srpanj 2016.

9. srpnja 2016. (2016-07-4)

What Is Driving the Middle East Solar Market?

Pisali smo o tome, da je nedavno na tenderu za gradnju fotonaponske elektrane u Dubaiu postignuta nevjerojatno niska dogovorena otkupna cijena od 2,99 američkih centi po kilovatsatu. Prije samo godinu dana, javljali smo o cijeni od 5,84 ¢/kWh kao rekordno niskoj.

U ovom članku analiziraju se neki čimbenici koji dovode do tako niske cijene.

Dio odgovora je tržišna konkurencija: za razliku od feed-in tarife, naručitelj ne fiksira cijenu unaprijed, nego tjera ponuđače da se takmiče nižom ponudom.

Drugi čimbenik je povezanost pobjedničke tvrtke iz Abu Dabija s državom, odnosno kraljevskom porodicom. Novca ima, globalno su kamatne stope abnormalno niske, a vlade mogu dobiti posudbe pod osobito povoljnim uvjetima.

Mnoge vlade u naftom bogatoj regiji sad vide razvoj obnovljivih kao strateški cilj. Dubai ima skromne naftne rezerve i ne može dugoročno računati s visokim prihodima ili količinama za pokrivanje domaće potrošnje.

ovako niska cijena može biti i opasna za razvot tehnologije i tržišta, ako se pokuša pratiti kao nova norma. To se već događalo u proteklih nekoliko godina. [U durgoj polovici 2000-ih mnoge su nove tvrtke ulazile u solarni biznis. Početkom 2011. je globalna ponuda solarnih panela pretekla potražnju. Cijene su počele padati i mnoge su tvrtke propale u razdoblju 2011.-2014..]

Zbog raspoloživog novca za investicije, i struja iz TE na ugljen je jeftina u Dubaiu: 4,5 ¢/kWh. Za TE na plin cijena je znatno viša, jer se prirodni plin uvozi iz Katara.

Među sedam emirata ujedinjenih u UAE, samo Abu Dabi ima velike zalihe nafte, a sad je u krizi zbog niskih cijena. Zemlje izvoznice nafte imaju interes pokrivati domaću potrošnju električne energije obnovljivima. U Saudijskoj Arabiji je došlo do promjena u vladi, koje ukazuju na pobjedu struje koja zastupa transformaciju energetskog sektora.

Naravno, tu su i osnovne prirodne i društvene prednosti: vrlo visoka solarna iradijacija, ekstremno niski troškovi zemljišta, ekstremno niska cijena radne snage i niski porezi.

9. srpnja 2016. (2016-07-3)

How solar energy can be transformed into fuel

U upravo objavljenom radu, grupa istraživača iz Züricha izvještava o novom kemijskom procesu koji koristi toplinsku energiju Sunca za pretvorbu ugljičnoga dioksida i vode direktno u visokoenergetsko gorivo. Ovo bi mogao biti važan korak prema kemijskom skladištenju solarne energije.

Proces je omogućen na bazi kombinacije metala cerijum oksida i rodija. Na vrlo visokim temperaturama (iznad 1500°C), cerijev oksid ispušta neke atome kisika (O). Rodij je katalizator, koji ubrzava proces. Ako iznad tako aktivirane površine struje voda (H2O) i ugljični dioksid (CO2), slobodni atomi kisika cijepaju kemijske veze u molekulama vode i ugljičnog dioksida, te nastaju molekule kisika, vodika i ugljičnog monoksida (O2, H2 i CO).

Kad se temperatura snizi, cerij ponovo hvata atome kisika, tako da se može održavati proces.

Proizvedeni H2 i CO dalje se mogu koristiti za proizvodnju plinovitih i tekućih hidrokarbonata (metan, a u daljem postupku i benzin ili dizel).

Novim procesom, gorivo se proizvodi direktno, a ne u dva odvojena procesa, kao u Fischer-Tropshcovo sintezi, razvijenoj još 1925..

Za praktično korištenje postoje još veliki tehnički izazovi, jer treba kontrolirati ekstremne uvjete (visoka temperatura, hlađenje i ponovo zagrijavanje, a da ne dođe do degradacije materijala).

8. srpnja 2016. (2016-07-2)

Nigeria: Bulk Trader, 12 Firms Sign Pact for 975 Megawatts Solar Projects

Nigerija će graditi solarne fotonaponske elektrane ukupne snage 975 MW. Vijest je zanimljiva zato, jer se solarne elektrane počinju graditi u područjima na ekvatoru. Na velikom dijelu površine, po instaliranom kilovatsatu solarnih panela moguće je godišnje dobiti oko 2.500 kWh, što je 2,5 puta više nego u Njemačkoj i skoro 2× više nego u Dalmaciji.

Po jednom ranije potpisanom ugovoru, kompanija Pan Africa Solar gradi elektanu od 75 MW, uz ugovorenu cijenu 11,5 ¢/kWh (http://renewables.seenews.com/news/nigeria-signs-ppas-for-975-mw-of-solar-power-531477). Ubuduće će cijena svakako biti niža.

Nigerija 86% električne energije dobiva iz TE na prirodni plin, a 14% iz hidroelektrana. Godine 2010. je samo 48% kućanstava imalo električnu energiju. a i ona uglavnom troše simbolički. Mnoge izgrađene elektrane uopće ne rade zbog lošeg održavanja (vidi: https://energypedia.info/wiki/Nigeria_Energy_Situation#Electricity ) Potrošnja električne energije je simbolička: zemlja sa 174 milijuna stanovnika potrošila je 2013. g. 24,5 TWh – malo više od Hrvatske. Elektrifikacija dakle jedva da je započela.

Početak je težak, i mnogi dosadašnji pokušaji gradnje solarnih elektrana u Nigeriji, kao i drugdje u podsahaskoj Africi, nisu bili uspješni. O tome jedna studija objavljena krajem 2015. (http://www.scidev.net/global/energy/news/nigerian-solar-power-failure.html)

1. srpnja 2016. (2016-07-)

Snaga tržišta: solarne elektrane daju najjeftiniju električnu energiju

Novi tekst na blogu. Pregled cijena, postignutih na tenderima (natječaji, slobodno tržište) za električnu energiju iz fotonaponskih elektrana. Od 2,7 eurocenti kilovatsat u Dubaiu do 7,4 u Njemačkoj. Jeftinije od elektrana koje kao gorivo koriste ugljen, plina i uran. To su cijene danas, ne sutra. Računice na osnovu cijena od prije samo dvije godine danas su zastarjele kao one, koje računaju s cijenama mobitela prije 20 godina.

Ispravio sam greške u tekstu, nastale prilikom uređivanja, te unio dopune. Spominjem najnovije podatke (u posljednjih nekoliko tjedana) iz Francuske, Njemačke, Indije, Dubaia, Danske, Grčke i Zambije, te globalne analize i prognoze. Nažalost, i dalje je uobičajena reakcija naših ne samo političara, nego i eksperata da se to nas ne tiče, jer su u Hrvatskoj uvjeti drugačiji.

Oglasi