Vijesti objavljene na fb stranici "Ekološka ekonomija" tijekom prosinca 2015.. Poredane su i označeni redni broj obrnuto od vremenskog tijeka.
31. prosinca 2015. (2015-12-48)
Okoliš u 2015. – Prosvjedi protiv bušenja nafte u Jadranu, TE Plomin C i slovenske žilet-žice
Hina je pripremila kratak preled događaja glede okoliša i ekološke održivosti u Hrvatskoj 2015..
Prosvjedi protiv bušenja Jadrana i gradnje TE Plomin C. [Bušenje je zasad stopirano jer nema ekonomskog interesa, a termoelektrana je vrlo upitna.]
Izgrađena su prva dva od 13 predviđenih centara za gospodarenje otpadom (Marišćina za Primorsko-goransku i Kaštijun za Istarsku županiju). Od 500 milijuna kuna troškova, 70% pokriveno je sredstvima EU.
Politička [kvazi]stranka Most prihvatila je argumente ekologista da se radi o skupoj gradnji, koja je zapravo promašena i zastarjela, jer je suvremena tendencija najrazvijenijih zemalja povećanje odvojenog sakupljanja i recikliranja. [Dakako, oni reforme stalno primjenjuju reformirajući vlastito mišljenje, pa se ne zna što misle danas.]
Pokrenuti su i sufinancirani putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost projekti energetske obnove obiteljskih kuća, stambenih zgrada, komercijalnih i javnih objekata, poticanja energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u turizmu i industriji, te sufinanciranja kupnje ekoloških vozila i energetski učinkovitih kućanskih uređaja.
Građani su pokazali veliki interes za program sufinanciranja kupnje energetski učinkovitih kućanskih uređaja razreda A+++, pa su u dvije akcije kupili 20.000 takvih uređaja uz bespovratne državne poticaje od 800 kuna po uređaju. Također su uz 34,5 milijuna kuna bespovratnih državnih poticaja kupili 982 ekološki prihvatljiva vozila.
U Ministarstvu su se također pohvalili da je Hrvatska prva zemlja na svijetu koja je ukinula potrošnju halogeniranih klorofluorougljikovodika, koji najviše oštećuje ozonski sloj.
Također kažu, kako je Hrvatska među prvim članicama EU koja dovršava Strategiju niskougljičnog razvoja do 2030., s pogledom do 2050.. (Stručnje podloge “Zelena knjiga”, je objavljen na netu, http://mzoip.hr/doc/zelena_knjiga.pdf ) [E sad, druga je stvar što to radi institucija i uvelike ljudi koji su do prije koju godinu, a intimno vjerojatno mnogi i sada, zastupali posve drugačije koncepcije.]
31. prosinca 2015. (2015-12-47)
Nuclear power too slow for post-Paris decarbonisation drive
Kina ima vrlo ambiciozani program razvoja nuklearne energije. To je bitan dio napora da smsnji ovisnost o ugljenu, zagađenost zraka u gradovima i emisije stakleničkih plinova. (Vidi članak na blogu od 24. prosinca, “Nuklearna energija: veliki poslovi i planovi u Kini, Indiji i Iranu”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/12/24/nuklearna-energija-veliki-poslovi-i-planovi-u-kini-indiji-i-iranu/ ).
Operativno je 30 reaktora, u gradnji 21 i u planu 43. Ima međutim i kontroverzi, o komima u članku na mrežnom sjedištu chinadialogue.net piše Žang Čun.
Ističe se problem vrlo dugačkog vremena gradnje, a rokovi se obično i prekorače. Od reaktora za koje se danas u svijetu navodi da su “u gradnji”, pet je u tom statusu preko 30 godina. Od 40 reaktora sagrađenih između 2005. i srpnja 2015., prosječno vrijeme gradnje bilo je 9,4 godine. U Kini je međutim bilo znatno manje: 5,7 godina.
Nuklearna energija u svijetu davala je najveći udio u pokrivanju potreba za električnom energijom još 1996, kad je bila 17,6%, a 2014. je pala na samo 10,8%.
Čak i u Kini, nuklearna energije suočava se s problemima visokih troškova i snažne konkurencije drugih energetskih izvora, poput sunca i vjetra.
Istraživač Uang Jinan protivi se masovnom razvoju nuklearne energetike zbog prevelikih rizika. Posljednja tehnologija, ponata kao generacija III+, još je nedokazana u praksi – nijedan reaktor još nije operativan. Inženjeri i regulatori trebaju vremena da ju upoznaju, i zato bi razvoj trebalo usporiti. Osim toga, mogao bi se pojaviti višak elektroenergetskih kapaciteta, jer stopa rasta potrošnje električne energije mogla bi opadati. [Višak kapaciteta pojavio se u SAD i Europi 1980-ih. Kina je danas po potrošnji po stanovniku stigla Hrvatsku. Vidi članak na blogu od 29. prosinca: “Potrošnja energije u svijetu 2015.: u tijeku je globalni strateški zaokret”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/12/29/potrosnja-energije-u-svijetu-2015-u-tijeku-je-globalni-strateski-zaokret/ ]
Kina ima plan do 2020. imati instaliranih 250 GW kapaciteta vjetroelektrana, 150 do 200 GW solarnih te 58 GW nuklearnih. Potonji cilj gotovo sigurno neće biti ostvaren, jer je u ovom trenutku operativno ili u gradnji 51 GW.
Budući planovi mogli bi znatno ovisiti o tehnološkom razvoju reaktora drugačijeg dizajna.
31. prosinca 2015. (2015-12-46)
Britain closes last of its Magnox nuclear reactors
UK zatvara svoj najstariji nuklearni reaktor Wylfa 1, nakon skoro 45 godina rada. To je posljednji reaktor tipa Magnox, razvijenog u UK 1950-ih i 1960-ih. UK ostaje s 15 operativnih raktora tipa AGR ili PWR, kojima upravlja francuska elektroenergetska kompanija EdF. Bilo izgrađeno ukupno 26 Magnox reaktora u UK, te nekoliko u Italiji i Japanu.
Od preostalih 15 reaktora u UK, 12 bi trebalo biti isključeno između 2019. i 2024. (http://www.world-nuclear.org/info/Country-Profiles/Countries-T-Z/United-Kingdom/). UK planira gradnju serije novih reaktora da taj manjak nadoknadi, pa i poveća instaliranu snagu. Nakon ovog isključenja u pogonu je 8.883 MW, a projekcija za 2030. je 16.000 MW
Ali je u vremenskoj stisci (prvi novi reaktori mogli bi biti priključeni na mrežu 2025.) i suočena s kontroverzama. O tome smo vfše puta pisali ovdje i na blogu.
“Odgoda gradnje NE u Engleskoj”, 5. rujna 2015., https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/09/05/nova-losa-vijest-za-nuklearce-odgoda-gradnje-ne-u-engleskoj/
“Velika Britanija ukida TE na ugljen, ali energetska politika ostaje kontroverzna”, 2. prosinca 2015., https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/12/02/velika-britanija-ukida-te-na-ugljen-ali-energetska-politika-ostaje-kontroverzna/
“Nuklearna energija u Europi 2015.-2025.”, 5. lipnja 2015., https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/06/09/nuklearna-energija-u-europi-2015-2025-komunisticka-proslost-%E2%86%92-nuklarna-buducnost/ .
30. prosinca 2015. (2015-12-45)
U skladu sa Strategijom čiste energije 2050, koja ima jedna od ciljeva učiniti Emirat Dubai jednim od globalnih centara čiste energije i zelene ekonomije, grade se i najavljuje intenzivna gradnja solarnih elektrana. Otvorena je gradnja druge faza solarnog parka nazvanog po aktualnom šeiku (o tome vidi članak na blogu od 23. siječnja o.g.: “Električna energija iz solarne elektrane za 39 lipa kilovatsat!”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/01/23/elektricna-energija-iz-solarne-elektrane-za-39-lipa-kilovatsat/ )
Vladar Dubaia i predsjednik vlade UEA, šeik Mohammed bin Rashid Al Maktoum najavio je plan da Dubai godine 2030. dobiva 25% energije iz čistih izvora, a 75%. 2050. g.. Druga faza solarnog parka, koja treba biti operativna 2017., imat će snagu 200 MW, a treća faza 800 MW do 2020.. Planirano je 5.000 instaliranih megavata do 2030..
Tender za gradnju 800 MW u trećoj fazi bio je otvoren 8. do 29. rujna. Prikupljeno je 95 ponuda od kojih je prihvaćene 21.
U okviru Dubai Plan 2021 su također razne inicijative da Dubai postane pametan i održiv grad.
30. prosinca 2015. (2015-12-44)
SECI and Russian Energy Agency sign MoU for Development of Solar Projects in India
[DISKLAJMER: hrvatski čitatelj treba imati na umu da su ovo vijesti s jedne druge planete. Kod nas se to ne isplati, točka. Platit ćemo Japancima da nam sagrade termoelektranu na ugljen iz Australije i nema smisla gnjaviti se nečim drugim.]
Ruska energetska agencija (REA) i Solar Energy Corporation of India (SECI) sklopile su 24. prosinca (za vrijeme posjete indijskog premijera Narendre Modija Moskvi) Memorandum o razumijevanju o gradnji velikih fotonaponskih solarnih elektrana u Indiji 2016.-2022.. Prvo će biti realiziran pilot projekt elektrane kapaciteta 500 MW.
Pisali smo o o velikim rusko-indijskim ugovorima o gradnji nuklearnih elektana u Indiji. (Vidi članak na blogu “Nuklearna energija: veliki poslovi i planovi u Kini, Indiji i Iranu”, 24. prosinca, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/12/24/nuklearna-energija-veliki-poslovi-i-planovi-u-kini-indiji-i-iranu/ .) Ovi ugovori idu po istom načelu.
REA će osigurati najbolje tehnologije, te jeftino financiranje projekata; potonje smo u navedenom članku spomenuli kao jednu od vitalnih prednosti Rosatoma, kojeg prate velike ruske državne banke, s čime se tvrtke sa zapada ne mogu takmičiti. SECI će se pobrinuti za rješavanje administrativnih prepreka u Indiji.
Indijska vlada planira i potiče vrlo brz rast solarne energije. Također, vlada inzistira na kampanji “Make in India”, tj. da što više posla dobiju domaće tvrtke.
29. prosinca 2015. (2015-12-43)
Potrošnja energije u svijetu 2015.: u tijeku je globalni strateški zaokret
Novi članak na blogu.
(…) U zemljama koje su prošle i u bitnom završile prvu i drugu industrijsku revoluciju (parni stroj i električna energija) definitivno je i potpuno raskinuta pozitivna korelacija između rasta BDP-a i rasta potrošnje energije (pa i električne energije). Ta se veza raskidala postepeno još od 1980-ih, a proces je završen 2000-ih. Ranije je važilo kao dogma da je nemoguće povećati BDP a da se ne poveća potrošnja energije (iako za manji postotak). (…)
Godine 2000.-2014., prosječni godišnji rast potrošnje električne energije u Europskoj uniji (gledajući, naravno, sadašnjih 28 članica) bio je samo +0,4%. U Europi kao cjelini +0,6%, u zemljama G7 (Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, SAD, UK) samo +0,2% te u zemljama OECD +0,7%. (…) Također se može primijetiti da u mnogim europskim zemljama potrošnja opada posljednjih 5-6 godina. (…)
29. prosinca 2015. (2015-12-42)
Fines waived for 2nd child starting 2016
Kineski roditelji koji dobiju drugo dijete od 1. siječnja 2016. više neće biti financijski kažnjavanji, prema reviziji Zakona o planiranju stanovništva i obitelji, prihvaćenom u nedjelju 27. prosinca.
Od 1970-ih, parovi u gradovima smjeli su imati samo jedno dijete, a oni u seoskim područjima drugo, ako je prvo djevojčica.
Surogatno majčinstvo nije potpuno zabranjeno, ali je bolnicama i liječnicima zabranjeno da obavljaju bilo kakav oblik takvih zahvata. Zabranjeno je doniranje sperme i jajašaca.
Roditelji će dobivati razne povlastice i za prvo i za drugo djece. Ostat će neke nagrade za parove koji su prije 2016. dobrovoljno imali samo jedno dijete, kao i pomoć i podrška ako je jedino dijete ubijeno ili postalo invalid u nekoj nesreći.
[Po procjenama, uspješna državna politika suzbijanja demografske eksplozije u posljednjih 40-ak godina dovela je do toga da Kina danas ima 400 milijuna stanovnika manje nego što bi imala bez tih mjera. To je imalo ogroman značaj za ekonomski razvoj, jer je omogućilo veću akumulaciju sredstava za investicije. To je jedan od razloga znatno bržeg razvoja nego u Indiji, u kojoj je ipak fertilitet znatno opao obrazovanjem i ekonomskim aktiviranjem žena, ali sporije. Kina danas ima malen demografski rast, uvjetovan prvenstveno znatnim produljenjem očekivanoga životnog vijeka, u čemu je također u prednosti pred Indijom. Rast stanovništva posve će se zaustaviti u slijedećih desetak godina, te će slijediti pad.]
29. prosinca 2015. (2015-12-41)
Bangladesh signs $12.65 billion deal with Russia for nuclear power plants
U nastavku na nedavno na blogu objavljeni pregled “Nuklearna energija: veliki poslovi i planovi u Kini, Indiji i Iranu” (https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/12/24/nuklearna-energija-veliki-poslovi-i-planovi-u-kini-indiji-i-iranu/).
Bangladeš je u petak 25. prosinca sklopio ugovor s Rusijom o gradnji dvije nuklearne elektrane, snage po 1.200 MW. Ukupna investicija je 12,65 milijardi USD, što će 90% financirati Rusija kreditom uz kamatnu stopu Libor plus 1,75%. Puštanje u pogon očekuje se 2022. i 2023..
Priopćeno je da se radi o reaktorima nove generacije, koji imaju predviđeni životni vijek od 60 godina uz opciju produljenja za 20 godina. Reaktor ima poboljšane sigurnosne uređaje, s pasivnim sustavom sigurnosti koji može raditi 72 sata u bilo kojoj kritičnoj ili hitnoj situaciji.
ovo je još jedan u nizu međunarodnih uspjeha kompanije Rosatom, koja danas drži 41% globalnoga tržišta za nove nuklearne reaktore. Jedan od razloga uspjeha jest, što državnu kompaniju Rosatom u sklapanju poslova prate ruske državne banke. A to su goleme investicije i ne idu bez državnih garancija. Ti financijski aranžmani su vjerojatno barem djelom razlog što su ruski reaktori bitno jeftiniji od EPR-a francuske Areve.
27. prosinca 2015. (2015-12-40)
UK now burning 33% of world’s wood pellet imports
Drveni peleti dobivaju se od drvnog ostatka, koji se melje u sječku a zatim u piljevinu, ispreša, dobro osuši i oblikuje u jednolika cilindrična zrna promjera 4-10 milimetara i duljine 3-50 mm. (vidi hrvatska mrežna sjedišta: http://www.drvnipelet.hr/ i http://www.drvniklaster.hr/ ) Koriste se u kotlovinicama i u kogeneracijskim postrojenjima za dobivanje toplote i električne energije.
Energetska vrijednost je znatno viša nego sirovog drvata: oko 18 MJ (5 kWh) po kilogramu (sirovo drvo oko 10-11 MJ, kameni ugljena oko 25 Mj/kg a lož-ulje 36 Mj/kg). Jednostavan za korištenje, ali naravno za mljevene i sušenje se troši energija.
Prema Svjetskoj organizaciji za poljoprivredu (FAO), globalna proizvodnja peleta bila je 2014. g. rekordnih 26 milijuna tona, što je raast za čak 16% u odnosu na 2013.. Od toga 90% u Europi i Sjevernoj Americi.
Međunarodna trgovina je 14 milijuna tona, a od toga je trećina uvezena u UK. (Po podacima Eurostata danim dolje čak i više.) Najveći udio u tome ima velika TE Drax koja je znatnim dijelom s ugljena prešla na korištenje biomase (vidi o tome u članku na blogu “Energetska strategija Irske”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/12/19/energetska-strategija-irske-tranzicija-dileme-oko-preciznosti-participacija/ ) Velik dio toga uvozi se iz SAD i Kanade. Na članice EU otpada 78% globalne potrošnje.
Postoji skepticizam kod nekih znanstvenika koji se bave klimom o korisnosti rastućeg spaljivanja biomase za proizvodnju električne energije, kao i zabrinutost zbog povećane sječe šuma (npr. u južnim dijelovima SAD). Međutim, proizvodnja peleta iznosi manje od jedan posto svjetske proizvodnje trupaca, a oko 1,5% proizvodnje drva za loženje.
Prema podacima Eurostata (tablica 5 na http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Forestry_statistics_in_detail), proizvodnja drvenih peleta u Europi godine 2010. iznosila je 7,9 milijuna tona, a 2014. 13,1 milijuna tona. Uvoz (iz zemalja izvan EU) je bio 2010. 2,1 milijuna, a 2014. 8,1 milijuna tona. UK ima proizvodnju svega 335.000, a uvoz 7,2 milijuna tona (u što je uračunat i uvoz iz drugih zemalja EU).
Danska ima malenu proizvodnju (razumljivo, jer baš i nema šuma) od 92.000 tona 2014. godine, a uvoz 2,1 milijuna tona. [Danska također energetksi koristi velike količine biomase iz svoje vrhunske poljoprivrede. Treća po uvozu je Italiha s 1,9 milijuna tona.
Po proizvodnji, na prvom mjestu u Europi 2014. g. je Njemačka s 2,078 milijuna tona. slijedi Švedska s 1,577, te Latvija s 1,280 i Francuska s 1.200. Njemačka je neto izvoznik, Švedska uvoznik, Latvija izvozi skoro cijelokupnu proizvodnju a Francuska je na nuli.
U Hrvatskoj nije zabilježena proizvodnja 2010. g., a 2014. je iznosila 124.000 tona. Uz uvoz od 4.000 tona, Eurostat bilježi izvoz od 161.000 tona, što izaziva određenu zbunjenost. Neregistrirani uvoz iz BiH? Jednaka stastistička anomalija kod Bugarske.
27. prosinca 2015. (2015-12-39)
Belgian stop-start nuclear reactor ‘safety’ makes Germany nervous
Belgijanci nemaju sreće sa svojim nuklearnim elektranama. (Vidi tekst na blogu od 3. rujna 2014: “Sabotaža u belgijskoj nuklearnoj elektrani?”; https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/09/03/sabotaza-u-belgijskoj-nuklearnoj-elektrani/ – Nikad nije bilo potvrđeno je li se stvarno radilo o sabotaži).
Na Božić se desio, kažu, minoran incident na nenuklearnom dijelu, nakon čega je jedan reaktor isključen. (http://nuclearpower.einnews.com/article/303418030/7k6jdlKFJy1x6F8z) Zbog toga su međuti nervozni Nijemci.
Njemačka zatvara sve svoje nuklearne reaktore do 2022.; od njih 17, devet je već isključeno. Belgija je također odlučila zatvoriti sedam postojećih reaktore, bez gradnje novih, do 2025., ali je tijekom prošle i ove godine dozvoljen rad starijih reaktora do 2025., umjesto da budu isključeni ranije, nakon isteka 40 godina rada.
26. prosinca 2015. (2015-12-38)
“Pametni gradovi”: integracija raznih tehnologija i mogućnosti. Nacionalni programi razvoja i poticaja u SAD i Indiji. Pametne (nepredne) električne mreže, LED ulične svjetiljke, urbana mobilnost, klimatske akcije, platforme otvorenih podataka (open data platforms), upravljanje vodom, primjene za usluge lokalnih vlasti. Prošireni interes za programe pametnih gradova stvara rastuće prilike za poslovanje. Navigation Research procjenjuje da će globalno tržište za tehnologije pametnih gradova porasti sa 10,4 milijardi USD 2015. na 27,4 milijardi 2023. g..
[Naravno da i grad Zagreb “dela” na programu “Smart Cities”. Kako – drugo je pitanje. Vidi: http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=56630 (listopad 2013) i http://lider.media/smartcities-2015/ (Svibanj 2015). ]
The number of smart city projects being implemented around the world has rapidly expanded over the past few years. Increasingly, cities are moving from one specific technology interest to a broader range of solutions that have multiple applications. City leaders, central government ministries, and technology and service suppliers have announced a range of new projects, incentives, and product and service offerings. New national programs—particularly those from the United States and India—demonstrate the commitment large economic players are making toward smarter cities. The market is also seeing an increase in innovations from suppliers in terms of the products and solutions they are offering, as well as the partnerships they are forming with cities and other stakeholders.
Navigant Research’s Smart City Tracker looks at the complex matrix of issues, solutions, technologies, operations, and infrastructural requirements related to smart cities. New projects have been added to the database that show continued investment in smart grids, networked LED street lights, urban mobility, climate action plans, open data platforms, water management, and government service applications for smart cities. The widespread interest in smart city programs is creating an expansive market opportunity. According to Navigant Research, the global smart city technology market is expected to grow from $10.4 billion in 2015 to $27.4 billion by 2023.
26. prosinca 2015. (2015-12-37)
Energy consumption increased by 1.3% in 2015 in Germany
Dodatak na prethodna dva članka, iako se ovdje radi o ukupnoj potrošnji energije, a ne samo električne. Ali važan je vrlo veliki rast proizvodnje vjetroelektrana.
Prema preliminarnim statističkim podacima koje je objavila AB Energiebilanzen, potrošnja energije u Njemačkoj ove godine porasla je za 1,3% u odnosu na 2014..
Uzroci rasta su hladnija zima, rast stanovništva i ekonomski rast (BDP +1,8%). Međutim, rast potrošnje je manji nego što bi bio bez napretka u učikovitosti korištenja energije.
Ukupna potrošnja naftnih derivata je praktični ista; porasla je potrošnja dizela, a smanjena benzina.
Porasla je potrošnja prirodnoga plina za 5%, što se odnosi na prvu polovicu godine, zbog hladnije zime. Proizvodnja električne energije u plinskim TE je međutim smanjena za 7%.
Potrošnja kamenog ugljena pala je za 0,7% (-0,8% TE na ugjen i stabilno u proizvodnji željeza i čelika), usprkos niskim tržišnim cijenama ugljena. Malo je porasla potrošnja lignita.
Zbog zatvaranja NE Grafenrheinfeld, proizvodnja nuklearnih elektrana smanjena je za 6%.
Proizvodnja električne energije iz obnovljivih porasla je za čak 11%: iz biomase +2%, sunca +6% te vjetra čak +50%. [Rast vjetra je ponajviše rezultat vrlo velikog rasta instalirane snage pučinskih VE, o čemu smo pisali, vidi članak na blogu 26. listopada o.g.: “Vjetroelektrane u Europskoj uniji 2015.-2030.”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/10/26/vjetroelektrane-u-europskoj-uniji-2015-2030/%5D
U ukupnom bilansu potrošnje primarnih oblika energije, nafta je i dalje na prvom mjestu s 34%. Ugljen i lignit čine 25%, prirodni plin 20% a obnovljivi 13%.
26. prosinca 2015. (2015-12-36)
Assessment of Electricity Consumption in Western Europe for the First Half of 2015
Dodatak na prethodni članak: informacija o potrošnji električne energije u četiri velike zapadnoeuropske zemlje u prvoj polovici 2015..
Iz dijagrama potrošnje po mjesecima vidi se kako je ona u Francuskoj znatno veća zimi, zbog grijanja prostora električnom energijom koje je u Francuskoj znatni češće. [To je bilo stimulirano da bi se trošila proizvodnja nuklearnih elektrana.]
Ta je varijacija znatno manja u UK i Španjolskoj, a u Italiji je potrošnja najviša ljeti, zbog rashlađivanja [a za grijanje prostorija najviše se koristi prirodni plin].
Potrošnja je bila veća u odnosu na prvu polovicu 2014. zbog hladnije zime i ekonomskog rasta.
Prema procjeni za cijelu 2015., potrošnja električne energije u Španjolskoj bit će za 1,9% veća nego 2015. (http://www.enerdata.net/enerdatauk/press-and-publication/energy-news-001/spains-power-consumption-increased-19-2015_35495.html). Proizvodnja je porasla za samo 0,4%. Godina je bila hidrološki vrlo nepovoljna, pa je smanjena potrošnja hidroelektarna za više od 28%, a porasla proizvodnja u TE na ugljen i prirodni plin.
Opala je proizvodnja vjetroelektrana, koje su pokrile 18% potrošnje. Solarne fotonaponske pokrile su 3%, a solarne koncentraciske (CSP) 2%.
Španjolska je ostala neto izvoznik, iako je neto izvoz opao: godine 2013. iznosio je 6,7 TWh, 2014. 3,4 TWh a ove godine samo 0,47 TWh. Neto je uvoznik iz Francuske (7 TWh), a izvoznik u Portugal (2,3 TWh), Andoru (0,268) i Maroko (4,9 TWh).
26. prosinca 2015. (2015-12-35)
Enerdata Global Energy Statistical Yearbook 2015. – Electricity domestic consumption
Prema statističkom godišnjaku, koji objavljuje globalna savjetnička tvrtka Enerdata, potrošnja električne energije u svijetu 2014. godine povećala se u odnosu na 2013. za samo 1,2%.
Usporen je rast u Kini (+3,8%), a najrazvijenije zemlje svijeta bilježe pad: Europska unija -3,0%, G7 -1,4%, OECD -1,2%.
Zanimljivo je pogledati dugoročnije trendove, izbjegavajući utjecaj varijacija zbog trendova ekonomske aktivnosti, vremenskih prilika idr..
Podaci potvrđuju stagnaciju ili vrlo spori rast u najrazvijenijim zemljama. One su došle do određenog plafona potrošnje, te su okrenule svoju pažnju prema mjerama učinkovite potrošnje i promjeni strukture izvora. Sve te zemlje imaju znatne viškove instaliranih kapaciteta, jer su trendovi rasta potrošnje još od 1980-ih bili sporiji nego što se očekivalo.
Godine 2000.-2014., prosječni godišnji rast potrošnje električne energije u Europskoj uniji (gledajući, naravno, sadašnjih 28 članica) bio je samo +0,4%. U Europi kao cjelini +0,6%, u zemljama G7 (Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, SAD, UK) samo +0,2% te u zemljama OECD +0,7%. SAD u tom razdoblju bilježi prosječni godišnji rast od 0,5%. Japan, UK i Švedska imaju pad 2000.-2014..
Također se može primijetiti kako u mnogim europskim zemljamam potrošnja opada posljednjih 5-6 godina. Njemačka je vršak potrošnje od 547 TWh imala 2010. g., a prošle godine 516 TWh. Francuska također vrh 2010. sa 472 Twh, a prošle godine 430 TWh. UK je imala vrhunac još 2005. s 357 TWh, a prošle godine 310 TWh. Italija je na vrhuncu potrošnje bila 2007. i 2008. g. s 319 TWh, a prošle godine 288 TWh, itd.. Europska unija imala je vrhunac potrošnje oo 2.978 TWh 2008. godine, a 2014. godine 2.866 TWh.
U Rusiji je prosječni godišnji rast 2000.-2014. g. bio +1,7%; ali danas je ispod potrošnje, koju je imala u doba SSSR (godine 2014. bilježi -4,8% u odnosu na 1990.).
Na suprotnoj strani, u tih 14 godina prosječni rast potrošnje u Kini bio je 10,9% godišnje. Godine 2014., potrošnja električne energije bila je devet puta veća nego 1990.. Po stanovniku, danas je otprilike jednaka kao u Hrvatskoj.
U Indiji je rast bio 7,2% godišnje, a u odnosu na 1990. potrošnja je porasla 4,6%. Ali po stanovniku, to je danas manje od jedne četvrtine potrošnje u Kini. Indonezija bilježi 6,7% godišnje, Malezija 5,8%, Južna Koreja 4,7%.
24. prosinca 2015. (2015-12-34)
Nuklearna energija: veliki poslovi i planovi u Kini, Indiji i Iranu
Novi tekst na blogu. Veliki poslovi o gradnji nuklearnih elektrana ugovaraju se, te još više planira, u Kini, Indiji i Iranu. Svjetski lider u dobivanju poslova je ruski Rosatom.
23. prosinca 2015. (2015-12-33)
Mladen Iličković piše:
Gledao sam neki dan nasmiješeno lice birokrata, koji najmanje 10 godina radi u Upravi za energetiku Ministarstva gospodarstva, dok je napuštao krcatu dvoranu jednog zagrebačkog hotela. Smiješio se većini lica u publici, koje u ovoj maloj zemlji dobro poznaje, poput profesora kojeg je prije izlaska slušao, profesora Elektrotehničkog fakulteta koji je za Ministarstvo zaštite okoliša napisao dio Strategije niskougljičnog razvoja (razvoj u kojem se koriste obnovljivi izvori energije i smanjuju emisije stakleničkih plinova u svim područjima gospodarstva). Profesor je birokratu bio šef a profesoru je prije uvođenja poticajnih mjera za zelenu energiju u Hrvatskoj nadređeni bio tadašnji ministar gospodarstva Damir Polančec.
Samo na osnovu toga što nisu ništa napravili na području razvoja hrvatske industrije obnovljivih izvora energije i što su dopustili da većinu lokacija za vjetroelektrane zauzmu stranci takvi ljudi ne bi smjeli pisati strategije. A profesor je sjedio i u Nadzornom odboru HEP-a koji je nedavno neslavno zatvorio svoju tvrtku za obnovljive izvore i sad pregovara o kupovini vjetroelektrana koje su u Hrvatskoj izgradili stranci. I to prije svega zato jer nemaju kredibilitet da bilo što govore o obnovljivim izvorima energije jer plaču cijelu karijeru što ne postoji odluka o novoj hrvatskoj nuklearki. (…)
To je ona struka koja piše danas jedno a jučer je pisala drugo a sutra što god netko poželi. “Morate shvatiti da su ti ljudi radili u drugim uvjetima prije i da je to bio drugi kontekst”, umilno mi te stručnjake opravdava nakon intervjua pomoćnica ministra zaštite okoliša.
Razmišljam o tom opravdavanju stručnjaka koje toliko vole političari koristiti za paravan za svoje odluke. Voditelj momčadi tih stručnjaka koji su pisali našu Strategiju niskougljičnog razvoja je djelatnik jedne tvrtke koja često piše takve dokumente. Jedan njegov kolega prije neku godinu pisao je studiju izvodljivosti za odlagalište otpada Zagrebačke županije. Prije pisanja te studije pitao je direktora tog odlagališta: Što da napišem?
Kako to mislite, napišite što je ekološki i ekonomski najbolja tehnologija za naš otpad, odgovori mu direktor. Vi ste prvi koji me je to tražio u Hrvatskoj, uzvratio je pisac studije.
Nadam se da će stručnjaci, koji će biti u novoj hrvatskoj Vladi, imati što više takvih iskustava.
22. prosinca 2015. (2015-12-32)
China’s Senyuan Group Begins Construction On 1 GW Solar Power Park
Kineska elektroindustrijska kompanija Senyuan najavila je gradnju solarnog parka snage 1 GW, uz investiciju od 1,5 milijardi USD, u provinciji Henan. Ukupno planiraju granju 9,5 GW širom Kine. Nisu najavili rokove.
Prije nekoliko dana, na Konferenciji UN o klimi u Parizu, kineski zvaničnici najavili su novo povećanje državnih, i ranije ambicioznih, planova gradnje solarnih i vjetroelektrana.
Predviđeno je do 2020.. sagraditi 150 do 200 GW solarnih i 250 GW vjetroelektrana.
[DISKLAJMER: hrvatski čitatelji trebaju imati na umu da ovo nema veze s nama. Kod nas se korištenje vjetra i sunca ne isplati. Kako smo mi na nižem stupnju razvoja od Kine, moramo sada graditi termoelektrane na ugljen, koje Kinezi napuštaju.]
22. prosinca 2015. (2015-12-31)
Wind rescue New York power prices after nuclear plant shutdown
Početkom prošlog tjedna, vjetroelektrane su uštedjele znatan novac potrošačima električne energije u New Yorku. Iz pogona je neočekivano ispao jedan reaktor u nuklearnoj elektrani Indian Point.
Zadnji put se to dogodilo u rujnu, što je dovelo do utrostručenja cijene električne energije na spot tržištu u New Yorku.
Ovog puta, vjetroelektrane su radile blizu maksimalnog kapaciteta, te su, uz proizvodnju dvije TE na prirodni plin, cijene čak pale za 56%, na 21,33 USD/MWh.
Snaga nuklearnog reaktora je 1.012 MW, instalirana snagavjetroelektrana 1.500 MW a najveća potrošnja Manhattana i četiri susjedna okruga tih dana bila je 6.190 MW.
New york danas dobiva 25% električne energije iz obnovljivih izvora. Prema aktualnoj strategiji, do 2030. postotak treba biti povećan na 50%, gradnjom novih kopnenih i pučinskih vjetroelektrana, te solarnih elektrana. (Vidi: http://www.theenergycollective.com/nrdcswitchboard/2302873/wind-power-saves-new-yorkers-money-electricity-after-unexpected-shutdown-ind)
Rutinski se tvrdi da su nuklearne elektrane pouzdanije od obnovljivih, ali ovi incidenti pokazuju da imaju i probleme. Savjet za obranu prirodnih resursa New Yorka (http://www.nrdc.org/newyork/) protivi se produljenju dozvole za rad NE India nPoint zbog opasnosti od nesreća. Tvrde da se taj manjak može pokriti energetskom učinkovitošću i obnovljivima.
22. prosinca 2015. (2015-12-30)
India to offer site in Andhra to Russia for nuke plants
Tijekom posjeta premijera Narendre Modija Moskvi, 23.-24. prosinca, očekuje se ponuda Rusiji da gradi dva nova nuklearna reaktora, peti i šesti u NE Kudankulam. U skladu s konceptom “Make in India”, traži se uključivanje indijskig privatnog sektora u projekt.
Rusija je glavni indijski partner u civilnoj nuklearnoj energetici. Na posljednjem susretu Modija i Putina odlučeno je da će Rusija graditi barem 12 reaktora u Indiji do 2035..
Indija gradi i planira gradnju velikih nuklearnih elektrana s po šest reaktora od po 1000 MW. U NE Kudunkulam ruska tehnologija VVER, u NE Kavadda francuska tehnologija EPR idr..
20. prosinca 2015. (2015-12-29)
What Just Happened in Solar Is a Bigger Deal Than Oil Exports
Miroslav Ambruš Kiš poslao je ovu poveznicu uz napomenu »Da ne pobjegne ispod radara…«
Lideri demokrata i republikanaca u Kongresu SAD su u utorak, neočekivano, postigli dogovor o produljenju federalne potpore za solarne i vjetroelektrane za pet godina.
Za vjetroelektane je potpora istekla prošle godine; sad je retroaktivno priznata za ovu godinu i do kraja 2019., iako će se svake godine smanjivati. Za solarne, potpora je istjecala 2016., a sad je produljena do 2019. te zatim uz smanjivanje iznosa do 2022..
Rijetki su očekivali tako povoljnu odluku. Tržišta kapitala burno su reagirala: dionice kompanije SolarCity, najvećeg instalatera krovnih fotonaponskih sustava, porasle su u jednom danu za 34%.
[Riječ je o modelu “production tax credit”: za svako postrojenje, za svaki proizvedeni kilovatsat savezna vlada isplaćuje proizvođaču određenu sumu – oko dva centa. (Isti sustav postoji za nove nuklearne elektrane, ali zasad nema novih NE za koje bi se mogao primijeniti)]
Prema procjeni Bloomberg New Energy Finance (BNEF), to će dovesti do instalacije dodatnih 20 GW (gigavata, odnosno 20.000 megavata) solarnih elektrana (u odnosu na ono što bi i bez te mjere bilo instalirano) i 19 GW dodatnih vjetroelektrana.
U razdoblju 2016.-2022. očekuje se instaliranje 10 GW solarnih elektrana godišnje. [To je ipak znatno manje od onoga što se očekuje u Kini.]
Subvencije će iznositi ukupno 25 milijardi USD, a dodatne investicije privatnih investitora 38 milijardi USD za solarne i 35 milijardi za vjetrene elektrane.
Troškovi gradnje solarnih i vjetroelektrana pali su za više od 90% otkad je ova subvencija prvi put uvedena, ali su u mnogim mjestima termoelektrane na prirodni plin i ugljen još uvijek jeftinije nego obnovljivi bez subvencije. Međutim, ova odluka je potreban most prema situaciji, koja se očekuje za pet godina, da će sunce i vjetar postati najjeftiniji izvor električne energije u mnogim državama u SAD. [Što danas u nekim područjima već jeste. Treba također imati u vidu da je prirodni plin u SAD znatno jeftiniji nego u Europi, a i ugljen je jeftiniji.]
Smisao investicije u nove tehnologije jest, da se stimuliraju razvoj i ulaganja, tako da tehnološka unpaređenja i ekonomija obima dovedu do pada cijena brže nego što bi se to “prirodnim” razvojem postiglo.
Kongres je u sklopu glasanja o proračunu također ukinuo zabranu izvoza nafte iz SAD, koja je bila uvedena prije 40 godina. Proizvođači nafte su godinama lobirali za ovu odluku, ali ona vjerojatno neće bitno utjecati na potrošnju nafte u SAD, niti na razvoj industrije obnovljivih.
19. prosinca 2015. (2015-12-28)
Energetska strategija Irske: tranzicija, dileme oko preciznosti, participacija
Novi članak na blogu.
SAŽETAK: Prijedlog energetske strategije Irske do 2030. g. (s projekcijama do 2050. i 2100.) sadrži ambiciozne ciljeve i brojne akcije. Neke kritike kažu da predviđene mjere nisu dovoljno konkretne. Prijedlog veliku važnost pridaje demokratskoj participaciji. Međutim, lokalne zajednice često su protiv gradnji vjetroeletrana jer ih grade i ubiru novac velike kompanije. zanimljivo pitanje je prenamjena TE na ugljen za korištenje biomase. Suzdržan je stav prema frackingu. Nuklearne elektrane nisu opcija.
17. prosinca 2015. (2015-12-27)
Electrabel resumes operations at Tihange-2 nuclear reactor (Belgium)
Ponovo se puštaju u pogon dva nuklearna reaktora u Belgiji, koji su bili isključeni kada je ultrazvučni pregled ukazao na sumnjive mikronapukline (“pahuljice”) u čeliku raktorske posude. Vidi o o tome u članku “Sabotaža u belgijskoj nuklearnoj elektrani?” na blogu, 3. rujna 2014, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/09/03/sabotaza-u-belgijskoj-nuklearnoj-elektrani/ .
U klasičnim postrojenjima takvi se mali nedostaci mogu tolerirati, ali ne u postrojenju koje bi moglo prouzročiti katastrofu u široj okolini, u gusto napučenom kraju. Nije ovdje bilo neke “histerije” neopravdanih strahova, na koju se često žale pristaše nuklearne energije. Nacionalni nuklearni regulator, stručno tijelo, naložio je rigidne testove. Konačno je zaključeno da te nepravilnosti ipak ne ugrožavaju sigurnost.
ENGIE’s Belgian subsidiary Electrabel has restarted the second unit of its Tihange nuclear power plant (Belgium) that had stopped generating power since 2012 and had been taken offline in March 2014.
The 1,008 MW reactor, along with 1,006 MW Doel-3, had first been taken offline in 2012 for investigations into manufacturing flaws in their reactor pressure vessels (“hydrogen flakes”); the units were allowed to restart operation in May 2013 but further tests had to be conducted to evaluate the effect of these flakes over time.
In March 2014, Electrabel brought forward planned outage for the two units, which were expected to last 6 weeks but took several months. In November 2015, the Federal Agency for Nuclear Control (FANC) approved the restart of the units, considering that the flakes “have no negative impact on the reactor vessel’s structural integrity”. Doel-3 is expected to be restarted by the end of December 2015.
16. prosinca 2015. (2015-12-26)
The Netherlands will double support to renewable energy in 2016
Nizozemska udvostručava potpore za obnovljive izvore (električne) energije.
The Government of the Netherlands plans to more than double the financial support to renewable energy sources in 2016 through its feed-in premium scheme auction mechanism called SDE+. From €3.5bn in 2014 and 2015, the 2016 version of the SDE+ will be granted of €8bn to fund renewable energy projects.
SDE+ 2016 will provide 2 bidding rounds of €4bn (from 1 March to 31 March and from 30 August to 29 September) which will be split in four weeks each.
During round 1, projects with power generation costs of up to €90/MWh will be awarded, then, the settlement will gradually opened up to more expensive projects to €110/MWh, €130/MWh and €150/MWh. During the opening of the SDE+, applicants have the option to submit their projects in the so-called free category.
The SDE+ 2015 budget of €3.5bn has been fully awarded to 194 renewable energy projects and was oversubscribed with a total of €7.7bn grant requested.
A part from the €8bn budget commitments for the SDE+ 2016, the Netherlands has also budgeted €5bn for the tenders of offshore wind plots I and II of the Borssele area.
As part of the national Energy Agreement, the partners have committed themselves to achieving 14% renewable energy by 2020 and 16% in 2023.
16. prosinca 2015. (2015-12-25)
Climate Accord Could Provide Economic Assist As Utilities Reshape Power Generation Portfolios
Kako smo spomenuli, sporazum o suzbijanju klimatskih promjena u Parizu i smanjivanju emisija stakleničkih plinova izaziva vrlo raznolike reakcije u svijetu. Ovaj komentar na portalu “Forbes.com” navodi kako reagiraju tržišta kapitala uloženoga u energetiku. Vrlo loše vijesti za ugljen, neutralne za naftu, umjereno dobre za nuklearnu, vrlo dobre za prirodni plin, odlične za obnovljive.
(…) The winners and losers are conspicuous: coal producers will get hit the hardest as national governments speed up the shift to cleaner fuels. Natural gas and renewables, meanwhile, can expect exponential growth. And with that, major makers of power generators smell the potential. (…)
As for COP21, it aims to keep global temperature rises to no more than 2 degrees Celsius. And a large part of that will be to slow down the use of fossil fuels, although natural gas is considered a bridge fuel until wind and solar can get its legs — a process that could take decades. (…)
To get the developing world on board, the richer countries have pledged to set up a fund worth $100 billion. It would give those countries access to the technologies to help them cut their fossil fuel consumption while also increasing their use of nuclear, renewables and energy efficiencies.
14. prosinca 2015. (2015-12-24)
UN climate conference of parties reaches non-binding agreement
Jedan vrlo sažet prikaz dogovora postignutog na samitu UN o klimatskim promjenama u Perizu. Sadrži bitne informacije, bez ulaženja u ocjene što taj dogovor stvarno znači. (A ocjene su, kako se i očekivalo, u cijelom spektru od očaja do euforije. Istina vjerojatno nije naprosto “u sredini”, nego bitno ovisi o tome što ćemo činiti slijedećih godina i desetljeća.)
The UN climate conference of parties (COP) have reached an agreement to attempt to limit the increase in global temperatures to less than 2°C and to continue efforts to limit it to 1.5°C. So far, the implementation of national commitments (INDCs) is likely to limit the increase to 3°C. The countries will seek to peak greenhouse gas (GHG) emissions “as soon as possible” (no determined date) and to achieve a balance between emission sources and sinks of GHGs (oceans, forests, potentially CCS) in the second half of this century.
The Paris Agreement invokes the ‘common but differentiated responsibilities’ (CBDR) principle: it excluded any compensation for the responsibility of developed countries for damages in developing countries. However, developed countries will provide US$100bn/year in climate finance for developing countries by 2020, with a commitment to further finance after 2020 (US$100bn/year as floor level, level to be estimated before 2025). The pledges must be increased over time and national targets will have to be reviewed every five years, starting in 2018.
Some parts of the agreement will be legally binding, such as submitting an emission reduction target and reviewing that goal regularly. However, the global agreement is not legally binding, what the United States had rejected, and the implementation of policies will be monitored by a to-be-created committee of experts without any sanction if countries fail to do their part.
Individual countries now must individually ratify or approve the agreement in their respective countries. To enter into force in 2020, the agreement will have to be ratified, accepted or approved by at least 55 countries accounting for 55% of global GHG emissions. However, at any time after three years from the date on which the agreement has entered into force for a country, that country may withdraw from the agreement by giving written notification.
14. prosinca 2015. (2015-12-23)
Could metal particles be the clean fuel of the future?
Metalna prašina može osigurati dugoročnu zamjenu za fosilna goriva u toplinskim primjenama, prema studiji objavljeno u časopisu “Applied Energy”. Metalna prašina može se koristiti kao gorivo za motore s vanjskim izgaranjem (kakav je npr. raketni pogon Space Shuttlea, koji koristi čvrsta goriva).
Kad izgara, metalna prašina reagira sa zrakom stvarajući stabilne, neotrovne okside u čvrstom stanju, koji se relativno lako mogu prikupiti za recikliranje – za razliku od spaljivanja ugljika, kojim se stvara plinoviti ugljični dioksid koji odlazi u atmosferu.
Istraživači su konstruirali gorionik, u kojem se plamen može stabilizirati u struji sitnih metalnih čestica pomiješanih sa zrakom. Ima svojstva slična onima u današnjim kotlovima.
Industrija danas godišnje stvara milijune tona čelične prašine, koja se može koristiti na taj način.
Rezultati postignuti u laboratoriji sad se trebaju demonstrirati na prototipu.
13. prosinca 2015. (2015-12-22)
http://pollitika.com/jucer-u-parizu-mali-dogovor-velikog-znacaja
Članak blogera BET na kolaborativnom blogu pollitika.com.
I dok svi vodeći svjetski mediji vijest o jučerašnjem postizanju dogovora o klimi u Parizu, ističu kao vijest dana na naslovnicama i posvećuju mu opsežne kolumne kojima rasčlanjuju značaj ovog važnog događaja, mediji u Hrvatskoj, barem oni digitalni koji su mi dostupni, o tome izještavaju oskudno ili nikako, kao da se radi o sporednoj crtici. Bez ijednog pokušaja ozbljnije analize o tome gdje je u tome Hrvatska i što učiniti da se ono što izgleda kao neizbježni trošak pretočiti u radna mjesta i rast. A kako i ne bi, kada u Hrvatskoj politici i široj javnosti prevladava ”laid back” odnos prema pitanju klimatskih promjena, kao da se radi o nekoj drugoj planeti, a javnost se kao omađijana tjednima zabavlja bizarnim ”pregovorima” oko podjele ministarskih fotelja.
Tekst koji prenosim iz jednih europskih novina, mali je doprinos ublažavanju te medijske praznine. (….)
12. prosinca 2015. (2015-12-21)
Bulgaria and Greece sign agreement on gas pipeline interconnection
Jedna od vijesti u složenoj geostrateškoj igri oko prirodnoga plina u Europi: Bugarska i Grčka sklopile su, dogovor o izgradnji plinovoda, kapaciteta tri milijardi prostornih metara godišnje, koji se može proširiti na pet milijardi.
Europska unija podržava taj projekt, vrijedan 220 milijuna €, donacijom od 45 milijuna € i kreditom.
Diplomacija SAD je također pritiskala za sklapanje tog ugovora (vidi vijest od 13. listopada o.g.: “US diplomacy to push for the Greek-Bulgarian gas pipeline”, http://www.ekathimerini.com/202487/article/ekathimerini/business/us-diplomacy-to-push-for-the-greek-bulgarian-gas-pipeline ).
Taj bi plinovog osigurao novi pravac dobave prirodnoga plina za Bugarsku, zaobilazeći Rusiju. Plin bi mogao dolaziti iz Azerbejdžana, te eventualno i Turkmenistana i Irana, kroz Trans-anatolski plinovod (TANAP) na koji se nastavlja Trans-jadranski plinovod (TAP) prema Italiji (talijanski Edison ima 25% udjela u ovom projektu).
Drugi izvor mogao bi biti dolazni LNG terminal u grčkoj luci Aleksandropulis, gdje se dovozi ukapljeni prirodni plin iz Katara i Alžira.
Bugarska je ranije sklopila slične ugovore o gradnji plinovoda s Rumunjskom i Srbijom. Prilikom potpisivanja Bugarsko-Srpskog ugovora o gradnji plinovoda Niš-Dimitrovgrad, u lipnju ove godine, predstavnik EU Maroš Šefčović (potpredsjednik Europske komisije za Energetsku uniju) obećao je pomoć, da bi se zemljama Zapadnoga Balkana osigurala tri pravca dobave plina. (vidi: http://www.naturalgaseurope.com/serbia-bulgaria-to-work-on-gas-interconnection-24245 )
Plin bi mogao teći u oba smjera, prema sjeveru u Rumunjsku, u Mađarsku i dalje prema Baltiku, ali i obrnuto (plin iz LNG terminala, ali i ruski plin koji će udvostručenim kapacitetom baltičkoga plinovoda ići prema Njemačkoj, čime bi se posve isključili sadašnji plinovodi kroz Ukrajinu; to je zapravo bila i najvažnija vijest ove godine; gradnja pravaca dobave s juga može se promatrati i kao akcija, da se smanji zavisnost zemalja istočne Europe od Njemačke; a onda i ideja o povezanosti Jadran-Baltik, uz onu Egejsko mora-Baltik, dobiva smisao pritiska da se ograniči moć Njemačke).
Ove su zemlje međutim računale i da bi ovim pravcem mogle dobivati i ruski plin, koji bi plinovodom “Turski tok” preko Crnog mora išao iz Rusije za Tursku, što je bilo predviđeno nakon što je EU stopirala projekt “Južni tok” kroz Bugarsku i Srbiju (a iza svega stoji upornost Rusije, da prekine korištenje plinovoda kroz Ukrajinu). Sad je međutim i taj plinovod na neodređeno vrijeme stopiran zbog tursko-ruskog sukoba.
strong>12. prosinca 2015. (2015-12-20)
osovo Solar Score: German JV To Manufacture Modules Here
Nijemci grade tvornicu solarnih panela na Kosovu. To je regija, danas država, s puno sunca i velikim mogućnostima za gradnju solarnih elektrana. Raniji razvoj zasnivao se na velikim nalazištima ugljena, pa danas TE na ugljen daju 97% potrebne električne energije.
12. prosinca 2015. (2015-12-19)
Paris climate talks: delegates reach agreement on final draft text
Jutarnja vijest iz Pariza (08:03 po GMT, odnosno 09:03 po našem vremenu), sa Samita UN o klimatskim promjenama.
Najavljeno je da će francuski predsjednik François Hollande i glavni tajnik OUN Ban Ki-moon predočiti javnosti konačni tekst sporazuma danas u 11:30.
Izvori kažu da se na završnom tekstu radilo jutros do 6:45. Američki i kineski predsjednik, Barack Obama i Si Đinping, čuli su se telefonom nastojeći usaglasiti neke razlike. Ranije se Obama čuo s liderima Indije, Francuske i Brazila.
Laurent Fabius, francuski ministar vanjskih poslova koji vodi rad na završnom dokumentu, u ponedjeljak je odgodio javnu plenarnu sjednicu, da bi omogućio vrijeme za lobiranje na visokom nivou, u zatvorenim sjednicama u manjim grupama, te za postizanje potrebnih kompromisa.
Dramatičnih zbivanja i izjava bilo je tijekom jučerašnjeg dana.
Kineski predstavnik požalio se u petak da u zadnjem nacrtu teksta nije definirano što znači “greenhouse gas emissions neutrality”.
Indijski ministar okoliša rekao je da razvijeni svijet ne pokazuje dovoljno fleksibilnosti prema zemljama u razvoju.
Brazil je neočekivano objavio da napušta blok BASIC, koji su na ovim pregovorima od 2009. činili Brazil, Indija, Kina i Južna Afrika (a zajedno s Rusijom čine grupu tzv. “novoindustrijaliziranih zemalja” BRICS). Brazil je pristupio koaliciji, koju su ranije ove godine sklepale SAD, Europa, neke niskoležeće (loy-lying) zemlje (koje su osobito ugrožene porastom nivoa mora i porastom učestalosti i snage uragana) i neke afričke zemlje, u nastojanju da prekinu staru podjelu koja je stajala na putu dogovora. Brazilska ministrica okoliša rekla je da, ako se želim pograbiti s klimatskim promjenama, trebamo ambiciju i političku volju.
U petak navečer, u prijedlog konačnog teksta unesen je ambiciozniji cilj da rast prosječne globalne temperature treba biti od 1,5°C u odnosu na predindustrijski nivo, umjesto dosadašnjih 2°C. Tome se najviše protive Indija, Kina i Saudijska Arabija, dok je Brazil taj cilj prihvatio.
Siromašne zemlje opet su duboko razočarane jer nacrt ne spominje pojmove klimatske pravde. Osobitu zlovolju izazvao je stav Saudijske Arabije.
Peruanski ministar okoliša Manuel Pulgar-Vidal, koji je ovdje Fabiusov pomoćnik, rekao je u petak navečer da zemlje još trebaju naći formulu pomirenja o ključnom pitanju kako industrijalizirane zemlje i rastuće ekonomije trebaju podijeliti odgovornost za postupanje s klimatskim promjenama. On je ipak rekao da smatra da idu u pravom smjeru. Smatra da je jedan dan odgode bio dobar potez, da se omogući konačan dogovor.
Kroz pola sata vidjet ćemo prve rezultate. Dakako, slijedit će puno interpretacija i žestokih diskusija o tome što je stvarno postignuto, u rasponu od kataklizmičkih do euforičnih.
Vrlo bitno će i dalje biti pitanje financijske pomoći razvijenih zemljama u razvoju (obežanih 100 milijardi USD godišnje od 2020.).
[Za neupućene: ovoga puta, moramo imati u vidu da se ovo događa na planeti na kojoj se, iako to obično ispuštamo iz vida, nalazi i Hrvatska. Te, s druge strane, važno je shvatiti da po objektivnim kriterijima mi pripadamo među industrijalizirane, razvijene, bogate zemlje, iako po raznim pokazateljima na donji rub. Ali, u usporebi s velikim dijelom čovječanstva, u Indiji, Indoneziji, Africi, Južnoj Americi… uživamo u velikom bogatstvu, i razlke između nas i najbogatijih su manje, nego između najsiromašnijih i nas.]
10. prosinca 2015. (2015-12-18)
Mini-reactors could crack nuclear industry’s financing problem: Moniz
U nedavnom članku na blogu o energetskoj politici Ujedinjenog Kraljevstva (https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/12/02/velika-britanija-ukida-te-na-ugljen-ali-energetska-politika-ostaje-kontroverzna/) prenijeli smo da će vlada UK izdvojiti znatna sredstva za istraživanja nuklearnih elektrana novog dizajna i manjih snaga (modularnih).
Ministar energetike SAD Ernest Moniz rekao je jučer, na konferenciji “Energy for Tomorrow” koju je organizirao New York Times (u Parizu, kao jedno od pratećih događanja Konferencije UN o klimatskim promjenama), da mini-verzije današnjih lakovodnih nuklearnih reaktora (mali modularni reaktori, SMS) mogu biti rješenje za današnje probleme nuklearne industrije da osigura financirenje novih nuklearnih elektrana. Industrija je u znatnom padu u Europi i Americi [vidi članak “Nuklearna energija u Europi 2015.-2025.”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/06/09/nuklearna-energija-u-europi-2015-2025-komunisticka-proslost-%e2%86%92-nuklarna-buducnost/%5D zbog strahova za sigurnost i zbog toga što su elektrane na prirodni plin i obnovljive jeftinije.
Zbog rizika, današnji projekti gradnje velikih reaktora (1000 do 1600 MW) prisiljeni su plaćati vrlo visoke premije osiguranja, zbog čega jako rastu troškovi. Moriz je rekao da bi ti uvjeti bili bitno bolji za gradnu reaktora snage 50 do 200 MW.
Osim toga, gradili bi se brže, što bi pomoglo njihovoj konkurentnosti u odnosu na elektrane na vjetar i sunce, koje se izgrade za nekoliko mjeseci, a gradnja velikog reaktora traje deset godina.
Moniz (koji je i sam nuklearni fizičar) rekao je da očekuje da će prvi SMR koncept biti prijavljen američkoj Nuklearnoj regulativnoj komisiji (NRC) za certificiranje dizajna iduće godine. Ako sve bude u redu, do 2022.-2023. g. bi neki od tih reaktora mogli biti sagrađeni.
Američka vlada nedavno je donijela poticajne mjere, koje bi trebale održati na životu i potaknuti novi razvoj opadajuće američke nuklearne industrije. SAD trenutno imaju 99 operativnih reaktora, a prije samo pet godina bilo ih je 104. Vlasnici razmatraju zatvaranje još nekoliko, jer se na dereguliranom tržištu ne mogu takmičiti s jeftinijim TE na prirodni plin. A nakon 2030. reaktori će morati biti zatvarani zbog starosti, te se sada razmatra gradnja novih.
Radi se na razvoju sasvim drugačijih dizajna (“četvrta generacija nuklearnih reaktora”), ali prerano je reći koji će prevladati. [Vidi o tome i tekst na blogu “Postoji li sigurniji način proizvodnje nuklearne energije?”, 15. srpnja o.g., https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/07/15/postoji-li-sigurniji-nacin-proizvodnje-nuklearne-energije/ .) Danas u SAD skoro 50 malih privatnih kompanija razvija nove fisijske ili fuzijske koncepte, rekao je Moniz.
10. prosinca 2015. (2015-12-17)
Toshiba asks financial firms to help with UK nuclear project cost -sources
U prethodnoj vijesti spomenuli smo da Toshiba odnosno Westinghouse ima predugovor o gradnji druge nuklearne elektrane u Turskoj (prvu gradi ruski Rosatom).
Od travnja o.g., Toshiba ima ozbiljnih problema zbog financijskog skandala: otkriveno je financiranje knjigovodstvenih podataka, da bi se iskazala dobit veća od stvarne [praksa koja je prije 15 godina dovela do katastrofalne propasti financijsko-energetske kompanije Enron]. Dionice su im pale za 40% (vidi najnoviju vijest, 7. prosinca: “Why Toshiba Is Getting Hit With A Record Fine” http://fortune.com/2015/12/07/japan-watchdog-toshiba-fine/ ).
Sad traže dodatne izvore financiranja za predviđenu gradnju nuklearne elektrane Moorside u sjeverozapadnoj Engleskoj, gdje je predviđena gradnja tri reaktora Westinghouseovog tipa AP1000, ukupne snage 3,4 GW.
Problem, uobičajen kod nuklearnih elektrana, je i rast troškova. Kompanija je do prije dvije godina predviđala da će troškovi gradnje biti 12,4 milijardi USD, ali analitičari sad procjenjuju da bi se oni mogli udvostručiti zbog rasta troškova radne snage i strožih sigurnosnih standarda.
10. prosinca 2015. (2015-12-16)
Russia ‘Halts Work’ At Turkish Nuclear Plant
Prije nekoliko dana turski predsjednik Erdogan bio je objavio da nastavak gradnje nuklearne elektrane, koju u Turskoj gradi Rosatom, nije ugrožen (http://www.turkishweekly.net/2015/12/06/news/turkey-russia-ties-nuclear-plant-to-go-on-despite-row/ ).
Radio Slobodna Europa danas objavljuje nejasnu vijest. Navodi da Rosatom nije otkazao ugovor vrijedan 20 milijardi USD, te formalno i dalje rade, jer bi inače morali platiti znatnu odštetu za otkaz ugovora, ali da su faktički prekinuli radove.
Gradnja velike elektrane s četiri reaktora po 1.200 MW počela je u travnju. U članku se navodi i da Turska razmatra druge opcije, ako ugovor s Rosatomom propadne.
Više podataka u Reutersovoj vijesti: http://www.reuters.com/article/mideast-crisis-turkey-russia-nuclear-idUSL8N13Y31G20151209#Cw5HY4dLityqfQSs.97 . Rosatom je navodno već investirao 3,5 milijardi USD u gradnju. Postoji stavka u ugovori o znatnoj odsteti, koji bi morala platiti strana koja jednostrano raskine ugovor. Zato Rosatom to izbjegava. Turska je pak već 2013. potpisala predugovor o gradnji još jedne nuklearne elektrane s japansko-francuskom konzorcijem (faktički američko-francuskim, jer se radi o Toshibi, u čijem je vlastništvu američki Westinghouse).
9. prosinca 2015. (2015-12-15)
International Energy Policy: Shifting Towards Renewables
Prije nekoliko dana na blogu smo objavili komentar “Tko je bolje predviđao razvoj obnovljivih 2000.-2015. – eksperti ili ekologisti?” (https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/12/06/tko-je-bolje-predvidao-razvoj-obnovljivih-2000-2015-eksperti-ili-ekologisti/ ), povodom objavljivanja godišnjeg izvještaja “World Energy Outlook”, kojeg izdaje Međunarodna energetska agencija (IEA).
Spomenuli smo da je IEA uporno bivala vrlo konzervativna u svojim procjenama razvoja obnovljivih izvora. Jedna detaljna analiza tog problema: http://energywatchgroup.org/wp-content/uploads/2015/09/EWG_WEO-Study_2015.pdf (Neki tvrde da je uporno potcjenjivanje bilo namjerno.)
Prekjučer, komentar na mrežnom sjedištu “The German Energiewende”.
»From the speech of the new IEA Executive Director Fatih Birol, it was clear that the IEA is under pressure to modernise. Birol’s words left no doubts as to the agenda of his term of office: he wants to reform the IEA. The agency is to become a hub for clean energy technologies and energy efficiency.«
U tom smijeru djelovala je više nego očita pogrešnost ranijih projekcija, kao i osnivanje Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA) 2011.. Došlo je do bitke za utjecaj među zemljama OECD-a između dvije agencije.
9. prosinca 2015. (2015-12-14)
In Poland, is the devil green?
Papa Francisko je podršku borbi za spriječavanje klimatskih promjena izrazio u enciklici “Laudato Si”, te u brojnim javnim nastupima, uključujući turneju po SAD i govor u Glavnoj skupštini UN.
U katoličkoj Poljskoj, ta poruka nije dospjela do mnogih dijelova društva. Poljska katolička crkva ne uzima udio u toj diskusiji i ostaje uglavnom šutljiva o toj temi. Većina u Crkvi, za razliku od npr. RKC u Njemačkoj, i dalje sumnjičavo promatra sve aktivnosti za zaštitu okoliša. Smatraju da je to ljevičarska djelatnost, iza koje stoje “eko-teroristi”.
9. prosinca 2015. (2015-12-13)
Climate talks tackle toughest issues yet
Samit UN o klimi ulazi u završnicu. Osnovno još neriješeno pitanje jest, naravno, novac. Razvijene zemlje još nisu ispunile obećanje da će za posebni fond, za pomoć zemljama u razvoju, od 2020. g. osigurati 100 milijardi USD godišnje.
9. prosinca 2015. (2015-12-12)
France awards 800 MW of solar contracts in tender
Francuska vlada sklopit će ugovore o gradnji 212 velikih solarnih elektrana ukupne snage 800 MW. Očekivana godišnja proizvodnja je 1,1 TWh (milijardi kWh), a investicija nešto manje od milijardu eura.
Ovi su projekti odobreni na tenderu, koji je vlada bila raspisala za gradnju elektrana snage veće od 250 kW, s panelima postavljenim na velikim krovovima, na tlu ili nadstrešnicama (npr. iznad parkirališta).
Na tenderu su postignute bitno niže cijene po isporučenoom kWh nego na prethodnom tenderu prije 20 mjeseci. Za elektrane smještene na tlu cijena je 8,2 ct/kWh. Za panele smještene na nadstrešnicama 12,4 ct/kWh, te za smještene na krovovima 12,9 ct/kWh.
Početkom iduće godine bit će objavljen novi tender.
Krajem 2014., Francuska je imala instaliranih 5.600 MW solarnih elektrana.
9. prosinca 2015. (2015-12-11)
Global Carbon Emissions Could Stall In 2015
Prema prvim proračunima znanstvenika sa Sveučilišta East Anglia i iz Global Carbon Project, objavljenim u časopisu “Nature Climate Change”, ove bi godine moglo doći do pada globalne emisije stakleničkih plinova. Srednja vrijednost po njihovom proračunu je -0,6%, a moguće varijacije između -1,6% i +0,5%.
U prethodnih desetak godina, prosječni godišnji rast bio je +2,4%.
Politike su počele davati rezultate i emisije padaju u mnogi zemljama.
Kina je u prethodnom desetljeću imala prosječni godišnji rast od 6,7%, prošle godine samo 1,2%, a ove godine očekuje se pad.
Prošle godine, globalni rast bio je 0,6%. Europska unija zabilježila je pad -5,4%.
9. prosinca 2015. (2015-12-10)
Nuclear energy struggles to find its voice at COP21 conference
Promotori nuklearne energije ističu da ona ima bitnu ulogu u smanjivanju emisija ugljičnoga dioksida. Ali na skupu UN o klimatskim promjenama u Parizu ostaju na margini.
(…) The huge French pavilion that was built for the COP 21 climate conference includes over a dozen spacious stands showcasing France’s leadership in various fields of science, technology, education and ecology. But nowhere does the pavilion mention nuclear energy (…)
The Organisation for Economic Co-operation and Development is organising a talk called “Why the climate needs nuclear energy”, just a day before the conference ends. The isolated event will nevertheless be easy to overlook amid dozens of competing panels (…)
The International Atomic Energy Agency (IAEA) has a booth in the Exhibits Area of the convention centre, but denies it is here to advocate the use of nuclear power. (…)
In regard to the absence of debate about nuclear energy at the COP 21, Haverkamp said only a handful of delegations still believed nuclear had any long-term future in their countries. (…)
9. prosinca 2015. (2015-12-9)
Faster groundwater remediation with thermal storage
Aquifer thermal energy storage (ATES) collects heat from buildings in summer and stores it in groundwater. In winter, this energy is used to heat homes or other buildings. (…)
ATES systems are currently used only with clean groundwater, due to fear of spreading soil contamination. (…)
Pumping the contaminated groundwater to a treatment facility is possible, but this remediation process takes 20 to 30 years. On-site biological soil remediation takes nearly as long to break down these contaminants, and is very expensive.
However, Wageningen PhD candidate Zhuobiao Ni has now shown that ATES accelerates biological soil remediation. This system is similar to a washing machine (…)
9. prosinca 2015. (2015-12-8)
Elektrika iz obnovljivih (osim HE) u Europi 2010.-2014. : Hrvatska na trećini prosjeka
Novi članak na blogu.
Instalirani kapaciteti elektrana na obnovljivive izvore, osim hidroelektrana, u Europi, u razdoblju 2010.-2014. porasli su za 87%, a proizvodnja za 86%. Dosegli su 22% instaliranoga kapaciteta i 14,4% proizvodnje. Hrvatska je na trećini europskog prosjeka.
7. prosinca 2015. (2015-12-7)
German grid operator sees 70% wind + solar before storage needed
Edo Jerkić komentira:
Njemački operator prijenosnog sustava predviđa udio vjetra i solara od 70% u sustavu prije potrebe za pohranom energije.
Također, za prelazak na 100% smatra da je prije svega potrebno povezati transportni, toplinski i električni sektor.
Naravno, u Hrvatskoj je to nemoguće zato jer…imamo jako puno mogućnosti pohrane energije u hidroelektranama? Emmm, tonijeto…aha, nemamo dovoljno Sunca i vjetra? Emmm, netočno…aha, to nas više košta od uvoza energije? Emmm, netočno…nismo u EU i nije nam dostupno veliko tržište el.en.? Emmm, opet netočno…
7. prosinca 2015. (2015-12-6)
Turkey-Russia ties: Nuclear plant to go on despite row
Usprkos velike krize u odnosima Rusije i Turske, nakon što je srušen ruski avion koji je ušao u turski zračni prostor, turski predsjednik Erdogan rekao je da nije ugrožena gradnja nuklearne elektrane Akkuyu, posao od 20 milijardi USD dogovoren s Ruskom državnom tvrtkom Rosatom.
[Rusija je posljednjih godina sklopila niz ugovora i predugovora o gradnji nuklearnih elektrana po svijetu. Jedino Kinezi i Južnokorejci im mogu parirati, a američke i europske kompanije su posve potisnute. Veliki značaj imaju ruske državne banke, koje sudjeluju u projektima povoljnim kreditima.]
Erdogan je također rekao da je priprema gradnje plinovoda “Turski tok” preko Crnoga mora, za transport prirodnoga plina iz Rusije u Tursku, zasada zaustavljena voljom Turske, jer Rusi nisu zadovoljili zahtjeve.
Aleksej Miller, generalni direktor Gazproma, rekao je prije nekoliko dana da su oni otkazali dalje razgovore.
Erdogan kaže da prirodni plin mogu nabavljati i iz Irana, Azerbejdžana, Nigerije, Katara ili Alžira.
Također, istakao je Erdogan, iako Turska sad jako ovisi o prirodnome plinu za proizvodnju elektrike, postoje znatne mogućnosti korištenja obnovljivih izvora za korištenje energije vode, vjetra i sunca.
Turska danas godišnje troši oko 50 milijardi prostornih metara prirodnoga plina, od čega oko 55% uvozi iz Rusije, a oko 35% iz Irana.
5. prosinca 2015. (2015-12-5)
Tko je bolje predviđao razvoj obnovljivih 2000.-2015. – eksperti ili ekologisti?
Novi članak na blogu:
SAŽETAK: Objavljen je godišnji izvještaj “World Energy Outlook”, koje priprema IEA. To je vrlo značajan dokument, ali treba imati u vidu da je Agencija u razdoblju 2000.-2010. drastično potcjenjivala razvoj energije vjetra i sucna, u čemu je Greenpeace bio mnogo uspješniji. Eksperti su vitalno značajni, ali često su konzervativni, kad se situacija brzo i bitno mijenja i znanje zastarijeva. Ali ne treba praviti ni greške u suprotnom smijeru.
2. prosinca 2015. (2015-12-4)
Velika Britanija ukida TE na ugljen, ali energetska politika ostaje kontroverzna
Novi post na blogu.
SAŽETAK: Nakon što su se britanskih konzervativci oslobodili pritiska bivših koalicijskih partnera liberalnih demokrata, ukinuli su ili reducirali niz politika poticanja obnovljivih izvora i štednje energije. Ipak tvrde da ostaju vjerni cilju smanjivanja emisija stakleničkih plinova. U nedavnom govoru, ministrica energetike Amber Rudd najavila je zatvaranje svih termoelektrana na ugljen do 2025.. Intenzivno će se poticati termoelektrane na prirodni plin, a ostaje podrška za pučinske vjetroelektrana. I dalje će intenzivno pomagati nuklearnu anergiju.
2. prosinca2015. (2015-12-3)
Japan whaling fleet sets to sea for hunt, despite international anger
Usprkod prosvjedima iz svijeta, Japan nastavlja kitolov u antarktičkim vodama, u okviru “znanstvenog” programa. Ta igra traje od 1987. Japan se ne obazire na presudu Međunarodnog suda pravde (ICJ) niti na prosvjed SAD.
1. prosinca2015. (2015-12-2)
With The Help Of U.S., China And India Don’t Have To Burn Coal Straight Up
Sukob interesa između visokorazvijenih zemalja i zemalja u razvoju bit će osnovna sporna točka na jučer započetom samitu Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama.
Kolumnist “Forbesa” Ken Silverstein piše o odnosima SAD, Kine i Indije.
Najrazvijenije zemlje razvile su svoju ekonomiju uvelike zahvaljujući ugljenu, a sad traže od onih koji slijede njihov primjer da ugljen ne koriste.
Indija, koja daleko zaostaje u potrošnji energije i električne energije za SAD, EU ali i za Kinom, planira udvostručiti svoju proizvodnju ugljena na 1,5 milijardi tona godišnje (četvrtina današnje svjetske potrošnje, polovica kineske potrošnje) da bi razvila moderno gospodarstvo. Njihove emisije ugljika će se time više nego udvostručiti do 2030. g..
Indija planira intenzivni razvoj solarne, vjetrene i hidro energije, ali za to treba financiranje sa Zapada.
Kina, znatno razvijenija, razvija agresivni plan smanjivanja ovisnosti o ugljenu i povećanja korištenja obnovljivih i nuklearne energije.
Razvijene zemlje obećale su osigurati 20 milijardi USD godišnje za pomoć slabije razvijenima u financiranju čistih tehnologija. Veliki bogataši, kao bill Gates, Mark Zuckenrberg i George Soros osnovali su “Clean Energy Fund” koji bi trebao pomoći tim naporima.
Kako če ugljen neminovno ostati značajan izvor još desetljećima, veliku važnost imaju i napredne tehnologije, kao što je rasplinjavanje ugljena, te hvatanje i pohrana ugljika.
1. prosinca2015. (2015-12-1)
Distributed Energy Resources Global Forecast
Savjetnički tim Navigant Research objavio je novi izvještaj o stanju i predviđanjima globalnog tržišta za distribuirane energetske resurse (DER: elektrane na obnovljive izvore manjih snaga, gorive ćelije, spremnici energije, mikromreže, punjači električnih vozila, upravljanje potražnjom).
DER naglo rastu širom svijeta, te počinju imati važan i ponekad kontroverzan utjecaj na elektroenergetski sektor. Pokretači rasta su tehnološka unašređenja, inovacije u poslovnim modelima i promjene regulative. Opći cilj je učinkovita integracija tih resursa da bi električna mreža bila učinkovitija, elastičnija, troškovno učinkovita i održiva.
Globalno tržište za DER iznosit će ove godine 136,4 GW, a godine 2024. očekuje se učetverostročenje, tj. rast na 530,7 GW. Ukupne investicije u deset godina bit će 1.900 milijardi USD.
Ova brza ekspanzija će izazvati veliki okret od centraliziranih, jednosmjernih električnih mreža koje su ostale norma kroz prethodnih sto godina.
[O toj temi puno smo puta pisali ovdje i na blogu. Vidi: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/analize/izranjajuca-harmonija-velikog-i-malog-u-elektroenergetici/ . DISKLAJMER: Hrvatski čitatelj treba imati na umu da se ovo nas ne tiče, što na sreću znaju naše mudre vlade, sadašnja i buduće; mi ne živimo na istom planetu.]
Ekološka ekonomija 