prosinac 2014

24. prosinca 2014. (2014-12-35)

Is Saudi Arabia Trying to Cripple American Fracking?

Tehnologija frackinga u Sjevernoj Americi dovela je prvo do buma u proizvodnji prirodnoga plina, a zatim i nafte iz glinenih škriljevaca (šejla). To je promijenilo geopolitičke odnose povezane s tim energentima.

Usprkos napisima u američkim medijima na temu “šeici protiv šejla”, OPEC nije smanjio proizvodnju nafte da bi povećao cijenu. Po mišljenju analitičara FP, usprkos izjavama, glavni cilj Saudijske Arabije nije zadržati tržišni udio u sukobu sa šejlom. SA ima interes pridružiti se pritisku SAD na Rusiju i Iran, zbog njihovog sudjelovanja u Siriji. Ruska rublja je u dva mjeseca izgubila 40% vrijednosti u odnosu na dolar, a Iran je godinama pod sankcijama pa teško podnosi pad prihoda.

US EIA procjenjuje da će obilje nafte iz šejla potrajati do oko 2050. g., dok će SA proizvoditi naftu i desetljećima nakon toga, uz niže cijene. Aktualni pad cijena kombinacija je niza čimbenika, uključujući rast proizvodnje u SAD, pad potrošnje u Europi i usporeni rast u Kini i kini i drugim “emerging market” (pri čemu je bitnu ulogu imao listopadski sastanak i kvartalni izvještaj IMF), ali SA nema velike štete. Najviše gube Nigerija, Angola i Alžir.

24. prosinca 2014. (2014-12-34)

Four out of five would like to see Green Party leader in 2015 election’s TV leadership debates

U listopadu su britanske TV mreže BBC, ITV, Sky i Cnannel 4 najavile zajedničke planove za održavanje tri debate u tijeku šest tjedana prije parlamentarnih izbora. Predvidjeli su da u jednoj sudjeluju samo lideri dviju najjačih stranaka (konzervativaca i laburista), u drugoj bi bio uključen i lider liberalnih demokrata, a u trećoj i lider anti-eu stranke UKIP.

Oko 200.000 ljudi potpisalo je online peticiju zbog neuključivanja Zelene stranka, koja po anketama stoji bolje od Liberalnih demokrata. U istraživanju javnoga mnjenja, 80% smatra da Zelena stranka treba biti uključena u debate.

[Većinski izborni sustav u UK osigurava veliku nadzastupljenost dvije vodeće stranke. Zelena stranka ima jednu predstavnicu u parlamentu UK. Također ima predstavnike u parlamentu Škotske, gdje je primjenjen mješoviti izborni sustav, te u Europskom parlamentu, gdje je primjenjen proporcionalni sustav.]

The BBC has apologised for not including the Green Party on a polling report

Srđan Dvornik: YouGov je 5.12. objavio veličine podrške za 3 dosad vodeće partije (Labour 32%, Cons. 31, LibDem 7) + 29% ‘other’, a pod tim ‘other’ krilo se i 8% za zelene – dakle više od liberalnih demokrata. (nažalost i 15% za Ukip.) već mjesecima traje borba da vodeći istraživači javnog mnijenja i mediji prestanu kao relevantne igrače navoditi samo tri koje su dosad bile u parlamentu, među koje donekle pripuštaju Ukip, ali jako teško i zelene, koji su u značajnom porastu.

19. prosinca 2014. (2014-12-31)

Lasting eco-Legacies

Zanimljiv članak na sajtu američkih “zelenih republikanaca” (zalažu se za mjere zaštite okoliša, spriječavanje klimatskih promjena i promociju obnovljivih izvora energije, ali na tržišnim načelima) o tome koji su američki predsjednici bili “najzeleniji”.

Theodore Roosevelt je bio “otac zaštitarskog pokreta (conservation movement)” a Richard Nixon je osnovao Agenciju za zaštitu okoliša (Environmental Protection Agency, EPA). Ali oni nisu na prva tri mjesta.

3. Abraham Lincoln je potpisao zakon kojim je osnovan Yosemite National Park.

2. Gerald Ford je, u vrijeme nestašice goriva zbog embarga uvoza iz arapskih zemalja, donio Corporate Average Fuel Economy (CAFE) standards, čime su prvi put postavljeni minimalni zahtjevi za energetsku učinkovitost automobila.

1. George H.W. Bush je donio program suzbijanja kiselih kiša (Acid Rain Program) odnosno smanjivanja emisija sumpornog dioksida, baziran na tržišnom pristupu.

18. prosinca 2014. (2014-12-30)

‘Jedač plamena’ beskorisna je igračka i kopija

U posljednjih mjesec dana gotovo da nije bilo hrvatskog medija koji nije prenio priču o mladom osječkom genijalcu, inovatoru koji je napravio stroj za koji se navodno zainteresirala i NASA; Večernjak ga je čak kandidirao za osobu godine! (…)

Zanimljivo je da čak i profesor dr. sc. Tomislav Barić, kojega je Pinjuh naziva svojim mentorom, smatra da je Jedač plamena tek zabavna igračka. (…) Istina je, preporučio sam ga za Rektorovu nagradu jer je uložio puno truda u kolokvij. No svu ostalu propagandu radi sam, a donio je i neke krive zaključke. (…)

Nizozemski izumitelj, fizičar Jan Ridders kaže pak da je Pinjuhov model 100-postotna kopija njegovog modela koji je predstavljen na njegovoj web-stranici. (…)

Odgovore na gore navedene dvojbe pokušali smo dobiti i od mladog osječkog studenta. (…) ističe da će stvari biti jasnije 7. ili 8. siječnja, kada će na konferencijama za tisak širom Hrvatske objaviti sve: kada je Jedač plamena prodan, kome, zašto, kako, za koliko itd. (…)

Jedna komentatorica na fb profilu autora članka: »Mene oduvijek fasciniralo na kakve stvari mediji “skaču”. Kužim da je veći dio toga plaćena reklama, a za ostalo… Enigma 😀 Ne bih rekla da ih uopće zanimaju istraživanja i inovacije (npr. skroz nezanimljiva vijest je ova: http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=13511&sec=1933). Ova vijest o jedaču plamena im je sigurno bila fora zbog NASA-e i ono što se treba priznati – dečko se zna prodati našim medijima.«

Komentar Zorana Oštrića: »Ponosam sam što,iako se svaki dan bavim energetikom, a osobito tehnologijama učinkovitosti, za ovog dečka do ovog trenutka nisam čuo. Dobro biram izvore, pametan ja! 😀 Za Matu Rimca, koji ima stvarne rezultate, prvi put sam čuo na jednom američkom sajtu, ne hrvatskom.«

Komentar jedne novinarke: »Tako mlad, a vec mulja. Na putu je da postane rektor, ministar ili premijer«

Zoran Ostric, 2: »A dečko je očito ipak i pametan i sposoban, profesor ga hvali, ali kaže, to je bio odličan rad za kolokvij jednog studenta treće godine. Kad se valjano obrazuje i krene na ozbiljan rad, možda postigne prava dostignuća. Ovako je, koliko vidim, upao u dječačku fantaziju, a mediji (kao prijenosnici, posrednici ali i pojačivaći) onda od toga napravili javnu stvar i kolektivnu fantazmu. Nadajmo se da će izvući pouku i dalje marljivo učiti!«

Još jedan komentar: »Na žalost, nisam jednom čuo da se na našim fakultetima daju sugestije učenicima da muljaju i čine cargo cult znanost. Bitno je da se zadovolji forma… sadržaj i ono što se trebalo naučiti je potpuno nebitno…«

18. prosinca 2014. (2014-12-29)

VIDEO: Richard Heinberg on Snake Oil: How Fracking’s False Promise of Plenty Imperils Our Future

Kao što smo spomenuli u prethodnom postu, osim što postoje sumnje u velike rizike za okoliš i zdravlje od korištenja tehnologije frackinga za crpljenje prirodnoga plina i nafte, postoje i sumnje o stvarnim potencijalima.

U ovom videu, Richard Heinberg govori o svojoj novoj knjizi “Snake Oil”. On predviđa da će aktualni veliki rast proizvodnje nekonvencionalne nafte u Sjevernoj Americi, praćen financijskim balonom, biti vrlo kratkotrajan te će postići vršak (peak) 2016.-2017..

Još jedan video na tu temu: : http://vimeo.com/98480857

Zahvaljujemo za poveznice: Dinko Odak.

18. prosinca 2014. (2014-12-28)

BREAKING: New York Will Ban Fracking

Tehnologija frackinga (hidrauličkog loma) dovela je, od sredine prošloga desetljeća u SAD i Kanadi, do velikog rasta pridobivanja prirodnoga plina iz šejla (glinenih škrijevaca) i pada cijena. To je utjecalo i na globalne tržište (pad cijena ugljena) i geopolitiku (oslabljen položaj Rusije kao velikog izvoznika u zemlje EU).

Međutim, i dalje traju kontroverze zbog utjecaja i rizika za okoliša.

Nakon prezentacije nalaza iscrpnog petogodišnjeg istraživanja potencijalnih okolišnih, ekonomskiih i zdravstvenih učinaka frackinga, ministar zaštite okoliša države New York Joseph Marten rekao je da će zatražiti zabranu ovog kontroverznog procesa na području države.

Osim rizika za zdravlje i okoliš (naročito zagađivanje podzemnih voda), studija čiji su rezultati prezentirani 17. prosinca zaključuje da bi ekonomske koristi mogle biti mnogo manje nego što se u početku predviđalo.

17. prosinca 2014. (2014-12-27)

IEA forecasts global coal demand to 9 Gt/year by 2019

Međunarodna energetska agencija (IEA) predviđa da će potrošnja kamenog ugljena u svijetu u sliijedećih pet godina rasti stopom od 2,1% godišnje, te će 2019. g. doseći 9 Gt/g (devet milijardi tona). Više od 90% od neto rasta (+772 milijuna tona godišnje u odnosu na današnji nivo) odnosit će se na Aziju, a više od 60% samo na Kinu, bez obzira na njene aktualne napore da poveća udio drugih izvora (obnovljivi, nuklearne, plin). U Indiji se očekuje rast od 5% godišnje, pa bi njen udio u globalnom porastu bio 23%.

IEA očekuju da će potrošnja ugljena u SAD nastaviti padati stopom od 1,7%/god, zbog rasta korištenja prirodnoga plina iz šejla i ekoloških ograničenja. Očekuje se također i smanjenje potrošnje ugljena u Europi stopom od oko 1%/god., zbog povećanja energetske učinkovitosti i rasta obnovljivih.

16. prosinca 2014. (2014-12-26)

Nuclear should be in the energy mix for biodiversity

Spominjali smo kako među ekologistima (ili “okolišarima”, prema engleskom “environmentalist”) jedan dio, iako malen, vođen zabiinutošću zbog klimatskih promjena, pledira da ekologisti napuste svoj negativan stav prema nuklearnoj energiji.

Grupa od 60-ak znanstvenika koji se bave zaštitom prirode širom svijet objavila je otvoreno pismo ekološkim pokretima, argumentirajući da nuklearna energija treba igrati značajnu ulogu u budućim energetskim scenarijima, sa svrhom da se spriječe klimatske promjene i zaštiti bioraznolikost. Pozivaju da se na osnovu objektivnih podataka pragmatično uspoređuje za i protiv, umjesto da se jednostavno nastavlja s idealističkim predodžbama o tome što je “zeleno”.

Bez nuklearne energije, smatraju, ne može se postići potreba potpuna dekarbonizacija energetskog sustava. Ograničenje obnovljivih je prenamjena velikih prostora za proizvodnju biogoriva i postavljanje elektrana.

Ovo se odnosi na novu generaciju naprednih nuklearnih reaktora, koji mogu osigurati potpuno recikliranje goriva. Rješenje je u kombinaciji takvih nuklearnih elektrana s obnovljivima.

[Prema dosadašnjem iskustvu, poziv će imati malo utjecaja među ekologistima. Većina smatra probleme s mogućim nesrećama i nuklarnim otpadom i dalje prevelikima. U Europi će u slijedećih desetak godina biti, prema aktualnim planovima, isključeno 50-ak reaktora, a sagrađeno možda deset novih. Većinu ostaloga pokrit će obnovljivi. Broj će se smanjiti i u SAD, a u Japanu je javno mnjenje i dalje snažno antinuklearno. Osim toga, problemi nuklearne energije su uvelike ekonomski. Vidi: “Ekonomika nuklearne energije: problemi su danas isti kao prije 40 godina”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/10/14/ekonomika-nuklearne-energije-problemi-su-danas-isti-kao-prije-40-godina/%5D

15. prosinca 2014. (2014-12-25)

Organic farming can feed the world if done right, scientists claim

Prema novoj meta-analizi 115 agronomskih studija, ekološka poljoprivreda je mnogo produktivnija nego što se ranije mislilo. U cjelini, urodi su niži za 19,2%; to bi se to moglo smanjiti na samo 8% uz širu primjenu zajedničkog uzgoja više kultura i rotacije kultura. Kod nekih usjeva, naručito mahunarki, nema značajne razlike.

Zabrinutost zbog štetnih utjecaja pesticida i opadajuće sposobnosti mineralnih gnojiva da povećaju urod dovodi do većeg interesa za ekološke (organske) metode. Jednostavno se ne može nastaviti istom metodom, bez brige o obnovi tla, zaštiti voda i bioraznolikosti.

Uz više ulaganja u istraživanje i bolju organizaciju za pristup hrani, ekološka poljoprivreda mogla bi prehraniti svijet, čak i uz predviđeno znatno povećanje potreba u slijedećih 50 godina.

Pogledajte o Hrvatskoj članak “Sjeme promjene: Veliki potencijal ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/06/04/sjeme-promjene-veliki-potencijal-ekoloske-poljoprivrede-u-hrvatskoj/ .

O problemima ishrana na globalnom nivou: “Kako dugoročno održivo hraniti devet milijardi ljudi?”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/08/24/kako-dugorocno-odrzivo-hraniti-devet-milijardi-ljudi/ .

O važnosti bioraznolikosti: “Agrobioraznolikost može biti dobra za zaradu, kao i za zdravlje”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/02/19/agrobioraznolikost-moze-biti-dobra-za-zaradu-kao-i-za-zdravlje/ .

15. prosinca 2014. (2014-12-24)

Lima leaves Australia, Big Oil, with giant fossil fuel headache

Komentar sastanka UN o klimi (UNFCCC COP-20) u Limi (vidi prethodni tekst) na sajtu agilnih australijskih aktivista za klimu i obnovljive.

Aktualna australijska vlada je najtvrdokornija među razvijenim zemljama u odbijanju mjera protiv klimatskih promjena i za promociju obnovljivih, zbog golemog utjecaja industrije ugljena. Sada bi se mogla naći u “carbon isolation”. [Podršku ima u grupi zemalja Istočne Europe na čelu s Poljskom, u kojoj je i Hrvatska.]

Dogovor u Parizu iduće godine bit će vrlo važan, ali neće biti “Big bang” koji će rješiti sve probleme. Napori će se morati nastaviti idućih godina. Ali Pariz će poslati jasni signal investitorima da se okrenu k čistoj energiji i niskougljičnoj ekonomiji. Više od 100 zemalja izrazilo je potporu cilju potpunog napuštanja fosilnih goriva do 2050..

Financijska tržišta već pokazuju da ulaganja u fosilna goriva smatraju rastuće visokorizičnim. Velik dio poznatih svjetskih zaliha nafte i ugljena ne može biti ekonomično crpljen i isporučivan potrošačima uz aktualne tržišne cijene. Većina se analiza fokusirana kratkoročne uzroke. Ali dolazi do dugoročne promjene. Tijekom desetljeća, industrija fosilnih goriva se mogla oslanjati na neprekidni pritok kapitala; sad se to mijenja.

15. prosinca 2014. (2014-12-23)

Enough With The “Weak UN” Talk About Lima COP20!

Komentari ishoda ovogodišnjeg godišnjeg sastanka UN o klimi (UNFCCC COP-20), održanog u Limi, Peru, uglavnom su suzdružano pozitivni (vidi i: http://www.theguardian.com/environment/2014/dec/14/lima-climate-change-talks-reach-agreement). Iako ima još neriješenih pitanja, izgleda da je napravljen važan korak naprijed u dogovoru skoro svih zemalja svijeta (izvorni dokument: http://unfccc.int/files/meetings/lima_dec_2014/in-session/application/pdf/cpl14.pdf ).

Ključne odluke, o ciljevima i mjerama smanjivanja emisija stakleničkih plinova i mjerama za prilagođavanje onim promjenama klime, koje će se neizbježno dogoditi, za razdoblje nakon 2020. godine, bit će donesene slijedeće godine u Parizu. Vjeruje se da će biti dogovorena načela i planovi djelovanja koji će uključiti sve ključne zemlje, kako članice OECD-a, tako i “izranjajućih ekonomija” (prije svega grupe BRICS).

15. prosinca 2014. (2014-12-22)

Top 10 CleanTechnica Stories of the Week

Još dokaza o tome kako je svijet poludio i bavi se glupostima o “čistim tehnologijama”, umjesto da se drži pouzdanih, provjerenih tehnologija. Kao što radimo mi pametni.

Deset najazanimljivijih vijesti o razvoju “čistih tehnologija” tijekom prošloga tjedna.

– Tri vijesti su o električnim automobilima (Nissan i Tesla).

– Jedna o gorivim ćelijama, a dvije o baterijama za električna vozila.

– Jedna o energetskoj učinkovitosti (u SAD).

– Jedna o solarnoj energiji (najveći proizvođač ugljena na svijetu najavljuje ulaganje u tisuću megavata solarnih elektrana).

– Dvije vijesti o promjenama u dizajnu električnih mreža zbog velikog udjela obnovljivih (u Saudijskoj Arabiji i Kaliforniji).

15. prosinca 2014. (2014-12-21)

Vestas To Fulfil Order For Largest African Wind Farm

Svi naravno znamo, da su obnovljivi izvori energije pogodni samo za pijane bogataše. Moramo hvaliti aktualnu hrvatsku vladu, koja je odlučno rekla “ne” bacanju novca! Svakome je jasno, da je bolje potrošiti sto milijuna eura godišnje za uvoz ugljena, nego ulupati novce npr. u vjetroelektrane!

Ova vijest je jedan od brojnih dokaza da nisu svi u svijetu sretni da imaju tako pametnu i odlučnu vladu. 😦

Danska tvrtka Vestas Wind Systems sklopila je ugorov o gradnji vjetroelektrane od 310 MW na jezeru turkana u Keniji. Isporučit će 365 turbina V52-850 kW. Gradnja treba biti dovršena 2017.. Proizvodit će godišnje 1.400 GWh, što je 15% današenje kenijske potrošnje. Računa se, da će uštedjeti Keniji oko 186 milijuna USD godišnje u uvozu energenata.

Ovaj projekt je jedan od mnogih, za koje se očekuje da će biti razvijeni u Africi slijedećih godina. Mnoge zemlje u razvoju započele su ili razmatraju jače okretanje obnovljivoj energiji, za svoju energetsku sigurnost i nezavisnost.

9. prosinca 2014. (2014-12-20)

Russia may set up 20-24 nuclear energy units in India

Uoči posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina Delhiju, objavljeno je da Rusija računa na gradnju 20 do 24 nuklearna reaktora u Indiji.

Dan ranije je objavljeno da se Indija neće priključiti nikakvim sankcijama protiv Rusije.

Putin će boraviti u Rusiji 10.-11. prosinca na 15. godišnjem indijsko-ruskom sastanku, te će se sastati i s indijskim predsjednikom Narendrom Modijem. Indija i Rusija gaje “special and privileged strategic partnership”.

Indija ima u pogonu 21 nuklearni reaktor, ali većinom manjih snaga, tako da ukupno čine 5.300 MW i pokrivaju tek 3,5% potrošnje električne energije. Ukupna potrošnja električne energije je vrlo niska: po stanovniku, oko 1/4 one u Kini ili 1/8 one u Europi. Planiraju znatan porast proizvodnje i računaju na sve vrste izvora (izrazito ambiciozan plan razvoja korištenja solarne i energije vjetra).

8. prosinca 2014. (2014-12-19)

In world first, researchers convert sunlight to electricity with over 40 percent efficiency

Solarne ćelije, koje se nalaze u današnjim komercijalnim fotonaponskim panelima, pretvaraju u električnu energiju oko 20% energije solarnih fotona. Zato je vršna snaga ograničena na oko 140 W po kvadratnom metru panela. Iako fotonaponski sustavi danas postižu cijenu proizvodnje (LCOE) usporedivu s klasičnim elektranama, istraživači širom svijeta rade na poboljšanju učinkovitosti.

Australiijski istraživači postigli su učinkovitost od preko 40%. Njihove rezultate potvrdio je i američki NREL. Rezultat je postignut korištenjem postojećih ćelija, uz poboljšanje dizajna “solarnog tornja”, tako da se prikupljaju fotoni koji se u današnjim panelima rasipaju.

8. prosinca 2014. (2014-12-18)

Davor Škrlec

Davor Škrlec, potpredsjednik ORaH-a i zastupnik u Europskom parlamentu, na njegovoj fb stranici, 2. prosinca 2014.:

Japanski veleposlanik Keiji Ide posjetio me u mom zagrebačkom uredu kako bismo razgovarali o temama od ključnog interesa za našu zemlju. Razmijenili smo mišljenja o mogućnostima japanskog ulaganja u hrvatsko gospodarstvo, kao i poticanju bolje znanstveno-istraživačke suradnje. Izrazio sam zabrinutost što Japan, suprotno uobičajenim praksama, u članicama EU-a i drugim državama svijeta promovira čiste tehnologije koje doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova, dok u Hrvatskoj daje podršku izgradnji termoelektrane na ugljen koja povećava te iste emisije.

Na primjeru projekta izgradnje TE Plomin C objasnio sam stavove ORaH-ove energetske politike, ali i stavove zastupnika grupacije Zelenih/ESS-a u Europskom parlamentu. Hrvatska još uvijek ima nedovoljno iskorištene potencijale obnovljivih izvora energije, a upravo taj sektor može pomoći smanjenju nezaposlenosti kroz realizaciju projekata na razini lokalne zajednice.

Tranzicija prema niskougljičnom gospodarstvu zahtijeva i dalje korištenje fosilnih goriva, stoga smatramo kako je prirodni plin ekološki i ekonomski dugoročno najprihvatljivije rješenje. Zbog toga sam i naglasio veleposlaniku Ideu da se ORaH zalaže za izgradnju LNG terminala s visoko učinkovitom plinskom elektranom, koji je ujedno i projekt od zajedničkog interesa za EU. Istaknuo sam našu otvorenost za projekte elektromobilnosti, poput onog u Estoniji, kao i u području naprednih mreža (Smart Grid) i pametnih gradova (Smart cities).

7. prosinca 2014. (2014-12-17)

Time to Find Common Ground: Why the Ukraine crisis would be a good starting point for closer German-Chinese cooperation

Jučer smo objavili kratak prikaz teksta “Niche Diplomacy at Work: Germany’s role in European-Chinese relations”, objavljenog u njemačkom “IP Journal”. Iz istog izvora, članak koji razmatra njemačko-kineske odnose iz fokusa ukrajinske krize. Autor je Jing Huang, direktor Centra za Aziju i globalizaciju na Lee Kuan Yew School of Public Policy, Singapur.

Kina može mnogo dobiti Ukrajinskom krizom. Sankcije guraju Rusiju u kineski zagrljaj.

Sklopljen je ugovor kojim se Rusija obavezala na snabdjevanje Kine prirodnim plinom i naftom tijekom slijedećih 30 godina, uz cijene bitno manje od onih, koje je Rusija prije tražila. Povećava se ruska zavisnost ne samo o kineskom tržištu, nego i kapitalu i tehničkim vještinama.

Drugi važan dobitak za Kinu je suradnja s Rusijom na području vojne tehnologije, gdje još važi zapadni embargo uveden nakon pokolja na trgu Tiananmen 1989.. Ruska tehnologija zaostaje za zapadnom, ali je bolja od one koju Kina ima danas.

Suradnja s Rusijom povećava snagu Kine u odmjeravanju sa SAD u Aziji, gdje se SAD oslanjaju na svoje saveznike kao što su Japan i Filipini.

Međutim, kinesko vodstvo je svjesno da, ako podrži način na koji Putin rješava međunarodne sukobe, ugrožava svoj ugled i odnose sa Zapadom, koji su im i dalje vitalno važni. Kina ima pograničnih sukoba sa susjedima, te ne želi ostaviti utisak da i sama teži metodi koju je Putin primjenio aneksijom Krima.

Kina pažljivo nastoji ne miješati se u unutrašnje odnose drugih država. Od reformi koje je uveo Đeng Hiaoping. prihvatila je zapadna načela tržišne ekonomije; radije posluje s drugim zemljama, nego da se s njima sukobljava. Zato kinesko vodstvo pazi da održi distancu od Putinove politike, ali također i od američke, za njih suviše “jastrebovske”.

Njemačka ima interes u nastavljanju suradnje s Kinom. Ne razlikuju se u procjeni da su sankcije protiv Rusije potrebne, nego o njihovim razmjerima. Jasno im je da su sankcije mač s dvije oštrice, koji na dulji rok šteti obim stranama. Interes im je osigurati da konflikt ne eskalira.

Njemačka i Kina zajedno mogu poslati snažnu i jasnu poruku da Putin mora promijeniti svoju politiku prema Ukrajini, tražeći kompromis a ne konfrontaciju. Mogu surađivati na traženju naćina da se sitaucija u Ukrajini stabilizira i spriječi širenje krize.

Izazov za Kinu je velik, ali joj daje jedinstvenu priliku da igra konstruktivnu ulogu kao odgovorni sudionik globalnoga mira i stabilnosti. Ona može paralelno jačati svoje odnose s europskim zemljama, pogotovo Njemačkom, kao i razvijati istinski čvrste i dugoročne odnose s Rusijom. Rješavanje ukrajinske krize i poboljšanje odnosa s Europom također je u dugoročnom interesu Rusije.

Ne smije se potcjenjivati teškoće u razvoju partnerstva između Kine i Njemačke, koje imaju različite političke sustave, nivoe razvoja, vrednote i okolinu. Kineski lideri trebaju biti pažljivi, ne pokušavajući izigrati jednu europsku zemlju protiv drugih – igra u kojoj s vremenom svi gube.

Ali u temeljnim pitanjima gdje im interesi konvergiraju, dvije zemlje trebaju stajati zajedno bez obzira na razlike. Ukrajinska kriza je takvo temeljno pitanje, ne sama po sebi, nego zato što su obje zemlje protiv korištenja sile kao načina rješavanja sukoba, te zato što mirno rješenje služi interesima svih.

7. prosinca 2014. (2014-12-16)

Air pollution costs EU up to $235 billion: EU agency

Europska agencija za okoliš (EEA) objavila je izvještaj, po kojem su troškovi zagađivanja zraka u Europskoj uniji godine 2012. bili između 59 i 189 milijardi eura.

Troškovi se odnose na zdravstvo, gubitak radnih dana, smanjivanje uroda usjeva, štete na zgradama idr..

Među 30 postrojenja koja najviše zagađuju, 26 su termoelektrane na ugljen. [U SAD, ukupni troškovi zagađivanja uzrokovanih korištenjem ugljena – ne samo zagađivanje zraka – procjenjeni su na 500 milijardi USD; vidi: http://cleantechnica.com/2011/02/17/cost-of-coal-500-billion-year-in-u-s-harvard-study-finds/%5D

U europskim gradovima, 2011. godine, oko 400.000 preranih smrti bilo je povezano sa zagađivanjem zraka.

Štete su smanjene u odnosu na 2008. godinu, zbog strožih zakona i smanjenja ekonomske aktivnosti. Istraživači upozoravaju da će biti izazov nastaviti napredak u smanjivanju emisija u vrijeme ekonomskog rasta. Sada se u Europskoj komisiji lobira za i protiv nacrta zakona koji bi trebao osigurati smanjivanje zagađivanja zraka iz industrije i prometa.

6. prosinca 2014. (2014-12-15)

[VIDEO] Josipović predao potpise

Zanimljivo je da s Josipovićem nije bilo predsjednik SDP-a, a bila je predsjednica ORaH-a. Na stranu stranke i politika, dobro je za promociju ekologističkih ideja i inicijativa.

»Josipović se potom, u društvu predsjednice ORaH-a Mirele Holy, od Sabora do uspinjače odvezao električnim automobilom, ukazujući time na potrebu smanjenja zagađenja okoliša. Na Cvjetnom trgu su se družili s članovima stranke ORaH. Josipović je novinarima izjavio kako smo ušli u vrijeme kada je okoliš jedan od velikih problema koji izaziva ozbiljne posljedice, kako na naš svakodnevni život, tako i na industriju te na našu budućnost općenito.«

6. prosinca 2014. (2014-12-14)

Niche Diplomacy at Work: Germany’s role in European-Chinese relations

“IP Journal” je glasilo Njemačkog savjeta za odnose s inozemstvom (DGAP) – nezavisne, nestranačke, neprofitne mreže za promišljanje (think tank). Sebastian Heilmann, direktor berlinskog Instituta Mercator za kineske studije (MERICS), piše o promjenama u kineskoj ekonomiji i politici, o njihovom globalnom značaju te kako bi se prema njima trebali odnositi EU i Njemačka.

[O Kini smo ovdje pisali vezano uz energetiku i ekologiju. Kina je svjetski lider u ulaganjima o obnovljive izvore, te sve više obraća pažnju na ekološke probleme. Vidi članak na blogu: “Kina: svjetski lider u ekonomiji – možda uskoro i u ekologiji?”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/08/13/kina-svjetski-lider-u-ekonomiji-mozda-uskoro-i-u-ekologiji/ . Suradnja unutar grupe BRICS izazov je hegemoniji SAD; vidi: “BRICS ruši svjetski monopol dolara?”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/07/16/brics-rusi-svjetski-monopol-dolara/ ]

Pod vodstvom Hi Đinpinga (Xi Jinping), kineska vanjska politika postaje ambicioznija. Ne odbacujući odnose s Europom i SAD, razvijaju odnose s velikim zemljama poput Rusije i malima poput Venezuele i Zimbabwea, gradeći sustav odnosa koji se suprotstavlja hegemoniji Zapada i posebno SAD.

Nevladine organizacije koje su u Kini nesmetano djelovale desetljećima, sada su pod pojačanim sumnjama da, u službi neprijateljskih vanjskih sila, žele potkopati vlast Komunističke partije.

U ekonomiji, stopa rasta, iako i dalje vrlo visoka, usporava se. To donosi potrese, pojačanu konkurenciju i nužnost restrukturiranja. Agresivna protekcionistička industrijska politika pojačava pritisak na strane investitore, koji su ranije srdačno primani.

Sve zemlje, koje imaju odnose s Kinom, morat će se prilagoditi i preispitati svoje tradicionalne ciljeve i prioritete. To osobito vrijedi za Njemačku, za koju su ekonomski odnosi s Kinom vrlo važni.

Njemačkoj prijeti gubitak tradicionalnih prednosti u glavnim industrijskim tehnologijama. Politika prema Kini mora nastaviti isticati načela ljudskih prava, vladavine zakona, otvorenih tržišta i ekološke održivosti. Ali svaki milimetar napretka na tom putu bit će teži nego što se ranije pretpostavljalo.

Još važnije, Njemačka i Europa trebaju biti svjesne svojih ograničenih mogućnosti da utječu na kineski razvoj. Veliki problem je i nekoordiniranost europske vanjske politike.

I dalje, međutim, postoje velike mogućnosti suradnje i koristi za Njemačku. Kako se kineska ekonomija i društvo nastavljaju razvijati, raste potražnja za njemačkom ekspertizom, naročito na područjima održive urbanizacije, prostornog planiranja, upravljanja vodama, zdravstvenim uslugama, medicinskim tehnologijama i upravljanju organizacijama blagostanja (welfare organizations).

Razvoj regionalnog povezivanja Kine sa Srednjom Azijom može biti koristan za Europu, zbog otvaranja novih prometnih koridora (novi “Put svile”) i ekonomske mobilizacije srednjoazijskih društava. EU i Njemačka radile su u tom smjeru u posljednja dva desetljeća s ograničenim uspjehom. Sad treba pažljivo procijenjivati i podupirati kineske napore.

Njemačka treba razmotriti uključivanje, iako oprezno, u neke strukture koje Kina gradi, paralelne tradicionalnim okvirima bretton-woodskih institucija (Svjetska banka, MMF, Asian Development Bank). Npr. mogla bi se uključiti u novoosnovanu Azijsku banku za investicije u infrastrukturu (AIIB), usprkos američkim diplomatskim naporima da drži svoje saveznike izvan kineske inicijative.

6. prosinca 2014. (2014-12-13)

The Oldest Solar Device in the World

Najstariji solarni uređaj na svijetu! Konfucije je pisao o korištenju konkavnih zrcala od sjajnog metala za koncentriranje sunčevih zraka. Dužnost najstarijeg sina bila je paljenje vatre za kuhanje zrcalnim upaljačem. Korišteni su također za paljenje vatre na žrtvenicima. O tome piše i u drugim tekstovima iz davnine, ali donedavno nije bilo dokaza da su takvi uređaji stvarno postojalli.

U jednom 3.000 godina starom grobu, u ruci kostura, arheolozhi su našli zaobljeni brončani predmet. Kad su napravili kopiju, pokazalo se da za nekoliko sekundi može zapaliti vatru. Nakon te demonstracije, shvatilo se da su 20-ak ranije nađenih predmeta zapravo solarni upaljači. Moguće je da su u ono doba bili uobičajeni kao danas šibice.

[U Europi, za Arhimeda se priča da je konkavnih zrcalima čak spaljivao brodove. Nezamislivo je da je to bilo tehnički izvodivo, ali on je mogao iznijeti načelnu zamisao. Grci su tijekom nekoliko stoljeća obogatili ljudsku povijesti izvanrednim invencijama, ali mnogo zamisli su bile prenesene od starih civilizacija, a izvori su kasnije zaboravljeni.]

6. prosinca 2014. (2014-12-12)

New Solar Cooling Book Published

Solarno hlađenje – zar to ne zvuči kao perpetuum mobile? 🙂 Rashladni sustavi potrebuju energiju, a ona može potjecati od Sunca. Moguće je koristiti toplinsku eneriju ili fotonaponsku.

Program Međunarodne energetske agencije za solarno grijanje i hlađenje (IEA SHC) objavio je knjigu “Solar Cooling: The Earthscan Expert Guide to Solar Cooling Systems” (googlebooks: http://books.google.hr/books/about/Solar_Cooling.html?id=vX16MAEACAAJ&redir_esc=y). Danas su nam na raspolaganju pouzdani, tehnološki napredni proizvodi, ali su još na nivou demonstracijskih postrojenja. IEA potiče njihov rast u industriju, koja će biti kompetetivna na masovnom tržištu.

6. prosinca 2014. (2014-12-11)

International Award to pioneering French Solar Municipality

Na Međunarodnoj konferenciji o solarnom grijanju i hlađenju u zgradarstvu i industriji, održanoj u Beijingu, Kina, godišnja nagrada SHC Solar Award dodjeljena je francuskom gradu Montmélianu (http://www.montmelian.com/ ).

Grad sa 4.000 stanovnika, koji sada ima službeno ime Montmélain la Solaire, pionir je u korištenju solarne termalne energije već 30 godina. Na zgradama je instalirano blizu 1.500 m2 solarnih termalnih kolektora.

U gradnji je sustav solarnog daljinskog grijanja Triangle Sud, koji će zadovoljavati 80% potreba za grijanjem jedne četvrti. Za taj projekt, u svibnju ove godine grad je dobio Europski Grand Prix za urbani razvoj, kojeg dodjeljuje Europsko vijeće urbanista.

Montmélain je član Europskog saveza lokalnih vlasti u energetskoj tranziciji “Energy cities” (http://www.energy-cities.eu/). Savez okuplja više od 1.000 gradova iz 30 zemalja. Predsjedavajući je Heidelberg (Njemačka). Iz Hrvatske pet članova: Ivanić Grad, Koprivnica, Rijeka, Zadar i Zagreb.

5. prosinca 2014. (2014-12-10)

EU deal gives countries opt-out on growing approved GM crops

The European Union agreed a compromise on growing genetically modified crops on Thursday that gives nations the option to ban them, even if EU authorities have approved them for cultivation. (…)

The new law, which needs a formal sign-off from the 28 member states and the European Parliament, gives nations the right to seek an opt-out if the European Commission grants approval for a GM crop.

Until now, any national bans for an EU-approved GM crops have tended to be subject to court challenges.

Representing the Green group in the European Parliament, food safety spokesperson Bart Staes said the deal was not robust enough and risked “finally opening the door to genetically-modified organisms across Europe, in spite of citizens’ clear opposition.” (…)

4. prosinca 2014. (2014-12-9)

Komentar na Desetogodišnji plan razvoja hrvatske prijenosne mreže

»Zanimljivo je da se HOPS u planu poziva na nediskriminatorni pristup pružanja pristupa i usluge svim korisnicima prijenosne mreže, a u isto vrijeme samo za vjetroelektrane navodi dubinski pristup financiranju priključka vjetroelektrana za investitore. S druge strane HOPS planira investirati svoja sredstva kako bi omogućio priključak za termoelektrane za koje se planira izgradnja u slijedećih deset godina. Istovremeno nigdje se ne navodi regulacijska uloga i sposobnost takvih elektrana u smislu povećanja mogućnosti prihvata vjetroelektrana na mrežu.«

Javna rasprava, koju je propisala Hrvatska energetska regulatorna agencija, bila je 10.-25. studenoga.

Detaljniji prikaz plana pogledajte na: http://www.poslovni.hr/hrvatska/hops-ce-do-2024-uloziti-823-milijardi-kuna-283612

Cjelokupni dokument dostupan je na: http://www.hops.hr/wps/wcm/connect/47934cc5-d065-44d3-988e-94e5a2c929ad/HOPS_10_godišnjiPlan_2014.pdf

4. prosinca 2014. (2014-12-8)

Green activists from Ecuador harassed by police on way to climate summit

Grupa ekvadorskih ekoloških aktivista, koji su putovali na Konferenciju UN o klimatskim promjenama u Limi (Peru), bila je zlostavljana od policije, koja je najmanje šest puta zaustavljala njihov autobus.

Tvrde da ekvatorski predsjednik Rafael Correa žei spriječiti njihovo sudjelovanje i prosvjed, zbog plana crpljenja nafte u amazonskom rezervau Yasuni.

Predstavnici vlade kažu da je autobus bio zaustavljan zato jer vozač nije imao dozvolu za vožnju u Ekvadoru (nego samo u SAD).

Correa je izjavio da je degradacija rezervata opravdana, jer svijet nije pokazao interes da Ekvadoru nadoknadi njegovu zaštitu.

4. prosinca 2014. (2014-12-7)

EQ Financing the Renewable Summit

U Mumbaiu, Indija, u tijeku je veliki skup o financiranu obnovljivih izvora energije.

Ministar energetike Shri Piyush Goyal najavio je ulaganje od blizu sto milijardi dolara u obnovljive u slijedećih četiri do pet godina. U trečem kvartalu ove godine uloženo je dvije milijarde.

BNEF procjenuje da će u razdoblju do 2030. obnovljivi igrati ključnu ulogu u azijsko-pacifičkom području. Procjenjuje da će u njih ići 2/3 investicija u energetiku, prosječno 252 milijarde USD godišnje.

4. prosinca 2014. (2014-12-6)

Aktualna australijka vlada danas je jedina među visokorazvijenim zemljama koja odbija akcije protiv klimatskih promjena i za razvoj obnovljivih izvora energije. Vlada štiti interese domaćih proizvođača ugljena, a razmišlja i o gradnji nuklearnih elektrana.

Nasuprot tome, jak je pokret za promociju obnovljivih izvora. Prema najnovijim podacima, 19% domaćinstava ima instalirane krovne solarne sustave, za proizvodnju električne energije ili tople vode.

4. prosinca 2014. (2014-12-5)

This year may be hottest on record; adds urgency to climate talks: U.N.

Ova godina bit će najtoplija zabilježena u posljednjih 160 godina, ili vrlo blizu tome, objavila je Svjetska meteorološka organizacija. Svih 14 godina ovoga stoljeća su toplije od svih godina prethodnoga stoljeća, osim 1998..

Globalna prosječna temperatura zraka između siječnja i listopada bila je za 0,57 stupnjeva iznad prosjeka za 1961.-1990..

Glavni tajni WMO Michel Jarraud kazao je da je osobito neuobičajena i alarmirajuća visoka temperature velikih dijelova površine oceana. Na kopnu, dogodile su se, među inim, ektremne poplave u Bangladešu i Velikoj Britaniji [kao i u Hrvatskoj] i ekstremne suše u Kini i Kaliforniji.

Ledeni pokrov na Arktiku ovoga ljeta bio je šest najmanji zabilježen. Na Antarktiku, ledeni pokrov je porastao do rekordnog nivoa, čemu je uzrok promjena dominantnih smjerova vjetra.

4. prosinca 2014. (2014-12-4)

Victims call for justice 30 years after Bhopal disaster

Nesreća u tvornici mineralnih gnojia Union Carbide bila je najstrašnija od industrijskih ekoloških katastrofa 1980-ih godina. Posljedice se još osjećaju i pravda nije zadovoljena.

4. prosinca 2014. (2014-12-3)

Denmark’s near-zero waste wonder

Ideja cirkularne ekonomije jest približiti se, koliko je god moguće, onome što živi svijet u ekosferi postiže: da sva energija bude iz obnovljivih izvora, a sva materija se ponovo koristi (zatvoreni krug materijala). Jedan od bitnih elemenata je eliminiranje komunalnog otpada (zero waste). Ljubljana je prvi europski glavni grad koji je prihvatio taj cilj (vidi: http://www.zerowasteeurope.eu/2014/09/ljubljana-first-eu-capital-to-adopt-a-zero-waste-strategy/ ).

Na poveznici je prikaz kako se to provodi u danskoj općini Kalundborg.

4. prosinca 2014. (2014-12-2)

How a ruby-red Texas town turned against fracking

Pisali smo (9. studenoga) da su stanovnici grada Dentona u Teksasu izglasali zabranu franckinga. Na gornjoj poveznici je reportaža o tome kako je mala grupa aktivistica pobijedila “Big Oil”.

Sukob još nije gotov, jer naftni lobisti, među njima i George P. Bush, unuk i nećak dvojice bivših predsjednika SAD, nastoje postići poništenje odluke. S druge strane, ova odluka bi mogla biti presedan za druge lokalne zajednice u SAD.

4. prosinca 2014. (2014-12-1)

Belgium takes fourth nuclear reactor offline after fire

U nedjelju 30. studenoga isključen je, nakon požara na električnim kablovima, belgijski nuklearni reaktor Tihange-3, snage 1008 MW. Ponovo je priključen na mrežu dva dana kasnije.

Tri belgijska reaktora (od njih sedam) i dalje su van pogona. Postoji zabrinutost zbog mogućih redukcija struje ako zima bude oštra.. (Vidi: “Nuclear Shutdowns Put Belgians and Britons on Blackout Alert”, http://spectrum.ieee.org/energywise/energy/nuclear/nuclear-vulnerability-sends-belgians-scrambling-for-winter-power-supplies/ )

Reaktori Doel-3 (1.006 MW) i Tihange-2 (1.008 MW) isključeni su od ožujka 2014., zbog pukotina u čeličnoj posudi. U kolovozu je isključen Doel-4 (1.039 MW) nakon nesreće na nenuklearnom djelu (gubitak maziva na visokotlačnoj turbini zbog jednog otvorenog ventila). U prvim izvještajima govorilo se o mogućnosti sabotaže, ali do danas nema ni potvrde, ni opovrgnuća. (Vidi članak na blogu: “Sabotaža u belgijskoj nuklearnoj elektrani?”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/09/03/sabotaza-u-belgijskoj-nuklearnoj-elektrani/ )

Belgija planira zatvoriti sve reaktore do 2025.. Razmatra plan zadovoljavanja svih potreba za električnom energijom iz obnovljivih izvora do 2050.. Najstariji reaktori, Doel-1 i Doel-2, trebali bi biti zatvoreni 2015., ali nuklearna industrija lobira za produljenje rada.

U Europi, prema sadašnjim planovima, do 2025. godine bit će isključeno 50-ak reaktora, a sagrađeno samo nekoliko novih. (Vidi: “Ekonomika nuklearne energije: problemi su danas isti kao prije 40 godina”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/10/14/ekonomika-nuklearne-energije-problemi-su-danas-isti-kao-prije-40-godina/ )

http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/belgium-takes-fourth-nuclear-reactor-offline-after-fire_30850.html

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s