svibanj 2014.

30. svibnja 2014. (2014-05-8)

Barakah 1 reactor vessel delivered

U gradnji je prvi nuklearni reaktor u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Isporučena je reaktorska posuda, koju je proizvela Južna Koreja. Njen predsjednik Park Geun-hye sudjelovao je svečanosti isporuke, te rekao da je je zajednička gradnja NE Barakah »ključni projekt koji stvara partnerstvo dviju zemalja za slijedećih 100 godina« Planirana je gradnja četiri reaktora tipa APR-1400, koja treba biti dovršena do 2020.

[Saudijska Arabija razmatra mogućnost gradnje nuklearnih elektrana, a paralelno i znatnih kapacitet u solarnim i vjetroelektranama, ali odluka još nije donesena.]

30. svibnja 2014. (2014-05-7)

More sustainable thermosolar plants thanks to hybridization with biomethane

Koncentracijske solarne termoelektrane (CSP) posljednjih su godina u drugom planu, zbog toga što su troškovi proizvodnje još uvijek visoki, nasuprot spektakularnom padu cijena fotonaponskih panela. (Vidi članak na blogu “Ekološka ekonomija” od 8. svibnja 2013.: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/05/08/koncentracijske-solarne-elektrane-vijesti-iz-kalifornije-saudijske-arabije-indije-i-australije/) Europski istraživači istražuju integraciju drugog obnovljivog izvora, biometana, sa CSP. Demonstracijsko postrojenje se gradi u Španjolskoj, a vodeći sudionik projekta je španjolska tvrtka ACS-Cobra.

Španjolska ima u pogonu 48 CSP elektrana. Međunarodna energetska agencija (IEA) očekuje znatan rast te tehnologije, s kapacitetom u svijetu 147 GW do 2020. godine i 1.089 GW do 2050..

29. svibnja 2014. (2014-05-6)

US emissions jump sharply, as coal generation returns in force : Renew Economy

Eksplozivni rast ponude jeftinoga plina iz šejla u SAD, od sredine 2000-ih godina, snažno je utjecao na američku, ali i globalnu energetiku. Potrošnja ugljena u SAD je bitno opala, porasla je potrošnja plina. SAD su postale značajni izvoznik ugljena, a možda postanu i značajan izvoznik ukapljenog plina Sad stižu signali da je taj proces završen, a neki izražavaju i zabrnituost koliko može biti trajan.

Pozitivni rezultat prelaska od ugljena na plin bilo je smanjivanje emisija ugljičnoga dioksida. Sada je došlo ne samo do zaustavljanja, nego do znatnog ponovnog rasta. Američka Energy Information Administration (EIA) objavila je da su američke emisije CO2 i zenergetskog sektora 2013. porasle za 2,4% u odnosu na 2012., a u prva dva mjeseca 2014. za 7,45% u odnosu na isti period 2013.

Najvažniji uzrok je ponovni rast proizvodnje u termoelektranama na ugljen. Znatno je porasla i ukupna potrošnja električne energije.

Američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) objavljuje nove standarde za ograničavanje emisije ugljičnoga dioksida uz uvođenja dozvola za emisije. Time će se potcati investicije u energetsku učinkovitost i obnovljive.

29. svibnja 2014. (2014-05-5)

Here’s why your uncle won’t give up those pesky climate & vaccine conspiracy theories

Ljudi koji vjeruju da su klimatske promjene laž ili da je cjepljenje loše za zdravlje, suočeni s jednostavno predočenim, dobro provjerenim činjenicama, odgovaraju apriornim negiranjem. Činjenicie ih ne zanimaju. Takvi se problemi obično javljaju kad se činjenice sukobljuju s nečim najdubljim uvjeenjima, na kojima on ili ona zasniva svoj osjećaj identiteta.

Npr. američki konzervativci ospesivno vjeruju u “minimalnu državu”, a ako bi prihvatili da je globalno zagrijavanje realna opasnost, morali bi prihvatiti da su potrebne opsežne mjere države.

Oni, dakle, koji se bave javnim zagovaranjem, iako su uvjereni u čvrstu zasnovanost svojih stavova, ne smiju se pouzdati da “istina govori sama za sebe”. Moraju se pozabaviti “politikom identiteta”. Trebaju pokušati nadići šemu “Mi protiv Drugih”. Npr. umjesto o zamjerki “vozeći golemi automobil uništavate Zemlju!” potaknuti afirmativnu diskusiju o štednji energije, nacionalnoj energetskoj sigurnosti i tehnološkim inovacijama. [A možete primijetiti da upravo tako nastojimo na ovoj stranici i na istoimenom blogu raditi.]

U ovom se tekstu o tome ne govori, ali drugi oblik ovog negiranja činjenica je olako prihvaćanje nekih “teorija zavjere”, zasnovanih na malo vjerojatnim ii posve nemogućim spekulacijama. To je pov3ezano, jer u odgovor na bombardiranje podacima o klimatskom zagrijavanju jednostavno odgovaraju da je sve to izmišljotina, plod zavjere u kojoj sudjeluju svi svjetski klimatolozi, ekološki pokreti, mnogi političari itd..

(Ali, s druge strane, susrećemo jednako dogmatsku tendenciju da se svaka kritika, primjerice ponašanja farmaceoutskih ili biotehnoloških kompanija, automatski odbaci kao da se samorazumljivo radi o opsesiji “zavjerama”, a ne o političko-ekonomskoj analizi. Za identitet nekih ljudi važno je rezolutno odbiti mogućnosti da su nuklearna energija ili GMO štetni, ili da nam naprosto nisu potrebni.)

29. svibnja 2014. (2014-05-4)

Pope Francis continues being awesome, says Christians should fight climate change

Papa Frane, u govoru održanom prošlog tjedna u Rimu, rekao je da se kršćani moraju boriti za suzbijanje klimatskih promjena; to je dužnost čovjeka kao upravnika nad stvorenim.

»Dar znanja nam pomaže da izbjegnemo postati plijen neumjerenih ili neispravnih stavova. Prvi leži u riziku da sebe smatramo gospodarima stvorenoga. Stvoreno nije vlasništvo kojim možemo vladati po svojoj volji, ili, još manje, vlasništvo samo nekolicine. Stvoreno je dar, prekrasni dar koji nam je Bog dao da o njemu brinemo za dobrobit svih, uvijek s velikim poštovanjem i zahvalnošću. (…) Mi smo skrbnici stvorenoga. Međutim, kad eksplatiramo stvoreno, mi uništavamo znakove Božje ljubavi za nas (…) Sačuvajmo stvoreno. Jer ako uništimo stvoreno, stvoreno će uništiti nas! (…) Stvoreno je za nas da ga koristimo dobro, a ne eksploatiramo.«

(Prevod je s engleskoga, pa su moguće nepreciznosti zbog dvostrukog prevođenja. Riječ “exploit” ovdje, po našem mišljenju, treba prevesti upravo pojmom “eksploatacija”, jer najbolje izražava smisao, nasuprot “skrbi” ili “korištenju za dobrobit svih”.)

Ovaj govor papa je održao nakon petodnevnog događanja u Vatikanu o održivosti, gdje su znanstvenici, pravnici, ekonomisti, filozofi i drugi tragali za odgovorima (brainstormed) o tome što Katolička crkva može napraviti glede učinaka klimatskih promjena. Papa je već odbacio fracking, započeo rad na svojem “zelenom manifestu” i prešao na Papamobil pokretan biogorivom.

28. svibnja 2014. (2014-05-3)

Danish Energy Agency: 100% Renewable Denmark By 2050 Is Possible

Spominjali smo da je Njemačka svjetski lider u okretu ka niskougljičnoj energetici (Energiewende) a malena Danska avantgarda. Danska planira 100% svojih potreba za energijom pokriti iz obnovljivih izvora do 2050. godine (a 100% potreba za električnom energijom do 2035.). Nedavno objavljena studija analizira razne scenarije. Redukcija potrošnje energije, čemu se obično u javnosti posvećuje manje pažnje, u svim scenarijima ima ključnu ulogu, a tek onda kombinacije raznih obnovljivih izvora.

2. svibnja 2014. (2014-05-2)

Deset najboljih industrijskih niša za pokretanje posla

Nastavak na pretnodni upis. Od tema, koje ovdje promoviramo – drugo, poljoprivreda:

Briga za zdravlje, strah od GMO-a, promidžba zdrave hrane i mnogo škola ‘zdravoga života’ povećale su broj proizvođača i prodavača ekohrane u svijetu. U SAD ih unatoč rigoroznom zakonu koji štiti velike korporacije ima na tisuće, a u Hrvatskoj zasad samo oko dvije tisuće, među kojima je najveća tvrtka Biovega. Ipak, hrvatsko tržište ekohrane zasad nema potencijal za osvajanje stranoga tržišta jer sve što se proizvede proda se na domaćem terenu. (…)

Proizvodnja ekohrane u Hrvatskoj ima velik potencijal i sve uvjete, a i Ministarstvo poljoprivrede donijelo je akcijski plan kojim će se do 2016. ekološki obradive površine povećati sa sadašnjih malo više od dva posto na osam posto. Za plasman proizvoda ne treba se brinuti jer će kvalitetna hrana, a ekološka sadržava čak pedeset posto više vitamina i minerala od konvencionalne, uvijek imati kupce. Olakotna je okolnost i to što je Hrvatska turistička zemlja, a strani turisti oduševljeni su hrvatskom autohtonom i ekološki uzgojenom i proizvedenom hranom: maslinovim uljem, dalmatinskim i istarskim pršutom, paškim sirom, domaćim slavonskim kulinom…

2. svibnja 2014. (2014-05-1)

Deset najboljih industrijskih niša za pokretanje posla

Europski projekt ‘e-Skill for Jobs 2014’, koji promiče deficitarna informatička zanimanja, ima i hrvatske partnere. Od tema, koje ovdje promoviramo – prvo, energetika (uključivo građevinarstvo):

Gradnja ‘ekoprijateljskih’ zgrada također je jedna od niša velikog potencijala jer se svjetsko gospodarstvo pokušava prilagoditi klimatskim promjenama i smanjiti potrošnju energije. Uza zelenu’gradnju ide ulaganje u obnovljive izvore energije, a analitičari Međunarodne financijske korporacije, IFC, članice Svjetske banke, poručuju da ulaganje u pametne zelene projekte ima velik potencijal u zemljama jugoistočne, istočne i srednje Europe.

Zajednička analiza IFC i konzaltantske tvrtke A. T. Kearney procjenjuje da potencijal ulaganja zelenog sektora u tom području te državama Bliskog istoka i srednje Azije vrijedi 640 milijardi dolara. Prilagodba zakona svjetskim standardima u tim bi zemljama povećala vrijednost ulaganja u zelene pametne projekte na tisuću milijardi dolara

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s