školama, učionicama u prirodi,..itd. Pisali smo polako, ali sigurno, u nadi da ćemo ovim materijalima potaknuti promišljanje o ovoj važnoj temi i na taj način doprinjeti kvalitetnim društvenim promjenama. Održive škole su nastale u zgodnoj sinergiji četiri potpuno različita autora Dražena Šimleše, Ivana Karduma, Ratka Johana i Matka Šišaka Tiskanje priručnika je omogućila zaklada Rosa Luxemburg Stiftung.

Priručnik možete besplatno preuzeti klikom na link: http://www.zmag.hr/admin/public/javascript/fckeditor/editor/ckfinder/userfiles/files/odrzive_skole_web_s.pdf

21. siječnja 2016. (2016-01-51)

Battle Over Rooftop Solar Surplus Power Rates Turns Into Political Hand-To-Hand Combat

Na portalu američkog poslovnog časopisa Forbes, analitičar energetskih tržišta Ken Silverstein piše o trgovinskom ratu, koji se vodi u nizu država u SAD između teritorijalnih elektrodistributivnih poduzeća i vlasnika krovnih elektroenergetskih sustava.

Vlasnici, kad proizvode višak, predaju električnu energiju lokalnoj Elektri, a preuzimaju struju iz mreže kad proizvodnje nema ili je manja od trenutnih potreba. Pitanje je međusobnih odnosa cijena. Elektre naravno žele platiti što manje za struju koju otkupljuju, u odnosu na cijenu po kojoj prodaju. Oko toga se vode političke bitke. Koliki bi pravedni odnos cijena trebao biti, ne mogu zasad jasno odgovoriti ni neutralne analize.

U Hrvatskoj zasad (i vjerojatno još zadugo) HEP, mimo kvote onih koji su u popisu povlaštenih proizvođača (na dan 14. siječnja 2016. ima 1.212 fotonaponskih postrojenja ukupne snage 43 MW), monopolski svojom voljom diktira cijenu. Još nema lobija koji bi mogao artikulirati drugi interes.

21. siječnja 2016. (2016-01-50)

China’s power generation fell in 2015, for the first time since 1968

Iako zadnje 2-3 godine ima sličnih vijesti, ovo je neočekivano: proizvodnja električne energije u Kini pala je u 2015. godini u odnosu na prethodnu! To se dogodilo iako je tijekom godine sagrađeno oko 150.000 MW novih elektrana. (Vidi članak na blogu 5. ožujka 2014.: “Trendovi potrošnje energije u Kini i u Europskoj uniji”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/03/05/trendovi-potrosnje-energije-u-kini-i-u-europskoj-uniji/ )

Potrošnja električne energije u Kini je sada oko 4.000 kWh/god/stan, jednako kao u Hrvatskoj. Međutim, potrošnja u kućanstvima je u Kini više nego dvostruko manja (Hrvatska oko 3.500 kWh po elektrificiranom stanovništvu godišnje, a Kina oko 1.600, vidi: https://www.wec-indicators.enerdata.eu/household-electricity-use.html ). Potrošnja u industriji u Kini je veća.

Manja potrošnja vezana je s opadanjem proizvodnje čelika i cementa, strožim kriterijima zaštite okoliša. Ukupna potrošnja električne energije u industriji je -1,4%, ali u uslugama +7,5% i kućanstvima +5%.

According to the National Bureau of Statistics of China, power generation in China slightly declined in 2015 (-0.2%) to 5,618 TWh, posting the first decrease since 1968. Total thermal power generation fell by 2.8%, with thermal plants utilisation rates standing at a record low during the year, while hydropower generation increased by 4.2%. Installed power capacity increased by more than 10% to more than 1,500 GW: thermal power capacity rose by 7.8%, while hydropower capacity rose by 4.9% and nuclear capacity by 30% to more than 26 GW.

This slight decline in power generation is linked to a lower steel production (-2.3% to 804 Mt, first fall since 1981), due to a weak demand and a large supply glut, reducing electricity and coal consumption. A slowdown in construction also affected the energy-intensive cement industry, reducing production by 4.9% in 2015, and reducing demand for coal and power as well. The higher hydropower generation and strengthened environmental constraints reduced coal consumption, whose production contracted by 3.5% in 2015 (second annual fall in a raw).

Electricity consumption increased slightly in 2015 (+0.5%), as industrial consumption dipped by 1.4% (-1.9% for heavy industry but +1.3% for light industry), highlighting the growing gap between industrial growth in China and energy consumption. Electricity demand from the services sector rose by 7.5%, while that from households progressed by 5% (+2.5% in agriculture).

21. siječnja 2016. (2016-01-49)

RADIONICA OBNAVLJAJUĆE POLJOPRIVREDE (29.3.-1.4.2016.)

Prenosimo informaciju o radionici. Dodajemo poveznicu na video: “Mark Shepard, New Forest Farm and Forest Agriculture Enterprises”, https://www.youtube.com/watch?v=XRhvrHeleoI te na mrežno sjedište njegove farme: http://newforestfarm.com/

Zelena mreža aktivističkih grupa – ZMAG u suradnji s Restoration Agriculture Development (RAD) organizira radionicu obnavljauće poljoprivrede sa Markom Shepardom na Recikliranom imanju u Vukomeriću od 29. ožujka do 1. travnja 2016.

Obnavljajuća poljoprivreda nudi žive, produktivne i stvarne alternative koje doprinose smanjenoj potrebi za navodnjavanjem, otpornosti poljoprivrednih sustava na sušu i poplave energetskoj i ekonomskoj uštedi, te obnovi naših tla!

Provedite četiri dana sa Markom Shepardom na Recikliranom imanju učeći o specifičnom načinu adaptacije poljoprivrednih sustava koji nas opskrbljuju hranom i energijom dok istovremeno obnavljavljaju kritične usluge ekosustava.

Mark Shepard 1995. godine uspostavio je šumu hrane na farmi New Forest, Wisconsin (SAD), koja predstavlja uspješan poslovni model proizvodnje hrane za tržište, dok se istovremeno povećava plodnost tla i kapacitet tla da zadrži vodu na terenu. Farma New Forest je inspirativan primjer prelaska sa sustava konvencionalne poljoprivrede u produktivni poljoprivredno-šumarski ekosustav. (..)

21. siječnja 2016. (2016-01-48)

Russia hits the canvas – Will it surrender nuclear loan deal with Hungary?

Ruski nuklearni div Rosatom je svjetski lider u dobivanju poslova za gradnju nuklearnih elektrana. Ključni čimbenik u tome jest što ga ruske banke u državnom vlasništvu prate nudeći povoljne zajmove zemljama s kojima se sklapa ugovor o gradnji. Sličnu prednost imaju i kineske i južnokorejske tvrtke, dok na to ne mogu računati europske i američke.

Sada bi to moglo doći u pitanje, zbog ekonomske recesije i fiskalnih stresova oje doživljava Rusija zbog niske cijene nafte, po izjavi zamjenika ministra financija Rusije Sergeja Storčaka agenciji Interfax u ponedjeljak.

Najava je izazvala zabrinutost u Mađarskoj, koja je prije dvije godine sklopila s Rusijom ugovor o gradnji dva nova reaktora u NE Paks, uz ruski zajam od 10 milijardi eura.

Mađarski dnevnik Népszabadság pisao je u ponedjeljak da se ruska državna banka Vnješekonbank, nosilac kredita Mašarskoj, bori s financijskim problemima, zbog ekonomske krize u Rusiji i uskraćenog pristupa zapadnom kapitalu zbog sankcija.

20. siječnja 2016. (2016-01-47)

Poland may further delay its first nuclear project

Promjena vlade u Poljskoj mogla bi dovesti do nove odgode planiranog nuklearnog programa, iako konzervativna vlada izražava načelnu privrženost planovima prethodne vlade.

[Poljska električnu energiju proizvodi velikom većinom iz domaćeg ugljena, a prirodni plin uvozi iz Rusije što ih čini nervoznim. Obnovljive izvore razvijaju, kao i Hrvatska, u okviru minimuma koje zahtijeva zajednička politika EU. Predvodnica je energetskih konzervativaca istočne Europe – vidi članak na blogu od 11. veljače 2014: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/02/11/poljska-i-madarska-europski-energetski-konzervativci/ , te također pregled o nuklearnoj energiji u Europi, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/06/09/nuklearna-energija-u-europi-2015-2025-komunisticka-proslost-%E2%86%92-nuklarna-buducnost/ )

U članku se pogrešno navodi »the cost to build a 6-gigawatt nuclear power plant ranged from (…) $7.3 billion to $12.2 billion)«. Suma se očito odnosi na cijenu po GW, a ne ukupno.

WARSAW (Reuters) – Poland’s conservative government may further postpone the construction of the country’s first nuclear reactor as costs remain unpredictable, Energy Minister Krzysztof Tchorzewski said on Wednesd

The project was first pushed in 2009 by Poland’s previous government as part of a drive to find alternatives to coal-fired power generation.

Since then it has hit numerous delays due to falling power prices and Japan’s 2011 Fukushima nuclear accident, which drained public support.

Despite those hurdles, the governing Law and Justice party, which won a parliamentary election in October, is likely to stick to the plan.

“The programme will continue, especially because there is research potential in Poland,” Tchorzewski said. “But we are facing the dilemma of how fast to do that. This has not been decided yet.”

The project’s official deadlines were to have the first unit operating by 2025, a delay from the original target of 2020.

The minister added that the cost to build a 6-gigawatt nuclear power plant ranged from 30 billion to 50 billion zlotys ($7.3 billion to $12.2 billion) and could rise further during construction.

Poland, which generates the bulk of its electricity from coal, relies mostly on aging power plants and infrastructure.

Insufficient capacity reserves pose risks to the country’s electricity system in extreme weather when power consumption soars. The European Union also expects Poland to reduce reliance on highly polluting coal. Continued…

20. siječnja 2016. (2016-01-46)

Saudi Arabia, China sign MoU to build nuclear reactor

Veliki uspjeh za kinesku ekonomsku ekspanziju i posebno nuklearnu industriju: prilikom posjete kineskog premijera Si Đinpinga Saudijskoj Arabiji, zemlji koja je geopolitički oslonac SAD u Jugozapadnoj Aziji [europocentrički: Bliski istok], velike državne kompanije Sinopec (Kina) i Aramco (S. A.) potpisale su okvirni ugovor o strateškoj suradnji.

Također su potpisale memorandum o razumijevanju za gradnju nuklearne elektrane u S. A.

Ukupno je jučer (utorak 19. siječnja), za prvog dana Si Đinpingove posjete, potpisano 14 ugovora i memoranduma.

Slijedeća tri dana kineski predsjednik posjetit će Iran i Egipat.

[Saudijska Arabija je 2010. g osnovala Institut za obnovljive izvore i nuklearnu energiju, tragajući za alternativama proizvodnji električne energije iz plina, kojeg je puno isplativije prodavati nego sam trošiti. Vidi o tome članak: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/05/08/koncentracijske-solarne-elektrane-vijesti-iz-kalifornije-saudijske-arabije-indije-i-australije/ . Okvirni je plan gradnja 17 GW nuklearnih, 41 GW solarnih i 13 GW vjetrenih elektrana. Jedna saudijska tvrtka gradi solarnu elektranu u Dubaiu uz ugovorenu otkupnu cijenu proizvedene električne energije 5,84 USc/kWh (39 lipa),vidi: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/01/23/elektricna-energija-iz-solarne-elektrane-za-39-lipa-kilovatsat/ . Tehnološki je problem prilagodba solarnih panala, koji su u posljednjih desetak godina usavršeni za korištenje u umjerenoj klimi.]

[U Ujedinjenim Arapskim Emiratima, sa sličnom logikom, u gradnji su četiri reaktora, a grade ih Koreanci.]

20. siječnja 2016. (2016-01-45)

Advanced Sensors for Intelligent Buildings

“Inteligentne zgrade”: jedna vrlo bitna tema, vezana uz učinkovito upravljanje potrošnjom energije i drugim procesima. Znatni tehnološki napredak, znatne mogućnosti uštede, i znatne mogućnosti zarade za one koji ulaze u taj rastući biznis. Navigant Research predviđa da će se globalno tržište u slijedećih deset godina gotovo utrostručiti.

Podatak, da trebate platiti 3.600 USD da bieste pročitali cijeli izvještaj od 72 stranice pokazuje da autore treba ozbiljno shvatiti. 🙂

Occupancy, Photo, CO2, Humidity, Temperature, and Multifunctional Sensors: Global Market Analysis and Forecasts

The intelligent buildings market continues to evolve as customers realize the potential economic, sustainability, and business benefits that can be gained from investments in these buildings. Advanced sensors have a critical role to play in transforming facilities into intelligent buildings. These intelligent devices contain sensing devices that deliver a digital output and are networked via wired or wireless configurations to support actionable insight that can improve building performance. Advanced sensors may be a component of an intelligent building solution with software and services or standalone devices for data acquisition.

Navigant Research suggests the facilities industry is undergoing a dramatic transformation. Factors such as an aging workforce, changing expectations from tenants and employees, and new pressures on sustainability and efficiency are opening the door to intelligent building solutions. Advanced sensors represent a key enabling device for this evolution, and there are significant opportunities across geographies and customer segments. According to Navigant Research, global advanced sensor revenue is expected to grow from $1,160.3 million in 2016 to $3,221.9 million in 2025.

This Navigant Research report analyzes the global market for advanced sensors in six key segments: occupancy, photo, CO2, humidity, temperature, and multifunctional sensors. The study provides an analysis of the market issues, including business cases, opportunities, and implementation challenges, associated with advanced sensors. Global market forecasts for revenue and shipments, broken out by segment, customer sector, and region, extend through 2025. The report also examines the key technologies related to the broader intelligent buildings market, as well as the competitive landscape.

20. siječnja 2016. (2016-01-44)

Air pollution in China abates, but winter a problem: Greenpeace

Air pollution levels fell in most cities in China last year, environmental group Greenpeace said on Wednesday, but a humid and windless winter shrouded swaths of the country in choking smog, slowing improvement in the second half.

Beijing hoisted its first ever “red alerts” on air pollution in December, when a blanket of humid, still air trapped haze over the capital. The episode followed heavy criticism of the government for inaction during a prior bout of hazardous smog. (…)

20. siječnja 2016. (2016-01-43)

30 percent of global fish catch is unreported, study finds

Prema studiji objavljenoj u časopisu “Nature Communications” čak 30% ulova ribe u svijetu ne ulazi u izvještaje koje sastavljaju pojedine države. Prema njihovoj procjeni ukupni globalni izlov godine 2010. bio je 109 milijuna tona, za 30% više od 77 milijuna tona, koliko je ukupno u svojim izvještajima zapisal0 više od 200 država i teritorija u svijetu.

(…) Using a method called catch reconstruction, they compared official data submitted to the UN Food and Agriculture Organization (FAO) with estimates obtained from a broad range of sources, including academic literature, industrial fishing statistics, local fisheries experts, fisheries law enforcement, human population, and other records such as documentation of fish catch by tourists. (…)

Accurate catch information is critical for helping fisheries officials and managers understand the health of fish populations and inform fishing policies such as catch quotas and seasonal or area restrictions. (…)

20. siječnja 2016. (2016-01-42)

New method for converting solar energy into electrical power using photo-bioelectrochemical cells

Spominjali smo, da je imitiranje prirodne fotosinteze “sveti gral” korištenja solarne energije. Istraživači iz Izraela i Njemačke sad najavljju “novu paradigmu za razvoj foto-bioelektrokemijskih ćelija”.

A new paradigm for the development of photo-bioelectrochemical cells has been reported in the journal Nature Energy by researchers from The Hebrew University of Jerusalem, in Israel, and the University of Bochum, in Germany.

The design of photo-bioelectrochemical cells based on native photosynthetic reaction is attracting substantial recent interest as a means for the conversion of solar light energy into electrical power.

In the natural photosynthetic apparatus, photosynthetic reaction is coupled to biocatalytic transformations leading to CO2 fixation and O2 evolution. Although significant progress has been achieved in the integration of native photosystems with electrodes for light-to-electrical energy conversion, the conjugation of the photosystems to enzymes to yield photo-bioelectrocatalytic solar cells remains a challenge.

Now, researchers report on the construction of photo-bioelectrochemical cells using the native photosynthetic reaction and the enzymes glucose oxidase or glucose dehydrogenase. The system consists of modified integrated electrodes that include the natural photosynthetic reaction center, known as photosystem I, conjugated to the enzymes glucose oxidase or glucose dehydrogenase. The native proteins are electrically wired by means of chemical electron transfer mediators. Photoirradiation of the electrodes leads to the generation of electrical power, while oxidizing the glucose substrate acting as a fuel.

The system provides a model to harness the native photosynthetic apparatus for the conversion of solar light energy into electrical power, using biomass substrates as fuels. In contrast to numerous bioelectrochemical systems using electrical power to oxidize glucose, the present study introduces the implementation of the native photosystem to produce electrical power using light as the energy source.

The novel photo-bioelectrochemical cells point to a new method to photonically drive biocatalytic fuel cells while generating electrical power from solar energy.

“The study results provide a general approach to assemble photo-bioelectrochemical solar cells with wide implications for solar energy conversion, bioelectrocatalysis and sensing,” said Prof. Itamar Willner, at the Hebrew University’s Institute of Chemistry.

The research was headed at the Hebrew University by Prof. Itamar Willner, Institute of Chemistry and Minerva Center for Biohybrid Complex Systems, in collaboration with Prof. Rachel Nechushtai, Alexander Silberman Institute of Life Sciences and Minerva Center for Biohybrid Complex Systems; and at Ruhr-Universität Bochum, by Prof. Wolfgang Schuhmann, Analytical Chemistry, Center for Electrochemical Sciences (CES).

The Hebrew University of Jerusalem is Israel’s leading academic and research institution, producing one-third of all civilian research in Israel.

20. siječnja 2016. (2016-01-41)

Drivers for low-priced solar photovoltaic systems in the United States

Nekoliko smo puta spominjali kako su troškovi gradnje krovnih i drugih malih fotonaponskih sustava u SAD puno viši nego u Njemačkoj (troškovi instalicije, također dobivanje raznih dozvola – nemamo samo mi problema s administracijom…). Studija, koju je upravo objavio U.S. Department of Energy’s Lawrence Berkeley National Laboratory, analizira velike razlike koje postoje u raznim državama SAD.

20. siječnja 2016. (2016-01-40)

Chile reaches 2.6 GW of renewable power capacity in 2015

Čile krajem 2015. ima operativnih 2.632 MW elektrana na obnovljive, u gradnji je 2.815 MW (najviše solarne), odobreno je 18.065 MW a 5.814 MW je u procesu odobravanja.

[Ovo, naravno, pokazuje da su Čileanci, kao i mnogi drugi u svijetu, poludjeli pa bacaju novac.]

According to statistics released by the Chilean energy regulator Comision Nacional de Energia (CNE), the renewable power capacity in Chile reached 2,632 MW (2,284 MW operational and 348 MW under test) at the end of 2015, including 904 MW of wind capacity, 848 MW of solar PV capacity, 417 MW of biomass and mini-hydro (each) and 46 MW of biogas.

In addition, 2,815 MW of renewable capacities were under construction, mainly from solar PV (2,195 MW), wind (409 MW) and solar CSP (110 MW). An extra 18,065 MW is approved (10,596 MW of solar PV, 5,850 MW of wind and 980 MW of solar CSP), while 5,814 MW are under approval process.

20. siječnja 2016. (2016-01-39)

Japan has approved 85.5 GW of renewable power projects since 2012

U tri i pol godine, od uvođenja feed-in tarife u srpnju 2012., Japan je odobrio 85.550 MW projekata elektrana na obnovljive izvore energije. [Oko sto puta više od Hrvatske.] Velika većina su solarne elektrane. 93% odnosno 79.760 MW.

Od toga je do kraja rujna 2015. izgrađeno 28%, tj. ukupno 23.650 MW, od toga 22.300 solarnih [500 puta više solarnih nego u Hrvatskoj].

19. siječnja 2016. (2016-01-38)

Eemshaven Power Plant

Projekt termoelektrane Plomin C ima niz problema. Njegovi zagovornici u medijima plasiraju uvijek iste argumente, te navode neistinite podatke.

U “Večernjem listu” je 30. prosinca objavljen članak “Nizozemci grade elekrane na ugljen, a mi se svađamo oko Plomina C” (vidi: http://www.vecernji.hr/gospodarstvo/nizozemci-grade-elekrane-na-ugljen-a-mi-se-svadamo-oko-plomina-c-1048304 ). U članku se navodi da projekt pripada u “najbolje raspoložive tehnike”, naime »izgaranje ugljene prašine uz superkritične parametre tlaka i pare«.

Kao usporedba i primjer za ugled spominje se nedavno izgrađena termoelektrana na uvozni ugljen Eemshaven na sjeveru Nizozemske.

Međutim, pregragom Svemrežja lako se ustanovi da postoje bitne razlike između ova dva projekta.

1. TE Eemshaven nema superkritične, nego ultra-superkritične bojlere. To znači viši tlak, višu temperaturu i viši stupanj iskoristivosti. To je danas najmodernija tehnologija, dok je “superkritična” stara pola stoljeća. (Vidi i članak na portalu power-technology.com: http://www.power-technology.com/projects/eemshaven-power-station-groningen/ )

2. Da bi se još smanjila emisija stakleničkih plinova, predviđeno je da se kao gorivo, pomiješano s ugljenom, koristi i biomasa.

3. Dizajn elektrane je usmjeren na usklađivanje s radom vjetroelektrana, a ne na “osiguravan bazične snage”, na čemu i dalje inzistiraju u HEP-u. Zato se gradi tako da može brzo mijenjati angažiranu snagu, što je kod klasičnih termoelektrana na ugljen vrlo teško. To je promjena paradigme u dizajnu elektroenergetske mreže (vidi: “Izranjajuća harmonija velikog i malog u elektroenergetici, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/analize/izranjajuca-harmonija-velikog-i-malog-u-elektroenergetici/ ).

Njemačka kompanija RWE, koja gradi elektranu u suradnji sa svojom nizozemskom tvrtkom-kćerkom Essent, izgradila je TE Plomin B. Danas više takve elektrane ne gradi, pa nisu dali ponudu za gradnju TE Plomin C.

RWE upravlja jednom velikom vjetroelektranom u blizini lokacije. U suradnji s okolnim zemljama, slijedećih godina planira se gradnja tisuća vjetroagregata u pučinskim elektranama u Sjevernom moru, kablovima povezanih s lokacijom Eemshaven.

Nizozemska je krajem 2014. imala instaliranih 2.805 MW vjetroelektrana (osam puta više od Hrvatske). Njezin je cilj i zadatak, prema planovima EU, do 2020. iz elektrana na obnovljive pokrivati 14% potrošnje električne energije. Treba imati na pameti da nema hidroelektrana i vrlo je gusto napučena (četiri puta više stanovnika po km² nego Hrvatska), što uvelike otežava korištenje obnovljivih.

18. siječnja 2016. (2016-01-37)

Control tests start at Olkiluoto 3 nuclear project in Finland

Novosti o tijeku gradnje nuklearnog reaktora tipa EPR u Finskoj. Kako smo pisali, jako kasni i troškovi su vrtoglavo narasli (prema ranijim vijstima, i više nego što se u ovoj kratkoj vijesti na portalu Enerdata navodi).

Finnish power utility Teollisuuden Voima Oyj (TVO) has started testing the instrumentation and control (I&C) systems of the third unit currently under construction at the Olkiluoto nuclear power plant in Finland. The I&C systems will be used for operating, monitoring and controlling the EPR reactor; their start will be first milestone achieved on the Olkiluoto-3 (OL3) project in 2016.

The 1,600 MW project, developed by Finnish utility TVO and built by Areva, has been under construction since 2005 and was expected to be commissioned in 2009. The project has been delayed to 2014 and then to 2018 and its cost has doubled from €3bn to about €6.5bn, raising tensions between TVO and Areva. TVO now claims €2.6bn in compensation from Areva, which claims €3.4bn in penalty interest and delayed payments from TVO.

http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/excavation-works-start-hanhikivi-1-nuclear-project-finland_35829.html

Excavation works start at Hanhikivi-1 nuclear project in Finland

Finnish company Fennovoima has started excavation works on the site of the planned 1,200 MW Hanhikivi-1 nuclear power plant in Pyhäjoki, in northern Finland.

Fennovoima is a consortium of Rosatom (34%) and Finnish industrials. The project will feature a AES-2006 pressurized water reactor supplied by Rosatom. Fennovoima submitted an application for a construction licence in June 2015. The project could be commissioned in 2024.

18. siječnja 2016. (2016-01-36)

ARENA selects 22 solar projects (766 MW) in competitive round (Australia)

Pisali smo o tome kako je na posljednjim tenderima za gradnju solarnih elektrana većih snaga u Francuskoj i Njemačkoj postignuta otkupna cijena od 8,2 odnosno 8,0 ct/kWh. To je nešto više od 60 lipa. Prosječna cijena proizvodnje u termoelektranama u Hrvatskoj, po podacima HEP-a, je 53 lipe po proizvedenom kilovatsatu.

Za planiranu nuklearnu elektranu Hinkley Point C u UK ugovorena cijena je 0,092 £ odnosno 93 lipe/kWh.

U Australiji, Australian Renewable Energy Agency (ARENA) objavila je skraćenu listu 22 projekta, ukupne snage 766 MW, koji ulaze u slijedeći krug odlučivanja. Ugovorit će se gradnja 200 MW, a konačna odluka bit će donesena do 15. lipnja.

Svi projekti, koji su ušli u drugi krug, iskazali su cijenu nižu od zadanih 0,135 australijskih dolara (8,6 eurocenti) po kilovatsatu. Neki projekti su znatno ispod te granice.

16. siječnja 2016. (2016-01-35)

a href=”http://www.nacional.hr/bivsa-celnica-oporbe-tajvan-dobio-novu-predsjednicu/” target=”_blank”>Tajvan dobio novu predsjednicu

Prekjučer smo pisali o izborima na Tajvanu. Kao što se i očekivalo, stranka Koumintang, koja je vladala otokom od 1947., izgubila je izbore. Nova predsjednica je Tsai Ing-uen (pinjin: Tsai Ing-wen) iz Demokratske progresivne stranke (DPP). Pobjedila je vrlo uvjerljivo, s 57,7% glasova. DPP je također vrlo uvjerljivo pobjedila na parlamentarnim izborima s 44,2% glasova. (vidi: https://en.wikipedia.org/wiki/Taiwanese_general_election,_2016 )

Iako je Kuomintang stranka koja je ratovala protiv komunista i 1949. izgubila rat i održala se samo na otoku (koji se i danas službeno zove “Republika Kina”), u proteklih osam godina pod predsjednikom Ma Jing-jeouom približavala se Narodnoj Republici Kini (koja otok smatra dijelom kineske teritorije).

To bi moglo dovesti do napetosti; a možda i ne.

Sa stajališta ekološke ekonomije, bit će zanimljivo pratiti hoće li DPP ostvariti najave o napuštanju nuklearne energije i tajvanskoj veriziji Energetskog zaokreta (Energiewende).

15. siječnja 2016. (2016-01-34)

2015: 57 GW of solar PV installed, clean energy investment hits highest ever levels

Prema procjeni Bloomberg New Energy Finance, prošle godine je u svijetu instalirano 57 GW vršne snage fotonaponskih solarnih elektrana. To je povećanje od oko 30% u odnosu na 2014.. [Na Hrvatsku od toga otpada 0,017%.]

Ukupna snaga vjetroelektrana, koje su sagrađene u svijetu 2015. g., procjenjuje se na 64 GW, što je također za 30% više nego 2014..

Usprkos čimbenicima koji mogu negativno utjecati na rast, ulaganja u čistu energiju (obnovljivi i racionalna potrošnja) prošle godine iznosili su 329 milijardi USD, za 4% više nego 2014.. U vrhu su Kina i SAD, dok aktivnost u Europi opada.

Više od trećine investicija otpada na Kinu: 119,5 milijardi USD, što je povećanje od 17% u odnosu na 2014.. Ulaganja u SAD su bila 56 milijardi USD (+8%). Na trećem mjestu je UK sa 23,4 milijardi (+24%), slijedi Njemačka sa 10,4 milijardi USD (-42%), pa Francuska, Brazil, Indija, Japan itd.

14. siječnja 2016. (2016-01-33)

Desetogodišnji plna razvoja prijenosne mreže 2016.-2025., s detaljnom razradom za početno trogidišnje i jednogodišnje razdbolje

Instalirana snaga vjetroelektrana u Hrvatskoj dosegla je 420,59 MW.

U članku na blogu “Obnovljivi izvori u Hrvatskoj: stanje 31. prosinca 2015. i perspektiva za 2018” (https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2016/01/06/obnovljivi-izvori-u-hrvatskoj-stanje-31-prosinca-2015-i-perspektiva-za-2018) prenijeli smo službene podatke Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) da je u Hrvatskoj na dan 31. prosinca 2015. u pogonu 16 vjetroelektrana ukupne snage 339,25 MW.

Međutim, u nedavno objavljenom dokumentu HOPS-a “Desetogodišnji plna razvoja prijenosne mreže 2016.-2025.” (na poveznici), navodi se da je u listopadu bilo ukupno priključeno 420,95 MW.

Postoji mala razlika kod snage vjjetroelektrane ZD 4, faza jedan, koja se u prethodnom popisu navodi 9,0 MW, a ovdje 9,2 MW.

Glavnu razliku čine dvije vjetroelektrane, koje su u listopadu bile u privremenom radu, a do kraja godine još nisu riješene sve procedure za dobivanje rješenja o redovnom pogonu.

To su VE Ogorje, snage 44 MW i VE Rudine snage 35 MW. Uz njih, kao “u pokusnom radu” vodi se jedan vjetroagregat snage 2,5 MW koji je u sastvu VE Pometeno brdo (koja ima 17,5 MW u redovnom pogonu.

Tako je dakle faktička instalirana snaga VE u Hrvatskoj tijekom 2015. ipak povećana za 81,5 MW.

14. siječnja 2016. (2016-01-32)

TAIWAN: Polls Harken End of Nuclear Power

Tajvan bi uskoro mogao postati prva azijska država koja će odlučiti istupiti iz nuklearne energije. [Kao što su odlučile Njemačka, Španjolska, Belgija i Švicarska, a ranije Austrija i Italija.]

Ove subote (16. siječnja) održavaju se predsjednički izbori. U anketama vodi kandidatkinja Demokratske progresivne stranke (DPP) Tsai Ing-uen, ranija potpredsjednica vlade; doktorirala je na London School of Economics. Ona najavljuje “nenuklearnu domovinu” do 2025. g.. Tajvan danas ima tri nuklearne elektrane sa šest operativnih reaktora.

13. siječnja 2016. (2016-01-31)

Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske

Piše Julije Domac na svom profilu:

…i sjedim ja tako u Bruxellesu pa slušam govornika iz Europske investicijske banke – ima jedan projekt iz Hrvatske, kaže, energetska agencija je okupila dosta gradova i općina pa rade rekonstrukciju javne rasvjete za sve njih zajedno. To je dobar primjer za sve, to mi moramo raditi na razini Unije… A ja sjedim i uživam, projekt pogađate, radi – REGEA tim.

https://scontent-arn2-1.xx.fbcdn.net/hphotos-xta1/v/t1.0-9/12510292_10208692677100240_7343033956643194629_n.jpg?oh=2f2ec4d3a8c3aff83f58723953dd3219&oe=570305B1

13. siječnja 2016. (2016-01-30)

Egypt could attract US$6bn investment in renewable energy sector

According to investment bank EFG Hermes, Egypt could attract at least US$6bn of investments in its renewable energy sector (wind and solar PV projects under the feed-in-tariff scheme) by 2018.

The New and Renewable Energy Authority of Egypt aims to cover 20% of its power generation mix with renewable energies by 2020, in an attempt to diversify its gas-dominated power mix. Egypt would need to add around 8 GW of new capacity, including 5.5 GW of wind power and 2.5 GW of solar power. This would represent a total investment opportunity of US$6-7bn for Egypt’s feed-in-tariff renewable energy program by 2018.

13. siječnja 2016. (2016-01-29)

Russia’s Exports to Europe, Turkey hit 159.4bn m³

Usprkos geopolitičkim sukobima, Rusija je tijekom prošle godine znatno povećala izvozr prirodnoga plina u zapadnoeuropske zemlje, objavio je u ponedjeljak generalni direktor Gazproma Aleksej Miller.

Izvoz u Njemačku povećn je za 17,1% i dostigao 45,3 milijarde prostornih metara. Znatno su povećane i isporuke Italiji, Francuskoj, UK i Austriji. Razlog je, kaže Miller, smanjenja proizvodnja u Europi.

Ovaj rast, po Millerovim riječima, ukazuje na visoku opravdanost udvostručenja kapaciteta North Stream, koje su prije nekoliko mjeseci dogovorili Gazprom i nekoliko tvrtki iz EU. Projekt izaziva političke kontroverze.

Norveška i UK su prošle godine povećale proizvodnju, a Norvšeka je također zabilježila rekordni izvoz. Ali znatno je smanjenja proizvodnja u Nizozemskoj.

13. siječnja 2016. (2016-01-28)

Billionaire activist urges Obama to focus State of the Union on climate change

Wealthy activist Tom Steyer has urged President Obama to go big on climate in his last State of the Union address, saying it offers one of the last high visibility opportunities to make the case the the American people for a clean energy transformation. Calling 2015 “a banner year for climate change”, Steyer told journalists the President needs to assure voters the progress made in Paris and with the clean power plan are “decisive and irrevocable” steps.

The last year was a banner year for climate change – with the Paris climate agreement, the rejection of the Keystone XL pipeline, an effective ban on Arctic drilling, and the finalisation of rules cutting carbon pollution from power plants, Steyer told the call.

“This is a great opportunity to make that case and make sure that the moves we made are decisive and irrevocable,” Steyer said.

13. siječnja 2016. (2016-01-27)

Antarctic icebergs have surprise role in slowing warming: study

Icebergs breaking off Antarctica might have an unexpected role to play in speeding up the absorption of carbon by the oceans, according to a new study. Giant icebergs, which scientists say will become more common in a warmer future, release iron and other nutrients as they drift along, which stimulate ocean plants to grow and absorb CO2 from the atmosphere. The process acts as a “natural ally for human efforts to limit the pace of climate change,” says Reuters.

11. siječnja 2016. (2016-01-26)

Germany announces solar PV tariffs in third round of tender

Njemačka u odnosu prema solarnoj energiji postepeno napušta sustav feed-in tarife u korist natječaja (tendera), na kojima država traži ponude za gradnju elektrana do određene ukupne snage, te daje ugovore najpovoljnijim ponuditeljima. Ugovara se cijena, po kojoj će biti otkupljivanja sva proizvedena električna energija.

Tenderi pokazuju dalji znatan pad cijena. Federalna mrežna agencija (Bundesnetzagentur, BNA) objavila je rezultate trećeg tendera za gradnju 200 MW fotonaponskih elektrana veće snage.

Postignuta cijena je 8 ct/kWh (osam eurocenti). Na prvom tenderu u travnju prošle godine bila je 9,17 ct/kWh, a na drugom u rujnu 8,49 ct/kWh.

Ukupno je u ova tri tendera tijekom 2015. ugovorena gradnja 520 MW snage. Za ovu godinu predviđa se 400 MW, te 300 MW za 2017..

[Nedavno smo prenijeli da je na jednakom tenderu u Francuskoj postignuta cijena od 8,2 ct/kWh. To su iznosi koji su niži od nekih brojki, koje se iznose za proizvodnju električne energije u postojećim termoelektranama u Hrvatskoj (točne podatke HEP ne objavljuje). Hrvatska još nema instaliranu nijednu fotonaponsku elektranu snage veće od 1 MW. Ovakav tender imao bi očito smisla za gradnju u obalnom području i na otocima u Hrvatskoj. Hrvatska industrija ima neke potencijale za sudjelovanje u takvim projektima, financiranje se vjerojatno može osigurati jeftinije zbog poticaja koje daje EU, a ne troši se novac za uvoz ugljena ili plina.]

11. siječnja 2016. (2016-01-25)

India’s rooftop solar programme gets US$1.5bn foreign aid

Svjetska banka, Azijska razvojna banka i Nova razvojna banka (koju su osnovale zemlje bloka BRICS) odobrile su ukupno 1,5 millijardu USD (svaka po 500 milijuna) za financiranje indijskog programa gradnje krovnih solarnih sustava.

Indija je postavila cilj izgraditi 100 GW solarnih kapaciteta do 2022., do čega bi 40 GW bile krovne instalacije. Zasad ima instaliranih ukupno 4,8 GW od čega je 0,525 krovnih. [Neki dan smo prenijeli da se očekuje vrlo intenzivan rast u slijedećih 15 mjeseci.]

Prije nekoliko dana indijska vlada je povećala sredstva, koja će biti uložena preko Ministarstva za novu i obnovljivu energiju (MNRE), s 90 na 750 milijuna USD.

11. siječnja 2016. (2016-01-24)

Saudi Arabia considers listing national oil company Saudi Aramco

Saudijska Arabija razmatra stavljanje na burzu nacionalne naftne kompanije Saudi Aramco, koja je u državnom vlasništvu. Odluka se očekuje u slijedećih nekoliko mjeseci.

Razlog je pokušaj smanjivanja rastućeg državnog deficita, koji u 2015. iznosi 98 milijardi USD.

Saudi Aramco je najveći proizvođač sirove nafte u svijetu, s proizvodnjom od 3,5 milijardi barela 2014., te izvozom 2,5 milijardi barela sirove nafte i 8.300 milijardi prostornih metara prirodnoga plina.

[Pisalo smo nekoliko puta o tome da Saudijska Arabija razmatra gradnju velikih kapaciteta nuklearnih i solarnih elektrana, da bi smanjila potrošnju prirodnih plina u domaćim elektranama.]

11. siječnja 2016. (2016-01-23)

Fukushima nuclear evacuees fall below 100,000

Nakon katastrofe u NE Fukušima Daići, iz okolice je bilo evakuirano 164.865 stanovnika. Oni se postepeno vraćaju, ali brojka onih koji su još van svojih domova je tek sad pala malo ispod 100.000; u siječnju 2015. bilo ih je 121.585. Dio je naprosto stvorio novi život u novom boravištu.

9. siječnja 2016. (2016-01-22)

Vattenfall seeks to return reactors to profitability

Švedska elektroprivredna kompanija Vattenfall kaže da joj nuklearni reaktori, zbog niskih cijena električne energije i posebnnog poreza, donose gubitak. Plaćaju porez od 7 öre (0,8 američkih centi, 7 euro ct) po proizvedenom kilovatsatu; operativni troškovi su oko 30 öre (3 ct), a prosječna cijena električne energije na tržištu je 20 öre. Ne očekuje se bitni rast u slijedećih pet do deset godina.

Vattenfall je ranije ove godine najavio da će reaktori Ringhals 1 i Ringhals 2 biti zatvoreni prije isteka roka upotrebe, 2020. i 2019., umjesto 2025.. Reaktor Oskarshamn 2 zatvoren je u listopadu o.g..

Sad razmatra i sudbinu ostalih raktora. Kako su postrojenja prilično stara, trebaju znatna ulaganja u promjenu nekih velikih komponenti (turbina, generatora, transformatora), kao i u nezavisni sustav hlađenja jezgre, što se sad zahtjeva kao dodatna mjera sigurnosti.

9. siječnja 2016. (2016-01-21)

Panasonic ulaže 1,6 milijardu USD u gradnju velike tvornice baterija (“Gigafactory”) koju je pokrenuo njihov partner, kompanija Tesla Motors. Ukupna cijena izgradnje tvornice bit će 4 do 5 milijardi dolara. Predsjednik kompanije Kazuhiro Tsuga kaže: »If Tesla succeeds and the electric vehicle becomes mainstream, the world will be changed and we will have lots of opportunity to grow.«

Tesla planira od 2020. godine prodavati 500.000 električnih vozila godišnje. Očekivano smanjenje cijena baterija, koje treba donijeti Gigafactori, ima u tome ključnu ulogu. Prošle godine prodali su nešto više od 50.000 modela S (a ukupna prodaja dosad je oko 107.000).

7. siječnja 2016. (2016-01-20)

Solar Power Capacity In India May Hit 20 GW By March 2017

Indija je postavila cilj da do 2022. ima instaliranih 100 GW solarnih elektrana. Trenutno ima oko pet. Najavljuje se da bi oko 4 GW moglo biti instalirano do kraja ove fiskalne godine (kraj ožujka), a cilj za iduću fiskalnu godinu je 12 GW. Tako bi do 1. travnja 2017. moglo biti instalirano 20 GW.

7. siječnja 2016. (2016-01-19)

2015 Record Year in Wind Energy Generation for UK

Tijekom prošle godine, vjetroelektrane su proizvele 11% električne energije u Ujedinjenom Kraljevstvu. U prosincu je to bilo 17% (mjesečni rekord), a u zadnjem tjednu prosinca 20% (tjedni rekord).

UK ima instaliranih 8,5 GW kopnenih i 5,1 GW pučinskih (offshore) elektrana.

Ukupno su obnovljivi izvori pokrili 21% potražnje UK za električnom energijom prošle godine.

7. siječnja 2016. (2016-01-18)

UAE desert sand can store solar energy up to 1000°c

Koncentracijske solarne elektrane (CSP), za razliku od fotonaponskih, rade slično klasičnim termoelektranama, jer se energija solarnog zračenja prikuplja i pohraniti u nekom fluidu. Istraživači sa Instituta za znanosti tehnologiju Masdar demonstrirali su da se pustinjski pjesak iz Ujedinjenih Arapskih Emirata može koristiti materijal za apsorpciju i pohranu toplinske energije (Thermal energy storage, TES) na temperaturi od 1000°C.

7. siječnja 2016. (2016-01-17)

Why James Hansen Is Wrong About Nuclear Power

Nastavak polemike među ekologistima o mogućnostima nuklearne energije u suzbijanju klimatskih promjena.

Urednik na portalu think.progress.org Joe Romm zastupa među ekologistima većinski stav, nasuprot poznatome klimatologu Jamesu Hansenu koji tvrdi da je brz rast nuklearne energetike neizbježan da bismo spasili globalnu klimu.

Romm u prvi plan stavlja ekonomiju. »The nuclear power industry has essentially priced itself out of the market for new power plants because of its 1) negative learning curve and 2) inability to avoid massive delays and cost overruns in market economies. This is doubly problematic because the competition — renewable power, electricity storage, and energy efficiency — have seen steady, stunning price drops for a long time.«

Romm navodi, da i Međunarodna energetska agencijea (IEA) i Agencija za nuklearnu energiju (NEA) u svojim projekcijama do 2050. daju nuklearnoj energiji ograničenu ulogu. Udio u globalnoj proizvodnji električne energije mogao bi se povećati s današnjih 11% na 17%. [Taj postotak je bio i prije 20-ak godina.]

Cijene nuklearne energije bile su visoke i 1980-ih, a otada su znatno narasle, zbog nužnosti rigidnih zahjeva za sigurnošću. Zbog visokih cijena, malo se elektrana gradi u zemljama tržišne ekonomije.

[U jučerašnjem tekstu ovdje spominjemo da danas ima jednako operativnih reaktora kao prije osam godina, ali je znatno promjenjen prostorni raspored, zbog pada u zemljama OECD-a i rasta prvenstveno u Kini.]

Nuklearna energija je i dalje jako subvencionirana. Romm ipak smatra da je ne treba posve isključiti, te treba nastaviti istraživanja na novim tehnološkim rješenjima, kao što su manji, modularni reaktori, na čijem razvoju rade u SAD i UK.

7. siječnja 2016. (2016-01-16)

World starts up 10, shuts down eight, nuclear reactors in 2015

World Nuclear Association još nije na svojem mrežnom sjedištu objavila stanje nuklearnih postrojenja u svijetu na dan 1. siječnja 2016.. U članku se navode neki podaci za 1. prosinca 2015. (vidi tablicu na http://world-nuclear.org/info/Facts-and-Figures/World-Nuclear-Power-Reactors-and-Uranium-Requirements/ ) i još neki dodatni iz prosinca. Naš dodatak dolje [u uglatim zagradama].

U prvih 11 mjeseci 2015., u svijetu je na mrežu priključeno 10 reaktora, a isključeno osam. Od novih, čak osam u Kini, jedan u Južnoj Koreji i jedan u Rusiji. Isključeno je osam reaktora: pet u Japanu i po jedan u Njemačkoj, Švedskoj i UK.

U posljednjih 20-ak godina, broj operativnih reaktora u svijetu stagnira. WNA navodi da je 1996.-2013. bio priključen 71 reaktor, a isključeno 66. Raste instalirana snaga, jer su novi reaktori u pravilu većih snaga, a također se snaga starijih reaktora povećava nadogradnjom.

1. prosinca 2015. u svijetu je bilo 439 operativnih reaktora snage 382 GW.

1. siječnja 2015. u gradnji je bilo 70 reaktora, a 1. siječnja 2016. bilo ih je 67. Tijekom 2015., započela je gradnja šest novih reaktora u Kini i jednog u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

[Prije osam godina, 1. prosinca 2007., bilo je također 439 operativnih reaktora, ukupne snage 372 GW (vidi: http://world-nuclear.org/info/Facts-and-Figures/World-Nuclear-Power-Reactors-Archive/Reactor-Archive-December-2007/ ). Ali je ukupna proizvodnja opala: 2006. bila je 2.658 TWh, a 2014. 2.411 TWh. Reaktora u gradnji bilo je 1. prosinca 2007. samo 34, a 1. prosinca 2015. bilo ih je 64. Ali je 1. prosinca 2007. bilo također u statistici WNA 93 reaktora u kategoriji “planirani”, koja je opisana kao: “Approvals, funding or major commitment in place, mostly expected in operation within 8 years, or construction well advanced but suspended indefinitely”. Vidimo, da je u ovih osam godina samo dio tih planiranih raliziran. ]

[Znatno je promijenjen zemljopisni raspored, jer je mnogo reaktora isključeno u nekima od najrazvijenijih zemalja (Japan, Njemačka, SAD, UK…) a novi se grade u Kini, Indiji idr. U tih osam godina, jedna nova zemlja je ušla među one koje imaju operativne nuklearne reaktore (Iran), a jedna izašla (Litvanija, koja je zatvorila jedini reaktor). Uz Iran, sedam zemalja je povećalo broj operativnih reaktora: Kina za čak 19 (s 11 na 30), Indija i Južna Koreja +4 (17-21 i 20-24), Rusija +3 (31-34), te +1 Kanada (18-19), Argentina (2-3) i Pakistan (2-3). Uz Litvaniju, u osam zemalja je broj operativnih reaktora smanjen: Japan -12 (55-43; četiri uništena, osam trajno zatvoreno), Njemačka -9 (17-8), SAD -5 (104-99), UK -3 (19-16; još jedan zatvoren krajem 2015.), te po -1 Francuska (59-58), Slovačka (5-4), Španjolska (8-7) i Švedska (10-9).]

6. siječnja 2016. (2016-01-15)

Obnovljivi izvori u Hrvatskoj stanje: 31. prosinca 2015. i perspektiva za 2018.

Novi članak na blogu.

SAŽETAK: U Hrvatskoj je tijekom 2015. na mrežu priključeno 217 novih elektrana na obnovljive izvore, ukupne snage 38 MW. Ukupno 31. prosinca 2015. ima operativnih 1271 elektrana snage 449,5 MW. Za još 545 MW sklopljeni su ugovori, a još nisu priključene na mrežu, između ostalog zbog svjesne opstrukcije od strane Vlade, u službi tradicionalnih lobija. Ukupno one mogu pokriti 16% današnje potrošnje električne energije, čime bismo bili u prosjeku Europske unije.

5. siječnja 2016. (2016-01-14)

China to Increase Wind, Solar Power Capacity by 21 Percent in 2016

Kina je posljednjih nekoliko godina na prvom mjestu u svijetu po instalaciji novih solarnih i vjetroelektrana. Snažno ih potiču da bi smanjili ovisnost o ugljenu.

Krajem 2015., po procjeni, ima instaliranih 120 GW vjetroelektrana i 43 GW solarnih. Po VE je već dugo prva u svijetu, a po solarnim je ove godine pretekla Njemačku.

Ove godine, planira povećati instalirani kapacitet za više od 21%. Cilj ne instalirati najmanje 20 GW novih vjetroelektrana i 15 GW fotonaponskih, objavljeno je prošlog utorka. [Plan za 2020. je 250 GW VE i 150 do 200 GW SE.]

Kina se obavezala postići vršak emisija ugljika do 2030.. Prestati će odobravati nove rudnike ugljena u slijedeće tri godine.

5. siječnja 2016. (2016-01-13)

woman-entrepreneur-makes-low-cost-electric-vehicles-backed-by-ratan-tata-and-infosys-co-founder/

Na novu godinu, “Forbes” objavljuje reportažu o indijskoj poduzetnici, koja proizvodi jeftina, niskotehnološka električna vozila (mopede, motore i, hm, “load carriers”, kao i posebna vozila za invalide) za male farmere, trgovce i druge u ruralnoj Indiji. Performanse su skromne, ali dovoljne za njihove mušterije: maksimalna brzina 25 km/h, treba osam sati da se napuni baterija a može se preći 40 km. Cijena za skuter je 380 USD, a za load carrier 2.270 dolara.

Ima još sličnih kompanija u Indiji, koje počinju privlačiti investitore. Uzor je Kina, u kojoj je prošle godine prodano 32 milijuna električnih vozila.

5. siječnja 2016. (2016-01-12)

Increasing liquefied natural gas exports ‘marginally positive’ for US economy

Tehnologija hidrauličkog loma (fracking) od sredine prošlog desetljeća dovela je do naglog rasta ponude (crpljenje plina iz glinenih škriljevaca – šejla) i pada cijena prirodnoga plina u SAD. (Cijene su već ranije bile niže nego u Europi.) SAD se sada, umjesto uvoznika, pojavljuju kao izvoznik ukapljenog prirodnog plina u Aziju i Europu, što mijenja i međunarodne prilike, iako je tehnologija ukapljivanja prilično skupa.

Dva instituta napravila su za Ministarstvo energetike (Department of Energy) SAD studiju “The Macroeconomic Impact of Increasing U.S. LNG Exports” o ekonomskim učincima povećanja izvoza.

Povećanje izvoza LNG do između 12 milijardi prostornih stopa dnevno (340 milijuna prostornih metara dnevno, 124 milijardi godišnje) i 20 (567 milijuna prostornih metara dnevno, 207 milijardi godišnje) održalo bi kompetetivnu prednost američkih industrija koje koriste velike količine prirodnoga plina u odnosu na inozemnu konkurenciju.

Niske domaće cijene energenata su naravno nacionalni interes SAD. Ali proizvođači su stimulirani izvoziti jer tako postižu više cijene, što pak može povratno djelovati na rast domaćih cijena.

Analiza pokazuje da je ukupni rezultat ipak pozitivan za američku ekonomiju. Učinci će se osjetiti tek nakon 2025.. Međunarodni učinak smanjivanja cijena najveći je u Aziji.

5. siječnja 2016. (2016-01-11)

Kina ima najveći nuklearni program u svijetu. Od 64 reaktora koji su u svijetu u gradnji (na dan 1. prosinca 2015., po podacima WNA, http://www.world-nuclear.org/info/Facts-and-Figures/World-Nuclear-Power-Reactors-and-Uranium-Requirements/ ) 21 je u Kini, a od 159 planiranih 43 su u Kini.

Nastoje povećati i svoje prisustvo na svjetskom tržištu, u konkurenciji s danas dominantnom Rusijom. Surađuju s francduskom EDF u planiranoj gradnji reaktora u UK.

05 January 2016 – CNNC and CGN (China) create JV for nuclear technology export

Chinese nuclear groups China Guangdong Nuclear Power Group (CGN) and China National Nuclear Corporation (CNNC) have reached an agreement to set up a joint venture aimed at promoting Chinese “third-generation” nuclear reactor design, Hualong One, in overseas markets. The 50-50 Hualong One joint venture, namely Hualong International Nuclear Power Technology, will have a registered capital of Cyu 500m (US$77m).

In December 2015, the State Council of China approved the construction of two Hualong One reactors on the site of the Fangchenggang nuclear power plant in Guangxi province; construction of unit 3 started in late December 2015. In October 2015, CGN and EDF Energy decided to create a joint venture to seek regulatory approval for a British version of the Hualong One design, while this Chinese design should be used for the fifth nuclear power plant in Argentina (agreement signed in November 2015).

4. siječnja 2016. (2016-01-10)

UK hits 8.4 GW of solar capacity

Krajem studenoga 2015., u Ujedinjenom kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske bilo je instalirano 815.505 solarnih sustava, ukupne snage 8.436 MW. Gotovo sve instalirano je u posljednje četiri godine (2011. bilo je svega 223 MW). U prvih 11 mjeseci 2015. instalirano je čak 3,4 GW.

Očekuje se da će u prvom tromjesječju 2016. biti instalirano više od 2.000 MW, a nakon toga će slijediti pad jer je program “Renewables Obligation” prestaje s 1. travnjom.

Garantirane otkupne cijene u feed-in tarife za samostojeće solarne elektrane (vidi: https://www.ofgem.gov.uk/sites/default/files/docs/2015/10/fit_payment_rate_table_for_publication_1_january_2016_pv_tariffs.pdf ) sada iznose svega trećinu garantirane cijene, predviđene u Nuklearnoj elektrani Hinkley Point c (3,08 p/kWh vs. 9,2 p/kWh).

Kompanija Lightsource Renewable Energy najavljuje međutim da će nastaviti gradnju velikih solarnih elektrana i bez subvencija.

[Hrvatska ima 31. prosinca 2015. instaliranih 1212 stustava ukupne snage 43 MW.]

4. siječnja 2016. (2016-01-9)

TE-TO Zagreb

Na blogu “Ekološka ekonomija” želimo prikupiti točne i potpune podatke o elektranama u Hrvatskoj. Ovo je članak o TE-TO Zagreb. Ako netko ima primjedbi ili dopuni, neka javi!

4. siječnja 2016. (2016-01-8)

Rekordne poplave u UK u prosincu direktna posljedica globalnog zagrijavanja, kažu znanstvenici

Novi članak na blogu.

4. siječnja 2016. (2016-01-7)

COP21: shows the end of fossil fuels is near, we must speed its coming

U prethodnom članku spomenut je ekološki aktivist Kumi Naidoo iz Južnoafričke Republike. On je donedavno, od 2009., bio izvršni direktor Greenpeace International. Evo nekoliko rečenica s njegovog bloga, objavljeno 12. prosinca nakon završetka Konferencije UN o klimatskim promjenama u Parizu.

(…) This year the climate movement beat the Keystone XL tar sands pipeline, we kicked Shell out of the Arctic and put coal into terminal decline. We stand for a future powered by renewable energy, and it is a future we will win. (…)

From the High Arctic to Brazil, from the Alberta tar sands to Indonesia’s peatlands, from the Gulf of Mexico to the Mediterranean we will stand against those faceless corporations and regressive governments that would risk our childrens future.

We will push our beautifully simple solution to climate change – 100% renewable energy for all – and make sure it is heard and embraced.

3. siječnja 2016. (2016-01-6)

Sout Africa: Say no to nuclear programme

Južnoafrička republika ima dva operativna nuklearna reaktora u NE Koeberg. Sagradio ih je francuski Framatom (današnje ime: Areva) 1980-ih godina. Pokrivaju oko 6% potreba za električnom energijom. Trebaju biti isključeni 2024.-2025..

O gradnji novih nije još donesena odluka i spekuliralo se da će vlada odustati od predloženog ambicioznog programa gradnje osam reaktora ukupne snage 9.600 mW. (vidi pregled na sajstu Worl Nuclear Association: http://www.world-nuclear.org/info/Country-Profiles/Countries-O-S/South-Africa/ ) Prošlog tjedna je ipak odlučeno da se pošalje poziv proizvođačima za ponude za gradnju.

U linkanom tekstu prenose se protivljenja planu, koja su iznijeli ekološki aktivist Kumi Naidoo i Komisija za pravdu i mir katoličke Biskupske konferencije JAR.

Prema Komisiji, ekonomski i sigurnosni rizici nuklearne energije pretežu nad ekonomskim koristima, pa se vlada treba fokusirati na fiskalne resurse i na obnovljive izvore. Predlažu da se odluka o energetskoj strategiji stavi na referendum.

3. siječnja 2016. (2016-01-5)

Sunce i vjetar u tri velike države: Njemačka, Kalifornija, Teksas

Sažetak:Komparativna analiza korištenja energije vjetra i sunca u Njemačkoj, Kaliforniji i Teksasu pokazuje zanimljivie sličnosti i znatne razlike. Autori studije ukazuju koliko je pogrešno isticati visoku cijenu struje za domaćinstva u Njemačkoj kao dokaz da njihova politika poticaja ne valja. Njemačka je obilnim poticajima, osobito za solarne elektrane, donijela korist cijelom svijetu. Odnosi u cijeni solarne elektrike pokazuju pak, da nema samo Hrvatska probleme s birokracijom. Teksas je osobito ambiciozno razvio vjetroelektrane, a Kalifornija sveobuhvatne i ambiciozne klimatske i energetske politike.

3. siječnja 2016. (2016-01-4)

Zbog novog zakona nestalo 200 000 oglasa za stanove

Facebook me podsjeća na moj status prije dvije godine.

S početkom Nove godine pojavili su se panični napisi u komercijalnim medijima da je iz oglasnika povučeno oko 200 000 oglasa za prodaju stana, jer se prodavatelji boje kazne za neposjedovanje energetskog certifikata. Krivica se naravno svaljuje isključivo na državu, koja samo razmišlja o novim porezima i rastu činovničkog aparata.

Nažalost, to je uobičajeni sindrom u Hrvatskoj, zaronjenoj u “amoralni familizam” toliko, da su Sicilija i Kalabrija za nas male bebe. Imamo točno ono, na što smo navikli i što očekujemo. Tako je lakše nego pokušati mijenjati mentalitet.

Energetski certifikati nisu nikakav “novi porez”. Nemaju nikakve veze sa zapošljavanjem novih činovnika. Radna mjesta se otvaraju direktno, za stručnake koje obavljaju certifikaciju, i indirektno, potičući ulaganja u energetsku obnovu zgrada, da bi se dobio viši razred i time viša cijena na tržištu.

Znalo se da će biti uvedeni godinama ranije, jer su uvedeni svuda u Europskoj uniji. (Vidi: http://www.zelenaenergija.org/hrvatska/tag/energetsko-certificiranje/3950). Ova mjera je zapravo isprva trebala stupiti na snagu 1. srpnja 2013., pa je produljeno za šest mjeseci, za lakšu prilagodbu. Nitko se nije prilagodio, ali kriva je eto samo Država. Nikad nije kriv Narod. Nikad nije kriv Privatni Sektor.

Vrlo su važna mjera za ekologiju, jer se smanjuje opća potrošnja energije i time crpljenje resursa i zagađivanje, i za nacionalnu ekonomiju, jer se smanjuje uvoz energije. Potencijal je ogroman i to je jedan od ključnih segmenata energetske tranzicije, koju Nijemci zovu “Energiewende”.

Njemačka planira od 2050. smanjiti potrošnju energije za grijanje zgrada za 80%, što je potvrđeno u nedavnom koalicijskom ugovoru o novoj vladi. Francuska planira energetski obnoviti 500.000 zgrada svake godine do 2050.. (vidi: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/08/28/energetsko-certificiranje-zgrada-dobro-za-sve/ )

Država loše radi u Hrvatskoj, to je generalno točno. Ali ne smije se naprosto “pustiti mozak na pašu”, pa zaključivati “Kako Država ne valja, ništa što Država čini ne valja”, pa da onda ne treba razmišljati o javnim politikama, ciljevima, uvjetima uspješnosti.

2. siječnja 2016. (2016-01-3)

Na blogu “Ekološka ekonomija” (https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/ ) postavljena su tijekom 2015. godine 83 članka i 110 slika. Bilo je 8.300 pogleda, dakle 23 dnevno. Najveći promet bio je 24. studenoga – 99 pogleda.

Naslovi u prosincu (obrnuto od vremenskog reda):

* Potrošnja energije u svijetu 2015.: u tijeku je globalni strateški zaokret
* Drveni peleti: visokovrijedna biomasa za najrazvijenije
* Nuklearna energija: veliki poslovi i planovi u Kini, Indiji i Iranu
* Energetska strategija Irske: tranzicija, dileme oko preciznosti, participacija
* Klimatski pregovori u Parizu završeni, čekamo objavu rezultata
* Elektrika iz obnovljivih (osim HE) u Europi 2010.-2014. : Hrvatska na trećini prosjeka
* Tko je bolje predviđao razvoj obnovljivih 2000.-2015. – eksperti ili ekologisti?
* Velika Britanija ukida TE na ugljen, ali energetska politika ostaje kontroverzna

2. siječnja 2016. (2016-01-2)

India Energy Security Though Nuclear Power in 2015

Indija je tijekom 2015. sklopile važne međunarodne ugovore za svoj ambiciozni nuklearni program. (Vidi i članak na blogu od 24. prosinca 2015., https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/12/24/nuklearna-energija-veliki-poslovi-i-planovi-u-kini-indiji-i-iranu/ )

Ugovori o osiguranju nuklearnog goriva sklopljeni su s Kanadom, Kazahastanom i Australijom.

S Japanom je u prosincu, nakon pet godina pregovora, sklopljen ugovor o suradnji u civilnoj nuklearnoj energetici, koji će omogućiti tehnološki razvoj. Jednaki ugovori potpisani su sa SAD, Rusijom i Francuskom.

S Rusijom je dogovorena gradnja 12 nuklearnih reaktora [do 2035.]. Očekuje se da će ugovori o gradnji šest reaktora s kompanijom Westinghouse biti završeni ove godine. Jedan ugovor o razumijevanju potpisan je s Francuskom Arevom, koja gradi jedan reaktor.

Indija svuda inzistira na sudjelovanju i rastu vlastite industrije (“Make In India”).

2. siječnja 2016. (2016-01-1)

prosinac 2015

Na blogu “Ekološka ekonomija” preneseno je 48 članaka, objavljenih ovdje tijekom prosinca.

Neke teme:

– Kina je ukinula politiku “jednog djeteta”.

– Usprkos prosvjeda, Japan nastavlja kitolov.

– Globalna emisija stakleničkih plinova je 2015. možda niža, nego 2014..

– Konferencija UN o klimi u Parizu dovela je do rezultata koji većinom ocjenjuju umjereno optimističkim; ali sve ovisi o tome što će svijet stvarno činiti slijedećih desetljeća.

– Praksa posljednjih 15 godina pokazuje da su ekologisti mnogo uspješnije predviđali razvoj energetike nego eksperti. (Članci br. 5 i 15)

– Potrošnja električne energije u najrazvijenijim zemljama svijeta raste vrlo malo ili pada, što ukazuje na plafon i zaokret.

– Članci na blogu o energetskim strategijama UK i Irske.

– Sklopljen ugovor Grčke i Bugarske o gradnji plinovoda (važan u geostrateškoj igri Rusija – Srednja Azija – Turska – EU – SAD).

– Za pristaše nuklearne energije bilo je dobrih i loših vijesti. Zatvoren je jedan reaktor u UK. Uključena su dva reaktora u Japanu. Kina ima vrlo ambiciozne planove gradnje, ali postoje i kritike. Ruski Rosatom sklapa nove poslove širom svijeta (Egipat, Indija, Bangladeš). U Indiji Rusija gradi nuklearke, ali i solarke.

– Globalno tržište za distribuirani energetski resursi (DER) porasti se četverostruko 2014.-2024., uz ukupne investicije 1.900 milijardi USD.

– Proizvodnja električne energije iz vjetroelektrana u Njemačkoj 2015. za 50% viša nego 2014..

– Kongres SAD produljio federalnu potporu za sunce i vjetar za pet godina.

– Kina povećala ciljeve za solarne i vjetroelektrane do 2020..

– Na tenderu u Francuskoj, za solarne elektrane postignuta je ugovorna cijena otkupa 8,2 ct/kWh.

– Veliki rast potrošnje drvenih peleta u Europi i Sjevernoj Americi.