travanj 2016

26. travnja 2016. (2016-04-13)

Brazil’s Ibama suspends 8 GW Sao Luiz do Tapajós dam project

Brazilski institut za okoliš i obnovljive prirodne resurse (IBAMA) suspendirao je proces licenciranja za predloženi projekt gradnje velike brane i hidroelektrane od 8.000 MW Sao Luiz do Tapajós na Amazoni. Razlog je zabrinutost zbog negativnih utjecaja na lokalne zajednice u regiji. Umjetno jezero bi poplavilo veliko područje i 10.000 pripadnika naroda Munduruku bilo bi raseljeno.

Jedan od razloga rezerviranosti prema tom projektu, koji je pokrenula državna elektroprivredna kompanija Eletrobras, su i smanjena predviđanja o rastu potrošnje električne energije u Brazilu.

[Godišnja potrošnja električne energije u Brazilu je 2.600 kWh/st (Hrvatska i Kina oko 4.000 kWh/st). Hidroelektrane daju oko 64%. (Podaci IEA za 2013., http://www.iea.org/statistics/statisticssearch/report/?year=2013&country=BRAZIL&product=Indicators) Postotak opada, kako raste potrošnja. U posljednjih desetak godina najviše su rasli proizvodnja iz prirodnoga plina i biogoriva (etanol iz šećerne trske, vidi: http://www.eia.gov/beta/international/analysis.cfm?iso=BRA ), koji daju 11% i 6,6%. Značajan je i uvoz. Ima dva nuklearna reaktora u radu, koji pokrivaju 2,5%, i jedan u gradnji. U posljednjih nekoliko godina vrlo brzo raste instalirani kapacitet vjetroelektrana. Godine 2013. bilo je instalirano 3.399 MW i pokrile su nešto više od 1% potreba, a krajem 2015. bilo je instalirano 8.715 MW. Vidi: http://www.brazilwindpower.org/ i http://www.thewindpower.net/country_en_26_brazil.php ]

24. travnja 2016. (2016-04-12)

Hinkley Point C nuclear power plant decision delayed again by EDF

Kompanija “Francuska elektroprivreda” (EdF), koja je 85% u vlasništvu države, ponovo je odgodila konačnu odluku o gradnji nuklearne elektrane Hinkey Point C u UK. Ministar gospodarstva rekao je da odluka neće biti donesena prije rujna.

U listopadu prošle godine, kad je Kina ušla u posao što je omogučilo načelno zatvaranje financijske konstrukcije, izgledalo je da je posao u bitnom zaključen. Međutim, EdF ima i dalje velikih problema oko novca. Sindikati prigovaraju da bi projekt ugrozio financijsku stabilnost kompanije, već ugroženu zbog velikih gubitaka tvrtke-kćerke Areva, koja gradi nuklearne elektrane.

Greenpeace smatra tehnologiju nesigurnom, na što ukazuju i problem s reaktorom istog tipa Flamanvile, koji se gradi u Francuskoj.

Projekt je veoma skup. Kao što smo pisali, dogovorena cijena otkupa proizvedene električne energije po kilovatsatu je za više od 50% skuplja nego struja iz novih solarnih elektana u Njemačkoj.

22. travnja 2016. (2016-04-11)

GMO na hrvatskim poljima – dizanje panike ili stvarna opasnost?

Zalaganje za GMO je stvar vjerskog uvjerenja određenog broja ljudi. U načelu to je za poštovati, stvar religijske tolerancije. Problem je kad to prelazi u fanatizam. Davno sam uvidio da su ideološki zagovornici genetskog inženjeringa potpuno slijepi za elementarne činjenice i argumente. Doslovno sljepi – što ne žele vidjeti i čuti, stvarno ne vide i ne čuju.

Da to čuvaju za sebe, ne bi bio problem. Ali, oni žele svoj osobni vjerski izbor nametnuti svima, uz gnušanje prema demokraciji.

Nadalje, to je u ovom slučaju u direktnom povezanosti s interesima krupnog kapitala. (Uobičajeno je vjerski fanatizam s kapitalskim interesima povezan indirektno).

Tako imamo povezanost kapitalizma u najgorem obliku s ideološkim fanatizmom analognom ortodoksnom “marksizmu” nekadašnjih “komunističkih” režima.

Borba protiv puštanja genetski modificiranih organizama u okoliš je elementarni interes čovječanstva. Možda smo zaista osuđeni na poraz, ali vrijedi tu borbu voditi.

To je jedno od najvažnijih političkih pitanja u Hrvatskoj danas. Dobra stvar da je Most u tome odlučan. Bar netko.

21. travnja 2016. (2016-04-10)

Stav MOST-a o GMO

Stav Mosta o GMO. Vrijedi pogledati, i van neposrednog političkog konteksta. Dobar govor Josipa Katalinića.

19. travnja 2016. (2016-04-9)

Transportation Outlook: 2025 to 2050

Novi izvještaj “Navigant Research” o razvoju putničnog prometa do 2050. godine. Sažetak spominje ključne trendove koji su danas uočljivi, za koje se očekuje da će u slijedećim desetljećima postati dominantni: nova generacija vozila, električna vozila, akcije vlada za smanjivanje emisija, rast urbanizacije, smanjivanje individualnog prijevoza u korist raznih programa dijeljenja vozila isl.. (Za čitanje kompletnog izvještaja treba platiti 1.400 dolara.)

“How Connectivity, Autonomous Technology, On-Demand Mobility, and Vehicle Electrification Will Transform Global Passenger Transportation”

The global vehicle market is facing a substantial upheaval between now and 2050. Automotive industry technology development is leading to a new generation of vehicles that are capable of taking over much (and ultimately all) of the driving responsibility. At the same time, electric drive technology is becoming more efficient and affordable. Moreover, governments are increasingly pushing for reductions in emissions, and the long-term trend of people moving to live in ever growing urban areas is forcing cities to regulate private car usage. Layered over all of this is the macro trend of 24/7 connectivity.

The development of carsharing and ride-hailing services is at the core of a trend toward mobility on-demand and away from individual vehicle ownership. This is not something that will happen overnight, but it is where the combination of factors described above is driving the growth of the global vehicle market. In the future, the business model of vehicle OEMs delivering products to individual consumers will gradually decline in popularity as mobility services expand.

This Navigant Research white paper takes a high-level look at the long-term evolution of individual transportation based on an assessment of four key trends—vehicle connectivity, vehicle autonomy, on-demand mobility, and vehicle electrification—and factors such as the progress of urbanization. Because the timeframe of 2025-2050 is so far in the future, it is not practical to offer global market forecasts for annual sales. Rather, the paper considers how the transformation of individual mobility will affect the overall vehicle market, as well as vehicle manufacturers and other key stakeholders involved in automotive industry technology development.

18. travnja 2016. (2016-04-8)

India expects to stop coal imports in 2018-2019

Indija predviđa da će do 2019. godine eliminirati potrebu za uvozom ugljena za proizvodnju električne energije. Razlog je uspješan rast domaće proizvodnje. [Posredno, i rast korištenja obnovljivih izvora i prirodnoga plina. Indija ima malu potrošnju električne energije, po stanovniku oko četiri puta manje od Kine ili Hrvatske. Potrošnja električne energije brzo raste, te će i potrošnja ugljena rasti.]

U fiskalnoj godini 2015.-2016. potrošili su za uvoz ugljena šest milijardi USD. [Indija je treći najveći proizvođač ugljena na svijetu, s 668 milijuna tona 2014. g, te drugi najveći uvoznik, s 228 milijuna tona (vidi: “Key World Energy Statistics”, IEA, http://www.iea.org/publications/freepublications/publication/KeyWorld_Statistics_2015.pdf ). To iznosi 8,4% svjetske proizvodnje i 18% uvoza.]

Državna kompanija Coal India Limited (CIL), koja proizvodi više od 80% ugljena u Indiji, planira gotovo udvostručiti proizvodnju u četiri godine: sa 536 Mt 2015. na 1.000 MW 2019. g..

Indija također radi na osiguranju novih izvora prirodnoga plina, za potrošnju u 24.000 MW novih plinskih TE. Za solarne elektrane postavljen je cilj 20.000 MW vršne snage 2017. g. [i 100.000 MW 2022.].

[Kako je i Kina u posljednje dvije godine znatno smanjila uvoz ugljena, o čemu smo pisali, to znatno mijenja odnose na globalnom tržištu. Kina je godine 2014. uvezla 286 MT ugljena, odnosno 22% svjetskog uvoza. Ukupno dakle Kina i Indija 40%. Smanjivanje njihove potražnje loša je vijest za obližnje Indoneziju i Austriju, koje su 2014. izvezle 409 i 375 MT, odnosno 33% i 33% globalnog izvoza.]

16. travnja 2016. (2016-04-7)

Operating licence application submitted for Finnish EPR

Finska elektroprivredna kompanina TVO u četvrtak je predala zahtjev za izdavanje operativne licence za reaktor Olkiluoto 3. Dokumentacija ima 130.000 stranica. To je reaktor tipa EPR, prvi tog tipa koji bi trebao biti pušten u pogon. Početak rada sada je planiran za kraj 2018., što je devet godina iza prvog predviđenog roka, uz trostruko povećanje troškova i pokrenut sudski proces oko toga čija je krivnja kašnjenje. Gradnja je započela 2005. g.

U gradnji je reaktor istog tipa Fmamanville u Francuskoj; gradnja je započela 2007., a završetak se očekuje također krajem 2018. g.

Dva reaktora istoga tipa, Taishan 1 i Taishan 2, u gradnji su u Kini. Iako je gradnja počela kasnije, 2009., očekuje se da će biti završeni već u slijedećih godinu dana.

16. travnja 2016. (2016-04-6)

Koalicija ‘Jedan Jadran’ podržala referendum u Italiji protiv bušenja Jadrana

U tijeku kampanje protiv planova za ekploataciju nafte u Jadranu, rutinska primjedba zagovornika projekta bila je “Pa pogledajte Italiju, imaju dva milijuna platformi a nitko se ne buni”.

Ali, naravno, bune se. Sutra je referendum!

Nakon što je talijanska vlada zabranila svaku novu naftnu i plinsku platformu na udaljenosti od 12 milja od obale, otoka i zaštićenih područja u moru, talijanske građanke i građani ove će nedjelje, 17. travnja, referendumom odlučiti o tome hoće li se ukloniti i sve postojeće platforme na navedenoj udaljenosti u s istekom njihovih koncesija.

Tim su povodom predstavnici regionalne koalicije ‘One Adriatic / Jedan Jadran, koju čini 11 okolišnih organizacije iz svih jadranskih zemalja, u znak podrške, posjetili lokalne organizacije, inicijative i predstavnike javne uprave u Italiji udružene u zajedničku borbu protiv naftnih platformi. Javne uprave u Regijama poput Puglie, Abbruzza, Marche i Veneta imaju, naime, vrlo važnu ulogu u borbi protiv eksploatacije nafte u Jadranskom moru.

15. travnja 2016. (2016-04-5)

Vlada Bangladeša potvrdila je da će nastaviti gradnju termoelektrana na ugljen, usprkos rastućem otporu lokalnog stanovništva i ekoloških udruga.

Lokalni otpor jača oko TE Banshkhali (1.320 MW) i planirane u Rampalu, blizu zaštićenog područja Sundarbans, najveće šume mangrova na svijetu.

Bangladeš planira sagraditi 25 termoelektrana na ugljen do 2022., ukupne snage 23.692 MW.

Potrošnja električne energije raste 10% godišnje (2000.-2014.), a rezerve prirodnoga plina opadaju.

Bangladesh still bets on coal-fired power despite rising opposition

Treba imati na umu nivoe razvoja, brzine promjena, problem razmjera i oskudice resursa.

Bangladeš je izrazito siromašna zemlja. Uz sav navedeni rast, potrošnja električne energije je godine 2013. iznosila samo 293 kWh/stan, što je 2,5 puta manje nego u Indiji i 13 puta manje nego u Kini i Hrvatskoj (podaci Svjetske banke).

Bangladeš je najgušće naseljena zemlja svijeta, ne računajući neke sasvim male države i gradove-države (Makao, Monako, Singapur idr.). Populacija od 166 milijuna stanovnika živi na 148.000 kvadratnih kilometara, dakle više od 1100 stan/km2. Za usporedbu, to je kao da u Hrvatskoj živi 60 milijuna ljudi ili u Njemačkoj 400 milijuna.

Među većim zemljama, po broju stanovnika na km2 slijede također azijske zemlje: Tajvan oko 650, Južna Koreja 500, Indija 400. (Veću napučenost od Indija imaju i Palestinske teritorije, Libanon i Ruanda. U Europi je na prvom mjestu Nizozemska s 407.)

Stopa priraštaja je u padu, ali iznosi još uvijek visokih 1,6%/g..

Je li ikako moguće dugoročno održivo upravljanje i razvoj s tako golemim brojem ljudi na malom području?

S navedenim novim kapacitetima, Bangladeš bi mogao pokriti potrošnju električne energije od oko 1000 kWh/stanovniku.

4. travnja 2016. (2016-04-4)

Tesla Motors: u deset godina, od 500 do 500.000 prodanih električnih automobila godišnje

Novi tekst na blogu, povodom promocije električnog automobila Tesla Motors, model 3. Analitičari kažu da bi ovo mogao biti početak globalnog zaokreta od automobila s motorom s unutarnjim sagorijevanjem, k onima s električnim motorom. Primili su u tri dana 276.000 narudžbi, iako su isporuke najavljene tek za kraj iduće godine.

1. travnja 2016. (2016-04-3)

Drones and Robotics for Utility Transmission and Distribution

Bilo bi zanimljivo čuti bavi li se netko u HOPS-u i HEP-u ovom temom.

Bespilotne letjelice mogle bi se ubrzo početi koristiti za kontrolu električnih prijenosnih i distributivnih mreža, a roboti za razne poslove, štedeći tako težak i opasan ljudski rad.

Tržište DRTD (Dronovi i roboti za transmisiju i distribuciju) je na početnom stupnju. Nove ideje i proizvodi pojavljuju se svakodnevno. Na njima radi više od 50 kompanija u svijetu, pa se očekuje brzi rast i omasovljenje.

Navigant Research procjenjuje da će globalna godišnja ulaganja u DRTD porasti sa 131,7 milijuna USD godine 2015. na 4,1 milijardi USD 2024..

1. travnja 2016. (2016-04-2)

UK emissions lowest since the 1920s as renewables overtake coal

Emisije ugljičnoga dioksida i drugih stakleničkih plinova u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske znatno su opale 2015. godine u odnosu na 2014., te naročito u odnosu na 1990.. Dapače, sad su na najnižem nivou od doba kraljice Viktorije, ne računajući dva pada 1920-ih koja su bila uzrokovana velikim štrajkovima.

Opadanje zadnjih godina prvenstveno je uzrokovano znatnim smanjenjem proizvodnje električne energije u TE na ugljen. Njihova proizvodnja 2015. g. bila je 24% manja nego 2014. i 47% manja nego 2012.. Znatno je porasla proizvodnja iz obnovljivih. Članak na poveznici donosi nekoliko zanimljivih dijagrama o dugoročnim trendovima.

1. travnja 2016. (2016-04-1)

Tesla unveils its “mass-market” Model 3 electric vehicle

Kompanija “Tesla Motors” predstavila je javnosti svoj “Model 3”. Na tržištu će biti raspoloživ od kraja 2017., uz cijenu od 35.000 USD. Računaju da će do 2020. postići godišnju prodaju od 500.000 primjeraka.

Događaj je, 31. ožujka navečer (po kalifornijskom vremenu), prenošen uživo na Mreži, uz opciju on-line rezervacije.

Vlasnik kompanije Elon Musk rekao je da su u prva 24 sata, i prije službene objave, primili 115.000 rezervacija.