31. listopada 2016.(2016-10-50)
Secret government papers show taxpayers will pick up costs of Hinkley nuclear waste storage
U javnost su dospjeli povjerljivi dokumenti, vezani uz ugovor o gradnji NE Hinkley Point C, za koje se britanska vlada godinu dana borila da ostanu tajna.
Da bi uvjerila francuski EDF i kineske investitore da ostanu u poslu vrijednom 24 milijarde funti, vlada je pristala na postavljanje gornje granice za troškove, koje oni trebaju platiti za skladištenje radiaktivnog otpada i za konačnu razgradnju (dekomisiju) elektrane nakon isteka rada. Ukoliko troškovi budu veći, to će pasti na trošak poreznih obveznika.
31. listopada 2016.(2016-10-49)
Doubts About the Promised Bounty of Genetically Modified Crops
O GMO piše “The New York Times”, a prenosi monitor.hr. [Problem o kojem propagandisti genetskog inženjeringa ne vole razmišljati: ta tehnologija, jednostavno, nije pokazala stvarnu korist.]
Dok je Europa to odbila, SAD i Kanada široko su prihvatile proizvodnju GMO hrane prije 20 godina i danas velik postotak usjeva kukuruza, soje i pamuka čini upravo GMO sjeme. No zdravstvena pitanja o sigurnosti hrane nastranu,
GMO hrana nije ispunila ciljeve koje je sama proklamirala – veći prinosi uz smanjenu uporabu herbicida. Ne samo da zapadna Europa i dalje ima veće prinose od SAD-a i Kanade nego je uporaba herbicida uz GMO u konstantnom porastu; stoga ako GMO hrana nije štetna sama po sebi, tretirana je s više kemikalija – koje su se koristile u ratovima kao bioružje,
31. listopada 2016.(2016-10-48)
Hrvatska ekonomija 1848.-2016.: samostalna država donijela je vrhunac neuspjeha
Novi članak na blogu. Hrvatska je u razdoblju od gotovo 170 godina imala tri razdoblja solidnoga rasta, ali nikad nije ostvarila institucionalne i mentalitetne promjene koje bi bile osnova za trajni, održivi rast. Danas gubi i osnovnu supstancu, ljude.
28. listopada 2016.(2016-10-47)
Međunarodna energetska agencija (IEA) osnovana je od OECD, te radi prvenstveno za taj klub najrazvijenijih zemalja svijeta. Pouzdani su izvor brojnih podataka o svjetskoj energetici. Također objavljuju brojne analize i prognoze budućih kretanja u energetici.
U prognozama su pak manje pouzdani, osobito kad se radi o obnovljivima. O tome smo pisali na blogu, 6. prosinca 2015. (https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/12/06/tko-je-bolje-predvidao-razvoj-obnovljivih-2000-2015-eksperti-ili-ekologisti/).
Posljednjih davesetak godina, svake godine su predviđali da će se rast obnovljivih zaustaviti, a to se nikad nije dogodilo.
Na portalu CarbonBrief.org Simon Evans analizira posljednju prognozu koju je IEA dala za slijedećih pet godina. Daje obilje podataka, citata i poveznica, ilustrirajući 20 godina promašaja. I sada, iako su povećai svoju prognozu prema gore, predviđaju da smanjenje gradnje novih elektrana na obnovjive izvore.
Pa, rast u svakom slučaju ne može uvijek ostati eksponencijalan, zaključuje Evans, pa će jednog dana biti u pravu. 🙂
27. listopada 2016.(2016-10-46)
Another U.S. Nuclear Plant Killed By Competition
Sjedinjene Američke Države su samo tjedan dama imale točno sto operativnih nuklearnih reaktora (pisali smo o tome 21. listopada, https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=1356143537737627&id=236779699674022 ). Sad je broj opet pao na 99, jer je isključena elektrana Fort Calhoun, na obali rijeke Missouri, s jednim reaktorom snage 478 MW, sagrađena 1973.. Komentator forbes.com daje opsežan prikaz i izražava žaljenje zbog te odluke.
Zatvorena je zbog ekonomskih razloga: troškovi su znatno povećani zbog dodatnih ulaganja u sigurnost i saniranja nesreća. S druge strane javlja se konkurencija jeftinog prirodnoga plina i vjetra, koji ima nulte marginalne troškove i državne potpore.
Cijena gradnje bila je samo 200 milijuna ondašnjih USD, a kasnije su ulagane višestruko veće svote u dogradnje. Bila je van pogona skoro tri godine, 2011.-2014., nakon velike poplave i požara. (http://www.powermag.com/sweet-dreams-fort-calhoun-nuclear-plant/ )
Za elektroprivrednu kompaniju koja upravlja tim područjem, Omaha Public Power District (OPPD), ozbiljne probleme mogu činiti troškovi dekomisije (razgradnje). Oni su procjenjeni na 1,2 milijardi USD, a u posebnom fondu za tu svrhu sad ima samo trećina te svote. Ranije se planirano da će elektrana raditi do 2033., pa bi se novac skupio u tom periodu.
26. listopada 2016.(2016-10-45)
Taiwan will exit nuclear power generation and boost renewables by 2025
Tajvanska vlada potvrdila je odluku o napuštanju nuklearne energije do 2025. (o čemu smo pisali na blogu 6. lipnja, vidi: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2016/06/06/tajvan-prestaje-koristiti-nuklearnu-energiju-do-2025/ ). Zamijenit će ih solarnim elekgranama (20 GW do 2025.) i pučinskim vjetroelektranama (3 GW do 2025.). Uz to ukidanju vertikalno organiziranu monopolnu elektroenergetsku kompaniju (kakva je HEP bio do prije 6-7 godina).
25 October 2016 – Taiwan will exit nuclear power generation and boost renewables by 2025
Taiwan’s government has approved revisions to the Electricity Act, which will focus on the development of renewable energy sources in the country and on phasing out nuclear power by 2025.
Taiwan aims to exit nuclear power by 2025, as promised by the new government elected in January 2016. The three operational power plants, namely 1.2 GW Chinshan, 1.97 GW Kuosheng and 1.87 GW Maanshan, will be stopped by 2025, while the 2.6 GW Lungmen project was mothballed before the end of its construction following massive demonstrations in the wake of the Fukushima disaster and following a referendum to stop the project.
These nuclear plants will be replaced by nonuclear projects. Taiwan aims to nearly double its solar PV capacity from 800 MW in 2015 to 1.4 GW in 2017. The government has set a target to reach 20 GW of solar power capacity and 3 GW of offshore wind capacity by 2025. Taiwan, which is already the second largest producer of solar cells (10.6 GW of cells shipped in 2015, nearly 20% of total sales), will continue to invest in solar. In addition, three demonstration offshore wind parks are expected for 2020 to reach the 3 GW offshore wind target by 2025.
Another major amendment of the Electricity Act is the proposed break-up of the Taipower monopoly; Taipower is the vertically-integrated national power utility. In a first stage, power supply and power grid activities will be separated by 2025, with Taipower supplying directly green power to customers and independent industrial producers being allowed to distribute the power produced by their own power plants. Then, Taipower will be reorganised as a parent company with two subsidiaries in charge of power supply and power grid. This restructuring of Taipower and the deregulation of the power sector are expected to encourage micro-grid communities and the dispersal of power sources.
26. listopada 2016.(2016-10-44)
Robert Pasicko
15 sati ·
Moram s nekim podijelit. pogledajte kako se na jednom od najjačih fakulteta u HR uči sunčeva energija na kolegiju koji se zove “Obnovljivi izvori energije” (slajd je od ovogodišnjeg predavanja).
Fantastično je apdejtan s informacijama iz 2007. godine! fakin 2007. godine!
Piše da solara ima 9 GW, u međuvremenu danas ih ima 250 GW instalirano; 27 puta više!
Svaki jebeni redak je kriv u ovoj prezentaciji, ummanjuje značaj bar za red veličine, ko to može prezentirati i zašto?
Jel u pitanju lijenost, nezainteresiranost, zatupljenost?
Zakaj proizvodimo debile a ne genijalce? Kome je to u interesu?
U čemu je problem?
Rezultati su tu – imamo samo tisuću solarnih krovova (Njemačka ima nezamislivih dva milijuna), pajac R. Čačić laže u intervjuu kako je solarna energija preskupa (zašto je taj klaun uopće relevantan da komentira energetiku? zašto se nitko od energetskih stručnjaka nije obrušio na taj članak?)
I onda se radi hajka da zbog “skupih” obnovljivih će cijena struje rasti 12 lipa.
Neću imenovat faks, jer nije ni bitno, i zato jer je na većini ista situacija. Ako ne i gora. I nije mi namjera proizvati ljude poimenice, nego ljudi – imamo jebeni problem!
Fotografija Roberta Pasicke.
24. listopada 2016.(2016-10-44)
Implementing the transition to clean energy
Novi tekst na blogu.
Na Međunarodnom energetskom tjednu, koji je danas (24. listopada) započeo u Singapuru (SIEW), s temom “New Energy Realities”, okupila se elita profesionalaca, oblikovatelja politika (policy makers) i komentatora na diskusiji o najboljim praksama i solucijama u globalnoj energetici.
Prenosimo neke glavne naglaske prvog dana prema prikazu na sajtu World Nuclear Association.
Ključni govornici istakli su da su Pariški klimatski dogovor i opadajući troškovi obnovljivih učinili tranziciju ka čisto energiji nezaustavljivom.
24. listopada 2016.(2016-10-43)
Eskom outlines importance of nuclear power
O nuklearnom programu Južnoafričke republike – sa strane pristaša nuklearne energije. Elektroprivredna državna kompanija Eskom radi na realizaciji plana gradnje 9,6 GW nuklearne snage do 2030. g..
24. listopada 2016.(2016-10-42)
Nuclear deal is nothing but a fools gamble with our future
Traju prijepori oko nuklearnog programa vlade Južnoafričke republike.
24. listopada 2016.(2016-10-41)
Move over, solar: The next big renewable energy source could be at our feet
Grupa kineskih istraživača objavila je u časopisu ‘Nano Energy’ rad “Triboelectric nanogenerators and power-boards from cellulose nanofibrils and recycled materials”. Riječ je o materijalu napravljenom od drvene pulpe i obrađenih celuloznih nanovlakana, koja omogućavaju da dio energije vibracija, nastalih koračanjem, pretvori u elektricitet (triboelectric nanogenerator, TENG).
To je jedno u nizu istraživanja u području nazvano “roadside energy harvesting”, za koje tvrde da može dati znatne količine energije, u nekim slučajevima više od solarne energije, a ne zavisi o vremenskim uvjetima.
21. listopada 2016.(2016-10-40)
Two More Land Rights Activists Assassinated in Honduras
Latinska Amerika i dalje je kontinent na kojem se događaju brojna ubojstva ekoloških aktivista i lokalnih seljačkih aktivista koji se bore za zemlju i druge lokalne resurse protiv veleposjednika, velikih kompanija i države. U Hondurasu je od 2009, u sukobima oko prava na zemlju, ubijeno oko 150 seljaka.
[Isto se događalo širom svijeta. I u Europi u 19. stoljeću, pa i 20.. U Hrvatskoj su seljačke bune bitno utjecale na događaje u revolucionarnim godinama 1848., 1918. i 1941.-1945..]
21. listopada 2016.(2016-10-39)
Video (74 minute): Ralf Nader govori o svojoj knjizi “Breakign Through Power”. (Sala i publika jako podsjećaju na knjižnicu Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, Preradovićeva 5.) Knjiga je autobiografska, o njegovom radu tijekom 50 godina za zaštitu potrošača i osvješćivanje javnosti, ali govori i o aktualnim problemima demokracije u SAD.
One of The Atlantic’s hundred most influential figures in human history, Nader has been instrumental in the founding of scores of citizens groups as well as in the establishment of watchdog agencies including Occupational Safety and Health Administration (OSHA) and the Environment Protection Agency (EPA). In dozens of books since his 1965 Unsafe at Any Speed, Nader has worked to educate and empower consumers. His latest call to action summons American citizens who have organized and waged successful fights against big businesses and corporate privilege; in this election year, Nader – the “grand progressive of our time” and a controversial US Presidential candidate in 2000 – reminds readers how crucial and powerful democracy is.
21. listopada 2016.(2016-10-38)
Review: 7 key scenes in Leonardo DiCaprio’s climate film Before the Flood
Portal CarbonBrief.org donosi opsežan prikaz, praćen videoima, novog filma Leonarda DiCapria o klimatskim promjenama “Before the Flood”.
The Oscar-winning actor and environmentalist has spent the past three years asking a wide variety of people around the world about climate change. His collection of interviews in the film – ranging from Barack Obama and the Pope through to Elon Musk and Piers Sellars – cover the science, impacts, vested interests, politics and possible solutions.
Carbon Brief was invited to the European premiere of Before the Flood last weekend. Before the screening in London began, DiCaprio took to the stage to introduce the film. (…)
His meeting with Sunita Narain, director of the Centre for Science and Environment, provides, arguably, the key scene of the whole film. They discuss the sweetspot of the climate conundrum: how do developing nations with fast-rising populations raise standards of living for all without emitting vast volumes of greenhouse gases? (…)
21. listopada 2016. (2016-10-37)
Enel S p A : Mochovce nuclear power project delayed to 2017-2018
Slovačka je objavila da se odgađa planirani rok puštanja u pogon reaktora Mochovce 3 i 4 za godinu dana, na studeni 2017. i studeni 2018.. Razlog odgode su dodatni radovi na sigurnosti nakon nesreće u Fukušimi ožujka 2011..
Prvobitna procjena troškova bila je 2,8 milijardi USD, a trenutna 4,6 milijardi USD.
Reaktori su snage po 471 MW, tipa V-213+, koji je bio razvijen suradnjom industrije SSSR-a i Čehoslovačke (“Škoda”).
21. listopada 2016. (2016-10-36)
First US Nuclear Reactor In 20 Years Is Fully Operational
Na mrežu je spojen prvi nuklearni raktor u SAD nakon 20 godina: Watts Bar 2, pored Spring Cityja u Teennessiju (prije toga je najmlađi reaktor u SAD bio Watts Bar 1, dovršen 1996.). Sagradila ga je Tennessee Valley Authority (TVA),elektroprivre kompanija u vlasništvu države.
Gradnja je započela 1973., a zaustavljena 1985., nakon što je bilo potrošeno više od milijardu dolara i nakon skandala zbog mita, kojeg su kompanije koje su dobile ugovore za gradnju platile dužnosnicima TVA.
Projekt je bio oživljen 2007., u vrijeme kad je izgledalo da je nuklearna energija pred novim procvatom. Očekivanja se nisu ostvarila, pa je projekt bio opet odgađan.
Ovime je broj operativnih reaktora u SAD porastao na točno 100. Prije tri godine bilo ih je 104 – pet reaktora je u međuvremenu zatvoreno.
U svijetu ima 447 reaktora koje World Nuclear Association vodi kao operativne. U SAD se nalazi više od trećine instalirane nuklearne snage u svijetu (100 GW od 391), a udio u proizvodnji 2015. g. bio je gotovo trećina (798 TWh od 2.441).
U svijetu je u gradnji, po podacima WNA, 59 reaktora. Od toga 20 u Kini, 7 u Rusiji, 5 u Indiji, a u SAD i Ujedinjenim arapskim emiratima po četiri.
19. listopada 2016. (2016-10-35)
Ministarstvo okoliša i energije: od Švedske do Tonge
Novi tekst na blogu: povodom osnivanja Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
19. listopada 2016. (2016-10-34)
Oil groups ‘threatened’ by electric cars
Neumitni rast broja električnih automobila čini ozbiljnu prijetnju za naftne kompanije, objavila je u svojem novom izvještaju agencija za davanje kreditnog rejtinga Fitch. One moraju razviti planove za “radikalnu promjenu”, koja se može dogoditi brže od očekivanja. Iako će trebati dulje vremena da utjecaj postane zaista razoran, prijetnja električnih automobila može stvoriti “investicijsku spiralu smrti” kad nervozni vlasnici počnu prodavati svoje dionice.
19. listopada 2016. (2016-10-33)
Greenpeace sues Norway over Arctic oil drilling
Grupa aktivističkih organizacija (Greenpeace Nordic, Nature & Youth, domorodački aktivisti i bivši direktor Nasainog instituta Goddard James Hansen) podigli su optužbu protiv Norveške zato, jer je dala licencu za širenje ekploatacije nafte u Barentsovom moru. Tvrde da se time krši ustavno pravo na zravi okoliš, te da Norveška time potkopava svoju odluku da smanji emisije ugljičnoga dioksieda, prema Pariškom sporazumu koji početkom studenoga stupa na snagu. “Da bismo ograničili klimatske promjene, moramo ostaviti velike količine fosilnih goriva ispod zemlje”, kaže Truls Gulowsen, čelnik Greenpeace Norway.
19. listopada 2016. (2016-10-32)
Earth on track for its warmest year on record after hottest September in 136 years
Rujan je, po prvim podacima, bio ili najtopliji rujan u posljednje 136 godine, ili drugi iza rujna 2015., u okviru granica statističke greške. Bio je za 0,91°C topliji od prosječnog rujna u tridesetogodištu 1951.1980..
Veliki su izgledi da će 2016. biti najtoplija godina otkad se bilježe podaci.
19. listopada 2016. (2016-10-31)
Wind Power to dominate power sector growth; to supply up to 20% of global electricity by 2030
Prije nekoliko dana prenijeli smo da je krajem lipnja o.g. u svijetu bilo instalirano 456 GW vjetroelektrana, a krajem godine se očekuje 500 GW, koji će pokrivati oko 5% globalne potrošnje električne energije (https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=1349121521773162&id=236779699674022).
Globalno vijeće za energiju vjetra (GWEC) objavilo je svoj dvogodišnji izvještaj “Global Wind Energy Outlook 2016”. Razmatraju četiri scenarija budućnosti industrije vjetra u svijetu do 2020., 2030. i 2050. g.. Dva scenarija su preuzeta od Međunarodne energetske agencije (IEA), a dva su razvili autori izvještaja.
Instalirane kapacitete u svijetu 2030. g. procjenjuju između 1.260 GW i 2.110 GW, a 2050. g. između 2.870 GW i 5.805 GW.
U najpovoljnijem slučaju, godine 2030. bi 2.110 GW instaliranih vjetroelektrana (više nego 4× u odnosu na današnji, uz gradnju prosječno više od 100 GW godišnje) pokrivalo 20% globalne potražnje za električnom energijom, stvorilo 2,4 milijuna radnih mjesta, privlačilo godinje oko 200 milijardi eura investicija te reduciralo emisije ugljičnoga dioksida za više od 3,3 milijardi tona godišnje.
U svim scenarijima Kina ostaje dominantna na svjetskom tržištu s više od 30% ukupnih kapaciteta 2030. g. Udio Europe 2030. bit će između 21% i 28%, a očekuje se znatan rast udjela Indije (8-11%). Nova tržišta se brzo razvijaju u Africi, Aziji i Latinskoj Americi.
Na sve većem broju tržišta, kaže glavni tajnik GWEC Steve Sawyer, energija vjetra je najjeftiniji put povećanja elektroenergetskih kapaciteta. Ali zadovoljavanje ciljeva Pariškog dogovora zahtjevat će i više: zatvaranje elektrana na fosilna goriva i njihovu zamjenu elektranama na obnovljive izvore.
Voditelj tima koji je sastavio izvještaj, Sven Teske s Instituta za održivu budućnost Tehnološkog sveučilišta Sydney, ističe da dekarbonizacija globalnog energetskog sustava mora ukljuiti i prometni sektor. Tržište “električne mobilnosti” nastavit će brzo rast, a time i potreba za električnom energijom. U zadovoljavanju te potražnje, energija vjetra imat će stožernu ulogu.
18. listopada 2016. (2016-10-30)
Nuclear Skeptic Set to Govern Japan Prefecture With Biggest Nuclear Plant
Na regionalnim izborima u japanskoj prefekturi Niigata odnos prema nuklearnoj energiji imao je presudnu ulogu. Guvernerom je postao Ryuichi Yoneyama, protivnik pronuklearne politike aktualne japanske vlade.
U toj prefekturi nalazi se najveća nuklearna elektrana na svijetu Kashiwazaki-Kariwa, sa sedam reaktora ukupne snage 8 GW [dvaput više od snage svih hrvatskih elektrana]. Njome upravlja kompanija Tokyo Electric Power Co. (Tepco), koja je upravljala i elektranom Fukušima Daići.
Yoneyama je obećao da neće dozvoliti ponovno pokretanje nuklearke, čemu se Tepco nada. Prema istraživanju javnoga mnijenja, 73% stanovnika Niigate protivi se pokretanju.
U Japanu su trenutno u pogonu samo dva nuklearna reaktora. U ožujku 2011. bilo je 55 reaktora, četiri su uništena, osam je zatvoreno, a samo za 25 je pokrenut postupak dobivanje dozvole za ponovno pokretanje.
U ponedjeljak, dan nakon izbora, vrijednost dionica Tepcoa pala je za 8% (http://uk.reuters.com/article/uk-japan-nuclear-election-idUKKBN12G0HR)
18. listopada 2016. (2016-10-29)
Godinu dana od nevjerojatno snažne kampanje, koju je tjednik “Telegram” vodio protiv OPG “Eko Sever”. Od toga, naravno, nije bilo ništa. Optužbe su bile lažne.
Zoran Ostric
18. listopada 2015 u 19:36 ·
Hmmm… Kod nas se može naravno muljati sa svačim… Mogu tvrtke, mogu državne službe… ali mogu i mediji…
Ako bih se sad morao kladiti (što načelno nikad ne činim), uložio bih na to da je veliki napad tjednika “Telegram” na eko-uzgajivača “Eko Sever”, čemu su posvetili naslovnicu i stranice 2.-7., izmišljen.
Snimili su kamion koji je bio na Zelenoj tržišti, pa ulazi u njihovo skladište noću oko tri sata. Međutim, Eko-Sever tvrdi da se radi o kamionu kioji preuzima robu, noću za jutarnju ponudu na tržnicama, pa naprosto obilazi razne veletrgovine. Nije kod nih iskrcavao (robu koju su navodno onda preprodvali po višestruko višim cijenama), nego ukrcavao.
Donijeli su na analizu jabuke u ZJZ “Andija Štampar”, u vrećici na kojoj piše “Sever” i ovlaštena institucija je za određenu cijenu napravila analizu, kako čine svaki dan kad bilo koji građanin donese, ali ti stručnjaci ne mogu znati odakle su jabuke uzete.
Eko Sever je stavio puno službenih izvještaja o analizama na Svemrežje.
Vlasnik “Telegrama” poslovni je suradnik vlasnika “Konzuma”, s kojim je Eko Sever raskinuo suradnju i pokrenuo sudski postupak zbog neplaćanja isporučene robe.
E sad, jelte, neka institucije obavljaju svoj posao… ovo je fakat za pravosuđe, jer netko, jedni ili drugi, počinio je veliku prevaru…
17. listopada 2016. (2016-10-28)
EEG-Umlage beträgt im kommenden Jahr 6,88 ct/kWh
Savezna agencija za prijenosni sustav Njemačke (Bundesnetzagentur) objavila je da će doprinos za obnovljive izvore energije, koji plaćaju potrošači električne energije, od početka iduće godine porasti za 8,3%, na 6,88 ct/kWh.
Povećanje je povezano s znatnim porastom obnovljivih kapaciteta 2016, te s daljim porastom pada veleprodajnih cijena električne energije.
Četiri njemačka operatora prijenosnog sustav procjenjuju da će tijekom 2017. biti instalirano daljih 5,3 GW obnovljivih kapaciteta. Proizvodnja elektrana na obnovljive izvore 2017. procjenjuje se na 187 TWh, što je oko 1/3 planirane potrošnje.
Od 2000. godine, sagrađeno je 41 GW vjetroelektrana i 40 GW solarnih. Doprinos je 2006. iznosio 1 ct/kWh.
Ukupna cijena električne energije koju plaćaju kućanstva i drugi potrošači, osim velikih izvoznih tvornica, porasla je međutim znatno manje – samo za 2% 2013.-2016. (sa 29,24 ct/kWh na 29,80 ct/kWh).
16. listopada 2016. (2016-10-27)
Scientist from Durgapur develops ‘solar tree’ that can provide electricity to 5 houses
Grupa istraživača iz gusto napučene Indije [oko 400 stanovnika na m², pet puta više od Hrvatske] konstruirala je “solar power tree”: konstrukciju u obliku stabla, s više solarnih panela postavljenih na raznim visinama i pod raznim kutevima, koja zauzima površinu od samo četiri kvadratne stope (0,37 m², 60×60 cm), a postiže vršnu snagu od 3 do 5 kW. Uređaj je postavljen na nekoliko lokacija u Delhiju.
16. listopada 2016. (2016-10-26)
Over 500,000 EVs On Roads Of Europe By End Of Year, New Report Finds
Do kraja ove godine oko 600.000 električnih i hibridnih vozila (EVs i PHEVs) kretat će se cestama Europe (odnosno nešto uže: podaci su prikupljeni za zemlje EU+EFTA).
tijekom 2015. u Europi je prodano 145.000 takvih vozila. Najviše ih je prodano, treću godinu zaredom, u Nizozemskoj. Najveći udio u novoprodanim cestovnim vozilima je u Norveškoj (18,7%).
T&E electro-mobility officer, Julia Hildermeier, commented: “The electromobility revolution is underway and Europe is well placed to take a leading position. To fully grab this chance, Europe needs four important boosts from regulators: ambitious European CO2 limits for new cars in 2025 including a specific target for EV sales to stimulate competition amongst carmakers; to accelerate the roll-out of EV charging infrastructure across Europe; to ban dirty diesels from cities; and tax breaks for battery electric vehicles.”
When taken altogether, what’s obvious is that despite decent growth in the market, electric vehicles still only comprise a very limited portion of the overall European auto market. If the continent’s carbon emissions are going to be curtailed to a substantial degree, then that will need to change.
The local e-bike and e-scooter market seems to be doing decently, though, according to T&E. Somewhere between 5 and 8 million of the vehicles now on the roads of Europe are electric bikes & scooters.
15. listopada 2016. (2016-10-25)
Prije četiri godine u Litvi je održan referendum, na kojem se 64% glasača izjasnilo protiv gradnje nuklearne elektrane.. Današnja situacija s energetskom strategijom i dalje je nejasna. Odnos prema nuklearnoj energiji uvelike ovisi i o odnosima s Finskom, Rusijom, Letonijom, Estonijom i Poljskom. Planovi za gradnju NE, u kojoj bi sudjelovali i Estonija i Letonija, zasad stoje.
15. listopada 2016. (2016-10-24)
WWEA Half-year Report: Worldwind wind capacity reached 456 GW
Prema polugodišnjem izvještaja World Wind Energy Association (WWEA), u prvoj polovici ove godine u svijetu je instalirano 21,7 GW vjetroelektrana, što je jednako kao u prvoj polovici prošle godine.
Ukupno instalirani kapaciteti polovicom godine su 456 GW. Oni mogu pokriti 4,7% ukupne svjetske potrošnje električne energije.
U drugoj polovici 2016. očekuje se instaliranje više od 40 GW. Gradnja opada na nekim tržištima (u Europi), ali rste na drugima. Ukupno instalirani kapaciteti dostići će 500 GW krajem godine.
11. listopada 2016. (2016-10-23)
Sud u Africi osudio megakompaniju iz SAD da plati 75 milijadi dolara globe!
Novi tekst na blogu.
SAŽETAK: Čadski sud osudio je konzorcij, na čelu s naftnim divom ExxonMobil, da plati 816 milijuna USD neplaćenih obaveza prema državi, te uz to i 75 milijardi USD globe. To je potez u složenoj igri oko eksploatacije nafte u Čadu, koja traje od 2000. godine. Politička nestabilnost režima na čelu s autoritarnim predsjednikom i građanski rat protiv islamista doveli su do usmjeravanja velikog djela prihoda za oružje i vojsku, umjesto u razvoj. Značajna je, s nejasnim posljedicama, i kineska prisutnost.
11. listopada 2016. (2016-10-22)
Zelena akcija je danas (11.10.) poslala dopis Ministarstvu zaštite okoliša i prirode kojim traži nastavak i završetak procesa javne rasprave oko Plana gospodarenja otpadom RH 2016.-2022. koji je predložen u lipnju, kako bi on nakon redovite zakonske procedure javnog savjetovanja bio pripremljen za hitno usvajanje po formiranju Vlade RH.
Nad Hrvatskom se zbog kašnjenja s Planom koji je trebao biti donesen do kraja 2014. godine provodi postupak povrede prava EU te nam prijeti gubitak 475 milijuna eura iz Kohezijskog fonda ukoliko se Plan ne donese do kraja godine. Svjesni tih činjenica, pozivamo Ministarstvo da produlji trajanje javne rasprave s već održanih 8 na 30 dana sukladno redovnoj zakonskoj proceduri, kako bi predloženi Plan koji donosi niz kvalitetnih mjera bio spreman za donošenje ubrzo po formiranju Vlade RH. Time bi se napokon stvorili svi preduvjeti da se potaknu temeljite promjene u sustav gospodarenja otpadom u RH koji je jedan od najgorih u EU i šteti građanima/kama i okolišu.
U suprotnom, do kraja godine neće biti moguće donijeti Plan sukladno redovnoj zakonskoj proceduri, neće doći do nužnih promjena u sustavu i stvaranja pretpostavki da se ispune zadani ciljevi odvajanja i smanjenja otpada na odlagalištima. To će imati daljnje štetne posljedice po okoliš, a donijet će i veliki financijski teret za građane koji će morati plaćati još veće mjesečne račune za gospodarenje otpadom.
Predloženi Plan donosi nužne promjene jer potiče odustajanje od uspostave skupih regionalnih centara za velike količine miješanog otpada i spaljivanje u spalionici i cementarama, a stvara preduvjete za pozitivne pomake u sustavu odvajanja, recikliranja i pravednije naplate odvoza otpada. Stoga bi za Hrvatsku bila golema šteta da se zbog nepoštivanja zakonske procedure ili manjka EU sredstava taj Plan ne donese i da se ne provedu mjere koje on predlaže.
10. listopada 2016. (2016-10-21)
High number of pesticides within colonies linked to honey bee deaths
Masovno umiranje pčela (kako divljih tako i medonosnih) problem je koji se pojavljuje od početka prošlog desetljeća u SAD i u Europi. Razne znanstvene studije analizirale su mogući utjecaj raznih pesticida.
Nova studija, objavljena u časopisu “Scientific Reports”, istražuje kombinirani utjecaj više vrsta pesticida. Ustanovljeno je da postoji visoka korlacija između broja raznih pesticida koji se realno koriste i stupnja umiranja. Analizirani su utjecaju 93 različita pesticida, čiji sastojci nalaze svoj put u pčelinje kolonije. Oni se akumuliraju u vosku, u obrađenom peludu zvanom “pčelinji kruh” i u tijelima pčela dadilja.
Korelacija je nađena i kod nekih fungicida, koji su obično bili smatrrani sigurnima za pčele. Oni stvaraju komponente koje se vrlo sporo razgrađuju, te se akumuliraju i nakon određene granice ubijaju pčele.
[Diskusija o uzrocima umiranja pčela i potrebnim mjerama traje već godinama. Vidi npr. http://planetark.org/wen/73633 (rujan 2015.) o korištenju insekticida sulfoxaflor; http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=9694 (svibganj 2015.) o neonikotinoidimia i kloatianidinu.]
[Studija, koju je Unija za zaštitu prirode napravila za Europsku komisiju u ožujku 2015. (http://planetark.org/wen/72955 ) pokazala je da je skoro desetina od 1965 europskih vrsta divljih pčela je u opasnosti od nestajanja, uzrokovano pesticidima i drugim čimbenicima, a za 57% se premalo zna, da se donese konačni zaključak. Procjena ekonomska korist koju donose pčele, oprašujući bilje, procjenjena je na 22 milijarde eura godišnje u Europi i 133 milijarde eura globalno.]
8. listopada 2016. (2016-10-20)
Izvještaj Navigant Research (dio konzultantske tvrtke Navigant) o razvoju vozila sa “stop-start sustavom” do 2025..
Mnoge vlade u svijetu primjenjivat će od 2020.strože standarde za učinkovito korištenje energije goriva u cestovnim vozilima. Proizvođači vozila danas investiraju u nove tehnologije, da bi zadovoljili te standarde. Veća vozila mogu preći na potpuni hibridni sustav (s električnim motorom i motorom s unutarnjim sagorijevanjem), ali za manja vozila cijena bi mogla biti previsoka.
Praktičnu alternativu nudi “niskonaponska elektrifikacija”, sa Stop-Start sustavom (Stop-Start Vehicles, SSV). Donja granica napona je 12V, a radi se na usavršavanju sustava s naponom do 48V, što je praktična granica do koje nisu potrebne dodatne sigurnosne zaštite. Stop-Start sustav se može kombinirati s drugim tehnologijama za učinkovitije korištenje goriva.
Navigant Research predviđa da će globalna prodaja lakih (light duty, vozila težine do 4.500 kg) SSV godine 2025. preći 61 milijun, odnosno 59% prodaje takvih vozila. [Dostupan je prikaz izvještaja. Za čitanje kompletnog izvještaja treba platiti 3.400 USD.]
Ovakvi sustavi poboljšavaju (za vozila sa unutarnjim sagorijevanjem vrlo nisko) iskorištenje energije goriva za 3-10%, potencijalno do 15%.
Jedan jednostavan, a prilično detaljan prikaz o toj temi, s ilustracijama: http://www.aa1car.com/library/stop-start_systems.htm
Članak o problemima koje današnji sustavi imaju, zbog toga što nisu “user friendly” (“New York Times”, 7. travnja 2016.): http://www.nytimes.com/2016/04/08/automobiles/wheels/start-stop-technology-is-coming-to-cars-like-it-or-not.html
8. listopada 2016. (2016-10-19)
Innovative molten silicon-based energy storage system
Grupa istraživača iz Madrida razvila je sustav koji omogućava skladištenje energije u otopljenom siliciju, na temperaturi od 1400°C. Na taj način moguće je uskladištitit više od 1.000 kWh energije u prostornom metru, deset puta više nego s otopljenim solima koje se danas koriste.
Na tako visokoj temperaturi, silicij intenzivno sjaji, na isti način kao Sunce [ali niže energije – emitira pretežno infracrvene zrake], pa termofotonaponske ćelije mogu pretvoriti te fotone u električnu energiju. [Vidi o takvim čelijama: http://www.theecoexperts.co.uk/thermophotovoltaic-cells%5D Takve ćelije mogu proizvesti 100 puta više električne snage po jedinici površine nego konvencionalne solarne ćelije. uz učinkovitost preko 50%.
Ukoliko se ostvare obećani potencijali toga sustava, moći se se sniziti cijene solarnih termoelektrana i sustavi skladištenja energije i kogeneracije u urbanim centrima.
7. listopada 2016. (2016-10-18)
Work starts on on-shore infrastructure for Russian floating plant
U Rusiji, u gradu Pevek u Čukutskoj oblasti, 4. listopada su svečano započeli radovi na gradnji obalne infrastrukture za prvu plutajuću nuklearnu elektranu. Trebala bi biti dovršena do 2019., te će zamijeniti prvi blok u obližnoj NE Bilibino, koji se te godine zatvara.
Elektrana će osiguravati električnu energiju za rudnike zlata i drugih metala u zapadnoj Čukotki.
6. listopada 2016. (2016-10-17)
Zastupnici protiv prijedloga Komisije da se odobri uzgoj i prodaja 5 GMO proizvoda
Zastupnici u Europskom parlamentu izglasali su danas na plenarnoj sjednici u Strasbourgu prigovore na pet GMO proizvoda koje Europska komisija planira odobriti sredinom listopada za tržište Europske unije. Riječ je o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza Syngenta Bt11 i Dupont 1507, zatim produljenju odobrenja za sjeme i proizvode od genetski modificiranog kukuruza MON 810 (Monsanto) koji je već prisutan na tržištu EU-a, te stavljanju na tržište genetski modificiranog pamuka otpornog na glifosat.
Zastupnici smatraju kako procjena rizika uzgoja spomenutih kultivacija koju je provela Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) nije cjelovita te da preporuke za upravljanje rizikom koje je iznijela Komisija nisu odgovarajuće. Zbog nedostatka povjerenja u proces autorizacije od strane Europske komisije, većina zastupnika u Europskom parlamentu danas je podržala primjedbe političke grupacije Zelenih/ESS-a na uvoz GMO-a.
“Uzgoj genetski modificiranog kukuruza nosi visok rizik za okoliš i za poljoprivrednike, stvarajući opasne toksine u našem tlu, zraku i vodi. Današnjim glasovanjem na plenarnoj sjednici, koje je uslijedilo nakon što smo u ponedjeljak na Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane prihvatili svih pet prijedloga protiv odobravanja GMO sjemena i proizvoda, Europski parlament se po prvi put većinski usprotivio njihovoj kultivaciji, naglasivši pritom kako je prijedlog Komisije besmislen. Većina država članica i građana Europske unije protivi se GMO-u, a to smo danas ovdje u velikom broju i potvrdili kako ne želimo uzgoj i uvoz GMO sjemena i proizvoda na našem tržištu. Zeleni već dugo vremena upozoravaju kako proces autorizacije za GMO ne odgovara svojoj svrsi i stoga se treba hitno revidirati. Dok se to ne dogodi, jedini odgovoran pristup je staviti moratorij na sva GMO odobrenja, kako za uvoz tako i za uzgoj.” – rekao je zastupnik Davor Škrlec.
6. listopada 2016. (2016-10-16)
Calls to integrate more solar power into system
Kao argument protiv isprekidanih izvora, često se spominju troškovi za održavanje stabilnosti mreže. Spominju se neke vrlo visoke sume za Hrvatsku.
Analiza koju je provela Aurora Energy Research za UK pokazuje da je iznos tih troškova 1,3 funte po megavatsatu proizvedenom u fotonaponskim elektranama = 1,13 lipa po kilovatsatu.
(Jučer smo prenijeli da su solarne elektrane u UK u šest mjeseci proizvele više od TE na ugljen, te pokrile 5,2% potreba za električno energijom.)
Prosječna cijena električne energije iz solarnih elektrana u UK danas je oko 80 funti po megavatsatu = 0,69 kn/kWh, što je manje od predviđene cijene struje iz NE Hinkley Point C (£92/MWh) i samo malo veće od cijene koja je bila predviđena za TE Plomin C (€85/MWh = 0,65 kn/kWh).
UK danas ima instaliranih 11 GW solarnih (oko 300× više od Hrvatske). Analiza pokazuje da dodatni troškovi ne bi bili veliki ako bi se to povećalo na 40 GW do 2030..
Ukupni troškovi za tu snagu, za integraciju u mrežu i osiguranje rezervne snage (u elektranama i baterijama), bili bi £6.80/MWh (5,9 lipa/kWh).
Iznos po jedinici proizvedene električne energije pada, kad se uračuna i predviđanje znatnog povežanja instaliranih kapaciteta vjetroelektrana.
Iznos također pada na manje od polovine (£3.10/MWh) ako se ne bi gradile nove nuklearne elektrane, koje su izrazito nefleksibilne.
Dapače, kad se kombiniraju solarne elektrane i baterije, što smanjuje potrebu za dodatnim rezervnim elektranama, rezultat može biti i pozitivan, tj. korist za stabilnost mreže.
6. listopada 2016. (2016-10-15)
India’s NTPC to Expand Solar Goal, Slow Thermal Power, BNEF Says
Najveći indijski energetski konglomerat i najveći proizvođač električne energije NTPC Limited objavio je da povećava svoje ciljeve rasta korištenja solarne energije, te istovremeno smanjuju ciljeve za gradnju novih termoelektrana na ugljen. Razlog je ta, što solarna postaje jeftinija, i procjenjuju da će se taj tend nastaviti i pojačati.
Sadašnji cilj je sagradti 10 GW novih solarnih kapaciteta. Također će poduprijeti gradnj u15 GW solarnih kapacitete kupujući elektriku od nezavisnih proizvođača i prodajući ih elektrodistributivnim kompanijama.
NTPC (http://www.ntpc.co.in/en) danas posjeduje 47.228 MW kapaciteta elektrana, od čega su samo 800 MW hidroelektrane i 360 MW fotonaponske, a ostalo na fosilna goriva (uglavnom ugljen te nešto plina i tekućih goriva.
U gradnji je, u različitim stadijima, još 24.000 MW kapaciteta TE na ugljen, te posjeduju zemljište za moguću gradnju još 5.000 MW.
5. listopada 2016. (2016-10-14)
Catholic groups announce massive divestment from fossil fuels
Niz katoličkih organizacija u svijetu donosi odluke da neće ulgati novac u fosilna goriva i druge za klimu štetne projekte. Time postupaju u skladu su načelima koje je papa Franjo iznio u enciklici “Laudato si”. Neki drugi katolici su izjavili da papa nema pojma. (Vidi: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/06/19/enciklika-laudato-si-i-prve-reakcije-trebaju-li-katolici-slusati-papu/ , 9. lipnja 2015.)
Italian, Canadian, Australian, U.S., Brazilian, and international Catholic groups announced a range of measures distancing themselves from fossil fuels. Some goals are relatively modest: For instance, SSM, a U.S. hospital group, will divest from coal companies. But the Brazilian Diocese of Umuarama will become the first diocese and the first Latin American institution to commit to divest from fossil fuels, according to 350.org. The diocese is also reducing its carbon footprint and has joined an anti-fracking coalition in Latin America.
“We can not accommodate and continue allowing economic interests that seek exorbitant profits before the well being of people, to destroy biodiversity and ecosystems, nor continue dictating our energy model based on fossil fuels,” said Bishop Joao Mamede Filho. “We know that Brazil has abundant sources of clean and renewable energy that do not harm our common home. Therefore, I believe that the proposal to turn the Diocese of Umuarama into low-carbon is a practical way to achieve what Laudato Si’ calls for.”
5. listopada 2016. (2016-10-14)
Don’t be fooled, the cost of clean energy continues to drop dramatically
U sedmogodištu 2008.-2015., cijena gradnje kopnenih vjetroelektrana pala je za 41%, malih fotonaponskih postrojenja za 54%, velikih za 64% (sve naravno po jedinici snage). Cijena LED baterija većih snaga pala je za 73%, a LED svjetiljki za 94%.
To je ono što se naziva “krivulja učenja” (learning curve) ili “krivulja iskustva” (“Experience Curve”) za tehnologije, koje su ušle u uobičajenu upotrebu i njihova se upotreba širi. Dva su osnovna čimbenika pritom: obična “ekonomija skale”, te tehnološka poboljšanja za koje se uoči mogućnosti iz iskustva. Tako je padala cijena automobila, svilenih čarapa, mobitela, čelika proizvedenog u elektrolučnim pećima itd.. Jedan od izuzetaka, gdje se to nije dogodilo, su nuklearne elektrane.
Pa tako sad imamo solarnu elektriku, u nekim slučajevima, po cijeni manjoj od 20 lipa po kilovatsatu.
Podaci se odnose na SAD, u drugim državama naravno mogu varirati, ali trend je jasan. Ovo su podaci iz studije koju je objavio Ured za energetsku učinovitost i obnovljivu energiju vlade SAD, naslovljen “Revolution NOw: Accelerating Clean Energy Deployment” (vidi: http://energy.gov/eere/downloads/revolutionnow-2016-update ). U linkaonom članku, autor upozorava kako se čak i ti očito pokazetelji uspjeha pokušavaju pogrešno prikazati.
5. listopada 2016. (2016-10-13)
UK solar produces more than coal over half a year
U razdoblju od šest mjeseci, od 1. travnja do 30. rujna ove godine, u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske solarne elektrane proizvele su više električne energije nego termoelektrane na ugljen (malo manje od sedam milijardi kilovatsati, što je pokrilo 5,2% potrošnje u UK, vs 4,7%).
5. listopada 2016. (2016-10-12)
AEMO report into SA blackout raises questions, answers none
Nastavljaju se diskusije u Australiji o tome jesu li znatni kapaciteti vjetroelektrana u Južnoj Australiji pridonijeli raspadu električnog sustava za prošlotjedne oluje. (Vidi članak na blogu od 29. rujna: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2016/09/29/juzna-australija-jesu-li-vjetroelektrane-krive-za-raspad-elektroenergetskog-sustava/ )
Objavljen je tek preliminarni izvještaj stručnjaka. U tijeku je međutim politička borba koja ima mnogo šire konzekvence. Kako se tumače nalazi stručnjaka ovisi o političkom stavu.
5. listopada 2016. (2016-10-11)
Advance in low-cost clean energy generation
Solarne fotonaponske elektrane, koje energiju fotona pretvaraju u električnu struju, u posljednjih desetak godina bilježe eksplozivni rast instalacija i spektakularni pad cijena. Solarne termelektrane su još puno rjeđe i skuplje.
Imaju međutim znatnu prednost, da se solarna energija može skladištiti za kasnije korištenje.
Radi se na njihovom usavršavanja; jedan znanstveni rad o tome.
A substantial advance in generating electricity has now been realized through a combination of concentrating solar power and thermoelectric materials. By combining concentrating solar power — which converts light into heat that is then used to generate electricity — with segmented thermoelectric legs, made up of two different thermoelectric materials, each working at different temperature ranges, researchers said they have demonstrated a promising new alternative solar energy technology.
Journal Reference:
Daniel Kraemer, Qing Jie, Kenneth McEnaney, Feng Cao, Weishu Liu, Lee A. Weinstein, James Loomis, Zhifeng Ren, Gang Chen: “Concentrating solar thermoelectric generators with a peak efficiency of 7.4%”. Nature Energy, 2016; 1: 16153 DOI: 10.1038/nenergy.2016.153
5. listopada 2016. (2016-10-10)
Cvjetni trg – simbol kršenja javnog interesa!
Masovni prosvjedi, blokade, građanska neposlušnost i deseci tisuća potpisa građana prije nekoliko godina nisu bili dovoljni gradonačelniku Bandiću da odustane od devastacije Cvjetnog trga. Aktualnim činom postavljanja čelične konstrukcije na ovom Trgu, unutar koje bi trebao niknuti još jedan ugostiteljski objekt u vlasništvu Hoto centra, gradonačelnik Milan Bandić još je jednom izigrao građane i zanemario javni interes. Pravo na grad i
Zelena akcija zahtijevaju od odgovornih institucija u ovom gradu da uklone podignutu konstrukciju i vrate ono malo što je ostalo od Cvjetnog trga građanima i građankama Zagreba.
Ovim činom, ne samo da je gradonačelnik prekršio još jedno u nizu obećanja građanima ovog grada kada je prije dvije godine izjavio da se neće postavljati ugostiteljski objekti ispred najduže javne klupe u centru grada, nego je još jednom pokazao da su mu želje sumnjivih tajkuna neusporedivo važnije od želja građana. Cvjetni trg bio je i ostat će simbol kršenja prava građana na pristup i uživanje u javnom prostoru grada, prostoru koji ne želimo plaćati, prostor koji je prvo i osnovno naš i za koji zahtijevamo da nam se da na nesmetano korištenje. Nevjerovatno bezobzirna komercijalizacija javnog prostora u Zagrebu, bilo u centru ili periferiji grada, dosegla je svoj vrhunac, a potezi gradske uprave nameću nam grad kojem prijeti socijalna segregacija, grad čije su blagodati dostupne samo onima koji su za njih spremni i platiti.
Podržavamo inicijative koje se bore za neometano korištenje javnog prostora i još jednom podcrtavamo da su građani uvjerljivo nizom prosvjeda i opetovanim upozorenjima gradskoj upravi iskazali svoj otpor privatizaciji javnog prostora Cvjetnog trga i da je davno došlo vrijeme da se taj glas i posluša.
4. listopada 2016. (2016-10-10)
– Telangana (India) aims to replace 1 GW of coal-fired plants with solar
Pet indijskih država potpisalo je zahtjev Ministarstvu za nove i obnovljive izvore energije (MNRE) da se 1.067 MW postojećih termoelektrana na ugljen, koje su namijenjene za irigaciju, zamijene solarnim elektranama. Od toga je 1.000 MW u državi Telangana.
Irigacijski projekti ne zahtijevaju energiju 24 sata dnevno, pa mogu biti lako zadovoljeni solarnim projektima. Zamjena postojećih kapaciteta će izbjeći opterećenje mreže novim kapacitetima.
3. listopada 2016. (2016-10-9)
Pariški klimatski dogovor stupa na snagu nakon samo 11 mjeseci!
Novi članak na blogu.
Samo 11 mjeseci od potpisivanja, Pariški dogovor o spriječavanju klimatskih promjena stupit će na snagu početkom studenoga. To je osigurano ratifakacijom od strane Indije, te dogovorom o kolektivnoj ratifikaciji Europske unije. Hitnost je uvjetovana i opasnošću da na izborima za predsjednika SAD pobijedi Donald Trump, poricatelj klimatskih promjena.
3. listopada 2016. (2016-10-8)
India ratifies Paris climate agreement
Indija je jučer, na rođendan Mahatme Gandhija, ratificirala Pariški dogovor o klimatskim promjenama. Indijski dužnosnici hvale “gandijevski životni stil”, koji podrazumijeva minimalni “ugljični otisak”.
Indija je treći najveći emiter stakleničkih plinova u svijetu, s 4,5% ukupnih emisija [ali ima skoro 20% stanovnika, pa je prihvaćeno, da ćeukupne emisije ipak biti povećane].
Pariški dogovor će stupiti na snagu kada ga ratificira 55 država, koje čine barem 55% ukupnih emisija. S Indijom, ratificirale su 62 zemlje, s ukupno 52% emisija. Europska unija će do kraja listopada formalno ratificirati dogovor, tako da će biti premašeno 55%.
Indija planira izgraditi 175 GW solarnih i vjetroelektrana do 2022., te do 2030. najmanje 40% elektrike dobivati iz ne-fosilnih izvora (obnovljivi i uran). Također ima programe pošumljavanja, da se povećaju “ponori ugljika”. Za cijeli program bit će potrebno 2.500 milijardi USD, pa Indija traži potporu razvijenih zemalja u financijama i pristupu tehnologiji.
Slijedeća Klimatska konferencija UN (COP22) održat će se u studenome u Marakešu (Maroko).
2. listopada 2016. (2016-10-7)
Failure of China’s EV, Green Power Policies (30. kolovoza 2016.)
Dva nova izvještaja ukazuju na probleme kineskih planova borbe protiv klimatskih promjena i zagađenosti zraka.
Mnoge nove vjetro i solarne elektrane često moraju biti isključene zbog lošeg planiranja. [Pisali smo već: pogotovo zimi, uključene su termoelektrane-toplane jer daju i toplotu za grjanje, pa ih se ne može isključiti kad ima viška trenutne proizvodnje.] Godišnji energetski gubitak je 39 milijardi kilovatsati. (http://english.caixin.com/2016-08-25/100981701.html)
Drugi izvještaj pokazuje da su dosadašnje politike Bejđinga da promovira električna vozila uz velike troškove dale malo rezultata. subvencije su dobile mnoge neiskusne tvrtke, koje nisu postigle uspjeh.
Postavljeni su (piše iskusni analitičar kineskih tržita Doug Young) previsoki ciljevi, a država također nije imala iskustva u kriterijima dodjele i nadzora subvencija.
Novi sustav za poticaje razvoja EV uključivati će aktualne isplate tek prema stvarnoj proizvodnji. Zasnovan je na modelu koji koristi Kalifornija od 1990..
2. listopada 2016. (2016-10-6)
Oslo donio najradikalniji klimatski plan na svijetu
Novi tekst na blogu. Oslo, glavni grad Norveške, donio je plan da u samo četiri godine više nego prepolovi emisije stakleničkih plinova.
2. listopada 2016. (2016-10-5)
JinkoSolar Helps Create Nation’s First PV Recycling Network
Indija je počela intenzivno graditi solarne elektrane. Sada je već organiziran i program recikiranja isluženih fotonaponskih modula. Očekivani rok rada modula je 25 godina, tako da je ovo priprema za budućnost, osim ponekog kvara. Paneli sardže neke toksične tvari, ali se gotovo sav materijal može ponovo upotrijebiti.
1. listopada 2016. (2016-10-4)
Castro’s Cuba Is Getting Nuclear Reactors From Putin’s Russia
Prije nekoliko dana objavili smo, na blogu “Zelena politika”, članak “SAD, Japan i Kina takmiče se u gradnji dobrih odnosa s Kubom” (https://zelpol.wordpress.com/2016/09/26/sad-japan-i-kina-takmice-se-u-gradnji-dobrih-odnosa-s-kubom/ ). Evo sad i Rusije, s proizvodom u kojem su svjetski prvaci: nuklearna elektrana! (OK, tu je i medicinska upotreba radioaktivnih materijala.) Usput bi uvozili nuklearni otpad iz Rusije, koji bi se odlagao na Kubi!?
SSSR je 1983. počeo graditi dva reaktora na Kubi, ali gradnja je prekinuta kad se SSSR raspao.
1. listopada 2016. (2016-10-3)
NEW 4.0 : Northern German Energy Transition
Njemačke federalne jedinice Hamburg i Schleswig-Holstein zajednički, uz sudjelovanje 50-ak partnera iz privrede i brojnim drugima, pokrenule su “Savez za inovacije za budući energetski sustav” NEW 4.0. NEW je kratica za “Norddeutsche Energiewende” (Sjevernonjemački energetski zaokret), a “4.0” za “Industrie 4.0”, tj. četvrtu industrijsku revoluciju. Obe regije zajedno imaju stanovnika kao Hrvatska, a odnos je otprilike kao Zagreb i ostatak Hrvatske.
Zajedno gledano, pokrivaju 40% svojih energetskih potreba iz obnovljivih izvora. Slobodni hanzeatski grad Hamburg, s 1,7 milijuna stanovnika na površni tek malo većoj od Zagreba (755 km2), pokriva naravno malo, svega 3%, ali Schleswig-Holstein (2,8 milijuna stanovnika, površina malo veća od Slavonije glavni grad Kiel) bi teoretski mogao sve svoje potrebe zadovoljiti iz obnovljivih. Ima puno kopnenih VE, sagrađene su i u gradnji pučinske VE, a ima i vrlo važnu tranzitnu ulogu, između velikih potrošačkih centara na jugu Njemačke i energetskih skladišta (reverzibilnih HE) u Skandinaviji.
Inicijativa NEW 4.0 će stvoriti nove tržišne prilike za uključene kompanije i povećati njihovu sposobnost za takmičenje na budućem rastućem tržištu.
Smatraju dostižnim, da do 2035. g. pokrivaju iz obnovljivih 100% zajedničkih potreba za električnom energijom.
Dodatno o projektu: http://cleantechnica.com/2016/09/30/modelling-fourth-industrial-revolution/
[Čitetelji iz Hrvatske moraju imati na umu da su ovo vijesti s druge planete, i da se nas ne tiču.]
1. listopada 2016. (2016-10-2)
Location, Location, Location: Massive Pumped Storage + Solar PV Project Closer to Reality
U Čileu se priprema gradnja kombinirane solarno-hidro elektrane Espejo de Terapaca. Sastojat će se od 600 MW fotonaponskih panela i reverzibilne hidroelektrane snage 300 MW. Na taj način isporučivat će električnu energiju u svako doba. Ukupna cijena gradnje je okruglih milijardu USD. Kompanija Valhala, koja je razvila projekt, sad traži strateškog investitora.
Već imaju garantirani plasmanan električne energije. Na aukciji za proizvođače električne energije, koja je održana u Čileu u kolovozu, o kojoj smo pisali (ugovori za otkup ukupno 12,4 milijardi kilovatsati godišnnje tijekom 20 godina), Valhalla je ponudila cijenu od 65,9 USD/MWh (44,8 lipa po kilovatsatu – manje od prosječne proizvodnje električne energije u Hrvatskoj iz svih elektrana). Cijene za struju iz TE na plin i ugljen su bile više. Znatno niže cijene bile su ponuđene za projekte vjetroelektrana: između 38,8 i 47,2 USD/MWh. Postignut je i svjetski rekord niske cijene za jednu solarnu elektranu, 29,1 USD/MWh.
1. listopada 2016. (2016-10-1)
Četiri godina rada na ovoj stranici!
Bavim se tim temama 30-ak godina, a intenzivno sam počeo pratiti, pretražujući stalno Svemrežje i koristeći fb stranicu i sajt, prije četiri godine. Prvi zapisi koje sam spremio su od 1. listopada 2012. (krenuo sam ranije s ovom stranicom, ali prvih nekoliko mjeseci je bilo eksperimentiranje).
Vijesti koje su tijekom rujna objavljene na ovoj stranici, zajedno na jednoj stranici na blogu:
Na blogu su pod “Kratke vijesti” svi članci, koji su ovdje objavljeni od listopada 2012.. Ukupno, hm, nisamo točno brojao… sigurno preko 2000, možda 3000 tekstova.
Stavljam na net, uvijek nekome može biti korisno da na nešto naleti. Ponajviše ipak sve to spremam za sebe. Na hard disku sve imam kao nekoliko fajlova, pa kad pišem o nekoj temi, pretražim po nekom pojmu ili dijelu riječi (npr. “Afrik”, “vjetr”, “Tesla” isl.), pa nađem zaboravljene zanimljive tekstove.
Tako, rkoz puno činjenica, uspjevam, nadam se, doći do sintetskog uvida (a ne samo nekreativnog gomilanja fakata!), te ga prenijeti i čitateljima. Razumjeti cjelinu i tendencije. Ne skupljam samo fakte, nego ih kompariram, razmišljam o njima, učim shvatiti pojmove koji se koriste, ciljano tražim nove podatke gdje vidim manjak, te naravno provjeravam vjerodostojnost izvora.
Razvrstati izvore po relevantnosti, kvaliteti i pouzdanosti veliki je posao. Prelako je napraviti grešku, misleći da si nešto skužio ako si samo prosurfao Internetom. Treba uočiti, kad se počinješ gubiti surfajući po površini, pa treba stati i zaroniti u dubinu. Izdvojio sam nekoliko desetaka sajtova i info-servisa koje pratim stalno. Većina njih (to mi je jedno od načela, da smanjim greške zbog vlastitih predrasuda) nisu oni, koji su “ideološki” na strani koju smatram ispravnom. Kad god mogu, citiram Wall Street Journal a ne Greenpeace isl.. (Ipak me to ne spašava od često ponavljane apriorne osude da biram samo izvore koji mi odgovaraju, kao “chery pick”. Takvi kritičari obično se ne trude ni baciti pogled, pa brane vlastite predrasude.)
Prateći podatke, pa ih uspoređujući i analizirajući, čitajući analize, pa ih sintetizirajući, može se doći do novih uvida. Npr. meni je trebalo više mjeseci, da shvatim paradoks da prodajna cijena električne energije na europskim tržištima može biti niža od prosječne proizvodne cijene (naime, ugrubo, “reper” su marginalni a ne prosječni troškovi proizvodnje!), te da ne treba direktno uspoređivati te dvije veličine (a ipak to stalno rade ne samo mediji, nego i eksperti – neki put vjerojatno jer promoviraju neki interes ili svoju predrasudu, neki put jer ni sami ne razumiju tu finesu).
Trebalo mi je oko dvije godine da shvatim kretanja na globalnom tržištu solarnih panela – kako je naime moguće, da mnoga poduzeća iz jedne branše propadaju, da se mnoga grčevito bore za opstanak, a da cijeli sektor zapravo napreduje. Znali su mi trijumfalo navesti vijest kako je neka tvornica propala, pa onda skaču na zaključak eto vidiš, solarana energija je generalno bacanje para.
Zahvaljujući neiscrpnom blagu informacija koje nam nudi Internet, možemo znatno unaprijediti svoje znanje i razumijevanje svijeta oko sebe. Nažalost, prelako je koristiti taj alat za širenje i potkrijepu predrasuda, propagande, zabluda, lažnog i umišljenog “znanja”.
Da se nešto stvarno nauči, treba ulagati trud jednako kao u doba kad smo morali kopati po stranim časopisima u raznim čitaonicama, posuđivati knjige, čekati osam mjeseci naručene knjige iz međubibliotečne razmjene isl..
Ekološka ekonomija 
