28. studenoga 2013. (2013-11-34)
Jučer sam bio na “okruglom stolu” o energetskom tržištu u Hrvatskoj i EU. Zapravo je bila samo propaganda od strane države i državnog krupnog kapitala (ministar gospodarstva, HEP, HERA, HROTE). Ukratko: povika kakp je politika EU prema obnovljivima totalni promašaj, treba to hitro sve srezat, hvala Bogu da smo mi uvijek bili pametniji. Štos je u tome da se upravo događaju spektakularne, revolucionarne promjene, prvenstveno u elektroenergetici. Nestaje sustav koji je bio neupitan stotinu godina. Ugroženi su interesi elektroenergetskih kompanija i drugog krupnog kapitala, kao i intr4ese države da to vitalno područje centralistički kontrolira. A naša vlada, naravno, bio HDZ bio SDP, stoji postojano kao klisurine na strani krupnoga kapitala. U Njemačkoj je npr. posve drukčije, ili Danskoj da spomenem nama usporedivu zemlju.
Izranjajuća harmonija velikog i malog u elektroenergetici
25. studenoga 2013. (2013-11-33)
FERC: Almost All New US Electricity Generation Coming from Solar
Prema podacima Federalne energetske regulativne komisije Sjedinjenih Država (FERC), tijekom listopada je u SAD na mrežu priključeno 699 MW snage novih elektrana. Od toga 12 velikih solarnih elektrana čini 504 MW. Vjetroelektrane čine 66 MW, a elektrane na biomasu 124 MW.
U prvih deset mjeseci ove godine, ukupno je instalirano 12,3 GW. Od toga su 6,6 GW TE na prirodni plin, 1,3 na ugljen, 2,5 GW solarne (190 projekata), 1 GW vjetrene, 360 na biomasu i 117 MW hidroelektrane.
Ukupni instalirani kapaciteti u SAD su 1.158 GW, od čega obnovljivi osim hidroelektrana čine 88 GW (7,6%), a hidroelektrane 96 GW.
25. studenoga 2013. (2013-11-32)
Ne postoji jedinstveno tržište za solarne fotonaponske elektrane, jer lokalni uvjeti jako variraju i dramatično utječu na troškove i primjenljivost. Nakon godina viška ponude FN modula i nesigurnih, često umjesto niskih cijena, očekuje se da će ova godina biti početak stabiliziranja tržišta. Glavno tržište premješta se iz Europe u Aziju i potencijalno SAD, kako su ta tržišta dosegla zrelost i bliskost mrežnom paritetu. Značajne prilike postoje u drugim regijama, prvenstveno u Čileu, Južnoj Africi i Saudijskoj Arabiji.
Fotonaponi su postali uobičajena roba. Troškovi stabilno padaju i postavljeni su putevi za dalju redukciju troškova. Do kraja desetljeća, očekuje se da će FN biti troškovno konkurentni s kupovnom cijenom električne energije, bez subvencija, u velikom djelu svijeta. Navigant Research predviđa da će godišnji prihodi od FN instalacija premašiti 134 milijardi USD 2020. godine.
25. studenoga 2013. (2013-11-31)
U.N. talks limp towards global 2015 climate deal
Kao što se i očekivalo, Konferencija Ujedinjenih naroda o klimi u Varšavi, završena u subotu, dala je mršave rezultate. Uspostavljen je novi fond, “Warsaw International Mechanism”, za pomoć siromašnima da se suoče s gubicima i štetama od valova vrućine, suša, poplava, gubitka plodnosti zemljišta i dizanja morske razine – ali su bogate nacije odbile osigurati nova sredstva. Nijedna od vodećih nacija nije ponudila jaču akciju za smanjivanje emisija. Bogate nacije preokupiranje su oživljavanjem svojih oslabljenih ekonomija. Pregovarači su se složili da će novi globalni dogovor, koji bi se trebao sklopiti u Parizu 2015. i stupiti na snagu 2020., biti sačinjen od “intended nationally determined contributions”, što god to značilo, kako bogatih tako i siromašnih nacija. Vodeće nacije trebale bi sačiniti svoje planovve do travnja 2015., da bi se mogli procjeniti do sastanka u Parizu krajem godine.
25. studenoga 2013. (2013-11-30)
Power Boosting Self-Cleaning Solar Panels
Učinkovitost fotonaponski panela smanjuje se refleksijom sunca i nećistoćama koje se skupe na površini. Istraživaći iz Kine i Ujedinjenog Kraljevstva razmatraju mogućnost da se na površinu solarnih ćelija nanese nanoskopska mreža, koja će bitno smanjiti refleksiju i omogućiti samo-ćišćenje (hidrofobija). Potonje svojstvo u prirodi je poznato kod lista lotusa.
25. studenoga 2013. (2013-11-29)
Veliki industrijski igrači pozivaju na EU klimatski i energetski okvir za 2030.
Osam velikih Europskih kompanija je nedavno pozvalo EU na određivanje ambicioznih klimatskih i energetskih okvira za 2030. godinu čija bi osnova bili zajednički ciljevi, uključujući ambiciozni i zakonsko obveziv cilj za udio obnovljive energije u energetskom miksu većem od 30%.
Kolektivno, ovi industrijski igrači predstavljaju 176.000 radnih mjesta i 250 milijardi eura godišnjih prihoda u pružanju čistih tehnologija, opreme i energije Europi, ali i za više od 70 država diljem svijeta. Članovi ove grupe su Vestas, Alstom, Acciona Energia, Dong Energy, EnBw, RES i ERG.
Prema njihovom pozivu, Europi treba jasan signal za investiranje, potreba za smanjenjem cijena energije i rizika za isporuku iste, ostvarenje poštenog tržišta i potreba za smislenim energetskim sustavom na razini Europske Unije.
Europa mora ostati na putu na koji je krenula sa svojim 2020 ciljem, te joj je i dalje potrebna sigurnost politike. Samostalni, stabilni i predvidivi okvir za 2030. godinu sa ambicioznim obvezujućim ciljevima za obnovljive izvore energije i ambiciozan cilj za emisije stakleničkih plinova, te kvalitetnije određena cijena za emisije CO2 su ključni za minimiziranje troškova. Obvezivi cilj bi i smanjio ovisnost EU o nepredvidim cijenama fosilnih goriva. Tim putem bi se povećala i sigurnost energetske opsrkbe EU.
Sa daljnjim ciljevima nakon 2020. bi se moglo pomalo udaljiti od mehanizama potpore, te bi se postiglo energetsko tržište koje bi normalno funkcioniralo. Poticaji bi se uklonili iz svih energetskih tehnologija, te bi trebali isključivo ovisiti o dinamici energetskog tržišta. Sve ove promjene neće uspjeti bez jedinstvenog energetskog tržišta na razini Europe, te se treba maksimalno uložiti u transnacionalne mreže i mehanizme razmjene električne energije.
Izvor: http://www.vestas.com
25. studenoga 2013. (2013-11-28)
U tijeku je javna rasprava o Prijedlogu Desetogodišnjeg plana ravzoja hrvatske prijenosen mreže (2014.-2023.). Raspravu organizizra Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA).
Ova tema je važna zbog prilagodbe europskim propisima o tržištu električne energije, te zbog potreba prilagodbe mreže povećanom kapacitetu obnovljivih izvora, za što Hrvatska ima preuzete obaveze do 2020.. Ukoliko, naravno, nedavna odluka Vlade da se drastično srežu ciljevi za obnovljive ne znači da se od promjena jednostavno odustalo, te da Hrvatska unaprijed planira ne izvršiti obavezu i plaćati globu. (kao Austria, vidi: https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=692743180744336&id=236779699674022).
25. studenoga 2013. (2013-11-27)
High-Voltage Direct Current Transmission Systems
Prije tjedan dana objavili smo informaciju o studiji tvrtke Navigant Research “DC Power for Commercial Buildings” (https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=691999570818697&id=236779699674022). Slijedi studija o visokonaponskim prijenosnim sustavima istosmjerne struje (HVDC).
Izjenična struja i dalje dominira, ali nedoumice o ograničenim mogućnpostima klasičnog HVDC prijenosa ukloenje su invoativnim konverterima napona (VSCs). Predviđaju postojani rast potražnje za HVDC, tako da če globalni kumulativni prihodi za HVDC konvertere 2013.-2020. iznositi 56,6 milijardi USD.
Za čitanje ovog izvještaja treba platiti 4.200 USD.
23. studenoga 2013. (2013-11-26)
Prenosimo s fb grupe “Grupa za rasprave – Društvo za promociju zanosti i kritičkog mišljenja”. Autor: Nikola Strah.
Obnovljivim izvorima energije se često prigovara da su nestabilni i da ne mogu zamijeniti stabilnost jedne hidroelektrane, elektrane na ugljen ili plin, ili jedne nuklearne elektrane. Očito je da vjetar ne puše uvijek i da Sunce ne sije po noći, no jedno su spekulacije i mišljenja, koje svako može imati, jel, a drugo su činjenice. Budući da je ovo grupa društva za promociju znanosti, onda treba biti svjestan znanstvene metode: a to znači izračunati, odnosno, još bolje, izmjeriti.
Pa je tako njemački Institut za energiju vjetra i energetsku tehniku (Fraunhofer-Institut für Windenergie und Energiesystemtechnik) proveo mjerenje. U jednu “kombiniranu”, “virtualnu” elektranu uključeno je više vjetroturbina, solarnih elektrana i elektrana na bioplin, ukupno 80 MW. Koje su elektrane bile uključene u projekt, možete vidjeti ovdje:
http://www.kombikraftwerk.de/feldtest/die-anlagen.html
Na projektu su između ostalog sudjelovali i Siemens, SMA i SolarWorld (proizvođači fotonaponskih ćelija). Mjerenje je provedeno 30.10.2013. i pokazalo da je takva jedna kombinirana elektrana, u kojoj se doprinosi pojedinih dijelova reguliraju kroz inteligentnu mrežu (tzv Smart Grid), stabilna te može jamčiti stabilnost opskrbe električnom energijom. Mjerenje je provedeno uživo i u realnim uvjetima:
Rezultate možete vidjeti u ovom članku (na njemačkom):
Click to access Kombikraftwerk2_Hintergrundpapier_Feldtest_okt13.pdf
i ovdje:
http://www.fraunhofer.de/de/fraunhofer-forschungsthemen/energie-wohnen/stromnetz/kombikraftwerk.html
a ovdje možete vidjeti i simulaciju kombinirane elektrane:
ljeto: http://www.fraunhofer.de/content/dam/zv/de/video/2013/Filmstrecken/Kombikraftwerk/Kombikraftwerk_Seq2_Sommer.mp4
Stranica projekta je ovdje:
http://www.kombikraftwerk.de/start.html
21. studenoga 2013. (2013-11-25)
5 Issues to Watch at COP 19, the “Construction COP”
Još jedan članak povodom skupa o klimi u Varšavi (UNCC COP-19), na mrežnom sjedištu World Resources Institute, napisan prije početka, koji je korisno pročitati jer prikazuje kontekst i bitne probleme.
Kiotski protokol iz 1997. odnosio se na razdoblje do 2012.. Određeni pomaci jesu napravljeni, ali ne dovoljni. Na skupu u Durbanu prije dvije godine, odlučeno je da se do 2015. (COP-21 u Parizu) pripremi novi ugovor o akciji za dulje razdoblje, u koji će biti ukljuečne sve zemlje, s ciljem da rast temperatura do 2100. g. bude najviše 2°C u odnosu na predindustrijski nivo.
Pet ključnih pitanja u kojima treba postići napredak tijekom pregovora u Varšavi
1) Architecture and Process for an International Climate Agreement
2) Equity
3) Finance
4) Loss and Damage
5) Measurement, Reporting and Verification (MRV) and Accountability
21. studenoga 2013. (2013-11-24)
Austria should pay 40,000 euros a day for green law breach-Commission
[Ovo čeka i Hrvatsku, s obzirom da naše vlade smatraju da su preuzete obveze vic.]
Austrija bi mogla plaćati globu od 40.512 eura dnevno zbog kršenja politike EU o obnovljivoj energiji i smanjivanju emisija stakleničkih plinova. Europska komisija poslala je taj zahtjev Europskom sudu pravde. EU je postavila ciljeve za 2020. za svaku zemlju pojedinačno, a u sječnju će biti objavljen nacrt zakona koji će postaviti ciljeve do 2030. Komisija kaže da Austrija još nije uskladila zakone o priključivanju obnovljivih elektrana na mrežu i nije donijela kriterije održivosti za biogoriva.
21. studenoga 2013. (2013-11-23)
Rich-poor divide deepens over aid to cope with global warming
Nastavak prethodnog izvještaja iz Varšave. NOVAC, NOVAC, NOVAC…
Pregovori su u slijepoj ulici – kao što je uvijek dosad bilo dan prije kraja. Sutra se skup završava, i vjerojatno će, kao i puno puta dosad, delegati duboko u noć usaglašavati zajedničku rezoluciju.
Bogati se boje da bi za njih moglo biti preskupo ako preuzmu obvezu naknada šteta od suša, vručina i oluja. Za mnoge siromašnije zemlje, razaranje koje je izazvao tajfun Haiyan na Filipinima signal je da inzistiraju na kompenzacijama. Globalni ekonomski gubici uzrokovani ekstremnim vremenom narasli su na skoro 200 milijardi USD godišnje tijekom proteklog desetljeća i nastavit će rasti, upozorava Svjetska Banka.
Industrijalizirane zemlje bile su obećale da će pomoć zemljama u razvoju za smanjivanje emisija i prilagodbu klimatskim promjenama povećati do 2020. godine na sto milijardi USD godišnje, sa deset milijardi godišnje koliko je bilo 2010.-2012.. Japan je, istovremeno s neugodnim odustajanjem od smanjenja emisija do 2020., obećao 16 milijardi u tri godine. Ali zelene grupe upozoravaju da se ne radi o stvarno novim ulaganjima, nego prepakiranju ranije obećano.
21. studenoga 2013. (2013-11-22)
Warming seen worse as nations fail to meet carbon goals
U Varšavi traje godišnji sastanak UN o klimi. Zamorno, depresivno političko natezanje, kao i uvijek.
Model “Climate Action Tracker”pokazuje da je prema današnjim trendovima svijet na putu da temperatura do 2100. godine naraste za 3,7 stupnjeva celzijusa iznad pred-industrijskog nivoa. Ako se pak države budu držale trenutno obećanih smanjivanja emisija stakleničkih plinova, to će iznositi 3,1 stupanj – još uvijek mnogo više od dva stupnja, što je formalno prihvaćeno kao dozvoljivi limit, nakon kojeg štetne posljedice naglo rastu.
SAD i Kina poduzele su ove godine značajne korake, što je važna promjena u odnosu na situaciju prije nekoliko godina. Loša vijest za klimu je politika nove vlade u Australiji (ukidanje sustava trgovanja emisijama) te odustajanje Japana od ranije istaknutog cilja smanjivanja emisija do 2020. (o čemu smo pisali). U slučaju Australije, bitan je utjecaj industrije ugljena (Australija je veliki izvoznik), a u slučaju Japana velika vjerojatnost da velika vćeina sada zatvorenih 50 nuklearnih reaktora neće nikad ponovo biti priključeni na mrežu.
Razgovori u Varšavi trebali bi pripremiti tlo za globalni dogovor 2015. o borbi protiv klimatskih promjena u razdoblju nakon 2020.. ali mnoge vlade razvijenih zemalja fokusirane su više na obnovu ekonomskog rasta nego na smanjivanje emisija stakleničkih plinova, dok one još u razvoju, predvođene Kinom i Indijom [iako Kina zapravo više ne spada u tu kategoriju], inzistiraju da bogati moraju preuzeti vodstvo.
20. studenoga 2013. (2013-11-21)
Ugandan government signs deal for 500MW of solar power
Vlada Ugande i tajvansko-američka tvrtka Ergon Solair potpisale su memorandum o razumijevanju za gradnju četiri velike solarne fotoelektrane ukupne snage 500 MW. S obzirom da mnoge ruralne zajednice i mali biznisi za dobivanje električne energije danas koriste dizelske generatore i kerozen, solarna elektrika će biti 30 do 50% jeftinija. Uz to, radit će se na razvoju ruralnih mikro-mreža, u kojima će biti integrirani i mali lokalni izvori energije i postavljeni neki spremnici energije. Ergon Solair je također potpisao ugovor o gradnji 2000 MW s East African Chamber of Commerce, Industry and Agriculture (EACCIA).
20. studenoga 2013. (2013-11-20)
China Solar PV Forecast for 2014 Upgraded to 12 GW
Prema posljednjoj procjeni, Kina će tijekom 2014. instalirati 12 GW fotonaponskih panela, od toga 8 GW distribuirane potrošnje (na krovovima isl.) a 4 GW na tlu. Procjena je da će u svijetu biti instalirano ukupno 45 do 55 GW.
Usprkos trgovinskom ratu između Kine s jedne i SAD i EU s druge strane, i tijekom ove godine, globalno tržište raste. u drugom tromjesečju 2013. instalirano je 8 GW, a u trećem tromjesečju rekordnih 9 GW. Michael Barker, stariji analitičar u NPD Solarbuzz, kaže da je to znak da se globalno tržište oporavlja od potresa u posljednje tri godine. Cijene su se stabilizirale, ukupni prihod u trećem kvartalu je 13 milijardi USD. U prvom kvartalu 2014.. očekuje se osobito velika gradnja u UK i Kini, u očekivanju podešavanja državne politike u travnju.
20. studenoga 2013. (2013-11-19)
Green Economic Patriotism: The Need to Invest in America’s Clean Energy Sector
Najbogatija i najmoćnija nacija na Zemlji gubi korak u globalnoj težnji ka čistoj energiji, kaže Clean Energy Leadership Institute. Godine 2012. SAD su uložile 35 milijardi USD u obnovljive izvore, što je pad od čak 37% u odnosu na 56 milijardi 2011.. Kina je 2012. u obnovljive uložila 65 milijardi, 85% više nego SAD. Indija je prije dvije godina najavila plan investicija u energiju od 2.300 milijardi, s naglaskom na obnovljive i učinkovitost. EU također prednjači u odnosu na SAD.
Prema jednoj nedavnoj anketi, 77% Amerikanaca smatra da SAD moraju povećati korištenje električne energije. Ističu čistu energiju kao osnov energetske budućnosti, bitan za energetsku nezavisnost, očuvanje resursa i bolji život za našu djecu i unuke. Većina smatra da te koristi nadmašuju štete kao što su više cijene energenata i povećana državna regulativa.
20. studenoga 2013. (2013-11-18)
Energy Efficiency and Fuel Savings | The Energy Collective
Rad razmišljamo o izvorima energije i energetskoj strategiji, lako je izgubiti iz vida činjenicu iz naslova ovoga članka: najvažnije “gorivo” na svijetu uopće nije gorivo! Riječ je o energetskoj učinkovitosti, tj. tehnologijama, da se s manje energije zadovolje potrebe.
Međunarodna energetska agencija (IEA) objavila je izvještaj “Energy Efficiency Market Report”, analizirajući kretanja u 11 zemalja 1974.- 2010..
19. studenoga 2013. (2013-11-17)
DC Power for Commercial Buildings
Savjetnička tvrtka Navigant Research objavila je analizu i predviđanje tržišnih prilika (market opportunity) za korištenje istosmerne električne struje u zgradama u razdoblju do 2020. g..
Elektre isporučuju izmjeničnu struju (AC), dok elektronika, LED svjetiljke i neki drugi uređaji trebaju istosmjernu (DC). Pri transformaciji ima gubitaka. Vjetrene i solarne elektrane proizvode istosmjernu struju, koja se za predaju u mrežu transformira u izmjeničnu, pa ukupni gubici energije mogu preći 20%. Danas se razvijaju tehnologija Power ower Ethernet (PoE) i druge DC tehnologije. One ulaze u period brže komercijalizacije i razvoja.
Navigant Research predviđa da će vrijednost globalnog tržišta za Tehnologije istosmjerne struje za zgrade (DC power building technologies) narasti sa 609 milijuna USD 2013. godine na 9,7 milijardi USD 2020.. Izvještaj pokriva pet kategorija tehnologije: DC building power supply equipment, DC building controls and functionality, DC lighting, DC plug loads, and DC building microgrid infrastructure. Daju sažetu procjenu poticatelja i barijera potražnje, trendova i tehnoloških pitanja. Globalno predviđanje razvoja tržišta segmentirano je po tehnologijama, regijama i tipovima komercijalnih zgrada. Analiziraju i standarde i regulativu te daju dubinsku prifilaciju ključnih industrijskih aktera.
Informacija košta. Da biste pročitali ovaj izvještaj od 79 stranica, morate platiti najmanje 4.200 USD.
19. studenoga 2013. (2013-11-16)
Svjetska instalirana snaga vjetroelektrana uskoro na 300 GW
Vjetroelektrane u svijetu. Prenosimo sa mrežnog sjedišta vjetroelektrane.com.
Prema studiji koju je objavio World Wind Energy Association, svjetska instalacija vjetroelektrana je dostigla 296.255 MW do kraja lipnja pri čemu je u prvih šest mjeseci ove godine instalirano 13.980 MW.
U prvih šest mjeseci ove godine je time ostvaren 5% rast instalacija, a svi ti vjetroagregati mogu pokriti 3,5% svjetskih potreba za električnom energijom. Ipak, ove brojke su puno lošije od rezultata 2012. i 2011. kada je instalirano 16,5 GW odnosno 18,4 GW. Kina, SAD, Njemačka, Španjolska i Indija drže 73% svjetskog tržišta.
U prvih šest mjeseci ove godine je najveće tržište bilo Kinesko sa 5,5 GW novoinstaliraane snage, druga je bila Velika Britanija sa 1,2 GW, Indija treća sa 1,2 GW, a Njemačka četvrta sa 1,1 GW. Prošle godine su samo tri zemlje nadmašile 1 GW u prvih šest mjeseci. S druge strane tržište SAD-a je praktički nestalo, te je u prvih šest mjeseci instalirano samo 1,6 MW naspram 2.883 MW prošle godine. WWEA je objavila da do kraja godine očekuje ukupno 318 GW vjetroelektrana u svijetu.
19. studenoga 2013. (2013-11-15)
VE u pogonu i sa sklopljenim UOP-om
Hrvatski operater prijenosnog sustava (HOPS) objavio je 31. listopada peti ovogodišnji izvještaj o stanju vjetroelektrana u pogonu i sa sklopljenim ugovorom o priključenju na elektroenergetsku mrežu.
U Hrvatskoj je u pogonu 14 vjetroelektrana, ukupne snage 254,45 MW. Krajem prošle godine, bilo je devet VE snage 141,25 MW. Tijekom ove godine priključeno je pet vjetroelektrana, ukupne snage 113,2 MW.
Trenutno nema elektrana u pokusnom radu.
Odobrenje za priključak na mrežu, u okviru kvote od 400 MW (procjenjena maksimalna snaga prihvata, prema današnjem stanju prijenosne mreže) imaju četiri nove VE i proširenje jedne postojeće, s ukupnom snagom 153,5 MW. Postoji spor oko jednog projekta (VE Glunča) i HEPS razmatra opravdanost dobivenih prigovora. Ove elektrane ne mogu biti priključene na mrežu dok HOPS ne poveća kvotu.
Sklopljen je ugovor o priključenju na mrežu, ali van ove kvote, za četiri VE ukupne snage 134 MW (od toga su dva ugovora sklopljena u kolovozu ove godine).
19. studenoga 2013. (2013-11-14)
To tackle pollution, China to drop pursuit of growth at all costs
Komunistička partija Kine objavila je prošlog tjedna širokoobuhvatne ekonomske i socijalne reforme u kriterijima procjene uspjeha lokalnih dužnosnika i lokalnih vlasti. Između ostalih novosti, zaštita okoliša postaje značajniji kriterij nego ranije, te se napušta potjera za ekonomskim rastom po svaku cijenu.
Tri desetljeća rasta dvocifrenim stopama godišnje dovelo je do vrlo teških zagađenja i sve brojnijih javnih prosvjeda. Vlasti procjenjuju da je to jedan od najvećih potencijalnih izvora političke nestabilnosti.
Eksperti očekuju da će Kina pojačati značaj Ministarstva okoliša, kao dio šire reorganizacije vlade na godišnjoj sjednici parlamenta ožujka iduće godine. Također očekuju da će uskoro biti objavljene dopune kineskih zakona o zaštiti okoliša, koji će znatno ojačati ovlaštenja inspektorata zaštite okoliša.
Neki međutim smatraju da su sve te mjere nedovoljne, samo kozmetičke.
Pogledajte članke na blogu:
Kina: svjetski lider u ekonomiji – možda uskoro i u ekologiji?
Kina: svjetski lider u ekonomiji – možda uskoro i u ekologiji?
Kina se okreće novim smjerom, ali ne smanjuje tempo
19. studenoga 2013. (2013-11-13)
‘Clean up your act,’ UN climate chief urges coal industry
Na sastanku Svjetske asocijacije za ugljen (World Coal Association, WCA) u Varšavi, u okviru 19. godišnje konferencije UN o klimatskim promjenama (COP-19, vidi: http://www.cop19.gov.pl/), čelnica Sekretarijata za klimatske promjene UN Christiana Figueres rekla je da se industrija mora promijeniti “brzo i dramatično”. Istovremeno su aktivisti Greenpeacea razvili 15-metarski transparent s pitanjem “Who rules the world? Fossil industry or the people?”. Figueres je rekla da većina postojećih rezervi ugljena mora ostati neiskopana, da treba zatvarati neefikasne elektrana te hvatati i zakapati sve emisije ugljičnoga dioksida (carbon capture and storage, CCS), što industrija nastoji izbjeći zbog visoke cijene.
Grupa od 27 vodećih klimatskih znanstvenika iznijela je u Varšava da u svjetskim rezervama fosilnog goriva ima zarobljeno 3,8 bilijuna (tisuća milijardi) tona (jedna tona = 1,102 metričkih tona) ugljičnoga dioksida, od čega 60% u ugljenu. Kažu da bi oslobađanje jednog bilijuna tona bilo dovoljno da globalna temperatura naraste za dva stupnja celziusa, što se smatra dozvoljivim plafonom.
Milton Catelin, izvršni direktor WCA, rekao je da su ti prijedlozi emotivni i nepraktični. Zamjenik predsjednika poljske vlade, Janusz Piechociński, rekao je da je ugljen “važna komponenta klimatske politike”. Poljska dobiva 90% električne energije iz ugljena i najtvrdokornija je u EU u odbijanju većih rezova u emisiji stakleničkih plinova nakon 2020.. Prema podacima World Resources Institute, u svijetu postoje planovi za gradnju gotovo 1.200 termoelektrana na ugljen. Njegovi promotiri inzistiraju da je još uvijek najpovoljnija opcija u slabo razvijenim zemljama. Tod Stern, klimatski izaslanik (envoy) UN, kaže da je teško preko noći promijeniti trend, pa je CCS jedina opcija.
19. studenoga 2013. (2013-11-12)
Japan’s solar dream shatters as projects fail
Jučer smo objavili nekoliko vijesti o razvoju FN elektrana u Japanu (vidi: https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=690757337609587&id=236779699674022). Vlada je donijela snažne poticajne mjere sredinom prošle godine. Do kraja 2012. bilo je instalirano 1,7 GW, a ove godine očekuje se da će biti novoinstalirano oko 4,3 GW. Procjenjuje se da solarna energija može dati proizvodnju kao 21 nuklearni reaktor.
Neki se plaše da je rast prebrz (ekonomski “mjehur”) i da bi mogao donijeti probleme, kao što se desilo u Španjolskoj (iako je Njemačka imala i 7,5 GW godišnje i nije došlo do potresa). Antinuklearo raspoloženje javnosti i dalje je vrlo snažno, a zatvoreni reaktori uglavnom se kompenziraju proizvodnjom iz uvoznog ukapljenog naftnog plina i ugljena, zbog čega je Japan odustao od cilja smanjivanja emisija ugljičnoga dioksida do 2020. i raste vanjskotrgovinski deficit.
Ovaj Reutersov članak iznosi upozorenja na problem. Mogućnost da se postigne brzi profit iz subvencija privukla je spekulativne razvojnike (developers), koji nemaju dovoljno iskustva i znanja, upozoravaju neki industrijski eksperti. Zato imaju puno problema u realizaciji. Od srpnja 2012. do srpnja 2013. odobreno je za FiT 22.068 MW, a realizirano samo 3,9. Treba vremena, ali moguće je a više od pola nikad neće biti izgrađeno. Japansko Ministarstvo ekonomije, trgovine i industrije (METI) razmatra situaciju i priprema mjere.
18. studenoga 2013. (2013-11-11)
The democratisation of green energy that is sweeping Germany
Kako danas svi pratimo vijesti na engleskome, a rijetko na ostalim jezicima, dajemo poveznicu na još jedan članak na australijskom sajtu, o jednom od ključnih obilježja njemačkoga Energiewende, koji je lako previdjeti gledajući izvana. Riječ je o tome, da cijela strategija nije razvijena kao nešto što je zamislila mala grupa velikih eksperata i intelektualaca, pa uvjerila političare u Berlinu da donesu neke zakone, nego se još od 1980-ih stvorio snažan društveni pokret, tisuće inicijativa odozdo, da se odbaci nuklearna energija, promoviraju obnovljivi i štednja energije. Milijuni su ljudi rekli da žele takvu strategiju, da su spremni za nju se založiti i uložiti, prihvatile su to lokalne vlasti, pa pokrajne i konačno i federalna vlast. Većina izgrađenih kapaciteta obnovljivih izvora u vlasništvu je milijuna građana, direktno ili preko zadruga, velik dio u vlasništvu lokalne samouprave, a samo mali u vlasništvu elektroprivreda i drugih velikih kompanija. Za nas u Hrvatskoj, koji smo s gnušanjem odbacili “samoupravljanje”, to izgleda kao priče iz neke daleke galaksije. Mnoge seoske općine proizvode više struje nego što troše. Sada zarađuju prodajući struju po garantiranim cijenama (feed-in tarifa), a počinju se instalirati spremnici energije, koji će s istekom roka u kojima vrijedi FiT dovesti do toga da proizvodnja ide direktno u lokalnu potrošnju, stvarajući mikromreže i dramatično mijenjajući način na koji električne mreže funkcioniraju zadnjih stotinu godina.
18. studenoga 2013. (2013-11-10)
Interview with the City of Sydney’s Chief Development Officer Allan Jones
Dok nova australijska vlada desnoga centra smanjuje ciljeve i napore za suzbijanje klimatskih promjena i razvoj obnovljivih, grad Sidney,. u okviru Sydney’s Decentralized Energy Master Plan, planira do 2030. sve potrebe za električnom energijom i energijom za grijanje i hlađenje zadovoljavati iz lokalnih obnovljivih izvora (iz grada i okolice). 30% bit će iz sunca i vjetra, a čak 70% električna i toplinska energija u trigeneracijskim postrojenjima (plinska turbina, parna turbina i toplana) iz obrade organskoga otpada. Time, kao i mjerama energetske efikasnosti, bi se emisije ugkljičnoga dioksida smanjile za 70%.
Možete pogledati video intervju sa šefom gradskog odjela za razvoj Allanom Jonesom na youtube: http://youtu.be/DzU-KvvwklE
Mrežno sjedište “Sidney 2030: Green, Global, Connected”: http://www.sydney2030.com.au/
»2030 is about changing the way we live, work and enjoy our entertainment the city; now and into the future. The blueprint for Sydney 2030 grew out of talking to people, asking how things could improve and what we can do…«
[Grad s okolicom (greater metropolitan area) ima 4,6 milijuna stanovnika (više nego Hrvatska). a ukupna površina je 12.000 km. Za usporedbu, Središnja Hrvatska bez pretežno planinskih, slabo naseljenih županija Karlovačke i Sisačko-moslavačke, tj. grad zagreb i županije Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska i Međimurska, ima površinu od 11.200 km2 i 1,8 milijuna stanovnika. ]
Slične ekstravagancije, naravno, nama ne padaju napamet. Zašto? Pa, naravno, jelte, mi smo siromašni, nemamo jelte novca za bacanje.
Također za usporedbu, grad Kopenhagen namjerava postići taj cilj, 100% energije za elektriku, grijanje i hlađenje, do 2025., a cijela Danska, sa stanovništvom nešto većim od Hrvatske, do 2035..
Pitanje: mogu li Sidney i Danska ići na takve planove jer imaju para? Ili je bar dio odgovora također u suprotnom smjeru, naime da su bogati zato, jer su spremni razvijati takve vizije?
17. studenoga 2013. (2013-11-9)
http://ses.jrc.ec.europa.eu/jrc-scientific-and-policy-report
Tzv. “pametne električne mreže” danas preobražavaju elektroenergetiku i vitalni su dio izranjajućeg sustava, zasnovanog na obnovljivma i na decentraliziranoj proizvodnji (mikromreže). Ovaj izvještaj prikazuje stanje istraživačkih, razvojnih i demonstracijskih projekata u 30 europskih zemalja (EU-27, Hrvatska, Norveška i Švicarska) zaključno s rujnom 2012..
Koliko je projekata bilo u tijeku u Hrvatskoj? Da pogodili ste – nula. 😦
17. studenoga 2013. (2013-11-8)
122% Wind Power?: A Postcard from the Future of Energy
Danska ove godine 30% svojih potreba za električno energijom pokriva iz vjetra. Gledano po satima, od početka godine je tijekom 90 sati Danska proizvodila više električne energije iz vjetra od tekuće potrošnje. Rekord od 122% postignut je 28. listopada. U tim slučajevima, višak energije predaje se susjedima, koordinirano osobito s hidroelektranama u Norveškoj.
Protivnici obnovljivih ovakve su situacije uvijek prikazivali kao “noćnu moru”, tvrdeći da je problem neriješiv. Međutim, razne solucije postoje i razvijaju se, o čemu smo pisali ovdje i na blogu. Počele su se snažno razvijati “pametne mreže”, razvijaju se razni sustavi pohrane energije i grade novi dalekovodi, povezujući veće prostore u jedinstveni sustav.
Danska planira već 2020. iz vjetra pokrivati 50% potrošnje, a do 2035. iz obnnovljivih pokriti sve potrebe za elektrikom i toplotom, te do 2050. i sve potrebe za energijom u prometu i industriji. (Vidi članak na blogu: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2012/10/02/danska-elektroenergetika-od-nule-do-40-obnovljivih-u-30-godina/)
17. studenoga 2013. (2013-11-7)
Japan’s Solar Energy Market Surge Blows Away Earlier ForecastsJapan’s Solar Energy Market Surge Blows Away Earlier Forecasts
Japan je sredinom prošle godine uveo vrlo povoljne feed-in tarife i druge poticajne mjere za obnovljive izvore energije, što je osobito utjecalo na snažni rast fotonaponskih sustava (garantirana otkupna cijena je 42 jena, odnosno 2,35 kn/kWh). Do kraja prošle godine bilo je instalirano oko 1,7 GW vršne snage, a do kraja ove godine očekuje se da će doseći 6 GW. (To je ipak manje, nego u Njemačkoj, koja je tri godine za redom imala oko 7,5 GW instaliranih godišnje – ali oko 500 puta više nego u Hrvatskoj). Oko 44% panela je domaće proizvodnje.
Antinuklearno raspoloženje javnosti i dalje je vrlo jako te su samo dva reaktora u pogonu. Ukapljeni prirodni plin iz uvoza je skup (vidi prethodnu vijest!).
Pisali smo prije nekoliko mjeseci o tome, kako čak i promotori obnovljivih upozoravaju, da bi prenagli rast mogao uzrokovati probleme, kao što se to dogodilo u Španjolskoj, gdje se stvorio “mjehur” obnovljivih (prvenstveno vjetroelektrana) i onda pukao. Analitičar tržišta Adam James smatra da se to neće dogoditi, nego će Japan postići uspjeh kao Njemačka. Očekuje se da će ograničenje ukupnih kapaciteta, za koje se odobrava FiT, biti doneseno na proljeće.
Japan scraps CO2 emission cut targets
Smanjivanje emisija ugljičnoga dioksida jedna je od prednosti koju ističu poklonici nuklearne energije. Zatvaranje skoro svih nuklearnih reaktora u Japanu ima svoju cijenu. Japan je sada odustao od cilja da do 2020. smanji emisiju stakleničkih plinova za 25% u odnosu na nivo iz 1990.. Planira se smanjenje od samo 3,8% u odnosu na 2005., što znači povećanje za 3% u odnosu na 1990..Da to donekle nadoknadi, investirati će 13 milijardi USD u projekte smanjivanja emisija u zemljama u razvoju.
Japan readies additional $30 billion for Fukushima clean-up: sources
Ali, istovremeno, gledajući troškove nuklearne energije: japanska vlada utrošit će dodatnih 30 milijardi USD za sanaciju posljedica nuklearne nesreće u NE Fukušima Daići.
17. studenoga 2013. (2013-11-6)
Expensive Natural Gas?: US, UK, France, Germany and Japan’s Prices Compared
Komparacija cijena prirodnoga plina za kućanstva u SAD, Japanu, Njemačkoj, UK i i Francuskoj. U SAD je više nego dvostruko jeftiniji nego u Europi, a u Japanu dvostruko skuplji nego u Europi. U Zagrebu je cijena 0,39 kn/kWh, tj. oko sedam US centi, približno kao u ove tri velike europske zemlje.
17. studenoga 2013. (2013-11-5)
Will the Tropical Island of Kauai Be the Next Front in GMO Fight?
Havajski otok Kauai (1.430 km2, 66.000 stanovnika) postao je mjesto bitke lokalnih vlasti protiv multinacionalnih kompanija u pitanju regulacije korištenja pesticida i GMO usjeva u poljoprivredi. Tropski otok, gdje su moguće tri žetve godišnje, za kompanije je odlično mjesto za eksperimentiranje.
Sedmeročlano općinsko vijeće donijelo je, nakon rasprave koja je trajala 19 sati i nakon mjeseci debata i prosvjeda, glasajući 6-1, regulativu koja zahtijeva od kompanija transparentnost svih podataka o korištenju pesticida i uvođenje zaštitnih zona oko pokusnih polja s GMO.
Deset dana kasnije, načelnik općine uložio je veto. Da bi Vijeće poništilo veto, potrebno je pet glasova. Bit će tijesno, jer je u međuvremenu jedna od vijećnica, koja je glasovala za odluku, dobila posao u načelnikovom uredu.
Biotehnološke kompanije su zabrinute jer bi ta odluka mogla biti neugodan presedan za druge općine, države pa čak i za federalnu vladu. Prijete da će podnijeti tužbu sudu protiv općine Kauai ako odluka prođe. Podupiratelji odluke kažu da su im razni odvjetnički uredi već obećali podršku u tom slučaju.
DODATNO: Glasanje na vijeću bilo je 5-2 i veto je oboren. http://news.yahoo.com/veto-override-limit-pesticide-gmo-crops-hawaiian-island-090940283–sector.html
Veto override will limit pesticide use, GMO crops on Hawaiian island
Izvještaj Reutersa o situaciji nakon što je Vijeće oborilo načelnikov veto.
»”The victory not only creates critical new laws but also serves as a signal to other communities across the United States that they can prevail over powerful corporations,” Paul Towers, the group’s organizing and media director, said in a statement.«
17. studenoga 2013. (2013-11-4)
Vandana Shiva On Resisting GMOs: “Saving Seeds Is a Political Act”
Intervju s fizičarkom, filozofskinjom i društvenom aktivisticom Vandana Shivom, fokusiran na problem pritiska multinacionalnih kompanija da se u poljoprivredu masovno uvedu genetski modificirani organizmi.
12. studenoga 2013. (2013-11-3)
Motori su prošlost: MiD počinje s proizvodnjom vjetroelektrana
Danas izgleda nevjerojatno, ali da bi se brodogradilišta, koja gube poslove (kao i sva brodogradiliša u Europi) mogla preorijentirati na gradnju vjetroagregata, pisalo se kod nas još 1999-ih. Ništa mudro, jer upravo tako je to išlo u Danskoj, koja je prva u svijetu razvila industrijsku proizvodnju vjetroagregata. Sad su najavljeni takvi planovi jednog dijela nekadašnjeg “3. maja”, u suradnji s tvrtkama iz Slovenije i Norveške.
Naravno, poučeni iskustvom, pričekajmo da vidimo, hoće li nešto od toga biti. Nažalost, često se kod nas tako svašta najavi, pa ne bude ništa. Npr. ova bombastična najava tadašnje PPVRH iz svibnja prošle godine: http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Cacicev-plan-za-spas-brodogradnje-Skverovi-ce-graditi-vjetroelektrane-vrijedne-dvije-milijarde-eura
5. studenoga 2013. (2013-11-2)
Ako postoji problem – treba li ga rješavati, li odustati?
Novi tekst na blogu.
U svjetskoj energetici, u tijeku je dramatična promjena. Najavljivali smo je mi, hipijevski čudaci i tehnološki frikovi, prije 30 godina. Tada smo fantazirali o budućnosti; danas je budućnost tu. Čak je i nama teško naviknuti se na promjenu: Kako je to čudno: obnovljivci su danas establišment, a nuklearci – alternativci. Pišući o tim temama, gotovo nikad se ne pozivam na stavove i analize Greenpeacea, Friends of the Earth isl., ponekad se pozivam na Worldwatch Institute, Rocky Mountain Institute idr., a ponajviše na politike najnaprednijih država (fokus mi je na SAD, Njemačkoj, Kini i Japanu), institucije kao Međunarodni monetarni fond, Međunarodna energetska agencija, Edison Institute (radi za najveće američke elektroprivrede), na konzultantske tvrtke kao Bloomberg itsl..
Revolucija se događa u svjetskoj energetici (trenutno je fokus na električnoj energiji, ali u tijeku je i drugdje, npr. u graditeljstvu gdje se ide na dramatično smanjivanje potrebne energije za grijanje), upravo sada. Dakako, mi u maloj i nazadnoj Hrvatskoj možemo reći da nas se to ne tiče i imati za to sasvim razumne razloge.
1. studenoga 2013. (2013-11-1)
Vrada nam krade 3,5 lipa! Ajme strave!
Bez dodatnih komentara…
Ekološka ekonomija 