23. ožujka 2014. (2014-03-25)
Why Europe can’t hit Russia with its biggest club: energy sanctions (+video)
Komentar povodom teksta “Zašto Europa ne može udariti Rusiju svojom najtežom batinom: energetske sankcije”.
Eto dakle, problem je zavisnost o uvozu energenata. (Vidi članak na blogu: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/03/07/ukrajina-i-prirodni-plin-interesi-rusije-europe-i-sad/) A mi koji drobimo zadnjih godina o obnovljivima smo navodno nepraktični idealisti. Kad je Njemačka krenula sa “Energiewende”, strategijom za 50 godina prelaza ka energetici zasnovanoj pretežno na obnovljivima (2000.-2050.) upravo im je dugoročni cilj likvidiranja zavisnosti od uvoza energenata bio jedan od ključnih (ne samo “dealistički” ekologistički ciljevi). Rusija je dvaput bila zavrnula pipe u siječnju, zbog dugova Ukrajine, 1996. i 1999., i to je jako utjecalo da se oko Energiewende postigne strateški međustranački konsenzus.
To je valjda razlika između POLITIKE, koja uvijek gleda trenutnu situaciju i neposredne korake (te eventaualno planira 2-3 koraka unaprijed), i DRŽAVNIŠTVA, koje gleda strateški, globalno i dugoročno.
OPEC je bio gadno potresao Zapad, 1973. i 1979, sjećam se paničnih kmentara tipa “Arapi će zavladati svijetom”, ali se već 1985. pokazalo da OPEC ne može na dulji rok ucjenjivati (naglo pad cijena nafte, koje zatim opet naglo rastu tek 2004. – kao posljedica rata u Iraku, a od toga je glavni dobitnik bila Rusija).
Sad je upravo u tijeku diskusija o klimatskim i energetskim ciljevima EU za razdoblje 2020.-2030.. U tom bi se razdoblju, ako se sadašnji trendovi i planovi najjačih zemlaja nastave, trebale događati već zaista dramatične promjene energetskoga sustava. To pak guraju stare članice (one iz 1995. plus Norveška i Švicarska koje su povezane s EU, ja ih označavam sa EU15+2), dok su većina novih članica konzervativne u energetskoj politici (vidi: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/02/11/poljska-i-madarska-europski-energetski-konzervativci/). U konzervatnivnom duhu je i ovaj komentar, ističući samo mogućnosti “diverzifikacije izvora” prirodnoga plina, uvozom iz SAD ili aktiviranjem tehnologije frackinga za pridobivanje prirodnoga plina iz glinenih škrijevaca (šejla) u Europi. (Naravno da su to važni čimbenici, ali nije sve.)
Mislim da Rusija neće moći dulje (ne više od recimo 10 godina) nastaviti s ovom strategijom pritiska na Zapad. Ali naravno, za razliku od OPEC-a, tu je i vojna moć. S druge strane, plin mogu prodavati i Kini (sklopljeni su neki sporazumi o gradnji novih plinovoda i znatnom povećanju prodaje).
(piše: Zoran Oštrić)
22. ožujka 2014. (2014-03-24)
Emerging carbon trading markets offer lessons
Sustavi trgovanja emisijama (odnosno pravom na emisiju) ugljika uvedeni su kao mehanizam državen intervencije na tržištu da bi se zaštitio globalni ekološki interes. Budući globalni sustav uvodi se odozdo prema gore. Uvođe se u raznim zemljama, kao i u više država unutar SAD. Dosadašnja iskustva su raznolika; u cjelini, dosad nisu opravdali nade (to se odnosi naročito na Europsku uniju). Članak u časopisu “Science” analizira dosadašnja iskustva.
19. ožujka 2014. (2014-03-23)
Wind in Pover : 2013 European Statistics
Europska asocijacija za energiju vjetra (EWEA) objavila je godišnji pregled “Wind in Pover : 2013 European Statistics”. Tijekom prošle godine, na mrežu je priključeno 11.159 MW vjetroelektrana, što je 8% manje nego 2012.. (Isključeno je s mreže 324 MW.) To je 32% novopriključene snage (fotonaponske elektrane iznose 31%, a prirodni plin 21%) . Ukupno instalirani kapaciteti u EU 117.300 MW (porast 10% u odnosu na 2012.), što je 11,2% instaliranih kapaciteta elektrana u EU. U normalno vjetrovitoj godini, mogu proizvesti 257 TWh elektrike, što bi pokrilo 8% potreba. Ukupno u Europi i Turskoj ima instaliranih 121.474 MW.
Najviše novih kapaciteta instalirano je u Njemačkoj: 3.238 MW. Slijedi UK s l.883, Poljska 894, Švedska 724, Rumunjska 695, Danska 657 MW itd.. Veliki pad novih instaacija u odnosu 2012. zabilježen je u Španjolskoj, Italiji i Francuskoj.
Tijekom 2013. instalirano je u EU 7,5 GW novih termoelektrana na prirodni plin, ali je 10 GW isključeno. Kod TE na ugljen, to iznosi +1,9 GW i -7,7. [Rast proizvodnje u TE na ugljen, uzrokovan rastom cijena plina i padom cijena ugljena od 2008, postignut je duljim radom postojećih elektrana.]
16. ožujka 2014. (2014-03-22)
New Solar Capacity Added in January 2014 Picks Up But Remains Fairly Low
U siječnju je na električnu mrežu u Njemačkoj priključeno 193,4 MW vršne snage fotonaponskih sustava. Ukupni instalirani kapacitet sada iznosi 35.886 MW. Tijekom 2013. instalirano je 3.300 MW.
Tempo novih instalacija sada opada, što je bilo i predviđeno. Ipak, Njemačka u osam dana instalira onoliku vršnu snagu, koju Hrvatska planira ukupno instalirati do kraja 2020. godine.
U Njemačkoj je krajem 2012. bilo instalirano 1.303.219 solarnih elektrana, 22.198 kopnenih vjetroelektrana i 13.099 elektrana na biomasu. (Vidi: http://www.germanenergyblog.de/?p=15374) Po godišnjoj proizvodnji, na vrhu je Donja Saksonija (21,8 TWh), slijede Bavarska (19,4) i Sjeverna Rajna-Vestfalija (12,4). Biomasa čini 8% kapaciteta obnovljivih osim velikih HE, ali daje 26,1% proizvodnje.
16. ožujka 2014. (2014-03-21)
Nasa-funded study: industrial civilisation headed for ‘irreversible collapse’?
Studija, zasnovana na računalnom višedisciplinarnom modelu “Ljudska i prirodna dinamika” (HANDY; vidi: http://www.sesync.org/events/motesharrei-minimal-model), pokazuje opasnost kolapsa današnje industrijske civilizacije. Takva propast razvijenih civilizacija događala se puno puta u prošlosti. Glavni čimbienici kolapsa bili su manjak resursa zbog pritiska na okoliš iznad nosećeg kapaciteta, te velika ekonomska razlika između bogate elite i siromašnih masa. (Studija u pdr-u: http://www.atmos.umd.edu/~ekalnay/pubs/handy-paper-for-submission-2.pdf)
Tehnologija sama ne može riješiti problem, jer iako može poboljavati učinkovitost korištenja resursa, stimulira i veću potrošnju i ekstrakciju. Ppak, najgori scenarij nije neizbježan, uz primjerene politike i strukturalne promjene. Dva bitna čimbenika su smanjiti ekonomsku nejednakost, te dramatično smanjiti potrošnju resursa prelaskom na obnovljive i smanjivanjem rasta stanovništva.
12. ožujka 2014. (2014-03-20)
IEA: High Renewable Energy Market Penetration Is Feasible In Any Country
Studija koju je nedavno objavila Međunarodna energetska agenccija (IEA) zaključuje da je integracija velikog udjela vjetrenih i solarnih elektrana u elektroenergetski sustava (30% godišnje proizvodnje ili više) moguća uz male dodatne troškove na dulji rok. Međutim, troškovi ovise o tome koliko je sustav na početku fleksibilan i koja je strategija usvojena za razvoj sustavske fleksibilnosti na dulji rok. Upravljanje tranzicijom bit će teže za neke zemlje i elektroenergetske sustave nego za druge.
Studija “The Power of Transformation – Wind, Sun and the Economics of Flexible Power Systems” (http://www.iea.org/w/bookshop/add.aspx?id=465), posljednja u seriji izvještaja IEA o integraciji varijabilnih obnovljivih (Grid Integration of VRE project – GIVAR), fokusirana je na činjenicu o kojoj smo na ovoj stranici i na blogu “Ekološka ekonomija” više puta pisali: dalji rast obnovljivih u najnaprednijim zemljama više nije stvar diskusije; IEA, tradicionalno konzervativna institucija, navodi: »vjetroelektrane i fotonapon su od ključnog značaja za zadovoljavanje budućih energetskih potreba uz dekarbonizaciju elektroenergetskog sektora«. Fokus se premješta na preobrazbu sustava. (Vidi tekst “Izranjajuća harmonija velikog i malog u elektroenergetici”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/analize/izranjajuca-harmonija-velikog-i-malog-u-elektroenergetici/ ).
»Ova analiza poziva na promjenu perspektive«, rekla je, prestavljajući studiju, izvršna direktorica IEA Maria van der Hoeven. »U klasičnom pristupu, varijabilni obnovljivi se dodaju u postojeći sustav bez razmatranja svih raspoloživih opcija za prilagodbu sustava kao cjeline. Taj pristup promašuje poantu. Integracija nije jednostavno dodavanje vjetra i sunca uobičajenom načinu rada. Trebamo preoblikovati sustav u cjelini da to bude troškovno učinkovito.«
To naravno ne znači da će prijelaz ići glatko. Pojavljuju se razni problemi koje kreatori energetskih strategija trebaju uzeti u obzir. Svaka zemlja treba analizirati vlastite uvjete. Osobito, u izvještaju se ističe da “izranjajuće ekonomije” (one “zemlje u razvoju” koje su na stvarnom putu da dostignu razvijene), kod kojih potrošnja raste i sustav se još razvija, imaju priliku intergrirati obnovljive u sustav 21. stoljeća, umjesto da prvo ponavljaju ono što su činile najrazvijenije zemlje osloncem na klasične izvore.
[U Hrvatskoj, danas suvereno vlada ultrakonzervativni pristup, da se doprinos varijabilnih obnovljivih mora držati na oko 5%, a i to samo zato jer EU gnjavi.]
11. ožujka 2014. (2014-03-19)
U.S. Senate Democrats pulling all-nighter on climate change
Američki senatori, okupljeni u Climate Action Task Force, u ponedjeljak 10. ožujka u šest popodne započeli su seriju govora, kojima se nadaju osvjestiti Kongres o prijetnji klimatskih promjena. Predviđa se da će maraton završiti u utorak ujutro oko devet sati. sudjeluje 30 demokrata (od 53 koliko iz ima u Senatu) i dvojica nezavisnih. Nijedan od 45 republikanskih senatora ne sudjeluje. Ne sudjeluju ni neki demokratski senatori, za koje se ocjenjuje da bi im to moglo štetiti na izborima u studenome.
Savjetnik predsjednika Obame John Podesta, dugogodišnji zagovaratelj klimatske akcije, javlja se na Twitteru tijekom maratona svojim porukama. »Klimatski osporavatelji zatvoraju oči (i umove) pred onim što se događa našem planetu.«
Predsjednik Barack Obama nije uspio učiniti klimatske promjene nacionalnim prioritetom u svojem prvom mandatu. Kongres je duboko podijeljen i ne mogu se očekivati velike promjene. Obama koristi svoje predsjedničke ovlasti za klimatske akcije, a demokrati se nadaju mobilizirati svoju liberalnu bazu za kongresne izbore u studenome.
Republikanski zastupnici ustrajavaju da se oko klimatskih promjena diže nepotrebna panika, da ne postoji znanstveni konsezus oko ljudskog utjecaja, te da su mjere koje se provode ili nastoje nametnuti štetne za ekonomiju.
11. ožujka 2014. (2014-03-18)
As Dow seeks growth, new Enlist crop/chemicals seen as key
Kad je kompanija Monsanto 1996. godine izašla na tržište sa genetski modificiranim sjemjenjem dizajniranim za korištenje u kombinaciji s njihovim herbicidom Roundup, bio je to šok za Dow Chemical i druge agrotehnološke kompanije. Monsanto je postao najveća svjetska kompanija, utrostručivši svoje godišnje prihode u deset godina. Monsanto je preouzeo 90% tržišta sjemenja kukuruza i soje u SAD.
Dow Chemicals ulagao je velike napore da saćuva drugo mjesto. Sada i oni izlaze sa svojom kombinacijom GMO sjemena i herbicida kukuruza i soje, nazvanom “Enlist Weed Control System.” Ministarstvo poljoprivrede SAD (USDA) danas zaključuje javnu raspravu (public comment period), nakon čega će u suradnji s Agencijom za zaštitu okoliša (EPA) odlučiti o dozvoli korištenja. Očekuje se pozitivna odluka, iako postoje kritike na herbicid 2,4-D koji koriste. Također, Dow očekuje dozvolu Kine za uvoz tako uzgojenih usjeva.
Prednost ovakvih kombinacija GMO-herbicid je jednostavna upotreba, jer ne treba paziti na usjeve prilikom prskanja. Ali došlo je i do eksplozije na herbicid otpornih “superkorova”. Traže se zamjene i u tome Dow vidi svoju šansu, ali i sam Monsanto radi na zamjenama.
8. ožujka 2014. (2014-03-17)
Climatologist Who Predicted California Drought 10 Years Ago Says It May Soon Be ‘Even More Dire’
Prije deset godina, znanstvenici su predvidjeli ne samo da smanjivanje ledenog pokrivača na Arktiku može izazvati velike suše u Kaliforniji, nego su i precizno predvidjeli promjene bez presedana u visinskim strujama, koje su stvarno prouzročile sušu koju Kalifornija trpi posljednjih godinu dana. Jedna od autorica studije, prof. Lisa Sloan, kaže da bi sitaucija slijedećih desetljeća mogla biti još gora nego što su predvidjeli.
6. ožujka 2014. (2014-03-16)
Russia Remains Central to European Energy Security, Says IEA
Jedan od bitnih čimbenika geostrateške igre oko Ukrajine.
Izvoz hidrokarbonata (plina iz nafte) iz Rusije u Europu raste i od vitalnog je značenja za EU, prema procjeni kretanja u 2013. koji je objavila Međunarodna energetska agencija (IEA). (Vidi: http://www.iea.org/media/presentations/Ukraine_Russia_Europe_Gas_Oil_Factsheet.pdf)
Europski uvoz plina iz Rusije 2013. porastao je za 12%, na 167,2 milijardi prostornih metara. Udio Rusije u snabdjevanju Europe plinom znatno je narastao, sa 52% 2012. na 61% 2013. (ukupni uvoz pao je za oko 3%). Tranzit kroz Ukrajinu opada: 2010. činio je 65%, a 2013. 49%.
Uz Rusiju, porastao je uvoz plina iz Azerbejdžana i Irana, a opaso iz Sjeverne Afrike i prekomorski (LNG).
Snabjevanje sirovom naftom preko južnog kraka naftovoda Družba (koji vodi preko Ukrajine) ostalo je stabilno. Ovaj naftovod od presudnog je značaja za Slovačku (100% uvoza nafte), Mađarsku (94%) i Češku (65%).
[Rusija je u siječnju 2006. i 2009. bila znatno smanjila izvoz plina u Europu, djelomice zbog neplaćenih ukrajinskih računa. Takva prijetnja može biti ulog u globalnoj igri. Međutim, Europa ima dosta rezervi, a s druge strane ta zarada je za Rusiju vitalna. Kina se pojavljuje kao veliko novo tržište za ruski plin, ali pregovori oko konačnih ugovora još se vode, pa ta perspektiva ne može neposredno utjecati.]
Analiza ekonomski i geostateški odnosa u časopisu “Forbes”: http://www.forbes.com/sites/kenrapoza/2014/03/05/in-ukraine-crisis-russias-natural-gas-tactics-could-backfire/ . Ekonomski rat nanio bi štete kako Rusiji tako i zemljama Eu, te naravno Ukrajini i svim njenim dijelovima. Međutim, u pozadini je mogući ekonomski interes SAD, pa komentator kaže da nije čudo što je Washington bio tako brz u donošenju sankcija. Naime, zahvaljujući velikom rastu proizvodnje prirodnog plina iz škriljevaca, SAD postaje veliki izvoznik ukapljenog plina (LNG), a Europa bi mogla biti veliko tržište, pa bi im sukob s Rusijom išao na ruku.
[U svakom slučaju, ponuda jeftinoga plina iz SAD, kad se izgrade novi LNG terminali, mogla bi rušiti cijene na svjetskom tržištu. Jednako se dogodilo u posljednjih pet godina na globalnom tržištu ugljena, zbog porasta izvoza iz SAD, gdje jeftiniji plin potiskuje ugljen na domaćem tržištu.]
6. ožujka 2014. (2014-03-16)
Prenosimo s mrežnog sjedišta Zelene akcije:
Zelena akcija je danas odrzala prosvjednu akciju ispred Sabora RH s
porukom: Golf igralista nisu sume!, cime smo se usprotivili sadrzaju
Prijedloga izmjena zakona o sumama. Ove izmjene zakona je Vlada RH bez ikakvog racionalnog razloga uputila u saborsku proceduru po hitnom postupku.
zmjenama zakona, igralista za golf i kampovi se definiraju kao sume
posebne namjene, cime se na mala vrata uvodi prenamjena i privatizacija suma sto je prethodno bilo onemoguceno ukinucem protuustavnog Zakona o igralistima za golf.
“Smatramo ovakvu odredbu iznimno stetnom za ocuvanje suma, ali i za vladavinu prava jer se ponovno radi o neustavnim odredbama”, rekla je Jagoda Munic iz Zelene akcije. “Tri godine smo radili na ukinucu Zakona o igralistima za golf, da bi se sad dijelovi tog zakona stavljali u sektorske zakone, po hitnoj proceduri i daleko od ociju javnosti. To je apsolutno neprihvatljivo te pozivamo gradjane Republike Hrvatske da Vladi RH i saborskim zastupnicima posalju zahtjev za povlacenje ovog Zakona iz hitne procedure i za ukidanje svih stetnih odredbi.” Ovaj zahtjev gradjani mogu poslati sa web stranice Zelene akcije (http://zelena-akcija.hr/hr/peticije/spasimo_nase_sume).
6. ožujka 2014. (2014-03-15)
U.N. says China, US climate cooperation raises hopes for global deal
Uža suradnja između Kine i SAD, dva najveća emitera stakleničkih plinova (oko 40% ukupnih svjetskih emisija), u borbi protiv klimatskih promjena, povećava izglede da dogovor na nivou UN bude postignut krajem slijedeće godine, rekla je u srijedu Christiana Figueres, voditeljica UN-ovog tajništva za klimu. Na Klimatskoj konferenciji u Parizu iduće godine trebao bi biti donesen sporazum za zajedničku akciju nakon 2020. godine. Na posljednjem pokušaju da se postigne dogovor o odlučnoj akciji, u Kopenhagenu 2009., nedostatak volje kako Pekinga tako i Washingtona bio je uzrok neuspjeha.
Predstavnici gotovo 200 nacija naći će se slijedećeg tjedna u Bonnu, radeći na pripremi dogovora. Ozbiljna prepreka je nevoljkost razvijenih zemalja da izdvoje obećana veća sredstva za pomoć siromašnima. Na to je naravno utjecala i globalna financijska kriza. Green Climate Fund, o kojem je dogovor bio postignut 2009., dosad je prikupio samo 33,8 milijardi dolara.
Novi dogovor bi trebao obuhvatiti sve države, dok se Kiotski protokol iz 1997. odnosio samo na “industrijalizirane nacije”.
6. ožujka 2014. (2014-03-14)
California governor seeks drought help from Israel’s Netanyahu
Guverner Kalifornije Jerry Brown rekao je gostujućem izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu u srijedu da se nada da izraelska tehnologija upravljanja vodom može pomoći njegovoj državi, koja je suočena s uništavajućom sušom.
Netenjahu, koji je u posjeti Silikonskoj dolini, i Brown, potpisali su memorandum o razumijevanju za suradnju na istraživanju i razvoju na području raznih tehnologija, uključujući očuvanje vode. (…)
u subotu, Brown je potpisao zakon o paketu pomoći od 687 milijuna dolara za olakšanje posljedica suše, najteže u modernoj povijesti. (…)
5. ožujka 2014. (2014-03-13)
Prva konferencija o dobroj ekonomiji
Pozivamo vas na Prvu konferenciju o dobroj ekonomiji koju ZMAG organizira u četvrtak i petak, 20. i 21. ožujka 2014. u Zagrebu, u dvorani Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, ulaz iz Prilaza Gjure Deželića 2. (…)
Dođite na Prvu konferenciju o dobroj ekonomiji da uđemo u svijet društvenog poduzetništva, etičkih fondova i banaka, zajedničkog rada i solidarnosti, očuvanja općeg dobra i resursa, trgovinskih sustava lokalne razmjene (LETS), regionalnih valuta te novca bez kamata i duga. (…)
4. ožujka 2014. (2014-03-12)
Nikola Tesla EV Rally Croatia 2014
Prenosimo sa portala obnovljivi.com:
Najveći europski rally električnih vozila, prvi takav projekt u Hrvatskoj i regiji, održavati će se od 27. do 30. svibnja ove godine. Kroz zajedničku suradnju i integraciju partnera, gradova, mjesta, turističkih zajednica i povezanih institucija u cilju ima uspostaviti infrastrukturu za električna vozila.
Cijelim projektom želi se promicati svijest o ekologiji, uštedi energije, održivom razvoju i inovacijama, a ukoliko rally postane tradicija koz njega će se, osim električnih vozila i punionica, promovirati i zelene tehnologije, obnovljivi izvori energije, ekologija, te hrvatske prirodne ljepote, domaći brandovi i tvrtke.
Ruta rallya, koji se održava pod okriljem FIA-e, počinje u Puli, a etape su postavljene na svakih oko 160 km, te uključuju Poreč, Rovinj, Zadar, Gospić – Smiljan, NP Krka, Plitvička jezera i Zagreb kao krajnji cilj. Sama ruta pretvara se u „Zelenu turističku magistralu“ na čijim će se najatraktivnijim turističkim lokacijama postaviti „brze“ punionice. U gradnji infrastrukture sudjelovati će cijeli niz kompanija kao što su: Doking, Rimac Automobili, Mitsubishi Motors, Tesla Motors, Ducati Komponenti, itd.
Predviđeno trajanje rallya je 5 dana za 850 km rute, a pravo na sudjelovanje imaju samo električna vozila sa i bez homologacije, na dva, tri i četiri kotača. Za svako vozilo uplaćuje se kotizacija u vrijednosti 150 eura za privatne osobe, odnosno 750 eura za pravne osobe, a svaka ekipa ima pravo na dva člana. Za pobjednike rallya osiguran je bogati nagradni fond, a gradovi kroz koje rally prolazi biti će mjesta zabave i prezentacije najboljeg od regije i partnera.
3. ožujka 2014. (2014-03-11)
Chinese energy consumption growth slows down again in 2013 at +3.7%
Kineski Nacionalni statistički ured objavio je procjenu potrošnje energije u Kini tijekom prošle godine. Potvrđena je tendencija pada stope rasta, započeta 2011.. U godini 2010., ukupna potrošnja energije porasla je za 10%, 2011. za 8,4%, 2012. za 5,5% te 2013. za 3,7%. Potrošnja ugljena porasla je također za 3,7%, a ugljen čini 75% ukupne potrošnje. Potrošnja prirodnoga plina porasla je 13%, ali on čini samo 4% ukupne potrošnje. Potrošnja nafte porasla je za 3,4%, a električne energije za 7,5%.
Proizvodnja energije je porasla za 2,4%. Znatno usporavanje dogodilo se u proizvodnji ugljena: rast od svega 0,8%, dok je u periodu 2000.-2012. prosječna stopa rasta bila 8,4%.
Tijekom 2013. instalirano je 94 GW nove snage u elektranama, što je porast od 9,3% u odnosu na prethodnu godinu. Ukupna instalirana električna snaga je sada 1.247 GW. Od nove snage, 36,5 GW su termoelektrane, 29,9 GW hidroelektrane, 2,2 GW nuklearne, 14,1 GW vjetroelektrane (porast za 24,5%) te 11,3 GW solarne (+340%).
Ukupna potrošnja primarne energije u Kini po stanovniku sada je otprilike kao u Hrvatskoj, a električne energije malo manja. To je otprilike polovica potrošnje koju danas imaju visokorazvijene europske zemlje, a četvrtina potrošnje SAD. Zbog ograničenja potražnje, resursa i okoliša stope rasta se neminovno smanjuju ka dostizanju plafona. To je normalna i u ekonomiji poznata S-krivulja; dolazi do zasićenja (saturacije), što je analizirao npr. Joseph Schumpeter. Vidi jedan opći komentar na tu temu: “China’s S-Shaped Threat” (2011.), http://thediplomat.com/2011/09/chinas-s-shaped-threat/ . Kineste vlasti svjesne su da se to mora dogoditi, i u energetici i u ekonomiji općenito. Smanjivanje kvalitativnoga rasta pak, po Schumpeteru, uvijek dovodi do neke “kreativne destrukcije”, ili, gledano više optimistički, usmjerenja na strukturalne promjene i nove ciljeve, kvalitetu a ne kvantitetu – recimo, smanjivanje zagađivanja okoliša, povećanje kvalitete života, političke slobode…
Dapače, najrazvijenije europske zemlje sada planiraju bitno smanjivanje potrošnje energije do 2050. godine, čak na polovicu – dakle, po stanovniku približno na nivo današnje Hrvatske i Kine.
3. ožujka 2014. (2014-03-11)
Hundreds of Keystone XL Protestors Arrested, Look to Influence Obama’s Final Decision on Pipeline
U prosvjedu protiv gradnje naftovoda Keystone XL, koji bi trebao kanadsku naftu iz bitumenoznih pjesaka (tar sand) transportirati do teksaških rafinerija, u nedjelju se 250 prosvjednika, u akciji građanske neposlušnosti, vezalo lisicama za ogradnu Bijele kuće i kasnije bilo uhićeno.
Kako je projekt međunarodni, predsjednik Barack Obama ima posljednju riječ u odlučivanju. Rekao je da će ga odobriti ako se nakon javne rasprave, koja je u tijeku, zaključi da je u nacionalnom interesu, a da to može biti jedino ako značajno ne pogoršava problem ugljičnog zagađivanja. Prosvjednici, čije stavove ponajviše zastupa udruga Oil Change International, tvrde da će 830.000 barela “teške nafte” imati upravo takav utjecaj. Procjena utjecana na okoliš, koju je nedavno objavilo Ministarstvo vanjskih poslova, ocjenjuje utjecan mnogo nižim. Oponenti upozoravaju da je Procjenu radila kompanija koju je preporučila kompanija koja gradi naftovod.
3. ožujka 2014. (2014-03-10)
World’s Largest Solar Power Plants
Popis najvećih solarnih elektrana u svijetu – fotonaponskih i koncentracijskih (CSP). Među FN najveća od 600 MW je u Indiji, slijedeća od 550 MW u SAD. Najveća kineska ima 221 MW, europska (u Njemačkoj) 166 MW. Među CSP, najveća od 392 MW je u SAD (u Kaliforniji), najveća europska od 200 MW u Španjolskoj. U Aziji, najveća od 100 MW je u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Od 16 najjači, prve tri su u SAD, a 12 je u Španjolskoj i jedna u UEA.
3. ožujka 2014. (2014-03-9)
European flood risk could double by 2050
Gubici zbog velikih poplava u Europi mogli bi se više nego udvostručiti do 2050., zbog klimatskih projena i društveno-ekonomskog razvoja.
3. ožujka 2014. (2014-03-8)
Solar Energy Corp to set up 1000 MW solar park in AP
Solar Energy Corporation of India (SECI) najavila je gradnju najveće solarne fotonaponske elektrane na svijetu, snage 1.000 MW, na površini od 5.000 akri (2.000 hektara, 20 kvadratnih kilometara) u indijskoj državi Andhra Pradesh. Gradit će se u modulima po 10 MW. Strateški partner je jedna japanska tvrtka, što bi trebalo osigurati povoljno financiranje (s kamatom 4-5%) iz raznih izvora.
SECi također kaže da su već potpisali ugovor za gradnju solarnog parka od 4.000 MW u Rađastanu, te planira još najmanje četiri slična parka u raznim indijskim državama. Ponuđene otkupne cijene su približno jednake cijeni koju danas plaćaju kupci električne energije. Indija planira imati 10.000 MW instaliranih solarnih kapaciteta 2.017. g..
2. ožujka 2014. (2014-03-7)
Is a Chinese Sun Powering Western Solar Energy Economies?
Europska unija ulažila je znatna novac u razvoj obnovljivih. Veliki dio toga otišao je na uvoz solarnih panela iz Kine, dok su mnogi europski i američki proizvođači propali. EU i SAD uveli su zaštitne mjere optužujući Kinu za damping.
Kakvi su učinci? Domaća proizvodnja u SAD naglo raste, dok u EU još nije jasno. Kina pak naglo povećava vlastitu gradnju solarnih elektrana. Vladin plan je 2020. godine 15% potrošnje energije zadovoljiti iz obnovljivih. Stimuliraju ih nizom subvencija. Regulativnim mjerama također smanjuju broj proizvođača FN panela i polisilikona. Teško je predvidjeti kako če se stvari na raznim tržištima dalje razvijati.
2. ožujka 2014. (2014-03-6)
Daniel Yergin: Looking Back and Forward at Big Trends in Energy
Energetski analitičar Daniel Yergin, dobitnik Pulitzerove nagrade, analizira globalna kretanja u energetici 2006.-2014., te skicira tri vizije budućeg razvoja.
Velike novosti u prethodnih osam godina bile su nagli rast korištenja nekonvenciionalnog plina i nafte, te obnovljivih. SAD su postale izvoznik ugljena, uskoro i ukapljenoga prirodnog plina, a možda i nafte. U obnovljive izvore električne energije osim hidro, godine 2000. bilo je u svijetu uloženo pet milijardi dolara, a 2012. – 240 milijardi.
Vrijedno je pročitati i komentare. Yerginove projekcije nipošto nisu “sveto pismo”.
2. ožujka 2014. (2014-03-5)
Which Country Has More Solar Energy Capacity than the Rest of the World Combined?
Lindsay Wilson piše: Godine 2013. Kina je instalirala rekordnih 12 GW fotonaponskih panela, o čemu svi pišu. Međutim, nitko nije spomenuo da je iste godine Kina istalirala oko 40 GW solarnih sustava za grijanje vode. Tema naprosto nije tako “seksi”. Krajem 2012. u svijetu je bilo instalirano 255 GW termalne snage uređaja za solarno grijanje vode, a od toga 70% u Kini!
1. ožujka 2014. (2014-03-4)
This Weekend’s XL Dissent Protest Could Be the Largest Act of Pipeline Resistance Yet
U bitki oko naftovoda Keystone XL, koju smo ovih dana spominjali, ovog vikenda odigrat že se značajene građanske akcije. Ne samo prosvjedi, nego i akcije građanskog neposluha.
1. ožujka 2014. (2014-03-3)
Utility Interests Push for Protectionism in State of Washington
Politička bitka suprotsavljenih interesa elektroenergetskih kompanija s jedne i zastupnika energetskog zaokreta s druge strane, o kojoj smo mnogo pisali ovih dana, odvija se s obje strane Atlantika. Aktualni napori elektroprivreda (utilities) u državi Vashington da zakonima onemoguće konkurenciju još su jedan primjer čudnog obrata situacije, da se protivnici obnovljivih sada bore protiv slobodnoga tržišta. (Istina je: uvjeti na tržištu su se pormijenili uvelike zahvaljujući političkim poticajima koje su davale države. Ali tako je u energetici bilo uvijek. Situacija da na određenom području uvijek ima monopol jedna utility do prije nekoliko godina je izgledala samorazumljiva.)
»In Washington, a legislative effort to undermine solar net metering is already underway. Utility interests are pushing a protectionist, anti-free market bill that would safeguard the monopolistic control of electricity generation by a handful of utilities. (…) The bill in question, Washington HB 2176 states, “If an electric utility offers a leased energy program, no other entity may offer leases to the utility’s customers.” (…) HB 2176 would give utilities monopoly control of the distributed solar market.«
Elektroprivrede u državi Washington ne pokušavaju eliminirati priključak na mrežu s brojilom koje registrira neto potrošnju ili proizvodnju, ali žele monopolizirati mogućnost da nude solarne sustave domaćinstvima na lizing, te time naravno i da određuju cijene.
1. ožujka 2014. (2014-03-2)
Umro je naglo, prerano, nakon samo osam mjeseci mandata. U “Yes! Magazine” objavljen je intervju koji je dao samo dva tjedna prije smrti, uz kratki uvod, koji prevodim.
Lumumba, ChokweChokwe Lumumba, izvanredni lider s vizijom oslobođenja iskovanom 1960-ih u pokretu “Black Power”, umro je u utorak poslije osam preobrazujućih mjeseci na položaju gradonačelnika Jacksona u Missuriju.
Osnivač građanskog pokreta Malcolm X, aktivistički odvjetnik i bivši član gradskoga vijeća, Lumumba je bio izabran za gradonačelnika u lipnju 2013. s 86 posto glasova usprkos minimalnom ulaganju u kampanju. Na dužnosti, dovodio je za zajednički stol ljude preko klasnih i rasnih podjela i odmrznuo višegodišnji led između gradske i državne uprave.
Njegov jezik je bio direktan, a njegov je cilj bila “revolucionalna preobrazba”. Nije samo inspirirao svoju zajednicu, nego je također obezoružavao kritičare neumornom posvećenošću privlačenju pdorške za njegov dvostruki cilj političke i ekonomske demokracije.
1. ožujka 2014. (2014-03-1)
Na našem blogu, objavili smo kao jednu stranicu sve članke objavljene ovjde na fb stranici tijekom veljače. Ukupno 80 članaka.
Kratki prikaz tema:
– više tekstova o preobrazi elektroenergetskog sustava, koji ugrožava poslovni model koji su više od stoljeća slijedile elektroprivredne kompanije, i osnažuje građane, lokalne zajednice i male tvrtka. Vijesti i analize iz EU, Australije, SAD idr.;
– nekoliko tekstova o diskusiji o ciljevima klimatske i energetske politike EU za razdoblje 2020.-2030., koja je sada u tijeku;
– spor oko kanadsko-američkog naftovoda Keystone XL bliži se vrhuncu;
– ponešto o generalnoj ekonomiji: svjetske financije, prava radnika, moguće globalne alternative…;
– o društvenom poduzetništvu, o zadrugama, naročito energetskim;
– niz tekstova o odnosu prema vodi kao resursu, ekologističko gledište, politike i društvene borbe u SAD, Italiji, Siriji, EU idr.;
– veliko broj članaka o razvoju učinkovitog korištenja i obnovljivih izvora energije, sustava pohrane energije, te generalno o energetskim politikama, novim tehnologijama i povezanim temama;
– ponešto o nuklearnoj energiji;
– ponešto o klimatskim promjenama;
– razno o problemima okoliša (Kina idr.);
– ponešto o poljoprivredi, permakulturi, GMO u poljoprivredi isl..
Ekološka ekonomija 