TE-TO Zagreb

objavljeno: 4. siječnja 2016.

Termoelektrana-toplana Zagreb (TE-TO Zagreb), smještena je na Žitnjaku, na adresi Kuševačka 10. Po instaliranoj električnoj snazi je treća elektrana u Hrvatskoj, iza TE Sisak (nakon puštanja u pogon bloka C) i HE Zakučac, a po toplinskoj prva. Nakon isključenja blokova A i B u TE Sisak 2018. g. bit će najveća termoelektrana.

Sastoji se od osam blokova, od kojih tri proizvode i električnu energiju: blokovi C, K i L. Ukupna instalirana električna snaga je 440 MW, a toplinska 850 MW.^[1] Raspoloživa električna snaga na pragu je 422 MW.^[2]

TE-TO Zagreb počela je raditi 1962. godine. Tada su izgrađena dva bloka, A i B, koji su imali po 32 MW instalirane električne snage. Kad su oni izašli iz upotrebe, 2000-ih godina sagrađeni su blokovi K i L mnogo veće snage.^[3]

Blok C

Blok C je toplifikacijski; ima 120 MW instalirane električne snage. kao gorivo koristi prirodni plin i loživo ulje. Sagrađen je 1979., ali izvršena je revitalizacija i predviđeni rok rada je 50 godina.^[4] Time su istovremeno smanjene emisije štetnih plinova.

Rad ovog bloka je usklađen s propisima zaštite okoliša Europske unije, kojima stara termoenergetska postrojenja moraju udovoljiti do 2018.. Tako nema prepreka za njegov rad do 2029..

Blokovi K i L

Blok K je kombi kogenaracijski, sagrađen 2003. godine. Ima instaliranu električnu snagu od 208 MW (dvije plinske turbine po 71 MW i jedna parna od 66 MW). Kao gorivo kooristi prirodni plin i ekstralako loživo ulje.

Kombi kogeneracijski blok L sagrađen je 2009.. Ima 112 MW instalirane električne snage (plinska turbina 75 MW i parna 37 Mw). Kao gorivo koristi prirodni plin.

Na novim postrojenjima K i L obavljen je 2012. kapitalni remont, te su ugrađeni novi suvremeni sustavi upravljanja. Postrojenje je sada znatno prilagodljivije, može se brže odazvati u slučaju poremećaja na mreži te dati veću vršnu snagu. Omogućeno je bolje izgaranje goriva, čime su smanjenje emisije štetnih plinova. »Danas TE-TO Zagreb predstavlja primjer uspješno provedene revitalizacije starih postrojenja, koja su zamijenjena novim, suvremenim tehnologijama 21. stoljeća.«^[5]

Opće karakteristike i način rada

TE-TO Zagreb prvenstveno služi za prozvodnju toplinske energije i tehnološke pare. Zbog toga je proizvodnja električne energije znatno manja, nego što bi to prema instaliranoj snazi bilo moguće. Najveća godišnja proizvodnja zabilježena je 2011. i iznosila je 2.057 GWh; to odgovara radu punom snagom 4.675 sati godišnje. Moguća proizvodnja, ako bi bilo potrebno, je znatno veća.

Prozvodnja električne energije znatno je manja, nego što bi to prema instaliranoj snazi bilo moguće. Godine 2011. bilo je proizvedeno 2.057 GWh, što odgovara radu punom snagom 4.675 sati godišnje. Mogući proizvodnja, ako bi bilo potrebno, znatno je veća.

Godine 2013. je proizvodnja bila 1.363 GWh, a 2014. samo 389,8 GWh, što odgovara radu punom snagom od samo 886 sati godišnje. Obično ne radi punom snagom. Prema članku u HEP Vjesniku iz 2012., elektrana je najčešće na mreži s 200 MW opterećenja, a rijetko je angažirana maksimalno. Za veću proizvodnju bila bi potrebna niža cijena prirodnoga plina, ali i regulacija toka Save (zbog nedostatka vode za hlađenje ljeti). »Zato bi, smatraju naši sugovornici, ostvarenje planiranog projekta izgradnje hidroelektrana na rijeci Savi pozitivno utjecalo i na bolji rad TE-TO Zagreb.« ^[6]

Projekt gradnje novog bloka

Moguća je gradnja još jednog bloka na istoj lokaciji, električne snage 400-500 MW. Damir Kopjar, direktor TE-TO Zagreb, rekao je 2012.: »Za taj potencijalni blok 2000. godine provedeni su studijski istražni prethodni radovi te je izrađena Studija uklapanja u elektroenergetski sustav Hrvatske, Studija utjecaja na okoliš te stručne podloge za izdavanje lokacijskih dozvola. U dokumentima je potvrđeno da zadovoljava sve evaluacijske kriterije za izgradnju (visokitralčni opskrbni plinovod, blizina elektroenergetskog sustav 400 kV, postojeći toplinski sustav, sva instrastruktura i raspoloživi prostor).«^[7]

Gradnja novog bloka ne spominje se u investicijskim planovima Hrvatske elektroprivrede za slijedećih desetak godina. Iza tog roka, eventualno bi se budući “Blok M” mogao izgraditi zao zamjenski za sadašnji blok C.

Bilješke

^{1. Osnovni podaci na mrežnom sjedištu HEP Proizvodnja d.o.o., pristupljeno 3. siječnja 2016.. ↑}

^{2. Izvor: HEP – Godišnje izvješće 2014., str. 175.. ↑}

^{3. Tatjana Jalušić: “Termoelektrana-toplana Zagreb : Pola stoljeća rada, pola stoljeća dobrog održavanja”, HEP Vjesnik, br. 264, siječanj-veljača 2013, str. 32-34.. (Arhiva HEP Vjesnika, pristupljeno 3. siječnja 2016.) ↑}

^{4. HEP Vjesnik, br. 254-255, ožujak-travanj 2012, str. 32-33. (Arhiva HEP vjesnika – vidi bilješku 3.) ↑}

^{5. Tatjana Jalušić: “Termoelektrana toplana Zagreb : U tijeku veliki zahvati”, HEP Vjesnik, br. 259, kolovoz 2012., str. 32-34. (Arhiva HEP vjesnika – vidi bilješku 3.) ↑}

^{6. Vidi bilješku 5. ↑}

^{7. Vidi bilješku 4 ↑}