veljača 2016

27. veljače 2016. (2016-02-60)

U.S. wins WTO dispute against India’s solar rules

Svjetska trgovinska organizacija donijela je, na tužbu SAD, odluku protiv Indije zbog kršenja međunarodnih pravila slobodne trgovine. To se odnosi na indijski solarni program, koji se izvanredno brzo razvija u posljdenjih godinu i pol i privlači desetke milijardi dolara ulaganja.

Indijska je vlada bila donijela odluku da određeni dio ugrađenih solarnih ćelija i modula mora biti domaće proizvodnje.

SAD i EU vodile su također “trgovinski rat” protiv Kine, te uveli zaštitne carine zbog dampinga u proizvodnjih fotonaponskih panela.

Indija ima 60 dana za ulaganje žalbe.

26. veljače 2016. (2016-02-59)

Tremendously Low 4.8¢/kWh Solar Price In Peru, Unsubsidized

Ovo smo spomenuli prekjučer, uz vijest da je u Kaliforniji sklopljen ugovor za isporuku električne energije iz solarne elektrane uz cijenu od 3,7 ¢/kWh.

Peru je pak prošlog tjedna sklopio ugovor s talijanskom kompanijom Enel Green Power o isporuci električne energije iz solarnih elektrana snage 144 MW uz cijenu od 4,8 ¢/kWh.

Za razliku od prethodne, ta je cijena postignuta na tenderu, bez subvencija. Gradnja je planirana tek za 2017., pa EGP vjerojatno računa na dalji pad cijena opreme u međuvremenu.

Također su sklopljeni ugovori za gradnju tri vjetroelektrane, uz otkupnu cijenu između 3,7 i 3,8 ¢/kWh. Također su sklopljeni ugovori za gradnju više hidroelektrana i TE na biomasu.

[DISKLAJMER: Hrvatski čitatelji moraju imati u vidu da se ovo nas ne tiče. Naše sunce, kao što znamo, sija skuplje.]

25. veljače 2016. (2016-02-58)

1,000 km of solar roads in France

Francuska je najavila projekt pokrivanja 1000 kilometara autocesta solarnim panelima. Craig Morris na portalu “Renewable International” žestoko kritizira tu, naizgled zgodnu ideju.

24. veljače 2016. (2016-02-57)

EDF calls for urgent EU electricity market reform

Predsjednik uprave Francuske elektroprivrede (EdF) Jean-Bernard Lévy pozvao je na “brze i radikalne reforme” strukture europskog tržišta elektrikom, da bi se stimulirale investicije i tranzicija ka niskougljičnom svijetu.

Potrebno je odrediti značajnu minimalnu cijenu za emisije ugljičnoga dioksida (barem 30 eura po toni), te uvesti učinkovite mehanizme poticanja ulaganja u gradnju novih elektrana.

Iako su elektroprivrede danas suočene sa prekapacitiranošću zbog toga što je rast potrošnje električne energije bio sporiji od očekivano (pa se posljednjih godina i posve zaoustavlja), u budućnosti bi se mogao javiti manjak, jer su cijene električne energije na tržištima EU opale za 30% u posljednjih nekoliko godina.

Operatori jedva pokrivaju varijabilne torškove i nisu sposobni investirati u nove elektrane bez javnih subvencija.

[Stvar je u tome, da su cijene na tržištima, koje se kreću između 30 i 40 eura za megavatsat, određene u bitnom marginalnim, a ne prosječnim troškovima proizvodnje. Često se u javnosti u usporedbama fatalno griješi zanemarujući tu razliku.]

24. veljače 2016. (2016-02-56)

Intelligent Buildings : Energy Savings from Smart Controls

Prilog na temu “Internet stvari” (Internet of Things, IoT) i “četvrta industrijska revolucija” (Industrie 4.0.). [DISKLAJMER za hrvatske čitatelje: ovo su vijesti s jedne daleke planete, zvane Zemlja. Nas se to ne tiče.]

Investment in intelligent building solutions brings building owners cost savings, operations and maintenance improvements, and energy efficiency benefits. Increasing their options, the Internet of Things (IoT) is delivering unprecedented connectivity of devices that provides greater visibility into building performance than ever before.

IoT-enabled intelligent building energy management systems provide secure, scalable, and interoperable technology for optimizing system performance. And, seamless integration of hardware and software with traditional building automation and controls generates cost savings and efficiency. Solution providers are illustrating network-secure platforms that scale to support business needs from single buildings to large campuses and portfolios.

In this webinar, Casey Talon, senior research analyst at Navigant Research will be joined by Aaron DeYonker from Lucid, and Sunita Shenoy from Intel to discuss case studies of IoT-enabled solutions, ranging from healthcare to retirement communities, to showcase how IoT is generating cost-effective solutions that are open, scalable, and secure.

24. veljače 2016. (2016-02-55)

COAL TO BE PHASED OUT IN THE NETHERLANDS

Dodatak uz jučer objavljen članak na blogu “Rekonstrukcija TE Sisak C (…)” (https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2016/02/23/rekonstrukcija-te-sisak-c-pocetak-zaokreta-u-hep-u-jos-da-politicari-shvate/) u kojem pišemo i o TE Eemshaven u Nizozemskoj. Lobisti za gradnju TE Plomin C naveli su je kao primjer, da Nizozemska gradi nove TE na ugljen, pa je normalno da to planira i Hrvatska.

U članku smo ukazali na tri bitne razlike između dva projekta. Nismo spomenuli još jednu bitnu razliku: termoelektrana se gradi kao zamjenska, jer Nizozemska će, u skladu sa postroženim pravilima EU, isključiti oko 8.200 MW termoelektrana na ugljen, od toga 3.500 MW do sredine iduće godine.

Iz ugljena je u Nizozemskoj 2014. godine proizvedeno 40% električne energije. Udio je rastao od kraja 2000-ih, zbog povoljnije cijene ugljena na svjetskom tržištu u odnosu na prirodni plin.

Sad će to biti bitno smanjeno, zbog brige za okoliš ali i dugoročnih ekonomskih računica, u korist obnovljivih i prirodnoga plina.

U postojećim termoelektranama se kao gorivo, pomiješano s ugljenom, koristi i biomasa, te će se njen udio povećavati.

Ali to još nije sve! Nizozemski parlament je 26. studenoga prošle godine glasao za zatvaranje svih TE na ugljen. Vlada sad radi na razradi konkretnih planova u suradnji s industrijalcima.

Vlada UK je, kako smo pisali, donijela odluku o zatvaranju svih TE na ugljen do 2025.. Sve su one stare, dok Nizozemska ima tri nove TE na ugljen. Usprkos tome, vjerojatno nema budućnosti za ugljen u Nizozemskoj iza 2030. g, kaže Stijn van den Heuvel iz elektroprivredne kompanije Nuon.

24. veljače 2016. (2016-02-54)

Chinese Wind Firm Tops Annual Ranking Of Wind Turbine Manufacturers

Među kompanijama proizvođačima vjetroagregata u svijetu, po instaliranoj snazi kopnenih vjetroelektrana tijekom godine, prvi put je na prvom mjestu jedna kineska kompanija.

Prema izvještaju Bloomberg New Energy Finance, godine 2015. na prvom je mjestu kineska kompanija Goldwind sa 7,8 GW. Nije neočekivano, s obzirom da je Kina daleko ispred svih ostalih po instaliranim kapacitetima vjetroelektrana prošle godine (i nekoliko prethodnih godina).

Na druom je mjestu danska kompanija Vestas, koja je bila svjetski lider gotovo svaku godinu od 1980-ih. Instalirali su 7,3 GW, što je za 2,5 GW više nego 2014..

Treća je američka GE sa 5,9 GW; bila je na prvom mjestu 2014..

Među prvih deset su još njemačke siemens i Enercon, španjolska Gamesa te (od 7. do 10. mjesta) još četiri kineske kompanije.

Kod pučinskih VE, Simenens je uvjerljivo na prvom mjestu sa 2,6 GW instaliranih kapaciteta – više neko četiri puta više od drugoplasiranne Adwen, joint venture Gamese i francuske Areve.

24. veljače 2016. (2016-02-53)

Palo Alto, California, Approves Solar PPA With Hecate Energy At $36.76/MWh! (Record Low)

Novi svjetski rekord niske ugovorene cijene isporuke električne energije iz solarne elektrane zabilježen je u Kaliforniji.

Električna energija proizvedena u solarnoj elektrani Wilsona, snage 26 MW, bit će isporučivana gradu Palo Alto uz cijenu od 3.7¢/kWh (26 lipa kilovatsat). Ugovor je sklopljen na 25 godina, uz mogućnosti da se tri puta produlji za po pet godina.

Naravno, uz to postoje i subvencije, federalne i državne, za koje prema vijestima nije nije siguran ukupni iznos. Prema drugim projektima u SAD, vjerojatno između 2 i 2,5 ¢/kWh, što ukupnu cijenu čini još uvijek vrlo niskom.

Prošlog tjedna je sklopljen ugovor u Peruu: talijanski Enel isporučivat će elektriku iz solarne elektrane za 4,8 US¢/kWh. S obzirom na subvencije, to je možda faktički niža cijena.

[Ranije smo pisali o tome da je u Njemačkoj, znatno manje sunčanoj od Kalifornije, Perua ali i Hrvatske, na tenderu, bez subvencija, postignuta cijena od 8,0 €ct/kWh. To je još uvijek niže od najavljene cijene za TE Plomin C.]

23. veljače 2016. (2016-02-52)

Novi tekst na blogu. Ono o čemu stalno drobimo:

»Predstavnici HEP-a zatražili su od izvođača da s proizvođačima opreme preispita mogućnost cikličkog rada novog kombi-kogeneracijskog postrojenja, u pogledu održavanja i pouzdanosti takvog rada, u svjetlu najnovijih potreba na energetskom tržištu električne i toplinske energije. Ovo je bilo nužno, jer je prvotno bilo planirano da postrojenje radi u baznom režimu, s maksimalnim brojem od 50 startova godišnje.«

22. veljače 2016. (2016-02-50)

62,000 MW of Solar Power Capacity Possible on US Big Box Stores

Krovovi supermarketa i drugih velikih trgovina (“Big box stores”) obično su vrlo povoljni za postavljanje fotoelektričnih panela, jer su prostrani i ravni. Trgovine imaju veliku potrošnju električne energije za hlađenje ljeti preko dana, u vrijeme kad paneli rade maksimalnom snagom.

Krovovi velikih trgovina u SAD, koje troše oko 5% ukupne električne energije u SAD, imaju površinu od oko 41 km². Na njima bi se moglo instalirati 62,3 GW vršnog kapaciteta solarnih panela. (Studija kao pdf: http://www.environmentamerica.org/sites/environment/files/reports/AME%20Solar%20Stores%20Feb16.pdf )

Velike trgovine troše oko 5% ukupne električne energije u SAD. [To znači, oko 230 TWh/g.. Navedena FN sustava bi pokrila oko 30% potrošnje.] To bi smanjilo emisiju ugljičnog dioksida za 57 milijuna tona godišnje, što je emisija 12 milijuna putničkih automobila.

[Slična analiza svakako bi se mogla napraviti i za Hrvatsku.]

22. veljače 2016. (2016-02-50)

Global wind power capacity tops nuclear energy for first time

Ukupni instalirani kapacitet vjetroelektrana u svijetu tijekom 2015. pretekao je instalirani kapacitet nuklearnih elektrana: 432,42 GW prema 382,55 GW krajem godine. [Proizvodnja nuklearnih elektrana u tijeku godine je naravno veća.]

Ukupni instalirani kapacitet VE je za 63 GW odnosno 17% veći nego krajem 2014.. [Brojka se odnosi na neto rast: oduzete su demontirane stare turbine.] (Detaljnije podatke vidi na: http://www.japantimes.co.jp/news/2016/02/20/national/global-wind-power-capacity-tops-nuclear-energy-for-first-time/ )

Trećina ukupnih kapaciteta, 145,10 GW, instalirana je u Kini. Na drugom mjestu su SAD sa 74,47 GW, treća Njemačka s 44,95 GW, četvrta Indija koja je s 25,09 GW ove godine pretekla Španjolsku, koja je peta sa 23,03 GW.

20. veljače 2016. (2016-02-49)

Projekt Bloka C u Termoelektrani-toplani Sisak: Održani završni pregovori s ruskim partnerom

Gradnja bloka C u termoelektrani Sisak, značajnog postrojenja s 230 MW električne plus 50 MW toplinske snage, trajala je godinama, uz prekoračenje roka gradnje za tri godine, bez ikakvog interesa ne samo hrvatske javnosti, nego i vlade. Planiranoj gradnji TE Plomin C posvećeno je otprilike tisuću puta više pažnje.

Blok je pušten u probni rad taman u zgodno vrijeme za političare, početkom studenoga 2015.. Komentari u medijima bili su očito u skladu s interesima političkih blokova, pozitivni (pouzdano novo postrojenje koje će raditi u baznom režimu) ili negativni (grozno bacanje novca, HEP će samo gubiti jer je jeftinije struju kupovati iz uvoza), a nakon toga su zamrli.

U upravo izašnom broju časopisa “Vjesnik HEP-a” (na poveznici cijeli broj kao pdf, tekst na 3. stranici) čitamo o posjeti HEP-ovog tima Moskvi, 6.-10. prosinca 2015, radi završnih pregovora s ruskim partnerom TECHNOPROMEXPORT.

U tekstu, sa stajališta onoga što stalno ističemo na ovoj stranici i blogu, da elektroenergetski sustavi naprednih država doživljavaju drastičnu transformaciju, privlači pažnju slijedeći pasus:

»Predstavnici HEP-a zatražili su od izvođača da s proizvođačima opreme preispita mogućnost cikličkog rada novog kombi-kogeneracijskog postrojenja, u pogledu održavanja i pouzdanosti takvog rada, u svjetlu najnovijih potreba na energetskom tržištu električne i toplinske energije. Ovo je bilo nužno, jer je prvotno bilo planirano da postrojenje radi u baznom režimu, s maksimalnim brojem od 50 startova godišnje.«

Elektroenergetski sustav se mijenja. Više neće vrijediti logika da moramo imati “elektrane koje rade u baznom režimu”, koje rade stalno i pokrivaju potrošnju kad je ona minimalna (u Hrvatskoj, minimalna angažirana snaga oko 1.100 MW), te sekundarne, vršne i interventne koje pokrivaju varijacije između minimuma i maksimuma opterećenja (u Hrvatskoj oko 3.100 MW), ili uskaču u izvanrednim situacijama.

Osnova sad postaje: proizvesti iz elektrana na obnovljive izvore (uključivo velike hidroelektrane, termoelektrane na biomasu i geotermalne, koje rade kao klasične termoelektrane, te isprekidane izvore – sunce i vjetar) onoliko koliko je maksimalno moguće u svakom trenutku (što može biti i više od trenutne potražnje, pa se višak izvozi ili pohranjuje – vidi današnji tekst na blogu!), a sve druge elektrane u sustavu moraju raditi fleksibilno, nadopunjujući onoliko koliko je potrebno. Tako se elektrane na plin i ugljen prilagođavaju za manji broj sati rada godišnje i mnogo češće mijenjanje aktualne snage.

Zadovoljstvo je vidjeti, da su ispod radara “visoke” politike i u Hrvatskoj elektroprivredi toga svjesni.

To je također sistematski razlog protiv gradnje TE Plomin C na zamišljeni način, kao baznog postrojenja. Uz postojeće TE Plomin 2 i NE Krško, time bi se blokirao dalji razvoj vjetro i solarnih elektrana, jer bi sustav postao nefleksibilan.

20. veljače 2016. (2016-02-48)

Mađarska se uključila u trku za poslove s Iranom: nuklearna energija

Novi tekst na blogu. Iran će graditi u Mađarskoj istraživački nuklearni reaktor snage 25 MW. To je dio niza dogovora o iransko-mađarskoj suradnji sklopljenih posljednjih mjeseci (u ekonomiji, poljoprivredi, znanosti, kulturi…). Od najave ukidanja sankcija u srpnju prošle godine, cijeli svijet hrli u Teheran praviti poslove.

Hrvatska možda sklopi neki posao na foru da smo rođaci. 😛

18. veljače 2016. (2016-02-47)

Manjak od 118 milijardi eura za dekomisiju nuklearnih elektrana u Europskoj uniji

Novi članak na blogu. U fondovima za dekomisiju nuklearnih reaktora u Europskoj uniji, po upravno napravljenoj procjeni, nedostaje 118 milijardi eura. To se tiče i Hrvatske, kao suvlasnice NE Krško. U zemljama Europske unije ima 126 operativnih reaktora (uz one već zatvorene, koji iziskuju troškove). Oko polovica od njih treba biti isključena do 2025..

18. veljače 2016. (2016-02-46)

Zagreb: EU prijestolnica smeća!

Aktivisti/ce Zelene akcije su danas uoči sjednice Gradske skupštine Grada Zagreba organizirali prosvjedni performans kojim su poručili da je Zagreb uvjerljivo najgora europska metropola po pitanju gospodarenja otpadom. To je pokazao izvještaj Europske komisije koji komparira odvajanje i recikliranje otpada u 2015. godini u glavnim gradovima EU. Takav loš rezultat posljedica je promašene gradske politike koja godinama zagovara miješanje i spaljivanje, a zanemaruje odvajanje i recikliranje otpada. Tražimo da gradska vlast napokon donese Plan gospodarenja otpadom prilagođen potrebama građana i zaštiti okoliša.

18. veljače 2016. (2016-02-45)

Konferencija za novinare „Projektom `Transformacija` nevladin sektor kreće u borbu protiv korupcije u sektoru zaštite prirode“

ponedjeljak, 22. veljače 2016. u prostoru BizKoshnice, Ilica 71, Zagreb, s početkom u 10:30 sati.

Međusektorska suradnja, uključivanje neovisnih stručnjaka, građana i udruga u proces upravljanja zaštićenim prirodnim područjima temeljna je pretpostavka u borbi protiv korupcije te osiguranja temeljnih načela održivog upravljanja zaštićenim prirodnim vrijednostima.

Glavni cilj projekta je primjena najboljih pravnih alata i praksi za povećanje sudjelovanja javnosti, transparentnosti i borbe protiv korupcije kada je u pitanju upravljanje prirodnim resursima kao što su naše šume ili rijeke.

Na konferenciji za novinare partneri u projektu predstaviti će aktivnosti projekta, koji se provodi u zaštićenim područjima i ekološkoj mreži NATURA 2000 u sedam županija i uz četiri međunarodne rijeke: Kupu, Muru, Dravu i Dunav.

Na konferenciji će govoriti:
* Anamarija Krišto, voditeljica projekta, Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek
* Jelena Legčević, Pravni fakultet Osijek
* Michaela Reichard, WWF
* Ivan Mužar, Udruga za zaštitu okoliša i prirode Eko Pan
* Goran Sabol, Zaštitarsko-ekološka organizacija Nobilis

17. veljače 2016. (2016-02-44)

India’s Solar Catching UK With Over 9 GW Seen Online by March

Indijska vlada je postavila vrlo ambiciozan plan da do 2022. instalira 100 GW solarnih kapaciteta (vidi članak na blogu od 31. svibnja 2014.: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/05/31/indija-nova-vlada-stavlja-solarnu-u-srediste-energetske-politike/ ).

Veliki pad cijena panela, naravno, osobito dolazi do izražaja u područjima blizu ekvatora. Na posljednjim tenderima postignute su cijene ispod šest eurocenti po kilovatsatu (vidi: http://www.eqmagpro.com/tender-results-ntpc-rajasthan-solar-park-bids/). Brojne svjetske kompanije i vlade takmiče se za dobivanje poslova.

(Predviđena cijena za TE Plomin C je 8,5 ct/kWh, a za fotonaponske solarne elektrane u Njemačkoj 8,0 ct/kWh.)

Pokrenuti su mnogi veliki projekti. Ukupni instalirani solarni kapacitet 31. siječnja je 5,25 GW, ali već do kraja ožujka očekuje se završatak gradnje još 3,8 GW. U slijedećoj fiskalnoj godini, od 1. travnja 2016. do 31. ožujka 2017., planirana je gradnja novih 12 GW.

16. veljače 2016. (2016-02-43)

Comment: How does UK government treatment of nuclear compare to that of renewables?

Usporedba načina na koji britanska vlada tretira s jedne strane nuklearnu energiju, s druge elektrane na sunce i vjetar.

Osim što je struja iz nove nuklearke znatno skuplja od one iz solarnih i kopnenih vjetroelektrana, jedna od već notornih razlika jest, da su potonje u mnogo većoj mjeri izložene tržišnoj konkurenciji – točno suprotno onome, što anti-obnovljivci kao mantru ponavljaju.

Gradnja nuklearnih elektrana predmet je “visoke politike”, dogovora na vrhu između UK, Francuske i Kine. Solarne i vjetroelektrane pak grade se danas jednostavnim raspisivanjem natječaja (tendera), pa posao dobije tko ponudi najnižu cijenu.

16. veljače 2016. (2016-02-42)

Pressure grows on EDF after rating review

Francuska elektroprivreda (EDF) i dalje je u financijskim problema. Nesigurnosti o tome kako će pokriti troškove gradnje nuklearne elekntrane Hinkley Point C u UK (ukupni trošak je 18 milijardi funti) gurnule su njihove dionice jučer na dosad najnižu razinu.

Kompanija je već opterećana dugom od 37 milijardi eura. Opće smanjivanje tržišnih cijena električne energije smanjuje im prihade. Profit je pao za 68%.

Rejting agencija Moody u subotu će odlučiti o mogućem smanjivanju kreditnog rejtinga EDF.

Britanci zabrinuto prate što se događa, jer osim projekta Hinkley Point C EDF upravlja elektranama koje pokrivaju 20% potreba za električnom energijom UK.

Prikaz o godišnjem izvještaj EDF-a na portalu “World Nuclear News” intoniran je afirmativno. U prvom je planu da je EDF povećao proizvodnju u svojim postrojenjima i prihode: »it had met all its targets despite “unfavourable market conditions«. Samo usput se spominje »the group’s share of net income was €1.2 billion in 2015, down 67.9% from the previous year.«

http://www.world-nuclear-news.org/C-Shorter-outages-raise-EDFs-nuclear-generation-in-2015-1602165.html

Kompanija još nije donijela konačnu odluku da ide u gradnju NE Hinkley Point C. O tome da su odluku odgodili pisali smo 27. siječnja (vidi članak na “World Nuclear News”: http://www.world-nuclear-news.org/NN-Final-decision-on-Hinkley-Point-C-postponed-2701165.html ). Danas je pak objavljeno produljenje predviđenog roka rada četiri reaktora u UK za pet do sedam godina (do 204. umjesto dosad planirane 2019., te do 2030. umjesto 2023.).

http://www.world-nuclear-news.org/C-EDF-Energy-extends-lives-of-UK-AGR-plants-1602164.html

16. veljače 2016. (2016-02-41)

Global warming spiked in January, setting new record

Pisali smo da je učinak “El Nino” ove sezone osobito jak. To je dovelo do rekordno tople 2015. godine, a sad i do rekordno toplog siječnja.

Prema mjesečnoj analizi NASA Goddard Institute for Space Studies, prosječna globalna temperatura na Zemljinoj površini tijekom siječnja bila je +1,13°C iznad prosjeka za tridesetogodište 1951.-1980..

Prethodni rekord bio je zabilježen 2007. i iznosio je +0,95°C.

16. veljače 2016. (2016-02-40)

Monthly Electricity Statistics

Neke zanimljivosti iz mjesečnog izvještaja Međunarodne energetske agencije (IEA) o proizvodnji i potrošnji električne energije u zemljama OECD-a, “Monthly Electricity Statistics” za studeni 2015..

U prvih 11 mjeseci prošle godine, u zemljama OECD proizvedeno je 9.402 TWh električne energije. Neto uvoz je minimalan (jedan promil). U odnosu na prvih 11 mjeseci 2014., proizvodnja je povećana za 0,7%.

Proizvodnja iz obnovljivih izvora, osim hidroelektrana i elektrana koje koriste biomasu i bioplin (dakle vjetar, sunce, geotermalna i drugo) povećana je za 15,2%, te je dosegla 701,4 TWh odnosno 7,5% ukupne proizvodnje i potrošnje.

Smanjena je proizvodnja iz “combustible fuels” (hm… goriva goriva…?) za 0,4%. (U tu kategoriju statistika OECD, uz fosilna goriva, uvrštava i biogoriva i otpad.) Proizvodnja nuklearnih elektrana smanjena ze za 0,2%, iz hidroelektrana za 0,3%.

U članicama OECD iz Europe udio ostalih obnovljvih je znatno veći. Rast u odnosu na prvih 11 mjeseci 2014. je 19,8%, a ukupni udio u proizvodnji 12,6%.

U Austriji je proizvodnja iz “ostalih obnovljivih” bila 35,5% veća. U Danskoj za relativno skromnih 5,1%, ali je ukupna proizvodnja smanjena, pa su ostali obnovljivi (tj. vjetar) činili čak 52,4% proizvodnje (12,8 TWh prema 24,5 TWh). Danska je međutim prošle goidine bila značajan neto uvoznik, jer je domaća proizvodnja u termoelektranama smanjena za čak 22,7%. Tako su vjetroelektrane pokrile 42% potrošnje električne energije.

U Finskoj je porast proizvodnje iz “ostalih obnovljivih” bio čak 87,4%, ali su ukupna proizvodnja i udio još prilično mali.

U Njemačkoj je porast bio čak 36,6%. Kako smo pisali, najveći udio u tom rastu imaju nove pučinske vjetroelektrane, a zatim kopnene VE. Sunce i vjetar, te minimalno geotermalna, s proizvedenih 112,4 TWh u 11 mjeseci, pokrili su 21,8% potrošnje. (Njemačka je značajan neto izvozni električne energije. U ovaj postotak nije uračunata biomasa, koja u Njemačkoj čini znatan udio.)

Island ima ogromnu proizvodnju električne energije i naravno nama uvoza ni izvoza. Iznosi 16,85 TWh – gotovo kao Hrvatska, koja ima 15-ak puta više stanovnika. Izvori su 100% obnovljivi: oko tri četvrtine hidroelektrane, a ostalo geotermalna. (Oko 70% potrošnje otpada na tvornice aluminija,većinom izgrađene u posljednjih desetak godina.)

Norveška također ima vrlo veliku proizvodnju i potrošnju. (Po potrošnji po stanovniku, Island je prvi u svijetu, na Norveška druga.) Na hidroelektrane je otpadalo 95,9% proizvodnje, a kako znatan dio izvoze, proizvodnja hidroelektrana je veća od domaće potrošnje.

U Španjolskoj i Portugalu sunce i vjetar pokrivaju više od 20% potrošnje, ali posljednjih nekoliko godina je nova gradnja VE i SE beznačajna; slijedećih bi se godina to moglo promijeniti. Nuklearna energija u Španjolskoj pokriva 20% potrošnje, a do 2025. sve nuklearne elektrane trebaju biti zatvorene.

U Ujedinjenom kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske porast proizvodnje iz ostalih obnovljviih (vjetar, sunce, a također i nešto geotermalne i energije plime i oseke) bio je čak 34,6% te su pokrivali 13,9% potreba.

15. veljače 2016. (2016-02-39)

NEW ENERGY: EU Roots Out China Solar Cheats in Malaysia, Taiwan

Nastavak trgovinskog rata u industriji solarnih panela, između Kine s jedne strane i EU i SAD s druge. Kina i EU bile su sklopile kompromisni ugovor, ali EU se žali da Kina izigrava odredbe o plaćanju posebne carine prenošenjem svojih aktivnosti van Kine. Sad EU uvodi isti namet na uvoz iz Malezije i Tajvana.

15. veljače 2016. (2016-02-38)

Egypt launches programme to develop 40 solar plants (2 GW)

Nova egipatska vlada prošle je godine najavila ambiciozne planove razvoja obnovljivih izvora energije (vidi članak na blogu od 21. studenoga 2015.: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/11/21/egipat-vojna-vlada-i-elektroenergetska-strategija-nuklearni-i-obnovljivi-izvori/ ).

Vlada je sad službeno pokrenula program gradnje 40 solarnih elektrana u regiji Asuan, ukupne snage 2.000 MW. U prosincu je bilo objavljeno da Europska banka za obnovu i razvoj sudjeluje u financiranju ovog projekta s 500 milijuna USD (vidi: http://www.pv-magazine.com/news/details/beitrag/egypt-solar-program-allocated-500m-ebrd-funding_100022257/ ).

14. veljače 2016. (2016-02-37)

French energy law could close third of EDF’s reactors: report

Francuska planira smanjiti udio nuklarki u pokrivanju potreba za električnom energijom na 50% do 2025., sa sadašnjih oko 75%. (vidi članak na blogu “Francuska energetska tranzicija”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/06/30/francuska-energetska-tranzicija-nuklearke-out-obnovljivi-in/ , 30. lipnja 2014.)

Prema izvještaju državne Revizijske komisije (Cour des Comptes) objavljenom u srijedu, to će značiti zatvaranje 17 do 20 od 58 operativnih reaktora, ako potrošnja i izvoz ostanu na sadašnjem nivou. [Francuska izvozi više od 10% proizvodnje.]

Krajem veljače, ministrica energetike Segolene Royal predstavit će energetski plan za višegodišnje razdoblje.

Da bi se nadogradili postojeći reaktori, koji će nastaviti raditi nakon roka od 40 godina, prema procjeni Komisije treba uložiti oko 100 milijardi eura u razdoblju 2014.-2030..

EDF želi održati u pogonu sve operativne reaktore. Smanjivanje udjela, smatraju, postići se se povećanjem potrošnje električne energije. Međutim, Komisija procjenjuje da značajniji rast potrošnje i izvoza nisu vjerojatni.

EDF planira godine 2018. zatvoriti nuklearnu elektranu Fessenheim; iste godine trebao bi biti pušten u pogon reaktor tipa EDF u Flamanvilleu.

13. veljače 2016. (2016-02-36)

China is building the world’s first nuclear reactor guaranteed not to meltdown

Kina gradi dva nuklearna reaktora četvrte generacije, snage po 105 MW. [Nedavno smo pisali o tim tehnologijama. Pregled vidi na http://www.world-nuclear.org/information-library/nuclear-fuel-cycle/nuclear-power-reactors/generation-iv-nuclear-reactors.aspx%5D Postizanje kritičnosti planirano je za studeni 2017.. Ukoliko sve ubde u redu, planira se gradnja komercijalne elektrane od 600 MW.

Kina planira i izvoz ove tehnologije. Prošlog mjeseca su kineski predsjednik Si Đinping i saudijski kralj Salman bin Abdulaziz potpisali ugovor o gradnji istog tipa reaktora u Saudijskoj Arabiji.

To je tip visokotemperaturnog reaktora hlađenog plinom i s “pebble-bed”. Uransko gorivo je u obliku šljunka: kuglice obložene grafitom, koji onemogućava topljenje jezgra. Kina radi i na razvoju drugih tipova reaktora IV. generacije.

12. veljače 2016. (2016-02-35)

Countdown to 2025: Tracking the UK coal phase out

Uoči Samita UN o klimi u Parizu, vlada UK je “uz gromke fanfare” najavila da će do 2025. zatvoriti sve termoelektrane na ugljen (vidi članak na blogu od 2. prosinca 2015.: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/12/02/velika-britanija-ukida-te-na-ugljen-ali-energetska-politika-ostaje-kontroverzna/ ) U prvoj polovici ove godine teći će konzultacije o detaljima plana. Međutim, događaji bi mogli preduhitriti ministre.

Potrošnja ugljena u UK pala je za petinu 2014. godine – povijesni pad kakav nije viđen od početka industrijske revolucije. Prve procjene kažu da je potrošnja dalje pala u 2015. g..

Ekonomičost ugljena za proizvodnju električne energije bitno je opala, zbog opadajućih cijena plina i višeg poreza na emisije ugljika.

Pet velikih termoelektrana na ugljen je već najavilo planove zatvaranja tijekom ove godine. UK ima upkupno 18.648 MW instaliranih kapaciteta u TE na ugljen, u prosjeku starih 43 godine, koje emitiraju 17% britanskih emisija ugljičnoga dioksida. Najavljeno je zatvaranje ukupnog kapaciteta od 7.677 MW. Još oko 2.000 MW kapaciteta treba biti zatvoreno do 2018., jer ne mogu zadovoljiti nove norme EU (EU Industrial Emissions Directive, IED). [Zbog toga se zatvaraju i TE Rijeka, Sisak 1 i 2 i EL-TO Osijek u Hrvatskoj.] Pritom je od 2010. već zatvoreno 8,4 GW kapaciteta u TE na ugljen.

TE na ugljen se i dalje podrazumijevaju kao elektrane koje daju bazičnu proizvodnu (baseload generation), radeći maksimalno koliko je moguće, 24 sata dnevno. [I više od 7.000 sati godišnje, za što su tradicionalno konstruirane. U Hrvatskoj su takve TE Plomin 1 i 2.] Međutim, posljednjih mjeseci TE na ugljen u UK rade manje od pola vremena.

Samo dvije od preostalih TE na ugljen u UK su mlađe od 40 godina. Troškovi održavanja i prilagodbe su znatni, zbog čega se vlasnici odlučuju na zatvaranje.

Strahovi da bi se UK mogla suočiti s nemogućnošću sigurne opskrbe elektrikom može stvoriti probleme vladinom planu da zatvori sve TE na ugljen. Vlada želi nove TE na plin da nadoknadi manjak, ali postoje nesuglasice o potrebnom obimu i o utjecaju na klimatske ciljeve UK. Gradnja novi TE na plin u ovom trenutku nije dovoljno atraktivna za investitore.

12. veljače 2016. (2016-02-34)

Self-Driving Cars Will Be Ready Before Our Laws Are

Automobili s automatskim vozačem sada su već bliska budućnost. Na tehnologiji radi niz vodećih svjetskih kompanija. Bit će potrebno donijeti odgovarajuće zakone.

It is the year 2023, and for the first time, a self-driving car navigating city streets strikes and kills a pedestrian. A lawsuit is sure to follow. But exactly what laws will apply? Nobody knows. Today, the law is scrambling to keep up with the technology, which is moving forward at a breakneck pace, thanks to efforts by Apple, Audi, BMW, Ford [pdf], General Motors, Google, Honda, Mercedes, Nissan, Nvidia, Tesla, Toyota, and Volkswagen. Google’s prototype self-driving cars, with test drivers always ready to take control, are already on city streets in Mountain View, Calif., and Austin, Texas. In the second half of 2015, Tesla Motors began allowing owners (not just test drivers) to switch on its Autopilot mode. (…)

11. veljače 2016. (2016-02-33)

Record Chinese installations drive global market past 63 GW

Globalno vijeće za energiju vjetra (GWEC) objavilo je izvještaj o globalnom razvoju 2015. g.

U svijetu je instalirano više od 63 GW novih kapaciteta vjetroelektrana. To je znatno povećanje u odnosu na 51,7 GW 2014. i 35,8 GW 2013. g.. Ukupno je sad u svijetu instalirano preko 432 GW.

Gotovo pola otpada na Kinu: čak 30,5 GW. Kina ima instaliranih ukupno 145,1 GW i pretekla je Europsku uniju (ukupno 141,6 GW). Po ukupno instaliranim kapacitetima u svijetu su na drugom mjestu SAD sa 74,4 GW, a slijede Njemačka (45 GW), Indija (25 GW) i Španjolska (23 GW)..

U Europi je instalirano 12,8 GW, od čega opet gotovo polovica, 6 GW, u Njemačkoj (od toga 2,3 GW pučinske VE). Slijede poljska s 1.266 MW, Francuska 1.073 MW i UK 975 MW.

U SAD je instalirano 8,6 GW (od toga više od 5 GW u posljednjem tromjesječju). više od 1 GW instalirano je još u Brazilu (2,75 GW), Indiji (2,6 GW) i Kanadi (1,5 GW). Blizu je Turska s 956 MW.

11. veljače 2016. (2016-02-32)

‘Razlozi smjene Lozančića su pitanje nacionalne sigurnosti’

Ovaj je tekst žalosno signifikantan za probleme hrvatske javne scene i kolektivne psihologije. Društvene energije usmjeravaju se stalno u iste “crne jame” i nestaju, ne ostavljajući snage za ozbiljne teme i djelatnosti.

U prvoj rečenici piše: »Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović sudjelovala je na 8. “Better Building Brunch-u” na temu “Hrvatska na putu razvoja zelene gradnje i zelene energije prema smjernicama COP21” u organizaciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.«

A u nastavku teksta i u naslovu – više ni riječi o tom Brunchu, o zelenoj gradnji, zelenoj energiji i COP21.

11. veljače 2016. (2016-02-31)

World’s largest concentrated solar plant switches on in the Sahara

U Maroku, na rubu Sahare, otvorena je najveća koncentracijska solarna elektrana na svijetu, Noor-1. Radi se zapravo o prvoj fazi Noor-Ouarzazate solarnog kompleksa. Gradnja druge faze već je započela i treba biti završena do kraja ove godine.

O početku gradnje ove elektrane pisali smo na blogu u rujnu 2012.: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2012/09/29/solarna-termoelektrana-u-maroku/

U Maroku je sjedište Desertec Initiative, za razvoj korištenja solarne energije u pustinjskim prjedljelima. Planovi su kombinacija fotonaponskih, koje su jeftinije, i koncentracijskih, koje omogućavaju pohranu energije za rad nakon zalaska sunca. Ozbiljni projekti u Saudijskoj Arabiji i Indiji.

11. veljače 2016. (2016-02-30)

Energy Storage Tracker 1Q16

Izvještaj o razvoj industrije skladištenja električne energijeu (energy storage industry) u svijetu 2015.. g.. Ubrzani rast i izazovi integracije u postojeće električne mreže. Litijum-ionske baterije ostaju daleko najčešće primjenjivana tehnologija.

Rastu instalirani kapaciteti vezani uz elektrodistributivne mreže i “behind-the-meter” (u kućanstvima i kod drugih malih potrošača, autonomni sustavi iza brojila na priključku na mrežu).

U svijetu je prošle godine instalirano, prema procjeni, 1.653 MW sustava skladištenja energije, od toga trećina u Sjevernoj Americi.

11. veljače 2016. (2016-02-29)

China’s Nuclear Industry Goes Global

Od 66 nuklearnih reaktora koji se trenutno grade u svijetu, 24 su u Kini; daleko iza, na drugom mjestu je Rusija sa 8 (vidi: http://www.world-nuclear.org/information-library/facts-and-figures/world-nuclear-power-reactors-and-uranium-requireme.aspx ).

Kineska industrija ima i znatne ambicije prodora na svjetsko tržište. Pritom je, kao i u slučaju Rusije, bitno da kineske proizvođača prate banke u državnom vlasništvu nudeći povoljne financijske angažmane.

(U članku se tvrdi među inim: »China’s nuclear export ambitions coincide with an increase in market opportunities. As if the Fukushima incident did not happen, nuclear power is developing rapidly as countries around the world seek energy security and low-carbon power generation.« To naravno nije baš točno, jer se zanemaruje trand smanjivanja broja reaktora u najrazvijenijim zemljama, osobito onima nekadašnje “Trilaterale” – SAD, Japan i EU-12. Nove tržišne mogućnosti postoje u istočnoj Europi i nekim zemljama “trećeg svijeta”.)

Kineska nuklearna industrija u svijetu (vidi sliku):

UK: 2 reaktora planirana (Hinkley Point C), francuska tehnologija, 30% kineskog sudjelovanja + 2 Pre-Project Planing, kineska tehnologija

Rumunjska: 2 planirana raaktora, kanadska tehnologija, 50% kineskog udjela.

Turska: 4 planirana reaktora, američka i kineska tehnologija.

Pakistan: 2 reaktora operativna, 2 u gradnji i 2 u planu, sve kineska tehnologija.

Argentina: 2 planirana reaktora, kanadska i kineska tehnologija.

11. veljače 2016. (2016-02-28)

Carbon reductions won’t hinder Chinese growth

Kina uvodi naplatu za emisije ugljika. Prema studiji objavljeno u časopisu “Energy Economics”, te mjere mogu znatno smanjiti emisiju ugljičnoga dioksida u slijedećih 30 godina, a da ne ugroze ekonomski razvoj.

Studija predviđa da će potrošnja ugljena u Kini, najveći izvor globalnih emisija ugljičnoga dioksida, dostići svoj vršak oko 2020. godine. [Međutim, prema vijestima koje smo ovih dana prenijeli, Kina će smanjivati proizvodnju i potrošnju ugljena već od ove godine.] Ukupne emisije ugljičnoga dioksida dosegle bi vršak oko 2030. g..

Na osnovu matematičkog modela kineske ekonomije razvijeno je nekoliko scenarija. Ekonomski, svi scenariji predviđaju da će s daljim gospodarskim rastom kineske vrlo visoke razine štednje opadati, te će veći dio BDP-a činiti potrošnja stanovništva, a ne investicije kojima upravlja država. To samo po sebi dovodi do smanjivana ugljične intenzivnosti (emisije ugljika po jedinici BDP-a).

10. veljače 2016. (2016-02-27)

Bernie’s Wall Street Slander : The Vermont socialist preaches class hatred to crowds besotted by the politics of envy

Zanimljivi politički komentar u “Wall Street Journalu” o Bernieu Sandersu, socijalističkom revolucionaru koji, neočekivano, ima šanse osvojiti nominaciju Demokratske stranke za predsjednika SAD. (Vjerojatno neće uspjeti, ali neočekivano je da je tako blizu favorizirane Hilary Clinton.)

Autor, Bret Stephens, spominje uzorne financijaše: »They’re the people who, even now, make American finance the envy of the world«, ali, nažalost »They’re the most demonized people in America.« A za to je kriv Bernie Sanders, koji kaže “the business model of Wall Street is fraud” i “corruption is rampant” in the financial sector.

Stephens se pravi kao da ne zna o čemu se tu radi i miješa strukturalne odnose sa osobinama pojedinaca: »Is Mr. Sanders suggesting that (…) every man among them is a Madoff—including David Wichs?«

Ljudi koji nešto zamjeraju bogatašima su, po glasnogovorniku Wall Streeta, naprosto zavidni. »Mr. Sanders (…) preaching class hatred to people besotted by the politics of envy.«

Intelektualno osjetljivi (intellectually sentient) glasači vide da su Sanders i Donald Trump u bitnom jednaki: »modern Democratic Party runs in the same illiberal direction as the Trumpian right, only with a different set of targets«. Sabnders izražava ekonomske predrasude, kao što Trump izražava etničke.

Mister Sanders i oni koji ga podupiru, naravno, ne spadaju u takve; oni se ponašaju kao adoloscenti kad se ljute i inate, pa zato i dobivaju toliko glasova mladih.

Intelektualno osjetljivi, naprotiv znaju da »Wall Street remains one of America’s crowning glories«.

The problem with capitalism isn’t that it concentrates excessive economic power in the hands of the few. It’s that it gives political power ever-tastier treats on which to feast. Covering for that weakness is the reason Wall Street plows money into the pockets of pliable Democrats like Chuck Schumer, Cory Booker—and Mrs. Clinton.

That’s something Mr. Sanders will never understand, being the sort of man whose notion of wisdom is to hold fast to the angry convictions of his adolescence. That may be why he connects with so many younger voters. But it’s also why his moral judgments are so sweeping and juvenile. Wall Street remains one of America’s crowning glories. To insinuate that the people who make it work are swindlers is no less a slur than to tag immigrants as criminals and moochers.

My colleague Holman Jenkins once cracked that some plausible ideas vanish in the presence of thought. I would add that some widespread beliefs vanish in the presence of decency. That goes as much for Bernie Sanders’s economic prejudices as it does for Donald Trump’s ethnic ones, a thought that ought to trouble the placid consciences of this column’s more liberal readers.

10. veljače 2016. (2016-02-26)

The Future of the Power Sector: What Exactly Is the ‘Next-Generation’ Utility?

Još jedan tekst na temu preozbrazbe elektroenergetskog sustava koja se zahuktava u najnaprednijim zemljama. To je povezano s pojmovima “četvrta industrijska revolucija” i “Internet stvari”.

Steve Jobs je u jednom govori 1983. najavio svijet u kojem će računala biti dominantan medij komunikacije. [A mogli bismo dodati i da su neki fantasti tada pričali o energetici zasnovanoj dominantno na obnovljivima. Prof. dr. Vladimir Paar sprdao se na njihov račun 1984. godine, živahno i duhovito, u svojoj knjizi “Energetska kriza : Gdje (ni)je izlaz?”, uz pomoć karikaturista Otta Reisengera i Ivice Bednjanca. Neki su još 1970-ih predviđali, da će električna energija iz ftonaponskih ćelija, razvijenih za umjetne satelite i tada 500 puta skuplja od obične, između 2000. i 2020. godine biti u masovnoj primjeni.]

»Today, experts across the energy industry are predicting a similar shift toward a decentralized, digital and dynamic grid system. The electricity business is much different from the consumer tech business. But similar forces of change are at work: the dropping cost of sensors, power electronics and technologies like solar; the ubiquity of software and surge in new data; and a growing consumer desire for personalized products.«

Na poveznici je video razgovora s Davidom Groarkeom, koji je “Next Generation Utility Expert”. Portal Greentechmedia.com donosi seriju priloga na temu “elektroprivredna poduzeća iduće generacije”.

10. veljače 2016. (2016-02-25)

Supreme Court freezes Obama plan to limit carbon emissions

Veliki uspjeh za klimatske poricatelje i protivnike akcija protiv globalnoga zatopljenja u SAD.

Vrhovni sud jučer je blokirao ključni dio ambicioznih planova predsjednika Obame da se ograniče ugljične emisije i smanji globalno zatopljenje (Clean Power Plan).

Sud je odlučio da imaju osnova žalbe 27 država, predvođenih Zapadnom Virdžinijom čija ekonomija jako zavisi od ugljena, te elektroprivrednih poduzeća i ugljenih kompanija. One tvrde da je federalna Agencija za zaštitu okoliša (EPA) prekoračila svoja ovlaštenja u odnosu na države i privatne vlasnike.

Snažan otpor izazvala je inicijativa za obavezu, nametnutu iz federacije, da se emisije ugljičnoga dioksida iz postojećih elektrana na fosilna goriva smanje za 32% do 2030. g. u odnosu na 2005..

Stupanje mjera na snagu blokirano je do kraja sudskog procesa, koji će trajati najmanje godinu dana.

Članovi Vrhovnoga suda, koji se ubrajaju u liberale, bili su protiv ove odluke. Većina je bila minimalna (5-4).

Ken Silverstein, komentator ‘Forbesa’, smatra vjerojatnim da će nadležni vašingtonski Apelacijski sud odobriti mjere koje je predložila EPA, ali da nije sigurno što će Vrhovni sud učiniti nakon toga (http://www.forbes.com/sites/kensilverstein/2016/02/09/coal-states-score-on-a-hail-mary-pass-to-temporarily-block-clean-power-plan/ ). Mike Duncan, izvršni direktor ‘American Coalition for Clean Coal Electricity’ izrazio je optimizam da će plan konačno biti odbijen.

Međutim, navodi Silverstein, mnoge elektroprivredne kompanije već su počele zatvarati stare ugljene termoelektrane. Proizvodnja u TE na prirodni plin je jeftinija, a stare TE na ugljen također imaju problema s dozvoljenim razinama emisija žive, sumpornog dioksida i dušičnih oksida. Termoelektrane na ugljen u SAD stare su u prosjeku 42 godine.

10. veljače 2016. (2016-02-24)

US utility launches community solar program enabling customers to go 100% renewable

Kalifornijska elektroprivredna kompanija Pacific Gas & Electric pokrenula je “Solar Choice program” za klijente, koji ne mogu ili ne žele staviti solarne panele na svoj krov. Anketa je pokazala da više od 50% njihovih klijenata želi koristiti solarnu energiju.

Kroz ovaj program, oni će dobrovoljno plaćati dodatak na cijenu elektrike (3,58 c/kWh za domačinstva) za gradnju lokalnih solarnih elektrana srednje snage.

Na distributivnu mrežu PG&E već je prikopčano više od 215.000 solarnih postrojenja.

Nekoliko lokalnih zajednica u Kaliforniji pokrenulo je “Community choice aggregation” (CCA) program za poticanje malih solarnih postrojenja. Sudionici proizvode elektriku, te plaćaju naknadu za korištenje žica i stupova lokalne distributivne mreže. Takav program zahtijeva znatan napor da se uspostavi, ali je dokazano jeftiniji nego održavanje statusa quo.

<10. veljače 2016. (2016-02-23)

Lawsuits against nuclear reactors in Belgium kick off

Više puta smo pisali o problemima belgijskih nuklearnih reaktora (vidi članak na blogu od 3. rujna 2014.: “Sabotaža u belgijskoj nuklearnoj elektrani?”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/09/03/sabotaza-u-belgijskoj-nuklearnoj-elektrani/ ). Belgija je odlučila zatvoriti sedam postojećih reaktora, bez gradnje novih, do 2025. godine, ali je također produljila rok rada nekih starijih reaktora do te godine.

Dogodilo se nekoliko incidenata koji povećavaju nervozu susjeda u Nizozemskoj i Njemačkoj. Njemački grad Aachen planira pokrenuti postupak na belgijskom Ustavnom sudu. (Vidi prikaz u ‘Washington Postu’: “Dispute over Belgian nuclear reactors exposes EU’s conflicting energy agendas”, http://www.washingtontimes.com/news/2016/feb/8/belgium-nuclear-reactors-dispute-exposes-eus-confl/ )

Udruga Nucleaire Stop Kernenergie pokrenula je sudsku tužbu, tražeći da zbog nesigurnosti budu zatvorena dva reaktora, kod kojih su ultrazvukom ustanovljene malene naprsline u čeliku kontejnera. Udruge za okoliš, koje zadovoljavaju određene uvjete, imaju u Belgiji pravo podnositi sudske tužbe u javnom interesu od 1993. g..

10. veljače 2016. (2016-02-22)

Feds approve new nuclear reactors near Houston

Federalna Nuklearna regulatorna komisija (NRC) SAD u utorak je odobrila gradnju dva nova nuklearna reaktora u elektrani South Texas Project, jugozapadno od Houstona u Teksasu, koja radi od 1988..

Međutim, zbog prevelikih troškova u odnosu na niske cijene elektrike, kompanija NRG Energy i njezini partneri nemaju planove da gradnju stvarno započnu u bliskoj budućnosti.

Prije pet godina, NRG je procijenio da bi troškovi projekta bili oko 14 milijardi USD. A dodatni kriteriji sigurnosti nakon Fukušime povećavaju troškove.

9. veljače 2016. (2016-02-21)

Emerging Microgrid Business Models

Preobrazba dizajna elektroenergeskog sustava je tema o kojoj stalno pišemo. Navigant Research napravio je pregled o promjeni “odozdo”: tehnologija mikromreža postigla je zrelost i na prelazu je iz faze razvoja (development) i demonstracijskih projekata ka fazi industrijskog širenja (deployment).

Emerging Microgrid Business Models

The majority of the microgrids operating today started as pilot projects or R&D experiments. However, the industry is now moving into the next phase of project development. It appears that the main technology components of microgrids are reaching maturity, with energy storage technologies making the most dramatic leaps within the past 2 years. The key to future growth rests with greater flexibility in regulation and public policy that, in turn, are spawning business model innovation from market players both large and small.

Due to the diversity of microgrid segments, the business cases for microgrids continue to evolve. The modularity and highly variable configurations of microgrids make calculating an overall return on investment for all microgrids virtually impossible. Through their ability to enable networking and sharing of resources to match loads, microgrids can play a role in realizing greater utilization of existing generation and load resources. Yet, resiliency services enabled by technology are not free, and each microgrid segment leans toward a different business model. (…)

9. veljače 2016. (2016-02-20)

Euratom to continue participation in GIF

Europska unija nastavit će, u slijedećih 10 godina, sudjelovanje u “Generation IV International Forum (GIF)”, istraživačkom programu usmjerenom na razvoj nuklearnih reaktora tzv. četvrte generacije.

Istražuju se različite tehnologije, koji bi trebale donijeti bitni napredak u sigurnosti i ekonomičnosti u odnosu na današnje reaktore generacije III i III+.

Priprema se gradnja četiri demonstracijska reaktora u Francuskoj, Rumunjskoj, Belgiji te u Češkoj, Mađarskoji ili slovačkoj. Dva od tih projekata su u popisu prioritetnih investicija koju je Europska komisija donijela u veljači 2015..

9. veljače 2016. (2016-02-19)

Sanders: Revolution Needed from Below

Nastavak na prethodni članak: Bernie Sanders, koji govori o socijalizmu i revoluciji, vodi mnogo izjednačeniju trku za demokratsku predsjedničku nominaciju s Hilary Clinton nego što je to izgledalo moguće.

On govori o revoluciji kao obnovi demokracije: od predstavničke ka participativnoj demokraciji. Stari sukob između liberalnih i demokratskih načela, koji traje od 18. stoljeća i nije razriješen.

BERNIE SANDERS: The first point that I want to make with you, as all of you know: real change never comes from the top on down. It comes from the bottom on up. (…) The concept, the concept of political revolution, that’s just not rhetoric, it’s reality. (…) Our most important task is to revitalize American democracy, is to bring people into the political process (…)

9. veljače 2016. (2016-02-18)

Revolutionary and Democratic Socialism: From V.I. Lenin to Bernie Sanders

Zašto na “Ekološka ekonomija” prenositi ovakve ‘demode’ radikalno lijeve analize? Globalizirani kapitalizam danas ostvaruje stvarnu i diskurzivnu hegemoniju. Kapital i dalje vlada nad druga dva faktora proizvodnje, radom i zemljom, iako je prisiljen na neke ustupke.

Kapitalizam se održava preobražavajući se. Započela je ‘četvrta tehnološka revolucija’. U tijeku je novi ciklus strukturalne preobrazbe, “kreativne destrukcije”. U tom svijetu živimo i unutar tog okvira su uglavnom vijesti, komentari i analize koje prenosimo na ovoj stranici i istoimenom blogu. Prilagođavamo se sustavu, koji unutar sebe sadržava mehanizme svoje promjene.

Međutim, treba stalno imati na umu fundamentalne kritike sustava. Ekologistička perspektiva ukazuje na fundamentalnu suprotnost prirodnog i financijskog kapitala, materije i novca. (Vidi “Uzorna filozofija”, poglavlje 29, “Tehnologizam i ekologizam”, https://mudroljublje.wordpress.com/uzorna-filozofija/#29 ) »Krize okoliša i resursa ukazale su na granice rasta. Dvije strategije odgovora: tehnologizam i ekologizam. Pokoravanje prirode ili suradnja.«

Treba dakle s uvažavanjem pratiti sve “nepraktične” analize.

Citat iz razgovora:

HOST (Ball): “Lenin was correct in mapping the advance of capitalism – to where we now have finance capitalism dominating everything through banks. Is that correct.?” (15:01,paraphrased)

GUEST (Becker): “Yes. And the other thing you’ll see with Lenin…. In his original writings is that ‘imperialism is not only dominated by the banks and this insatiable warlike need to re-divide the colonies’. There are also ‘parasitic and militaristic elements of capitalism’. This we see today in the military-industrial complex. There was no enduring, existing military economy before World War II…. Bernie Sanders doesn’t say the hard thing which needs to be said: ‘that the banks have to be seized.’ In order to seize the banks you need a political revolution.” (15:29,paraphrased)

9. veljače 2016. (2016-02-17)

Trgovci presretni, prodaja zdrave hrane raste čak 20 posto godišnje

Ono što je nekad bila stvar malih grupica entuzijasta, sad je veliki biznis. Hrvatska je nažalost kasnila u razvoju ekološke/organske/biološke poljoprivredne proizvodnje, kad je imala dobru šansu – baš zato jer je poljoprivreda bila (i još uvijek je) u lošem stanju. (Spomenimo da je 1972. godine dr. sc. Pavao Krišković preveo i u vlastitoj naknadi objavio knkigu Claudea Auberta “Biološka agrikultura : za zdravlje i napredak čovjeka”.)

S druge strane, zamlja s jednom od najnaprednijih poljoprivreda u svijetu, Danska, planira preći na 100% ekološke metode u poljoprivredi. To nekako logično ide sa 100% obnovljivom energijom.

9. veljače 2016. (2016-02-16)

Ana Musa: Već su počeli napadi na dr.sc. Slavena Dobrovića (…)

Već su počeli napadi na dr.sc. Slavena Dobrovića, novog, vrlo kvalitetnog i poštenog ministra zaštite okoliša i prirode. Sve što je dobro za zemlju i narod u ovoj zemlji se zbog moći medija pljuje i uništava, i uvijek završimo sa onim najgorim. Mislim da bi se svi trebali podići u zaštitu čovjeka koji zapravo želi ono što želimo i svi mi, građani Hrvatske, a pogotovo Neretve i Istre. Zato sam večeras poslala pismo javne podrške našemu ministru:

Napokon smo dobili ministra po mjeri svih: odlučnog u provođenju politike održivog razvoja i stalnom unapređenju sustava zaštite okoliša. Ministar zaštite okoliša i prirode dr.sc Slaven Dobrović je doista nešto najbolje što se dogodilo Hrvatskoj, kako je izjavio Vjeran Piršić iz Eko Kvarnera.

Nakon ministrove izjave da će se najvjerojatnije odustati od Plomina C i termoelektrane u Pločama, i najavi o radikalnoj promjeni u hrvatskoj energetskoj politici te okretanju prema obnovljivim izvorima energije, moćni energetski lobi već je započeo napade na njega sa lažima i obmanama kako to samo plaćenici mogu i znaju.

Ovaj moćni energetski lobi sa svojim medijima na čelu, ne mari za dobrobit Hrvatske i njenih građana jer se upravo zamahom obnovljivih izvora očekuje snažan gospodarski razvoj. Ministra Dobrovića napadaju baš za ono što oni rade: za zastupanje tuđih interesa.

Kao aktivistkinja i volonter sam već punih 20 godina u zaštiti okoliša, i dižem svoj glas u obranu ministra Dobrovića, čovjeka koji mi u ovih 25 godina Hrvatske samostalnosti prvi puta ulijeva apsolutno povjerenje da će sigurno znati i htjeti provesti dugoročne ciljeve zaštite okoliša: sačuvati i unaprijediti kakvoću, voda, mora, zraka i tla,održati postojeću biološku raznolikost, sačuvati prirodne zalihe, a osobito integritet i značajke područja posebnih prirodnih vrijednosti (more, obala, otoci), ali će se brinuti i za održivi razvoj zemlje. Vjerujem da će ministar dr.sc. Slaven Dobrović u Hrvatsku konačno uvesti mjere EU-a za poboljšanje okoliša, jer je pitanje okoliša izuzetno važno, pogotovo problemi onečišćenja vode, iscrpljivanja prirodnih resursa, te povećanja količine otpada.

Pozivam sve udruge za zaštitu okoliša i sve novinare da pomognu ministru Dobroviću u provođenju nove, zdrave i Europske politike zaštite okoliša.

Iz Dubrovačko neretvanske županije, iz udruge Lijepa Naša za županiju šaljem svoje iskrene želje za uspjeh, spremnost na pomoć i apsolutnu potporu novoj politici zaštite okoliša u Hrvatskoj.

S poštovanjem, Ana Musa iz Ploča.

8. veljače 2016. (2016-02-15)

Thirty Years After Chernobyl, Ukraine Doubles Down On Nuclear Power

Ukrajina ima u pogonu 15 nuklearnih reaktora, koji osiguravaju oko polovicu potrebne električne energije. Uglavnom su sagrađeni u sovjetsko doba. Ukrajina u tehnologiji i dobavi goriva jako ovisi o Rusiji. To pokušavaju smanjiti ugovorima s tvrtkama iz trećih zemalja.

Za većinu reaktora, prvobitno projecirani rok rada od 30 godina isječe između 2015. i 2019. (vidi detalje na http://www.world-nuclear.org/information-library/country-profiles/countries-t-z/ukraine.aspx). Nastoje produljiti taj rok na 40 ili 50 godina.

Pritom su potrebna i značajna ulaganja da se reaktori prilagode strožim zapadnim standardima. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Euroatom pomažu te radove s 600 milijuna eura. To je dio dugoročne strategije okretanja Zapadu, tj. Europskoj uniji.

8. veljače 2016. (2016-02-14)

Why climate change is really, really unfair

Nije da nismo znali i dosad… 😦

A new study in the journal Scientific Reports has compared country emissions to vulnerability to climate change, and found that it is those who contribute the least who suffer the most.

8. veljače 2016. (2016-02-13)

Croatia backs away from plan for new coal-fired power plant

Agencija Reuters prenijela je vijest o prekjučerašnjoj izjavi hrvatskog ministra okoliša, na okruglom stolu o klimatskim promjena, da će Hrvatska vjerojatno odustati od gradnje termoelektrane Plomin C.

Feb 6 Croatia is unlikely to go ahead with plans to build a new coal-fired thermal plant in the northern Adriatic for which it entered partnership talks with Japan’s Marubeni Corp, the environment minister said on Saturday.

“We need a new energy strategy in line with the European Union plans on boosting renewable energy and reduction of carbon dioxide emissions. Such plants don’t fit in,” Slaven Dobrovic said at an energy round-table in Zagreb.

Croatia agreed early last year to begin talks with Marubeni on construction of a new 500-megawatt block at the Plomin thermal plant in the northern Adriatic Istrian peninsula, a project estimated at 800 million euros.

“I don’t know if there are some obligations towards Marubeni, but even if there were, it cannot be compared to the potential damage, economic and environmental, from such a plant,” the minister said.

Croatia’s former centre-left government pressed ahead with the project despite protests by local environmentalists, who advocated the use of natural gas instead of coal.

However, the centre-right government that took office last month has taken a different line. A junior partner of the conservative HDZ party in the ruling alliance, the reformist Most (Croatian for “bridge”) party, said during campaigning that it favoured renewable power.

Economy Minister Tomislav Panenic, who belongs to Most, said on Friday that the construction of thermal plants and drilling for oil in the Adriatic would be temporarily suspended until a new national energy strategy has been devised.

The former government stopped short of signing concession contracts to explore for natural gas and oil in the Adriatic last year, saying it wanted to leave the decision until after the election.

Environmentalists oppose drilling and say it could hit tourism, which accounts for almost 20 percent of gross domestic product. (Reporting by Igor Ilic; Editing by Helen Popper)

8. veljače 2016. (2016-02-12)

El Niño seems to have smashed 1997 record in past three months

El Ninjo je meteorološki fenomen stvaranja velikog područja povišene temperature u središnjem i istočnom dijelu Tihog oceana. Ponavlja se svakih nekoliko godina, u (za sjevernu hemisferu) zimskoj polovici godine. Fenomen je bio osobito jak 1997. i zato je ta godina bila, gledajući globalni prosjek, izrazito topla.

Kako slijedeće godine nisu bile toliko tople, iako su bile toplije od gotovo svih prethodnih, poricateljima klimatskih promjena to je služilo kao argument da se globalno zatopljenje zapravo ne događa. Posljednjih godina su uglavnom odustali od te tvrdnje, što je pokazalo i nedavno glasanje u Senatu SAD, o kojem smo pisali. Kažu da se ono događa, ali da je u cjelini prirodni fenomen.

Prema mjerenjima, aktualni El Ninjo je najjači zabilježen u povijesti. Vode središnjeg Pacifika su 3,1 °C iznad prosjeka; godine 1997. bile su 2,8 °C iznad prosjeka.

8. veljače 2016. (2016-02-11)

China will freeze new coal production projects until at least 2019

Nacionalno vijeće Narodne Republike Kine donijelo je najavljivane mjere za smanjivanje proizvodnje i potrošnje ugljena. [Na Kinu otpada oko 45% svjetske proizvodnje ugljena i 50% potrošnje, jer je i veliki uvoznik. Potrošnja je neočekivano opala u posljednje dvije godine, a uvoz drastično, o čemu smo pisali. Potrošnja je opala za 3% 2014. i za 5% 2015..]

U slijedećih tri do pet godina (do početka 2019. ili 2021.) godišnja proizvodnja ugljena bit će smanjena za 500 milijuna tona (oko jedne šestine sadašnje prozvodnje, blizu jedne desetine svjetske proizvodnje), te će i kapaciteti za proizvodnju biti smanjeni za isti iznos. Niz ugljenokopa bit će zatvoren, a oni koji se nalaze u zaštićenim područjima bit će zatvoreni odmah.

Bit će također uspostavljen mehanizam kontrole greadnje i proizvodnje termoelektrana na ugljen.

Ove odluke potaknute su smanjivanjem potražnje, niskim cijenama ugljena i brigom zbog zagađivanja zraka, rekao je prije mjesec dana kineski ministar energetike [Head of the country’s National Energy Administration] Nur Bekri, najavljujući mjere (http://www.energylivenews.com/2016/01/05/china-says-no-to-new-coal-mines/).

Kina jako ovisi o ugljenu, koji pokriva 64% primarne potrošnje energije. Planiraju smanjivati taj postotak za dva posto godišnje. [U elektroenergetici, intenzivno grade nuklearne, vjetrene i solarne elektrane – u sva tri područja su prvi na svijetu po novim kapacitetima 2015.. U industriji cementa i čeličanama, osim smanjivanja stope rasta, provode se tehnološke mjere za povećanje učinkovitosti korištenja energije.]

Možda smo već prešli “peak coal”, točku vrha potrošnje ugljena na globalnom nivou, nakon koje će ona početi padati (iako i dalje postoji rast potrošnje u Indiji i nekim drugim zemljama u razvoju). (O tome vidi članak “We Might Have Finally Seen Peak Coal”. http://thinkprogress.org/climate/2016/01/14/3739164/global-coal-peak-2013/ , 14. studenoga 2016.)

8. veljače 2016. (2016-02-10)

Indian Point nuclear plant leak causes radioactivity in groundwater

Radioaktivni tricij iz nuklerne elektrane Indian Point pored New Yorka prodro je u podzemne vode. Nivo radioaktivnosti je 650 puta veći od uobičajene i 400 puta veći od granice koju Agencija za zaštitu okoliša dozvoljava za pitku vodu.

Ovo je otkriveno nakon što su vlasti naredile provjeru sigurnosnih standarda elektrane, na što su bili ponukani nakon što je u prosincu triput bila interventno isključena zbog problema u radu.

NE Indian Point osigurava 30% električne energije za grad New York. Operator elektrane tvrdi da nema opasnosti za okoliš i zdravlje, jer tricij nije prodro u pitku vodu. Guverner Andrew Cuomo je naredio detaljnu istragu.

7. veljače 2016. (2016-02-9)

Slight increase (+2.2%) in French electricity consumption in 2015

Potrošnja električne energije u Francuskoj 2015. viša je za 2,2% nego 2014., a za 0,5% kad se eliminiraju promjene klimatskih uvjeta. Francuska je i dalje je najveći neto izvoznik u Europi [iako im je Njemačka blizu].

Nuklearne elektrane i dalje pokrivaju 76% proizvodnje. Rastu kapaciteti vjetra i sunca, iako su još relativno skromni (10 GW VE + 6,2 GW SE). Na mrežu je dodano 2.000 MW nove snage obnovljivih, a isključeno 1.500 MW termoelektrana na ugljen.

According to preliminary statistics released by the French electricity transport network operator RTE, electricity consumption in France increased by 2.2% in 2015, with strong monthly variations (+2% in July 2015 compared to July 2014 due to very hot weather and -10% in December 2015 due to higher temperatures). Corrected from climate effects, electricity consumption increased by only 0.5%, thanks to a higher demand from industry (+0.2%) and from residential and commercial consumers (+0.6%).

Net power generation increased by 1.1% in 2015 to 546 TWh, with nuclear power generation still accounting for 76% of the French power mix. Hydropower accounted for nearly 11%, followed by thermal power (6.2%) and renewables (6.7%). Wind power generation soared by 23% to 21 TWh and accounted for 3.9% of the power mix. Nearly 1 GW of wind capacity was added during the year and wind capacities exceeded the 10 GW threshold. In addition, 895 MW of solar installations were added in 2015, raising solar capacity to 6.2 GW

Overall, the expansion in the renewable fleet (+2 GW) contributed to the 584 MW increase in total capacity, as around 1.5 GW of coal-fired capacities were shut down in 2015.

In 2015, France exported 91 TWh of electricity and imported 30 TWh. France remained the largest net exporter in Europe and with 121 TWh, total power exchanges reached a new record.

7. veljače 2016. (2016-02-8)

Vladimir Paar: Spašava li “plin života” čovječanstvo od kataklizme?

Taj čovjek je jednostavno pokvaren. Nema drugog logičnog objašnjenja, osim da je plaćen da govori laži i gluposti. Lobi industrije ugljena nalazi po svijetu takve ljude da pokušavaju zavesti narod. Druga mogućnost, rekao bih manje vjerojatna, jest da je podjetinjio pod stare dane.

Priča također o Bogu i religiji i kršćanstvu, priča o katoličanstvu, a ne šljivi pol posto papinu encikliku o klimatskim promjenama.

5. veljače 2016. (2016-02-7)

Follow the Leader: How 11 Countries Are Shifting to Renewable Energy

Jedanaest zemalja koje, na rezne načine, prednjače u globalnom zaokretu ka obnovljivim izvorima energije. Neke će vas svakako iznenaditi. 🙂

1. Švedska
2. Kostarika
3. Nikaragva
4. Škotska
5. Njemačka
6. urugvaj
7. Danska
8. Kina
9. Maroko
10. SAD
11. Kenija

4. veljače 2016. (2016-02-6)

World’s largest offshore windfarm to be built off Yorkshire coast

Danska kompanina DONG energy donijela je konačnu odluku o investiciji u gradnju najveće pučinske elektrane na svijetu, Hornsea Project One, oko 120 kilometara ispred sjeveroistočne obale Velike Britanije. Prostirat će se na 407 kvadratnih kilometara. Ukupna snaga bit će 1.200 MW, s turbinama snage 7 MW visokim 190 metara.

Velika Britanija ima najviše instalirane snage u pučinskim elektranama na svijetu, 5.100 MW, ali joj se prošle godine jako približila Njemačka. Nova, čisto konzervativna vlada je prošle godine donijela odluke kojima znatno otežava gradnju kopnenih VE i solarnih, ali i dalje intenzivno potiče pučinske vjetroelektrane. Vjetroelektrane su prošle godine pokrile 11% potreba UK za električnom energijom (ukupno pučinske i kopnene).

U listopadu, DONG Energy je započela projekt povećanja snage pučinske VE Walney za 660 MW, što je u tom trenutku bio najveći projekt na svijetu.

U vijestima se navodi da će ova VE zadovoljavati potrebe za električnom energijom više od milijun britanskih domaćinstava. Nije navedena točna brojka, ali vjerojatno se radi o oko pet milijardi kilovatsati godišnje – otprilike godišnja proizvodnja NE Krško.

Ugovor o gradnji s vladom UK bio je potpisan u travnju 2014.. Operator elektrane dobivat će fiksiranu otkupnu cijenu za svaki proizvedeni kilovatsat tijekom prvih 15 godina; nije objavljeno kolika je cijena. Nedavno je u Danskoj postignut ugovor o gradnji VE Horns Rev 3 uz otkupnu cijenu od 10,3 ct/kWh.

Savjetodavno tijelo vlade UK, Komitet za klimatske promjene (CCC) nedavno je procijenilo da će tijekom 2020-ih elektrika iz pučinskih VE postati jeftinija nego iz plinskih TE. Postoje zamjerke u Njemačkoj da su trenutne garantirane cijene za struju iz pučinskih VE previsoke, o čemu smo nedavno pisali.

DONG Energy računa s gradnjom još nekoliko projekata u UK i drugdje, ukupne snage 6,5 GW do 2020. g..

2. veljače 2016. (2016-02-5)

Europski parlament protiv revizije europskog zakonodavstva o zaštiti prirode

Prenosimo priopćenje WWF, prevedeno na hrvatski. (Sajt wwfadria.org je trenutno “under construction”.)

Danas je u Europskom parlamentu održano glasovanje oko Izvještaja o provedbi Strategije o biološkoj raznolikosti EU, i velika većina, čak 692 parlamentarca, podržala je Strategiju te time poslala poruku Komisiji da ne revidira Direktivu o staništima i Direktivu o pticama.

U lipnju je predviđena odluka Komisije o otvaranju direktiva.

Bruxelles, Belgija – U skladu s današnjim glasovanjem protiv revizije EU direktiva o pticama i staništima u Europskom parlamentu, WWF poziva Komisiju da slijedi njihov primjer i podrži direktive u lipnju 2016., kada će biti konačno glasanje o njihovoj reviziji.

WWF pozdravlja ishod današnjeg glasovanja Europskog parlamenta na Izvještaj o provedbi Strategije o biološkoj raznolikosti EU – europske strategije da se zaustaviti gubitak prirode do 2020. Čak 692 člana Europskog parlamenta dalo je pozitivan glas, što ističe važnost Direktive o pticama i Direktive o staništima, kao i potrebu da ih se u potpunosti provodi.

U svom izvještaju, Europski parlament protivi se mogućoj reviziji direktiva o pticama i staništima, tvrdeći „da bi to rezultiralo oslabljenom zakonskom zaštitom i financiranjem, da bi bilo loše za ljude, prirodu i gospodarstva“. Direktive smatraju dovoljno fleksibilnima da gospodarski razvoj i zaštita prirode mogu zajedno, ruku pod ruku.

U skladu sa stavom WWF-a i drugih nevladinih udruga i, Parlament sada traži više odgovarajućih mjera upravljanja i zaštite prirode, kao i dovoljno financiranje i usklađenost s politikama EU, kao što su poljoprivreda i energija, čime bi se postigao oporavak vrsta i staništa do 2030. godine.

2. veljače 2016. (2016-02-4)

“Voices of Transition” Official trailer

Prenosimo s permakultura.hr:

U srijedu u 20:02 na prvom programu HTV-a prikazuje se dokumentarac “Voices of Transition” (prev. Glasovi promjene) Nilsa Aguilara.

Koje su alternative ovisnosti poljoprivrede o nafti? Kako organizirati prijelaz u postfosilno, relokalizirano gospodarstvo?

Film pronalazi odgovore u permakulturi, agroekologiji, agrošumarstvu, urbanoj poljoprivredi, tranzicijskim gradovima… i prikazuje pozitivne primjere koje autor susreće u Francuskoj, Velikoj Britaniji i Kubi.

Najava u programu HTV1: http://raspored.hrt.hr/?raspored=1&mreza=2&datum=2016-02-03

1. veljače 2016. (2016-02-3)

Offshore Wind Market Update

Pisali smo o tome kako su pučinske vjetroelektrane prošle godine doživjele bum u Njemačkoj, nakon nekoliko godina razvoja sporijeg od očekivanja početkom ovog desetljeća.

Novi izvještaj analitičara globalnog tržišta “Navigant Research” daje pregled situacije i predviđanja za slijedećih pet godina.

Prema procjeni, tijekom 2015. je u svijetu izgrađeno 3,7 GW novih pučinksih VE, dok je 2014. brojka bila samo 995 MW. Ukupno je sad u svijetu instalirano blizu 12 GW.

Čak 65% nove gradnje odnosi se na Njemačku. Slijede UK, Nizozemska i Kina.

Najvažniji potencijal u svijetu danas je u Sjevernom Moru i Baltiku, a nakon toga ispred sjeveroistočne obale SAD.

Glavne zemlje u Europi prelaze na politike poticaja koje su više orijentirane ka tržištima.

1. veljače 2016. (2016-02-2)

Bulgaria’s Kozloduy NPP Signs Deal to Extend Life of Unit 6 up to 60 Years

Bugarska ima u radu dva nuklearna reaktora sovjetske tehnologije, Kozloduj-5 i 6; četiri starija su bili isključeni zbog sigurnostnih razloga u tijeku priključenja Europskoj uniji.

Planirala je gradnju nove nuklearne elektrane Belene, koju bi gradio ruski Rosatom, ali su ti planovi otkazani zbog financijskih problema. Također je nesigurna budućnosti plana da se izgrade još jedan ili dva reaktora u Kozloduju, o čemu se pregovaralo s američkim Westinghouseom.

Bugarske vlade, generalno pronuklearno usmjerene, koncentrirale su se na produljenje roka rada postojećih reaktora. Pregovori o tome su dugo trajali. Prije nekoliko dana potpisan je ugovor s rusko-bugarskim konzorcijem o produljenju životnoga vijeka jedinice Kozlodut-6.

Prvobitno predviđenih 30 godina rada istječe 2021., a konzorcij će izraditi studiju izvodljivosti za produljenje rada na 60 godina, tj. sve do 2051..

1. veljače 2016. (2016-02-1)

Japan restarts Takahama nuclear reactor

Početkom 2011., Japan je imao 55 operativnh reaktora. Uz četiri koja su uništena u nesreći u NE Fukušima Daići, u međuvremenu je još osam reaktora trajno isključeno. Ostali su bili privremeno isključeni zbog provjera sigurnosti. Tim eksperata Međunarodne agencije za atomsku energiju IAEA), koji je nedavno posjetio Japan, pohvalio je napredak ali još nisu potpuno zadovoljni (vidi: http://www.japantimes.co.jp/news/2016/01/22/national/japan-has-improved-nuclear-oversight-but-skills-fall-short-iaea-inspectors-say&#8221; ; za razne vijesti o nuklearnoj energiji u Japanu vidi: http://www.nei.org/News-Media/News/Japan-Nuclear-Update).

Nekoliko godina svi su reaktori bili van pogona. [Kao “operativne” Svjetska nuklearna asocijacija (WNA) vodi reaktore tehnički sposobne za rad, čak i ako dulje vrijeme faktički ne rade.] Prije nekoliko mjeseci ponovo su pokrenuta dva reaktora, a sada i treći. Odluke nacionale Nuklearne regulativne agnecije često privremeno blokiraju lokalni sudovi, što se događalo i u ovom slučaju.

Uz tri reaktora u radu, od ostalih 40 koji se vode kao operativni proces dobivanja dozvole za ponovno pokretanje u tijeku je za 22. Za neke od njih očekuje se pokretanje u tijeku 2016.-2017. g.. (Detaljan prikaz na mrežnom sjedištu WNA, http://www.world-nuclear.org/info/Country-Profiles/Countries-G-N/Japan/ )