tijekom ožujka 2015. na fb stranici “Ekološka ekonomija” objavljena su 62 članka.
31. ožujka 2015. (2015-03-62)
NEW ENERGY: Beijing Puts Brakes On New Solar Panel Capacity
Bloger Doug Young, koji prati kinesku ekonomiju, ukazuje na tihu, ali žestoku borbu koja se vodi u kineskoj industriji solarnih panela. [Pratili smo ranije na ovoj stranici globalni razvoj: nagli rast potražnje u drugoj polovici 2000-ih doveo je do velikih investicija, pa su proizvodni kapaciteti početkom 2011. prevazišli ponudu i mnogi proizvođači su propali. Kineski proizvođači pomeli su konkurenciju, ali i u samoj Kini mnogi su propali. Potresi su se smirili početkom 2014..]
Obećavajuća industrija privlači investicije. Lokalne vlasti imaju interes potaknuti nove kapacitete za proizvodnju panela, da bi zadovoljile ciljeve ekonomskoga rasta, koje im propisuje Peking. [Rast kineskog BDP je prošle godine bio “samo” 7,4%, manje od zacrtanih 7,5%.] S druge strane, središnja vlast nastoji pokazati svijetu da se subvencionira sektor protivno pravilima WTO (za što su je optužili SAD i EU), te nastoji spriječiti preveliki rast kapaciteta.
Ministarstvo Industrije i Informatičkih tehnologija (MIIT) objavilo je na svojem mrežnom sjedištu kratku odluku, za koju kažu da će faktički zabraniti većini proizvođača panela da proširuju kapacitete. (Članak u “Shangai Daily”: http://www.shanghaidaily.com/business/energy/PV-capacity-expansion-to-be-restricted/shdaily.shtml )
Izgleda da vlada želi prisiliti proizvođače da se fokusiraju na kvalitetu, a ne kvantitetu. Tako bi spriječili srljanje u novu krizu viška kapaciteta, tek što se industrija izvukla iz prethodne.
31. ožujka 2015. (2015-03-61)
Cheap Oil Unlikely to Slow Growth of Renewables, Citigroup Says
Savjetodavna tvrtka Bloomberg izvještava o novoj studiji investicijske banke Citigroup; njihove ranije studije više smo puta spominjali ovdje. Procjenjuju da niske cijene nafte neće bitno utjecati na dalji rast obnovljivih u svijetu. Na Srednjem Istoku, velike solarne elektrane su konkurentne već pri cijeni nafte od 30 USD po barelu, a pučinske vjetroelektrane pri cijeni od 23 USD po barelu.
Slične procjene iznijeli su istraživači iz Goldman Sachs Group i Deutsche Bank.
Dapače, niske cijene mogu dovesti do smanjivanje proizvodnje prirodnog plina, što može potaknuti rast obnovljivih.
31. ožujka 2015. (2015-03-60)
Energija vjetra u svijetu: vijesti tijekom ožujka
Pregled vijesti o energiji vjetra u svijetu, koje smo tijekom ožujka objavili na fb stranici “Ekološka ekonomija”.
* Vjetar u svijetu 2014. 51 GW novih kapaciteta
* Promašaji prognoza iz 2000-ih: eksperti podbacili, Greenpeace najbolji
* Vjetar u Danskoj 2014.: 39%
* Teksaški grad 100% na sunce i vjetar
* SAD u 2015: pola novih elektrana bit će na vjetar
* SAD: Iz vjetra 10% struje 2020., 35% 2050. g.
* Pučinske VE: 20 GW do 2020. – temelj za dalji razvoj
* Kina: više struje iz vjetra nego iz urana
* Njemačka: uspješno balansiranje u mreži
* Umjereni rast u Francuskoj
* Značajni planovi u Alžiru
31. ožujka 2015. (2015-03-59)
Global Wind Energy Installations Grow By 42% In 2014
Savjetodavna tvrtka Navigant Research objavila je godišnji izvještaj o energiji vjetra u svijetu (World Wind Energy Market Update report). Ukupno je instalirano 42% više novih kapaciteta nego 2013.. Instalirano je 51,2 GW, te su ukupno instalirani kapaciteti krajem 2014. bili 372 GW.
Najviše je instalirano u Kini – 23,3 GW, slijedi Njemačka sa 5,1 GW i SAD sa 4,9 GW. Važan je rast u Brazilu, Kanadi i nizu drugih zemalja.
Među proizvođačima, na čelu je i dalje danski Vestas, koji je 2014. imao udjel od 12,3%. Slijede njemački Siemens, američki GE Energy, kineski Goldwind i njemački Enercon. Od 6. do 10. mjesta su četiri kineske tvrtke i španjolska Gamesa.
31. ožujka 2015. (2015-03-58)
Greenpeace Aces Installed Renewable Forecasts. Surprised?
Nekoliko grafikona pokazuje kako su sve organizacije, koje su od 2000. godine pravile projekcije razvoja solarnih i vjetrenih elektrana, znatno procijenile tempo razvoja. Osobito se to odnosi na najautoritarniju instituciju, Međunarodnu energetsku agenciju (IEA). Dok su eksperti promašili, najbolje su bile prognoze “fantasta” iz Greenpeacea.
31. ožujka 2015. (2015-03-57)
China says 66 golf courses shut in renewed crackdown
Kineske vlasti zatvorile su 66 igrališta za golf, objavila je jučer kineska Nacionalna komisija za razvoj i reforme. Igrališta su bila sagrađeno protivno zabrani donesenoj 2004..
Kina je domovina 20% svjetske populacije, a raspolaže sa samo 7% svježe vode. Visok nivo korištenja gnojiva i pesticida na travnjacima terena za golf znatno onečišćuje vode.
U Kini je izgradnja golf igrališta dozvoljena jedino na okoku Hainan, ali su i tri tamošnja igrališta zatvorena.
U doba Mao Ce Tunga golf je bio zabranjen kao buržuaska zabava, da bi u desetljećima nakon toga postao statusni simbol bogatih Kineza.
31. ožujka 2015. (2015-03-56)
Rich nations’ fossil fuel export funding dwarfs green spend: documents
Protivnici obnovljivih često su navodili kako su državni poticaji za obnovljive izvore energije narušavanje načela slobodnoga tržišta.
To naravno jest točno. Međutim, u energetici je tako uvijek bilo; o tome postoje brojne studije, o kojima smo više puta pisali na ovoj stranici i na blogu.
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), koja okuplja najrazvijenije ekonomije, objavila je dva izvještaja o subvencijama, koje bogate nacije daju za tehnologije korištenja fosilnih goriva, koje te nacije izvoze.
Izvještaji su označeni kao povjerljivih, ali su procurili u javnost pa o njima piše Reuters.
Vlade zemalja članica OECD-a su u desetljeću 2003.-2013. uložile 36,8 milijardi USD u preferencijalne zajmove i državne garancije za izvozne tehnologije proizvodnje električne energije iz fosilnih goriva.
Daljih 52,6 milijardi USD uloženo je u izvozne kredite za rudarenje fosilnih goriva.
Ukupno je to više nego peterostruko više od izvoznih kredita za tehnologije za obnovljivu energiju, koji su iznosili 16,7 milijardi USD.
O tome se raspravljalo početkom ožujka iza zatvorenih vrata, bez rezultata. Pregovori će se nastaviti u lipnju. OECD mora odlučiti hoće li nešto poduzeti da se situacija promjeni, u pripremama za klimatske pregovore u Parizu u prosincu ove godine.
Pregovori unutar Europske unije zašli su u slijepu ulicu zbog tvrdokornog stava Poljske, koja koristi mnogo ugljena i zastupa konzervativan stav u energetici (vidi na blogu: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/02/11/poljska-i-madarska-europski-energetski-konzervativci/
).
UK i Francuska se zalažu za značajne mjere smanjivanja poticaja za fosilna goriva.
Njemačka, koja je na prvom mjestu po izvoznim kreditima kako za tehnologije vezane uz ugljen tako i obnovljive, planira mjere za smanjivanje proizvodnje u TE na ugljen.
Predstavnici europske industrije protive se obustavi kredita, argumentirajući da bi zemlje u razvoju time bile osuđene za korištenje manje učinkovitih tehnologija, a konkurentnost europske industrije bila oslabljena.
Ekološki aktivisti poriču te argumente. WWF tvrdi da nema dokaza da kreditiranje izvoza tehnologija korištenja fosilnih izvora iz zemalja OECD-a zaista potiče korištenje učinkovitijih tehnologija.
30. ožujka 2015. (2015-03-55)
IEA PVPS: 177 GW of PV installed worldwide
Tijekom 2014. g, u svijetu je instalirano 38,7 GW solarnih fotonaponskih elektrana. Ukupna instalirana vršna snaga dosegla je 177 GW. Godine 2013. bilo je instalirano 37,6 GW.
Najviše je instalirano u regiji Azija-Pacifik (59% novih kapaciteta u 2014.). Drastično je opao udio Europe, koji je 2012. iznosio 59%, a 2014. samo 18%. Kina je instalirala 10,6 GW, Japan 9,7 GW, SAD 6,2 GW, slijedi UK sa 2,3 GW, Njemačka 1,9 i Francuska 1,0 GW.
Najveći udio fotonaponskih elektrana u godišnjoj proizvodnji je u Italiji: 7,9%. Slijede Grčka sa 7,6% i Njemačka sa 7,0%. Više od 2% je udio u Australiji, Danskoj, Izraelu i Japanu.
30. ožujka 2015. (2015-03-54)
U.S. to submit plans to fight global warming; most others delay
Sjedinjene Američke Države predati će Organizaciji Ujedinjenih naroda svoje planove za usporavanje globalnoga zagrijavanja početkom ovoga tjedna. Većina vlada neće poštovati neformalni rok do 31. ožujka za tzv. Intended Nationally Determined Contributions (INDCs), što otežava rad na pripremi glboalnog klimatskog dogovora u Parizu u prosincu ove godine.
Sveoje planove dosad su poslali Europska unija, Meksiko, Norveška i Švicarska. Međutim, niz velikih emitera kao Kina, Indija, Rusija, Brazil, Kanada i Austrilija najavili su da neće poslati INDC prije Pariškog sastanka.
SAD planiraju do 2025. g. smanjiti emisije za 26% do 28% u odnosu na nivo iz 2005..
Meksiko je u petak postao prva zemlja u razvoju (ili “izranjajuća ekonomija”, emerging economy) koja je objavila svoj dokument. Predviđaju da će njihove emisije doseći maksimum 2026. i nakon toga poćeti opadati.
Izgleda međutim jasno da INDC neće biti dovoljni da se ostvari cilj ograničenja rasta prosječne temperature na dva stupnja celziusa iznad pre-industrijskog doba.
30. ožujka 2015. (2015-03-53)
Tim znanstvenika bavio se istraživanjem utjecaja uzgoja stoke, voća, povrća i žitarica na klimatske promjene. Cilj istraživanja bio je procijeniti količinu ispuštenih stakleničkih plinova, prvenstveno ugljikovog dioksida, metana i dušikovih oksida.
Tako je, primjerice izračunato da jedan kilogram janjetine proizvede 39.2 kilograma CO2 plina što odgovara njegovoj emisiji prilikom vožnje 146 kilometara automobilom. S druge strane za 1 kilogram leće otpušta se tek 0.9 kilograma CO2 plina.
Autori ove studije zaključuju da bi se količina stakleničkih plinova mogla smanjiti ukoliko više ljudi prihvati veganski ili vegetarijanski način prehrane, ali izgledi da će se to dogoditi su vrlo male ili nikakve.
Stoga postoje ostali načini smanjenja vlastitog ugljičnog otiska kao što je korištenje organske hrane koja se dobiva prirodnim metodama i bez upotrebe pesticida i umjetnih gnojiva. Racionalno korištenje kućanskih aparata za pripremanje hrane, kupovina u lokalnim dućanima do kojih možete doći pješice, sadnja te vlastiti uzgoj voća i povrća.
30. ožujka 2015. (2015-03-52)
Druga strana prilagodbe na klimatske promjene
Prilagodba na klimatske promjene mogla bi imati velike posljedice na okoliš, navodi se u novoj studiji sa Sveučilišta East Anglia.
Istraživanje koje je objavljeno u časopisu Nature Climate Change otkriva da mjere prilagodbe imaju potencijal za generiranje dodatnih pritisaka i prijetnji za lokalne i globalne ekosustave. (…)
»Otkrili smo da će umjereno topla klima (u rasponu od 10 °C do 30 °C) biti od koristi za poljoprivredu u Velikoj Britaniji (…) Ipak, mogu se očekivati i gubici (…) Međutim, to intenziviranje poljoprivredne prakse povezano s klimatskim promjenama stvorit će nove pritiske na okoliš. (…) Potražnja i proizvodnja energije, ribarstvo, šumarstvo i zdravstvene usluge također će se morati prilagoditi (…) Ali, trebali bismo se prilagoditi na ekološki održiviji način. Klimatske promjene su dugoročan proces i znanost nam omogućuje da predvidimo svoj utjecaj, kako na okoliš, tako i na društvo.«
[Treba međutim spomenuti novo istraživanje, o kojem smo pisali prije tjedan dana, da je usporen tok Golfske struje, što bi moglo dovesti do lokalnog zahlađenja, naročito na štetu Velike Britanije, Irske i Skandinavije.]
30. ožujka 2015. (2015-03-51)
Chile desert rains sign of climate change: chief weather scientist
Obilne kiše proizročile su poplave u inače sušnom sjeveru Čilea (Atacama – najsušnija svjetska pustinja), važnom zbog rudnika bakra.
Jeremiah Lengoasa, zamjenik glavnog tajnika Svjetske meteorološke organizacije, izjavio je da je to posljedica klimatskih promjena. Takvi se ekstremni vremenski događaji i ubuduće mogu očekivati.
Jedan od poginulih u počlav je victor Zamora, jedan od 33 rudara koji su dramatično spašeni iz zatrpanog rudnika Copiano 2010. g..
29. ožujka 2015. (2015-03-50)
Prema upravo objavljenim statističkim podacima Eurostata o otpadu u 2013. godini, Hrvatska je, sa 85% otpada koji se odlaže na odlagališta, uz Rumunjsku i Maltu najgora zemlja po pitanju gospodarenja otpadom u Europi. Istovremeno su naši susjedi Slovenci sa više od 62% recikliranog i kompostiranog otpada na vrhu te ljestvice. Tako blizu, a tako daleko.
Priopćenje Eurostata na engleskom jeziku: http://bit.ly/1CRsj8n
29. ožujka 2015. (2015-03-49)
http://reneweconomy.com.au/2015/solar-to-provide-25-of-indias-power-capacity-by-2022-deutsche-38606
Deutsche Bank objavila je analizu situacije i planova razvoja solarne energije u Indiji. Vlada premijera Modija intenzivno podupire obnovljive (“revolucija šafrana”; vidi na našem blogu: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/05/31/indija-nova-vlada-stavlja-solarnu-u-srediste-energetske-politike/).
Indija danas ima instalirane kapacitete u elektranama 280 GW, a za osam godina to bi moglo porasti na 400 GW, od čega 100 GW solarnih.
Ministar energetike nedavno je izjavio da se nadaju postavljeni cilj za solarne dostići čak i ranije. Žele da Indija postane prvo svjetsko tržište za obnovljive već 2019. (danas su peto).
Današnja cijena proizvodnje fotonaponske energije u Indiji je oko 12 američkih centi po kWh, a očekuje se da će pasti na oko 10 c/kWh do 2020, čime bi postigla paritet s termoelektranama na domaći ugljen.
Prije samo četiri godine, odnos cijena elektrike iz sunca i iz ugljena bio je 7:1. Uz nove financijske tržišne mehanizme, solarna energija može postati jeftinija od svih drugih izvora.
Po procjeni indijske Središnje električne regulatorne komisije (CERC), cijena kako domaćeg, tako i uvoznog ugljena će brzo rasti.
Ministar financija najavio je porez na uvozni ugljen. Od tog prihoda, promovirat će se čista energija, kao indijski prilog borbi protiv klimatskih promjena.
29. ožujka 2015. (2015-03-48)
Zoran Oštrić piše:
Neki moji prijatelji pali su na demagoški štos R. Čačića prema D. Škrlecu prekjjučer u Otvorenom. Čačić je to uspješno demagoški plasirao i uhvatio Škrleca, profesora fakulteta, da na TV mora nešto objasniti u više od 10 riječi, što ne funkcionira. 😦
Odgovara ovdje na fb.:
»Davor Škrlec Nije to bila odluka o prihvaćanju ili ne projekta Plomin C nego uvjetima zaštite okoliša. Potrudite se i pročitajte rješenje o prihvaćanju uvjeta zaštite okoliša (web stranice MZOIP), a nakon toga odluku Vlade RH u kojoj taj projekt proglašava strateškim. Siguran sam da ćete se iznenaditi kako Vlada traži ukidanje puno mjera zaštite okoliša koji su odlukom povjerenstva ušli u rješenje. Pitajte se zašto to Vlada RH traži i koliko bi to utjecalo prvenstveno na zdravlje ljudi ne samo u Labinu nego u krugu od 100 km oko elektrane.«
Škrlec je dakle bio za to da se izdaju objedinjeni uvjeti zaštite okoliša (to je tek pretkorak za izradu Studije utjecaja na okoliš) . Teško bi bilo biti protiv toga za neki projekt! A onda je Vlada rekla, ajmo to po ubrzanom postupku, j**** okoliš.
Doduše, ipak je prošlo dve godine i još se ne gradi. Jer je cijeli projekt pušiona na više razina. 😡
29. ožujka 2015. (2015-03-47)
Electric Car Demand Growing, Global Market Hits 740,000 Units
Prema podacima koje je objavio njemački Centar za istraživanja solarne energije i vodika, godine 2014. u svijetu je registritano 320.000 novih cestovnih električnih vozila (EV). Krajem 2013. u svijetu ih je bilo oko 420.000, a krajem 2014. oko 740.000.
Od toga 290.000 u SAD, 110.000 u Japanu i 100.000 u Kini. Od proizvođača, daleko ispred svih su dva japanska (Nissan i Mitsubishi) i američki Tesla Motors.
29. ožujka 2015. (2015-03-46)
Rooftop solar at 23% of homes in South Australia – is storage next?
Prema podacima lokalnih “Elektri” u Južnoj Australiji, tijekom 2014. instalirano je 17.000 novih krovnh solarnih sustava. Sada ih ima ukupno oko 174.000, instalirane snage 550 MW. Gotovo četvrtina (23%) domaćinstava proizvodi solarnu elektriku.
[Iz brojki je vidljivo da je prosječni sustav snage oko 3 kW, što je znatno manje nego u SAD ili Europi. To je rezultat činjenice da se radi o masovnom pokretu odozdo, uz znatno manju podršku lokalnih, državnih i federalnih vlasti (pogotovo od 2013, kad je u federaciji došla konzervativna vlada otvoreno neprijateljska prema obnovljivima], tako da domaćinstva instaliraju sustave koji pokrivaju vlastitu potrošnju u određenim periodima, a znatno manje isporučuju u mrežu. Pritom je važno i to, da velik broj obitelji živi u obiteljskim kućama, te se zbog vruče klime uvelike koriste rashladni uređaji.]
Kompanija SA Power Network kaže da solarne elektrane pomažu stabilnosti i pouzdanosti mreže. Proizvode kad je velika potrošnja, te pomažu smanjiti opterećenje mreže kad su valovi velikih vrućina.
Operater mreže, zbog smanjene ukupne potražnje i promjena u dijagramu dnevnog opterećenja, priprema promjenu tarifnog sustava. On se više ne bi zasnivao na potrošnji, nego na potražnji. to bi pak moglo potaknuti domaćinstva da ulažu u baterijske spremnike, kao prirodnu slijedeću etapu. Još nije sigurno kako će se to odvijati, ali može dovosti do daljnjeg smanjivanja potreba za strujom iz drugih izvora i stabilizacije mreže.
29. ožujka 2015. (2015-03-45)
Energy Storage Market Outlook 2015
Još jedan pregled novih studija i izvještaja o tehnologijama skladištenja energije, vezano uz električne mreže.
Reverzibilne elektrane sigurno će ostati glavni način skladištenja energije na nivou elektrodistributivnih i prijenosnih područja, barem u doglednoj budućnost.
Međutim kod baterija (elektrokemijski spremnici energije) tehnološki prodori i pad troškova stvaraju dinamičko tržište.
Litijum-ionske baterije još dominiraju. Zabrinutost za njihovu sigurnost je potisnuta. Trenutno je glavna pažnja industrije na baterijama za električne aumobile (dvije goleme tvornice u izgradnji), ali to dovodi do rasta ponude litija i pada cijena i za stacionarne baterije.
Ali Li-ion baterije više nisu jedina tehnologija na tržištu. Nedavna studija Tehnološkog sveučilišta Minhen zaključuje da je niz novih tehnologija na pragu ulaska na tržište (mogući prijelaz sa stadija “development”, tehnološki razvoj, na “deployment”, industrijski razvoj).
Savjetnička tvrtka Navigant Research procjenjuje da će globalni instalirani kapacitet spremnika energije vezanih uz mrežu (osim RHE), sa 538 MW 2014. g. (jedinice do 10 MW) porasti na 21.000 MW 2024., a prihodi te industrije s 675 milijuna USD na 15,6 milijardi USD. “Skladištenje je danas tamo, gdje su fotonaponski paneli bili prije 6-7 godina”, kaže Eric Borden, energetski konzultant iz Berlina.
28. ožujka 2015. (2015-03-44)
Seven charts showing how the EU’s energy use is being transformed
Ovo je objavljeno još 10. veljače, ali vrijedi prenijeti.
Ukupna potrošnja energije u EU godine 2013. iznosila je 1,66 milijardi tona ekvivalentne nafte (toe). Potrošnja je bila gotovo 10% manja nego 2006., kad je bio postignut vršak, te je otprilike jednaka potrošnji prije 23 godine. Godine 1990, na EU je otpadalo 21% svjetske potrošnje primarne energije, a godine 2013. samo 13%. Udio Kine je u tom razdoblju porastao sa 8% na 22%.
U odnosu na 1990., znatno je smanjena potrošnja energije iz ugljena (-40%), smanjena je iz nafte (-12%), povećana iz plina (ali uz smanjenje od 2008.), a jako povećana iz obnovljivih. Udio obnovljivih u ukupnoj potrošnji porastao je sa 4,3% na 11,9%.
28. ožujka 2015. (2015-03-43)
Microgrids as Fact and Metaphor
Zanimljiv članak indijsko-američkog autora (stručnjaka za menadžment) o “topološkim” promjenama u dizajnu elektroenergetskog sustava, koju donose decentralizirana proizvodnja i mikrommreže.
»In fact, fractionation of electricity services is what is happening — the separating or peeling off into smaller business segments, each a standalone business entity, from today’s monolithic whole. This will only accelerate.«
»Who can enter such future electricity fractions? Just about anybody — the barriers to entry have fallen, and economies of scale no longer hold.«
»We mean more than “generation,” more than “distributed,” and more than “microgrids” when describing Electricity 2.0. DG may more appropriately be called LGCM — Local Generation, Consumption, and Management.«
27. ožujka 2015. (2015-03-42)
The Renewable Electricity Grid: The Future Is Now
Još malo nerealne zelene propagande iz opskurne organizacije, zvane Svjetska banka.
Krajem 2013, 144 zemlje imale su planove za rast proizvodnje elektrike iz obnovljivih. Sa suncem i vjetrom postoji problem varijabilnosti i ograničene predvidljivosti (Variable Renewable Energy, VRE).
Ovaj izvještaj bavi se izazovima integracije rastućih kapaciteta VRE tehnologija u električni sustav (više od 20% proizvodnje).
Izvještaj se fokusira na dvije opcije za osiguranje fleksibilnosti: elektrane na prirodni plin i skladištenje energije (reverzibilne HE, baterije, komprimirani zrak, toplinski spremnici).
Problemi su rješivi pravilnim kombiniranjem raznih mjera. Znatno povećani kapaciteti VRE mogu biti integrirani u mrežu bez pada pouzdanosti.
Potrebni su bitni pomaci u razmišljanju i infrastrukturi: modernizacija mreže, usvajanje novih tehnologija, promjena poslovnih modela elektroprivrednih tvrtki, promjena državnih politika i regulativnih okvira. Ne radi se više na problemu isprekidanosti proizvodnje pojedinih agregata, nego na upravljanju varijabilnošću u cijelom sustavu.
[DISKLAJMER: Ovo su vijesti s jedne druge planete, zvane Zemlja. Kod nas u Hrvatskoj, svi znaju da se ne isplati time baviti.]
27. ožujka 2015. (2015-03-41)
California first state to generate more than 5% of electricity from utility-scale solar
Tijekom 2014., u Kaliforniji su solarne elektrane na nivou prijenosa i distribucije (vršne snage veće od 1 MW) proizvele 9,9 milijardi kilovatsati električne energije. To je više od 5% ukupne proizvodnje[i približno jednako ukupnoj proizvodnji svih HE i TE u Hrvatskoj]. To je povećanje za više od 50% u odnosu na 2013..
Tijekom 2014, na mrežu je priključeno blizu 1.900 MW velikih solarnih elektrana, te je ukupna vršna snaga dosegla 5.400 MW.
Mala solarna postrojenja (do jedan megavat) krajem 2014. ukupno iznose 2.300 MW.
Ukupno je 2014. u Kaliforniji 22% električne energije proizvedeno iz obnovljivih bez hidroenergije (tj. iz sunca, vjetra, biomase i termalnih voda). Plan za 2020. je 33%. Proizvodnja iz hidroelektrana drastično je opala zbog dugotrajne suše.
U SAD, u ukupnoj proizvodnji iz obnovljivih osim hidroelektrana, Kalifornija je malo ispred Teksasa, u kojem je 2014. više od 10% proizvodnje iz vjetra (http://www.eia.gov/todayinenergy/detail.cfm?id=20051 ).
27. ožujka 2015. (2015-03-40)
EV Battery Costs Already ‘Probably’ Cheaper Than 2020 Projections
Prema istraživanju objavljenom u časopisu “Nature Climate Change” (http://www.nature.com/nclimate/journal/v5/n4/full/nclimate2564.html ), troškovi za baterije električnih vozila padaju tako brzo da su danas, kod vodećih tvrtki, vjerojatno već niži od procjene koju je Međunarodna energetska agencija (IEA) prije dvije godine napravila za 2020. g.. (300 USD/kWh).
To je rezultat meta-studije, u kojj su analizirani podaci iz 85 procjena troškova u relevantnim publikacijama.
U SAD, gdje su cijene naftnih derivata niže, električni automobili će postati troškovno konkurentni kod cijene od 250 USD/kWh.
Procjenjuju da će troškovi pasti na oko 230 USD/kWh 2017.-2018. g. U gradnji su dvije velike tvornice baterija, Tesla Motors i Renault-Nissan. Za dulji rok procjene su nesigurne.
26. ožujka 2015. (2015-03-39)
Engineering a multipurpose, environmentally friendly dam
Grupa istraživača sa filipinskog sveučilišta Diliman koristi “zeleno inženjerstvo” u razvoju jeftine brane (“Gaia dam”). Brana spriječava poplave bujičnih rijeka i potoka, usmjerava vodu na mikroturbine koje proizvode elektricitet i pomaže u smanjivanju manjka hrane i vode. Glavna struktura nije od čvrstog betona, nego od nizova valjaka, napunjenih recikliranim betonom ili kamenjem, čime se znatno smanjuje trošak.
Također, brana je tako dizajnirana da se otpuštaju u vodi sadržani proteini i enzimi, kad voda prolazi kroz specijalizirano jezgro brane. Oni se koriste u poljodjelstvu kao prirodno gnojivo i pesticidi u ekološkom uzgoju. Proteini pomažu biljkama da apsorbiraju hraniva i minerale, a enzimi će postepeno razgraživati egoskelete insekata i drugih štetočina koje napadaju usjevi.
24. ožujka 2015. (2015-03-38)
Sustav morskih struja u sjevernom Atlantiku (Golfska struja) je najvažniji sustav transporta toplote na Zemlji. Topla voda površinom ide prema sjerveroistoku, tu se hladi i spušta na dno, te kao hladna struja vraća prema ekvatoru. Zbog toga je klima u zapadnoj i sjevernoj Europi toplija nego u drugim dijelovima svijeta na tim zemljopisnim širinama. [Na širinama Velike Britanije s druge strane atlanskog oceana je Labrador, koji je ledena pustinja.]
Članak “Exceptional twentieth-century slowdown in Atlantic Ocean overturning circulation” objavljen u časopisu “Nature Climate Change” (http://www.nature.com/nclimate/journal/vaop/ncurrent/full/nclimate2554.html) navodi da niz promatranja sugeriraju da je u posljednjem desetljeću sustav struja bio slabiji nego ikad ranije u posljednjem stoljeću ili ćak tisućljeću.
Glavni uzrok moglo bi biti ubrzano topljenje grenlandskog ledenog pokrova, zbog čega velike količine slatke vode dospijevaju u more, na površinu. Slatka voda ima manju gustoću od slane, pa se usporava tonjenje ohlađene vode i time usporava cijeli sustav. Tako, uz globalno zagrijavanje, u Sjevernom Atlantiku dolazi do lokalnog zahlađivanja. Opaženi učinak je većin nego što predviđa većina računalnih simulacija.
Ako se dostigne točka preokreta (tipping point) u slabljenju struje, ona bi se mogla i potpuno zaustaviti. Posljednji izvještaj IPCC procjenjuje vjerojatnost da se to desi do kraja ovog stoljeća na 10%. Novi podaci indiciraju da bi rizik mogao biti veći.
[Povećanje temperature na kraju posljednjega ledenoga doba, prije nekih 12.000 godina, dovelo je do toga da se Atlanska petlja zaustavi, te je trebalo nekih 1.500 godina da se obnovi. To je dovelo do toga da je ledeno doba u sjevernom dijelu Europe potrajalo dulje. Stalni ledeni pokrov pokrivao je tada cijelu Skandinaviju i Baltik. Danas se ne očekuju tako drastične promjene, ali mogle bi biti vrlo neugodne.]
24. ožujka 2015. (2015-03-37)
Grupa britanskih istraživača, u okviru međunarodnog inženjerskog projekta, usmjerenog na promišljanje budućeg održivog zračnog transporta, završila je trogodišnje istraživanje mogućnosti korištenja stratosferskih putničkih cepelina (stratospheric passenger airships). [Zanimljivo je da eRječnik za “airship”, zračni brod, daje kao mogući prijevod “zrakoplov”. Tako se zaista nekad govorilo: cepelini “plovi zrakom”, avion ne.]
Istraživači okupljeni u MAAT projektu (sjedište na Sveučilištu Modena, Italija) smatraju da bi cepelini mogli biti “zeleni” odgovor za budući rast zračnog prometa. Potrošnja energije je znatno manja nego kod aviona, a osnovni izvor energije za kretanje i druge potrebe mogli bi biti fotonaponski paneli. Uz baterije, moglo bi biti dovoljno energije i za kretanje noću i za druge potrebe.
Tim sa sveučilišta u Lincolnu istražuje optimalni dizajn energetskog sustava. Naročito su se fokusirali na moguće usavršene sustave propulzije, bolje od tradicionalni propelera.
Takav bi “zračni brod” plovio na visinama oko 15 km brzinama oko 200 km/h. Dapače, rijetko bi slijetao: putnike i robu bi dovozili i odvozili manji “feeder” zračni brodovi koji bi se u letu spajali.
Potražnja za zračnim transportom raste i predviđa se da će i dalje brzo rasti. Predviđa se da će broj putnika u zračnom prometu u Europi do 2020. dostići 400 milijuna godišnje, a da bi u slijedećih 20 godina rast mogao biti 340%. To će dovesti do zakrčenosti zračnih luka i velike potrošnje goriva i problema za okoliš. Ovo bi mogla biti ekološki održiva alternativa. Ušteda goriva, nema buke, uzletišta zauzimaju puno manje prostora.
24. ožujka 2015. (2015-03-36)
Evidence of Gov. Rick Scott’s ban on “climate change”
Kako govoriti o klimatskim promjenama a da se ne spomene sintagma “klimatske promjene” 😛
Kako uvjeriti federalnu vladu da ti da pare, objašnjavajući da zadovoljavaš uvjet da imaš plan borbe protiv klimatskih promjena, iako ne želiš čak ni spomenuti riječi “kliamtske promjene”. 😀
22. ožujka 2015. (2015-03-35)
Of Greeks and Germans: Re-imagining our shared future
Grčki ministar financija Yanis Varoufakis na svom je blogu objavio članak “O Grcima i Nijemcima: ponovno promišljanje naše zajedničke budućnosti”.
(Vidi članak na našem blogu od 23. veljače: “Grčka i Njemačka – dve strane istog novčića?”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/02/23/grcka-i-njemacka-dve-strane-istog-novcica/ )
Navodi da je bio protiv reprogramiranja grčkih dugova (“bailout”) 2010. i 2012. zato, jer to nije bilo spašavanje Grčke, nego cinički transfer gubitaka iz računovodstvenih knjiga privatnih banaka na slaba ramena najslabijih grčkih građana. »Koliko europskih poreznih obveznika zna da više od 90% od 240 milijardi euroa koje je Grčka posudila odlazi financijskim institucijama, a ne građanima?«
Bilo je očito, nastavlja, da će mjere strogosti (austerity) uništiti grčke nominalne dohotke i da će otplada novih kredita biti još teža nego starih. Konačno Grčka naprosto neće moći otplatiti te dugove i teret će, prije ili kasnije, biti prebaćen na njemačke i druge europske porezne obveznike.
Godina 2010. Grčka nije dugovala nijedan euro njemačkim poreznim obveznicima, i on je smatrao da tako treba i ostati. Privatni kreditori morali su se dogovarati s grčkom vladom o reprogramiranju dugova.
Postupilo se drugačije. Grčki je dug povećan i nametnute mjere stroge štednje, koje su dovele do toga da su Grci izgubili četvrtinu svojih prihoda. Više nisu u stanju plaćati privatne i javne dugove i stvorena je strašna humanitarna kriza.
Danas trebamo prekinuti otrovnu igru međusobnog optuživanja, koja pomaže samo neprijateljima Europe.
Drugo, moramo se fokusirati na naš zajednički interes: kako da Grčka brzo raste i reformira se, tako da može vraćati dugove. On smatra da dogovor od 20. veljače daje odličnu priliku da se krene naprijed.
21. ožujka 2015. (2015-03-34)
Njemačko Savezno ministarstvo za ekonomiju i energiju objavilo je plan ulaganja 300 milijuna eura godišnje za poticaje korištenja obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje. U tom sektoru idio obnovljivih zaostaje i 2014. je iznosio 9,9%, jednako kao i 2013, dok je za 2020. planirano 14%.
20. ožujka 2015. (2015-03-33)
Annual Report 2014: Cross-border cooperation is key to the energy solutions of the future
Tijekom 2014., proizvodnja vjetroelektrana iznosila je 39% potrošnje električne energije u Danskoj. Satne fluktuacije su iznosile između 0% i 132% potrošnje u tekućem satu. Svi akteri u energetskom sektoru u Danskoj surađju, pripremajući elektroenergetski i plinski sustav za dalji rast, ka 50% obnovljive elektrike 2020..
Stabilnost sustava i sigurnost opskrbe nisu bili ugroženi. Bitna za taj uspjeh je dobra povezanost sa susjednim zemljama. Velike količine električne energije kupovane su i prodavane sa Norveškom, Švedskom i Njemačkom. Smanjuje se opskrba plinom iz Sjevernoga mora, ali povećava iz Njemačke.
Danska drži prvo mjesto u svijetu po udjelu vjetra u proizvodnji električne energije, ali Švedska i Njemačka proizvode više. Prema planovima, do 2020. će sjeverna Njemačka sam proizvoditi pet puta više energije iz vjetra nego Danska.
Međutim, u budućnosti će se elektroenergetski sustav morati mijenjati više nego dosad. Potrebno je dalje jačanje međunarodne suradnje i razmjene (energija vjetra na sjeveru Europe, sunca na jugu, biomasa i hidroenergija). Koristit će se više elektrike u sektoru grijanja, za daljinsko grijanje i toplinske pumpe u domaćinstvima. Mnogo više će se koristiti električna cestovna vozila. Plinski sustav će biti korišten kao fleksibilni sustav skladištenja.
20. ožujka 2015. (2015-03-32)
Hidden benefits of electric vehicles revealed
Masovni prelazak cestovnog prometa na električna vozila, što se očekuje kao neizbježno u bližoj ili daljoj budućnosti, donosi znatne strukturne promjene u odnosu na današnji sustav zasnovan na derivatima nafte i manjim dijelom plinu. O svim međupovezanim promjenama vode se diskusije.
Grupa istraživača s Michigan State University u SAD i Sveučilišta Hunan u Kini objavila je studiju “Hidden Benefits of Electric Vehicles for Addressing Climate Change”, koja ukazuje na dve skrivene prednosti električnih vozila: ona su bukvalno “cool”. 🙂
Kako su električni motori učinkovitiji, emitiraju samo 20% toplote u odnosu na motore s unutarnjim sagorijevanjem, što može činiti korisnu razliku u smanjivanju ljetnih vručina u napučenim gradovima kao Peking. Zbog toga će se u gradovima manje trošiti na rashlađivanje, što je dodatna korist.
Kalkulacija na osnovu uvjeta u Pekingu ljeti 2012. predviđa da bi se intenzivnost “toplinskih otoka” mogla smanjiti za jedan stupanj celzijusa, te bi se dnevno uštedjelo 14,4 milijuna kilovatsati i smanjile emisije ugljičnoga dioksida za 11.779 tona.
20. ožujka 2015. (2015-03-31)
Georgetown Utility to Be Powered by Solar and Wind Energy by 2017
Grad Georgetown u Teksasu (54.000 stanovnika), jedan od ključnih gradova u kojima je počela američka “naftna revolucija” u drugoj polovici 19. stoljeća, postavio je cilj da u slijedeće dvije godine 100% električne energije dobiva iz obnovljivih.
Lokalna Elektra (u vlasništvu grada) kaže da su se okrenuli vjetru i suncu zato jer je to jeftinije i pouzdanije, te također zato jer se troši mnogo manje vode. Upravo su sklopili su ugovor s kompanijom SunEdison o isporuci elektrike iz solarnih elektrana, na 25 godina, uz nižu cijenu od one koju su dosad plaćali za elektriku iz klasičnih elektrana.
Kombinacija solarne i vjetrene energije omogućit će dobivanje električne energije u skladu s kretanjima potražnje. Sunce najviše daje rano popodne, kad je potrošnja najveća, a vjetar obično rano ujutro i navečer.
SunEdison se nada da će ovo biti primjer za brojne druge američke gradove (vidi: http://www.go100percent.org/ ).
20. ožujka 2015. (2015-03-30)
A tenth of Europe’s wild bees risk extinction: report
Skoro desetina od 1965 europskih vrsta divljih pčela je u opasnosti od nestajanja, uzrokovano pesticidima i drugim čimbenicima. To je zaključak jučer objavljene studije, koju je Unija za zaštitu prirode (UICN) napravila za Europsku komisiju. Pritom se o 57% vrsta premalo zna, da bi se zaključilo jesu li ugrožene.
Procjena ekonomska korist koju donose pčele, oprašujući bilje, procjenjena je na 22 milijarde eura godišnje u Europi i 133 milijarde eura globalno.
20. ožujka 2015. (2015-03-29)
Wood is Good For Your Body and Brain: Planet Ark Report
Živjeti, raditi i učiti u stalnom doticaju s drvenim pokućstvom i opremom ima realne i mjerljive koristi za zdravlje i dobrobit, navodi izvještaj “Wood – Housing, Health, Humanity”, kojeg je objavila “Planet Ark’s Make it Wood campaign” povodom Svjetskog dana drva.
Izvještaj daje pregled istraživanja koja potvrđuju tu tvrdnju. Stanovnici staračkih domova više komuniciraju jedni s drugima kad su okruženi drvetom, učenici u učionicama koje imaju više drveta proživljavaju manje stresova nego oni okruženi plastikom i metalom itd.. Arhitekti i dizajneris sad počinju uvažavati taj učinak.
13. ožujka 2015. (2015-03-28)
What Would Happen If Wind Power Got The Same Tax Breaks As The Fossil Fuel Industry
Ministarstvo energetike SAD objavilo je u četvrtak izvještaj “Wind Vision : A New Era for Wind Power in the United States”, o stanju i perspektivama energije vjetra u SAD. Kompletan izvještaj dostupan je na http://www.energy.gov/windvision .
Energija vjetra danas pokriva 4,5% potrošnje električne energije u SAD. Izvještaj predviđa da se to može povećati na 10% do 2020. g, 20% 2030. i 35% 2050. godine. Instalirani kapaciteti porasli bi sa 61 GW 2013. g. na 404 GW 2050..
Porast troškova električne neregije bio bi 1% do 2030. godine, a nakon toga pad od 2% do 2050..
Dobit od izbjegnutih globalnih šteta zbog emisija stakleničkih plinova procjenjena je na 400 milijardi USD, kumulativno 2013.-2050., što prevazilazi ukupne potrebne troškove gradnje, razvoja mreže idr..
Tome treba dodati dobit od 108 milijardi USD od izbjegnutih ranijih smrti, bolesti i ekonomski šteta, zbog smanjenja emsija sumpornog dioksida, dušikovih oksica i čestica.
Kao dobit se također računa učinak smanjivanja tržišnih cijena prirodnoga plina izvan električnog sektora, kao odgovor na smanjenu potražnju; ta je dobit za potrošače procjenjena na 280 milijardi USD kumulativno do 2050..
Da bi se to postiglo, potrebne su rzane vladine mjere, kao što su porezne olakšice. Ne privilegije, kaže Tom Kiernan, generalni direktor Američkog udruženja za energiju vjetra (AWEA), nego ono, što elektrane na fsilna goriva imaju. Porezne olakšice, koje su u SAD 2013. dobile naftne i plinske kompanije, iznosile su 18,5 milijardi USD.
[Energetika, a osobito elektroenergetika, ne bi mogla živjeti bez raznih oblika državne potpore i poticaja, jer je rok povratka investicija vrlo dug i rizici značajni.]
13. ožujka 2015. (2015-03-27)
Government corruption in South Africa contributes to overfishing, study finds
Podmićivanje državnih inspektora koji nadgledaju ribarenje uzduž obala Južne Afrike pridonosi izlovu ribe preko ekološki održivih granica (prelov), zaključak je studije objavljene u časopisu “Global Environmental Change”.
»Kada sam razgovarao s inspektorima oni su bili iznenađujuće otvoreni o tome«, kaže autor studije, Šveđanin Akse Sundstrom. »Rekli su mi da dobiju kašetu ribe ili naprosto nešto novca od ribara u zamjenu za dozvolu da prekrše pravila.«
Jedan je inspektor rekao: »Kineski kapetan koji je bio uhićen prošli tjedan nazvao je nekoga tko je došao u luku sa svežnjem novčanica. To je posve uobičajeno (…) Zamislite te brodove, koliko puuno novca donose. A naše zarade su tako male (…)« Neki inspektori i policajci i sami su uključeni u ulegalni ribolov. Izloženi su prijetnjama i pritiscima.
Studija je prilog istraživanju problema u upravljanju zajedničkim dobrima (“the commons”). »Istraživači obično kažu da su propisi obećanja o korištenju resursa, koje može biti nadzirano od države ili od samih korsnika. To se naziva “ugovori s mačem ili bez njega”. Ali, s obzirom da je korupcija tako raširena u mnogim zemljama, postoji treća situacija, “ugovor sa slomljenim mačem”, kaže Sundstrom.
11. ožujka 2015. (2015-03-26)
European offshore wind sector faces make-or-break 2020 -report
Dok vjetroelektrane na kopnu danas spadaju među najjeftinije izvore električne energije, razvoj pučinskih (off-shore) postrojenja kasni u odnosu na planove prije nekoliko godina. Postoje tehnički problemi, a cijena je visoka.
Novi izvještaj savjetničke tvrtke “Ernst & Young” procjenjuje da je 2020. g. prijelomna za industriju pučinskih elektrana. Trebalo bi biti instalirano 20 GW, uz pad cijena na 100 eura po megavatsatu (sada je 140). Ukoliko se to ne postigne, industrija neće napredovati u slijedećem desetljeću.
Vjetroagregati koji se grade na pučini većih su snaga (5 MW i više), te je očekivana proizvodnja tijekom godine, zbog snažnijih i stalnijih vjetrova, 39% tijekom godine (za kopnene 22%).
[Osobito veliki potencijal postoji na Baltiku i sjeveroistočnom Atlantiku, gdje deset zemalja surađuje na projektu “North Sea Offshore Grid”, vidi: http://ec.europa.eu/easme/en/news/looking-scenarios-offshore-electricity-grid-north-sea%5D
Predstavnici velikih proizvođača (Dong, Siemens, Vestas) smatraju da je cilj dostižan.
11. ožujka 2015. (2015-03-25)
Mark Carney defends Bank of England over climate change study
Je li Bank of England nasjela zelenim paničarima? 😛
Klimatske promjene su jedan od najvećih rizika s kojim se susreću osiguravateljske kuće, rekao je guverner Bank of England, u govoru u Gornjem domu Parlamenta, nakon što je bivši konzervativni kancelar odbacio studiju kao “šuplje zelene fraze”.
Nedavno je Paul Fischer, jedan od najviših dužnosnika Banke, upozorio osiguravatelje da je rizično investirati u fosilna goriva, jer vrijednost može kolapsirati ako budu poduzete akcije za smanjivanje emisija stakleničkih plinova, koje preporučaju znanstvenici.
Češće oluje, toplija ljeta i povećanje poplava dovele su do toga da osiguravateljske kuće godišnje gube 133 milijarde funti, što je četverostruko više nego prije 30 godina.
11. ožujka 2015. (2015-03-24)
Nearly 13 GW of coal-fired capacity will be retired in the US in 2015
Uprava SAD za energetske informacije (US Energy Information Administration, EIA) objavila je da se u SAD do kraja godine očekuje izgradnja oko 20 GW novih elektrana (na nivou mreže). Od toga će polovicu činiti vjetrolektrane (9,8 GW, što je veliko povećanje u odnosu na 2014), slijede plinske TE 6,3 GW, solarne 2,2 GW i jedna nuklearna elektrana od 1,1 GW.
Istovremeno, bit će umirovljeno blizu 16 GW kapaciteta, od toga 12,9 GW termoelektrana na ugljen.
Ovih 2,2 GW solarnih uključuje samo veće mrežne elektrane (ne i krovne). Od toga 1,2 GW u Kaliforniji i 0,4 u Sjevernoj Karolini. Od vjetroelektrana, 85% kapaciteta odnosi se na “Plain states” (Sjeverna Dakota, Minesota, Teksas, Novi Meksiko).
11. ožujka 2015. (2015-03-23)
Power System Flexibility Strategic Roadmap
Savjetodavna tvrtka ECOFYS objavila je izvještaj (stavljen na raspravu) “Power System Flexibility Strategic Roadmap : Preparing power systems to supply reliable power from variable energy resources”. (vidi na našem blogu: “Nova elektroenergetika: od nanomreže do supermreže”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/02/10/nova-elektroenergetika-od-nanomreze-do-supermreze/ .)
Neprijatelji obnovljivih često ističu kako je promjena eleltroenergetskog uvođenjem nestalnih obnovljivih izvora i distribuirane proizvodnje u malim elektranama užasan problem, da se neće moći održati stabilnost, da su ogromni troškovi isl..
Drugi naprosto rade i rješavaju probleme. (vidi: “Ako postoji problem – treba li ga rješavati, li odustati?”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/11/05/ako-postoji-problem-treba-li-ga-rjesavati-li-odustati/ )
Da, naravno da promjena sustava nije jednostavna i da košta. Ali ako smo sto godina gradili jedan sustav, ne znači da je on jedini moguć. (vidi: “Aktivisti i inženjeri, vizije i politike, narod i kapital”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/08/04/aktivisti-i-inzenjeri-vizije-i-politike-narod-i-kapital/ )
Relying almost entirely on energy from variable renewable resources will require a transformation in the way power systems are planned and operated. This report outlines steps for overcoming the challenges in creating power systems with the flexibility needed to maintain system stability and reliability while relying primarily on variable energy resources. The work is largely a synthesis of the many reports and studies on this subject. It seeks to summarize that body of work for a less technical audience that will need to put in place the policies, technical changes, and institutional systems necessary to make the power system of the future a reality.
10. ožujka 2015. (2015-03-22)
China could miss its target to reach 58 GW of nuclear by 2020
Još loših vijesti za nuklearce.
Pisali smo prije četiri dana o tome, da Kina danas više električne energije dobiva iz vjetra, nego iz urana. Aktualni je plan do 2020. godine imati izgrađeno 200 GW vjetroelektrana i 58 GW nuklearnih elektrana. Dok je za prvi vrlo vjerojatno da će biti ispunjen, drugi je vrlo upitan. Nakon Fukušime je došlo do preispitivanja planova i tek ovih dana je dano odobrenje za gradnju dva nova reaktora.
Kina se također nada snažnom rastu svoje nuklearne industrije i izvozu. Pisali smo o značajnom kineskom ulaganju u nuklearku Hinkley Point C u UK, kojoj je jedan od bitnih ciljeva doći do tehnoloških znanja (vidi članak na našem blogu: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/10/14/ekonomika-nuklearne-energije-problemi-su-danas-isti-kao-prije-40-godina/ )
10. ožujka 2015. (2015-03-21)
Communities take lead on renewable energy as big projects stall
Aktualna australijska vlada snažno podupire interes industrije ugljena i suzbija obnovljive. Međutim, “revolucija odozdo” se nastavlja. Dva milijuna australijskih domaćinstava ima neko solarno krovno postrojenje (fotonaponski paneli, termalni kolektori ili oboje).
[Hrvatska vlada rigidno slijedi isti kurs kao i australijska, ali naše civilno društvo postoji samo u tragovima.]
U tekstu se spominju Njemačka i Danska kao uspješni primjeri revolucije koja je započela odozdo, a državna vlast joj se pridružila. (Vidi na našem blogu: “Nova elektroenergetika: od nanomreže do supermreže” https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/02/10/nova-elektroenergetika-od-nanomreze-do-supermreze/ )
U Australiji, sad se akcijama građana pridružuju i lokalne vlasti, razvijajući projekte lokalne elektroenergetske samodovoljnosti.
10. ožujka 2015. (2015-03-20)
Future of energy – and decline of centralised generation – explained in 70 seconds
David Crane, generalni direktor američke elektroprivredne organizacije NRG, objašnjava zašto je klasičnoj elektroenergetici došao kraj, te da je budućnost u distribuiranoj proizvodnj – solarna, baterije, mini i mikromreže i električna vozila. »Our industry is in the early but unmistakable stage of a technology-driven disruption of historic proportion.«
NRG ima u vlasništvu 50.000 MW kapaciteta klasičnih elektrana – više od deseterostruko u odnosu na HEP.
10. ožujka 2015. (2015-03-19)
It’s ‘Orwellian’: Florida Scientists Respond To Report That State Agency Banned ‘Climate Change’
Ove nedjelje, floridski Centar za istraživačko novinarstvo (Florida Center for Investigative Reporting, FCIR) objavio je izvještaj da je Ministarstvo zaštite okoliša države Floride (Department of Environmental Protection, DEP) od godine 2011. zabranilo svojim zaposlenicima da u službenoj komunikaciji koriste riječi “klimatske promjene i “globalno zagrijavanje”.
Florida je među državama u SAD među najosjetljivijima na klimatske promjene.
U ovom se članku navode dodatne potkrijepe da ta orvelijanska zabrana stvarno (iako “neslužbeno”) postoji. DEP i ured guvernera to poriču.
O istoj temi Reuters: http://planetark.org/wen/72911
8. ožujka 2015. (2015-03-18)
Urine power to light camps in disaster zones
Pee power. 🙂 Na jednom engleskom sveučilištu postavljeno je eksperimentalno postrojenje za proizvodnju električne energije iz mokraće.
Velika humanitarna udruga OXfam nada se da bi se na taj način mogao stvarati elektricitet za osvjetljenje u izbjegličkim kampovima, često izgrađenim na mjestima gdje nema električne mreže.
Kultura mikroba hrani se mokraćom, stvarajući biokemijsku energiju koja se u mikrobiološkim gorivim ćelijama (microbial fuel cell, MFC) pretvara u električnu.
Video: https://www.youtube.com/watch?v=A3dyegoKX_U&feature=youtu.be
6. ožujka 2015. (2015-03-17)
US Senate fails to override presidential veto of Keystone XL project
Kao što se očekivalo, pristaše projekta naftovoda Keystone XL u Senatu nisu uspjeli prikupiti dvotrećinsku većinu (67 glasova) da nadglasaju predsjednički veto. Za takvu odluku glasala su 62 senatora (svi republikanci i osam demokrata).
Kao što smo pisali (vidi članak na blogu: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/02/08/hoce-li-obama-stopirati-naftovod-keystone-xl/ ), u višegodišnjoj bici oko gradnje naftovoda Keystone XL, koji bi trebao transportirati “tešku naftu” iz Kanade do rafinerija u Meksičkom zaljevu, zasad pobjeđuju protivnici, jer je predsjednik SAD iskoristio pravo veta da blokira odluku Kongresa, kojom je projekt bio odobren.
(vidi o toj temi članke na blogu iz kolovoza 2013.: “Nestandardna nafta: energetske nade i ekološke brige”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/08/11/nestandardna-nafta-energetske-nade-i-ekoloske-brige/ , te iz svibnja 2013. “Zašto je korištenje ‘teške nafte’ loša ideja”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2013/05/25/zasto-je-koristenje-teske-nafte-losa-ideja/ )
6. ožujka 2015. (2015-03-16)
Wind Power Beats Nuclear Again in China
Kina ima najviše nuklearnih reaktora u gradnji na svijetu. A također gradi najviše vjetroelektrana. Iz vjetra danas dobivaju više električne energije nego iz urana.
Kako smo već pisali (vidi na blogu: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/03/03/kineska-ekologija-energetika-i-ekonomija-novosti/ ), Kina je prošle godine izgradila 23 GW vjetroelektrana, te je ukupni instalirani kapacitet dostigao 115 GW. Nije sve priključeno na mrežu, zbog ograničenja mreže, ali intenzivno rade i na gradnji novih dalekovoda. Plan za 2020. je 200 GW priključenih na mrežu. To možda bude realizirano i prije, jer sada ima 77 GW u gradnji.
S druge strane, u svijetu danas ima 68 nuklearnih reaktora u gradnji, od toga 25 u Kini. Tijekom 2013. i 2014. na mrežu je priključeno šest novih reaktora, te još jedan u siječnju 2015.. Sada imaju u radu 24 reaktora, ukupne snage 20 GW. Plan za 2020. je 58 GW. Upitno je, hoće li se to realizirati.
[S obzirom na očekivanu godišnju proizvodnju po jedinici instalirane snage, 58 GW NE bi proizvodilo otprilike jednako kao 200 GW VE. Ugrubo, oko 400 TWh/god. svaki, što je oko 8% današnje kineske potrošnje.]
Prvi put nakon Fukušime, Kina je odobrila gradnju dva nova nuklearna reaktora.
http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/china-approves-hongyanhe-5-and-6-nuclear-power-projects_31925.html
6. ožujka 2015. (2015-03-15)
Toshiba’s “Smart Community” Vision Explored In New Videos
Kad se radi o električnim cestovnim vozilima, osobni automobili, kao više “seksi”, privlače najviše pažnje u medijima. Međutim, možda električni autobusi u gradovima ranije postanu uobičajeni. Masa vozila i putnika je naravno velika, ali ne zahtijeva se veliko ubrzanje ni velike brzine, pa to znatno smanjuje zahtjeve.
Bitan je razvoj vrlo brzog punjenja baterija, za manje od minute, koristeći i daljinski prijenos energije (bez kablova), o čemu smo pisali ovdje, što je isprobavano u Londonu, Tokiju i drugdje.
Japanska Toshiba propagira svoju viziju “Pametne lokalne zajednice” u seriji nedavno objavljenih videoa.
6. ožujka 2015. (2015-03-14)
Ekonomika nuklearne energije: problemi su danas isti kao prije 40 godina
Kaže mi jedan fb prijatelj, zastupnik nuklearne energije (a inače se u skoro svemu slažemo!), da ne može vjerovati mojim stavovima o energetici, jer da ja promoviram ideju, da nasutpam kao advokat. I koliko vidim – a to je čest slučaj, osobito s nuklarcima – naprosto odbija čitati moje tekstove, I OBRATITI PAŽNJU NA IZVORE KOJE NAVODIM.
Tu, međutim, ljudi nastupaju upravo kao advokati – a sebi umišljaju da zastupaju objektivnu istinu, pasuprot populističkom popuštanju predrasudama javnosti protiv nuklearki a za obnovljive, što se događa u najnaprednijim zemljama (čak, eto, i u Francuskoj, oduvijek nuklearnoj uzdanici). Samo u Francuskoj, Njemačkoj, Belgiji i Švicarskoj bit će do 2025. zatvoreno pedesetak nuklearnih raktora, i ta proizvodnja velikom većinom nadoknađena iz obnovljivih.
Frustrira me to, što ponavljaju apriorne ocjene koje su bile sporne prije 30 godina, daju podatke o obnovljivima od prije pet godina (a u međuvremenu je nastala nova epoha!), rutinski ponavljaju kao da je moguće da ja to ne znam “znaš, vjetroelektrane ne rade kad nema vjetra” isl, te uopće ne dolazimo do pretpostavki za suvislu diskusiju.
Ne, ne nastupam kao odvjetnik, nego kao specijalizirani novinar. Postoji naravno jedan pravac koji zastupam – on danas dominira u svijetu. tako sam ja na strani svjetskih moćnika – kako vlada, tako i kapitala. 😀
Investicijska banka Citigroup (ono, jelte, napušeni hipiji 😛 ): »Nuklearna energija danas se, iz čisto ekonomskih razloga, ne može takmičiti s obnovljivima. Troškovi gradnje su vrlo veliki, a veliki rizik od šteta znatno povećava troškove kapitala. Nasuprot tome, ističe Citigroup, solarno tržište raste, prikuplja se iskustvo, a troškovi smanjuju zbog tehnološkog napretka i ekonomije obima.«
»Britanska Uprava za razgradnju nuklearnih elektrana (Nuclear Decommissioning Authority) procjenjuje da će ukupni troškovi razgradnje postojećih britanskih nuklearnih postrojenja iznositi 110 milijardi funti tijekom slijedećih 120 godina.«
5. ožujka 2015. (2015-03-13)
How is Germany integrating and balancing renewable energy today?
Kako Njemačka danas integrira i balansira obnovljive u električnoj mreži? Obnovljivu zadovoljavaju blizu 30% potreba za električnom energijom prosječno, a u nekim satima po 80%. Nestalni izvori, vjetar i sunce, imaju prioritet u pristupu mreži.
To naravno stvara problem balansiranja s drugim izvorima, da bi se zadovoljila potrošnja ili plasirali viškovi. Dosad je Njemačka uspjevala upravljatni sustava uz vrlo skromne promjene u elektroenergetskom sustavu. Veće promjene će biti nužne u budućnosti. Članak daje pregled sedam čimbenika, koji su omogućili uspješno upravljanje.
he two most important reasons are: (1) the existing strength of its power grids; and (2) flexible operation of coal and nuclear plants (and to a lesser extent gas and pumped hydro). In addition, Germany has managed quite well because of: (3) better design of the balancing (ancillary) power markets, to make them more effective, faster, and open; (4) better system control software and day-ahead weather forecasting; (5) modest technical improvements to local-level distribution systems; (6) exports of power to neighboring countries; and (7) solving the “50.2 hertz” inverter problem.
5. ožujka 2015. (2015-03-12)
China set to tighten coal and carbon caps in next five year plan
Dopuna uz članak “Kineska ekologija, energetika i ekonomija – novosti”, koji smo prekjučer objavili na blogu (https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/03/03/kineska-ekologija-energetika-i-ekonomija-novosti/ ).
Kina će vjerojatno usvojiti strože granice za ugljen i ugljični dioksid u slijedećem petogodišnjem planu (2016.-2020.). Od 4. do 14. ožujka u Pekingu zasjeda Nacionalna narodna skupština, a objava 13. petogodišnjeg plana očekuje se nakon toga. Popularnost filma “Pod kupulom” stvorila je snažan pritisak na zakonodavce. Zagađivanje zraka postalo je pitanje političkog legitimiteta.
strong>5. ožujka 2015. (2015-03-11)
The French energy transition and the Energiewende – a comparison
Usporedba aktualnih energetskih politika Francuske i Njemačke. Francuska je krenula putem iste tranzicije kao i Njemačka u Energiewende. (Vidi na našem blogu: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/06/30/francuska-energetska-tranzicija-nuklearke-out-obnovljivi-in/ .)
Njemačka će zatvoriti svih 17 nuklearnih reaktora do 2022., a Francuska oko 22 do 2025..
»Francuski pristup smatraju vrlo različitim od njemačkoga kad se radi o ulozi građana i javnosti. Pierre Cannet iz WWF France kaže: “demokratizacija ili drugi putevi da se uključi javnost u [francusku] energetsku tranziciju tek treba biti razvijena”. Drugi, kao francuski sociolog i kritičar nuklearne energije Sezin Topçu, vjeruju da je tajnost glavno objašnjenje za uspjeh nuklarne u Francuskoj, dok je Njemačka proizvela zapanjujući nivo transparentnosti (video na francuskom, 14 min: https://www.youtube.com/watch?v=yE01BHoimBE ).«
5. ožujka 2015. (2015-03-10)
Carbon crash, solar dawn: Deutsche Bank on why solar has already won
Deutsche Bank je objavila novu studiju o izgledima solarne energije do 2030. godine. Solarno tržište do 2030. generirat će 5.000 milijardi USD prihoda. Broj fotonaponskih sustava u svijetu skočit će na 100.000.000. Godine 2030., sunce će pokrivati 10% svjetskih potreba za električnom energijom, a godine 2050. to bi moglo biti 30%. Vrlo važnu ulogu imat će novi poslovni modeli, za koje očekuju da će se razviti u slijedećih pet do deset godina.
Ključna za dalji razvoj bit će kombinacija FN panela i baterija (“slijedeća ubitačna aplikacija”). Kućni FN sustavi postigli su mrežni paritet u više od polovice zemalja svijeta, a u slijedeće dvije godine to će biti 80%. U nekim zemljama, LCOE je ispod polovice cijene koju potrošači plaćaju za struju iz distributivne mreže.
Za velike FN elektrane (utility scale), prije samo četiri godine, cijena proizvodnje po kilovatsatu u odnosu na TE na ugljen bila je 7-1. Danas je manje od 2-1, a Deutsche Bank očekuje da će odnos biti 1-1 u slijedećih 12-18 mjeseci. U Indiji, očekuju da će odnos pasti na 1-1 ove godine.
Prije nekoliko dana, Nacionalna banka Abu Dhabija objavila je analizu da TE na naftu nisu konkuretne solarnima čak i ako cijena nafte padne ispod deset USD po barelu.
Prošlog mjeseca, savjetnička tvrtka Wood McKenzie objavila je da su solarne elektrane jeftinije od TE na plin, usprkos niskim cijenama plina u SAD.
4. ožujka 2015. (2015-03-9)
France added 936 MW of wind power and 927 MW of solar PV in 2014
Francuska je prošle godine instalirala 936 MW vjetroelektrana i 927 MW solarnih fotonaponskih. Ukupno je sada instalirano 9.143 vjetrenih i 5.631 solarnih kapaciteta. Vjetar je dao 3,5% proizvodnje električne energije, a sunce 1,2%.
[To je još uvijek nisko u odnosu na susjedne Njemačku, Italiju i Španjolsku. Francuska je prošle godine ozakonila veliki zaokret u energetskog strategiji, s planom da do 2025.. smanji udio urana u proizvodnji električne energije sa 75% na 50% i poveća udio obnovljivih sa 15% na 40%. Vidi članak “Francuska energetska tranzicija”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/06/30/francuska-energetska-tranzicija-nuklearke-out-obnovljivi-in/%5D
4. ožujka 2015. (2015-03-8)
Gospodarska lokomotiva Europe želi obnovljive izvore energije
HRT 1, emisija “Paralele”, objavila je reportažu o temi o kojoj stalno pišemo – njemačkoj Energiewende (vidi članak od 19. siječnja “Njemački energetki saokret 2000-2014-2050”: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/01/19/njemacki-energetski-zaokret-2000-2014-2050/ ). Obratite pažnju na dvije važne teme koje smo puno puta spominjali: važnost baterija odnosno svih sustava pohrane energije na početku priloga (vidi tekst na blogu: “Kako miševi mogu ubiti slona”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/08/07/preobrazba-elektroenergetike-kako-misevi-mogu-ubiti-slona/ ), te na kraju priloga o problemima koje imaju velike klasične elektroenergetske kompanije (vidi: “Kako su europske elekotroprivrede izgubile 500 milijardi eura , https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/06/10/kako-su-europske-elektroprivredne-kompanije-izgubile-500-milijardi-eura/ ).
4. ožujka 2015. (2015-03-7)
Cardiff tidal energy lagoon ‘could power every home in Wales’
Kompanija “Tidal Lagoon Power” (TLP) u ponedjeljak je započela proces dobivanja dozvole za gradnju valobrana duljine 14 milja, između Cardiffa i Newporta u Wallesu.
Time bi se stvorila laguna, koja bi bila dio elektrane koja koristi energiju plime i oseke. Gradnja bi trajala 2018.-2022.. (vidi također članak u “The Guardian”: http://www.theguardian.com/environment/2015/mar/02/should-the-uk-be-subsidising-the-worlds-first-tidal-lagoons ).
Ta bi laguna bila sedam puta veća od lagune Swansea, koju već grade, a proizvodnja električne energije oko deset putaveća. Instalirana snaga bila bi između 1.800 i 2.800 MW.
Troškovi su procjenjeni na više od šest milijardi funti. Elektrana bi proizvodila 14 sati dnevno i mogla snabdjevati električnom energijom sva kućanstva u Wallesu. Serija od šest takvih laguna na području Wallesa mogla bi zadovoljavavati osam posto ukupne potrošnje električne energije u UK.
Udruga za zaštitu potrošača “Citizens Advice” smatra da je projekt preskup. Prosječni trošak proizvodnje elektrane Swansea (LCOE) procjenjen je na 168 L/MWh.
TLP kaže da se ovdje radi o demonstracijskom projektu, te da će se za novu elektranu smanjiniti na 90-95 L/MWh, što je jeftinije od pučinskih vjetroelektana i jednako kao kod predložene nuklearne elektrane Hinkley Point C, koja zahtijeva subvencije tijekom 35 godina rada.
Udruga Citizens Advice Bureau (CAB) kritizira dosadašnje direktne pregovore vlade UK i TLP-a kao netransparentne i surputne načelima tržišnog takmičenja.
4. ožujka 2015. (2015-03-6)
Scientists discuss the role of climate change in the Syrian civil war
Suša izazvana globalnim promjenama pridonijela je izbijanju građanskog rata u Siriji, pokazuje nova studija. Prema raznim analizama, konflikt je potaknut složenom smjesom socijalnih, političkih, ekonomski i ekoloških čimbinika.
Studija ” Climate change in the Fertile Crescent and implications of the recent Syrian drought”, objavljena u američkom “Proceedings of the National Academy of Sciences” (http://www.pnas.org/cgi/doi/10.1073/pnas.1421533112), zaključuje da su čovjekom uzrokovane klimatske promjene također utjecale. Višegodišnja suša koja je počela 2006. bila je katalizator sukoba. Vjerojatnost takvih dugotrajnih suša zbog klimatskih je promjena dva do tri puta veća.
Naravno da suša nije sama uzrok rata, niti se odgovornost za može otkloniti od političkih i diplomatskih promašaja.
Veliki utjecaj imalo je i prekomjerno korištenje podzemne vode tijekom prethodnih desetljeća, uz nedovoljno učinkovite metode natapanja.
Sirija se nalazi u pojasu relativno vlažne i plodne zemlje na Srednjem Istoku, poznatom kao “plodni polumjesec”. [Prostor gdje su nastale prve ljudske civilizacije.] Gotovo sva kiša u Siriji pada tijekom šest mjeseci između studenoga i travnja.
Od 2006. do 2010. trajale su najgore višegodišnje suše od 1940.. Uz povišene temperature, to je imalo dramatične posljedice za poljoprivredu. Zima 2007.-2008. bila je najsuša otkad postoje podaci. Urod ječma pao je za 67%, a pšenice za 47% u odnosu na prethodnu godinu.
Žitarice su se morale uvoziti, a vlada je ukinula subvencije za hranu i gorivo, pa su cijene hrane više nego udvostručene. U pet godina, oko 1,5 milijuna seljaka napustilo je zemlju i otišlo u gradove. Tome treba pridodati dolazak izbjeglice iz Iraka, kojih ima između 1,2 i 1,5 milijuna.
Prenapučenost i nezaposlenost u gradovima doveli su do rasta kriminala i nemira, ali vlada nije poduzela adekvatne mjere. Konačno su nemiri prerasli u pobunu i građanski rat.
[Prethodni članak bio je o drugoj studiji, koja pokazuje vezu između globalnoga zatopljenja i dugotrajne suše u Kaliforniji.]
3. ožujka 2015. (2015-03-5)
Strong Link Between California Drought & Climate Change Revealed Today
Nova studija analizira vezu između globalnog zatopljenja i višegodišnje suše u Kaliforniji. Prošli put su takve okolnosti zabilježene prije tisuću godina, kad su dovele do sloma poljodjelstva Pueblo indijanaca i napuštanja njihovog velikog trgovačkog centra u kanjonu Chaco.
3. ožujka 2015. (2015-03-4)
China’s Surprising Reaction To An Online Video Exposing The Country’s Extreme Pollution Problem
Više od 175 milijuna Kineza pogledalo je nedavno objavljeni dugometražni dokumentarac, čiji je redatelj novinarka Čai Đing,koja s puno podataka i dubinski prikazuje problem smoga u Kini. Engleski naslov filma je “Under the Dome” (“Pod kupolom”), a snimanje je koštalo 160.000 USD.
Iako je film kritičan prema vlastima, koje često ne provode prihvaćene zakone i standarde, prikazivanje nije onemogućeno. Dapače, novi kineski ministar okoliša Čen Đining ove ga je nedjelje pohvalio i usporedio s revolucionarnom knjigom Rachel Carson “Silent Spring”, objavljenom 1962., koja je potakla stvaranje ekološkog pokreta u SAD.
Snažnom emotivnom utisku filma pridonosi osobna drama redateljice. Do 2013. nije obraćala mnogo pažnje na problem smoga u Pekingu. Tada je ostala u drugom stanju, a ultrazvuk je pokazao da beba pati od zloćudnog tumora. Kćerka je rođena u SAD (Čai i njen suprug su imućni) i nakon operacije preživjela.
Kina ima 1,35 milijardi stanovnika, od kojih 600 milijna podnosi zagađeni zrak. Nedavna analiza procjenjuje da je smog, naročito mikročestice PM 2,5 (promjera manjeg od 2,5 mikrometara), odgovoran za oko 1,2 milijuna preuranjenih smrti godišnje. U gradu Harbinu, koncentracija PM 2,5 u zraku je više od triput veća od onoga što dozvoljavA kineski zakon, a 50 puta veća od preporuke Svjetske zdravstvene organizacije.
Film, s engleskim titlovima, možete pogledati na YouTube, https://www.youtube.com/watch?v=T6X2uwlQGQM .
2. ožujka 2015. (2015-03-3)
China’s coal use fell 2.9% in 2014
Kineski Nacionalni statistički ured objavio je preliminarne podatke o potrošnji energije za 2014.. [20. siječnja prenijeli smo prve procjene.]
Ukupna potrošnja primarne energije porasla je za 2,2%, dosegavši ukupno 4,26 Gtce (milijardi tona ekvivalnetnog ugljena). [To je po stanovniku nešto više od Hrvatske – za koju ćemo podatke za 2014. saznati, možda, krajem 2016..]
Najvažnija je novost međutim da je prvi put, nakon 15 godina vrlo brzog rasta, opala potrošnja ugljena, za 2,9% u odnosu na 2013.. Ugljen sad pokriva 66% primarne potrošnje energije (na Kinu otpada oko pola ukupne proizvodnje i ukupne potrošnje kamenog ugljena u svijetu).
Potrošnja sirove nafte porasla je za 5,9%, prirodnoga plina za 8,6%, a električne energije za 3,8%.
Znatno je opala energetska intenzivnost (potrošnja energije po jedinici BDP), za 4,8%. BDP je porastao za 7,4%, a industrijska proizvodnja za 7%.
Po prvoj procjeni, emisija ugljičnog dioksida opala je za 0,7%.
Instalirani kapaciteti u termoelektranama na ugljen porasli su za 5,9%, vjetroelekrana za 25,6% i solarnih za 67%.
Razlozi za smanjivanje korištenja ugljena su povećana učinkovitost i manja potražnja za proizvodnjom željeza, čelika i cementa.
Promet bilježi brzi rast. Broj motornih vozila porastao je za 12,4% i dosegao 154 milijuna.
Smog u gradovima i dalje je veliki problem. Od 161 promatranog grada, samo 16 zadovoljava standarde kvalitete zraka.
Kina također provodi velike projekte reforestracije. Šumske povrošne porasle su za 6,03 milijuna hektara [nešto više od površine Hrvatske], od čega je 4,27 planski uzgojeno.
1. ožujka 2015. (2015-03-2)
Kohlekraftwerk : Die Schlotlösung
U Hamburgu je puštena u pogon termoelektrana na kameni ugljen Moorburg, snage 800 MW. Ne radi se međutim o dokazu da Njemačka ne može bez ugljena; upravo suprutno. To je građevina iz nekog drugog vremena, piše “Die Zeit”: velika, skupa, prljava i neekonomična.
Počela se graditi prije deset godina. Tada je bilo, uistinu, jedno drugo doba u energetici. Bila je donesena odoluka o zatvaranju nuklearnih elektrana, a Investitori nisu očekivali da će obnovljivi postići onako spektakularan rast, kao što se dogodilo. Osim toga i propisi o zaštiti okoliša su postroženi, što je izazvalo dodatna ulaganja. Investitor, švedska kompanija Vattenfall, shvatila je nakon nekoliko godina da će postrojenje stvarati gubitke, ali su konačno zaključili da ipak bolje završiti, nego otpisati već golema ulaganja.
Bilo je predviđeno da elektrana također služi za daljinsko grijanje, ali je to otpalo. Termoelektrana ima visoku učinkovitost (45%), ali ipak je ekonomski katastrofalna. »Retrospektivno«, piše Die Zeit, »prepirka oko Moorburga bila je o industrijskoj i energetskoj politici, ideologiji i moći. Vattenfall, Gospodarska komora i vlada – svi su pogrešno računali, svako na svoj način.«
[Baš su blesavi ti Nijemci. Sreća da se nama to ne može dogoditi! 😉 ]
1. ožujka 2015. (2015-03-1)
Algeria Aims for 13.5 GW of Solar Power by 2030
Alžir, iako raspolaže velikim količinama nafte i prirodnoga plina, planira do 2030. g. instalirati 13,5 GW fotonaponskih elektrana, dva GW koncentracijskih solarnih (CSP) i pet GW vjetroelektrana.
Ekološka ekonomija 