travanj 2015

30. travnja 2015. (2015-04-91)

Artificial photosynthesis could help make fuels, plastics and medicine

Umjetna fotosinteza značajni je predmet istraživanja, koja bi mogla dovesti do budućih tehnologija proizvodnje energije i štednje materijala. [Neka vrsta ekologističkog “svetog grala”.🙂 ]

Studija, objavljena u časopisu “Nano Leters”, opisuje proces kojim se uz pomoć bakterija svjetlost i ugljični dioksid koriste u dobivanju građevinskih ciglica za plastike, farmaceutske spojeve i gorivo, bez korištenja električne energije ili fosilnih goriva.

Uz pomoć jedne vrste bakterije, ugljični dioksid i voda proizvode acetat, negativni ion C2H3O2−. On u prirodi služi kao najčešća građevinska ciglica za dalju biosintezu. Za potrebe industrije, godišnje se u svijetu proizvodi oko pet milijuna tona acetatske kiseline, sirovine za proizvodnju raznih spojeva, obično polimera.

U daljem postupku, druga vrsta bakterije pretvara acetat u kemijske prekursore koji se mogu koristiti u proizvodnji velikog broja svakodnevnih proizvoda od antibiotika do boja.

29. travnja 2015. (2015-04-90)

Vatican and U.N. team up on climate change against skeptics

Jučer smo prenijeli vijest o skupu “Moralna dimenzija klimatskih promjena i održivog razvoja” u Vatikanu. Na poveznici je današnji Reutersov izvještaj.

Na skupu je sudjelovalo 60-ak znanstvenika, lidera raznih religija i diplomata. U završnoj deklaraciji kaže se: »Klimatske promjene koje izaziva čovjek su znanstvena realnost, a njihovo odlučno ublažavanje je moralnni i religijski imperativ za čovječanstvo.«

Ekonomist Jeffrey Sachs, direktor Mreže za održive solucije UN, rekao je da će kompanije koje nastavljaju investirati u fosilna goriva gubiti novac.

Papa će u rujnu govoriti o održivom razvoju u UN, a očekuje se i njegova enciklika o klimatskim promjenama.

29. travnja 2015. (2015-04-89)

The United States could become a net gas exporter by 2017

Prema projekcijama koje donosi US Energy Information Administration (EIA) u nedavno objavljenom Annual Energy Outlook 2015 (AEO2015), SAD mogu postati neto izvoznik prirodnoga plina do 2017. g., zahvaljujući rastućoj domaćoj proizvodnji. Prirodni plin iz šejla činit će 3/4 rasta proizvodnje.

Većinu izvoza činio bi ukapljeni plin (LNG), a nemali dio i izvoz plinovodom u Meksiko. U raznim scenarijima, izvoz LNG 2040. g. mogao bi biti sasvim skroman (5,6 milijardi prostornih metara godišnje) ili vrlo velik (291 milijardi m3).

28. travnja 2015. (2015-04-88)

Vattenfall opts for early closure of Ringhals units

Ovih dana učestale su loše vijesti za poklonike nuklearne energije. Zajednički nazivnik su ekonomski problemi.

Švedska elektroprivredna kompanija Vattenfall najavila je prijevremeno zatvaranje reaktora Ringhals-i i Ringhals-2, između 2018. i 2020. g., umjesto oko 2025.-2026. (kad ističe 50 godina rada). Razlog su loši uvjeti na tržištu: cijena električne energije je stalno niska, potražnja također, a troškovi proizvodnje rastu.

[Prema ranije objavljenim podacima, operativni troškovi rada nuklearnih reaktora u Švedskoj su približno jednaki tržišnim cijenama električne energije; tako je i u Francuskoj idr.; vidi: http://www.worldnuclearreport.org/-2014-.html ]

[Švedska je 1980. godine bila odlučila zatvoriti sve reaktore do 2010.. Dva reaktora od njih 12 su prijevremeno zatvorena. Ta je odluka kasnije bila poništena. Sad su antinuklearno opredjeljeni zeleni opet u vladi.]

[Zatvaranje najstarijeg aktivnog reaktora, Oskarshamn 1, očekuje se 2022. g.. Ostalih sedam ima dozvolu da produljenje rada od 60 godina, pa bi bili zatvoreni između 2034. i 2035.. Nema planova za gradnju novih. Vatenfall je prošle godine stopirao planove za gradnju jednog novog reaktora. Već je i prethodna vlada bila stopirala subvencije za gradnju novih reaktora (vidi: http://www.worldnuclearreport.org/-2014-.html).]

[Švedska puno ulaže u obnovljive izvore, osobito korištenje biomase i vjetra. Sadašnja vlada planira sustav zasnovan 100% na obnovljivima, samo je pitanje koliko brzo to ostvarivati; vidi: http://www.world-nuclear-news.org/NP-Sweden-faces-future-without-nuclear-01101401.html .]

28. travnja 2015. (2015-04-87)

Žalosna histerija protiv cjepljenja

Tekst nastao na osnovu diskusije ovdje na fb-u.

(…) Oni koji odbijaju cijepiti svoju djecu morali bi razmisliti o činjenici da je još prije 100 godina, pa i manje u zabačenim krajevima, bilo normalno da od četvero rođene djece jedno umre u dojenačkoj dobi, a drugo prije 15. godine. Među inim, i cijepljenje je tome uvelike pripomoglo. Isto tako biste mogli odbiti koristiti kanalizaciju i sapun. (…)

Žalosno je da ljudu gube vrijeme na takve stvari, umjesto da se bave stvarnim problemima svijeta oko sebe. (…)

28. travnja 2015. (2015-04-86)

Human activity responsible for three out of four heat extremes, study finds

Jedna od bitnih posljedica globalnoga zatopljenja je rast učestalosti ekstremnih vremenskih prilika. Studija, objavljena danas u časopisu ‘Nature Climate Change’, na osnovu klimatskim modela i brojnih ranijih istraživanja, zaključuje da danas 75% ekstremno toplih dana i 18% dana s velikim oborinama u svijetu može biti objašnjeno globalnim zatopljenjem od 0,85°C koje se dogodilo od početka industrijske ere.

Pojedini ekstemni vremenski događaj ne može se jednoznačno smatrati posjedicom emisija stakleničkih plinova, ali statistika je puzdana, kao npr. kod veze pušenja i raka pluća.

28. travnja 2015. (2015-04-85)

Scientists plan to fight insect pests by turning their own hormones against them

Još jedna vijest danas na portalu sciencedaily.com o traženju načina da se smanji ili eliminira potreba za umjetnim, neselektivnim pesticidima u poljodjelstvu. To je važno zbog ekoloških razloga, ali može donijeti i znatno smanjenje troškova.

Današnji pesticidi su otrovi, koji neselektivno ubijaju štetnike, ali i korisne vrste, npr. pčele, kao i prirodne predatore štetnih insekata. Osim toga, neki primjerci uvijek prežive i razvijaju otpornost.

Međunarodni tim istraživača, koje vodi prof. Reinhard Predel sa Sveučilišta Köln, radi na razvoju novih, eko-prijateljskih pesticida. U projektu nEUROSTRESSPEP, tijekom slijedeće četiri godine, proučavat će hormonalne sustave insekata.

Nadaju se razviti vještačke supstance slične hormonima, osobito neuropeptidima, koje će djelovati samo na određenu vrstu štetnika.

28. travnja 2015. (2015-04-84)

Could smell hold the key to limiting or ending pesticide use?

Could smell hold the key to ending pesticide use? Scientists may have uncovered a natural way of avoiding the use of pesticides and help save plants from attack by recreating a natural insect repellent. They have, for the first time, created tiny molecules which mirror a natural occurring smell known to repel insects.

28. travnja 2015. (2015-04-83)

Electrical power converter allows grid to easily accept power from renewable energy

Konverter je vitalni dio elektrane, ako se proizvedena elektrika ne troši odmah, nego šalje u mrežu. Današnji konverteri su glomazni, neučinkoviti i teško prihvaćaju ulaz iz više izvora.

Istraživać Josep Carr sa Sveučilišta Arkanzas razvio je novi model konvertora. Pojednostavljeni kontrolni sustav može simultano primati proizvedenu elektriku uz raznih izvora. Ona ulazi u mali, visokofrekfentni transformator, koji proizvodi stabilnu elektriku spremnu za snabdjevanje mreže.

28. travnja 2015. (2015-04-82)

Investitori u solarnu energiju iz Kine i Kenije otvorili su u petak, nedaleko Najrobija, centar za transfer tehnologije i trening (China-Kenya Solid State Lighting Technology Transfer Center).

Prošle godine bila je osnovana kenijska tvrtka Sunyale Africa, koja je partner Kinezima. Kenijska prijateljska politika i regulativna okolina privukli su kineske investitore, spremne istražiti kenijske solarne potencijale. Proizvode i prodaju solarne sustave za osvjetljenje, u zemlji u kojoj često ne postoji električna mreža.

28. travnja 2015. (2015-04-81)

Heartland Institute Seeks To Enlighten Pope Francis

Papinska akademija znanosti organizira samit “Zaštititi Zemlju i unaprijediti dostojanstvo čovjeka: moralna dimenzija klimatskih promjena i održivog razvoja”. Među govornicima će biti glavni tajnik UN Ban Ki-moon i slavni ekonomist Jeffrey Sach.

Ljudi iz instituta Heartland danas su u posjeti Vatikanu, pokušavajući uvjeriti papu Franju da je globalno zagrijavanje izmišljotina. Taj je institut financirano od strane ugljenih i naftnih kompanija i zaklade koju kontrolira konzervativni petrokemijski milijarder Charles Koch.

28. travnja 2015. (2015-04-80)

Earthquakes Linked To Fracking Activity Are On The Rise, U.S. Government Says

Godinama se spekuliralo o tome da crpljenje nafte i plina tehnologijom hidrauličkog loma (frackinga) povećava broj potresa. Sad je ta veza znanstveno potvrđena u jednom dokumentu američke savezne vlade.

Prošlog četvrtka je U.S. Geological Survey (USGS) objavila izvještaj o potresima, u kojem se prvi put spominju potresi koje su izazvale ljudske aktivnosti.

USGS ističe dramatički porast seizmičkih aktivnosti u središnjem i istočnom dijelu SAD od 2009. g.. Broj potresa magnitude veće od 3,0 po Richteru naglo raste, te se 2013.-2014. rast još ubrzao.

Zaključuje da su mnogi od tih potresa vjerojatno uzrokovani utiskivanjem u podzemlje otpadnih voda iz operacija crpljenja nafte i plina. Proces hidrauličkog loma (frackiing) porizvodni znatno više otpadnih voda nego konvencionalno crpljenje.

Identificirano je 17 regija u kojima je danas potres magnitude 3 iili više sto puta vjerojatniji nego 2008. g..

Većina tih potresa još uvijek su preslabi da ih čovjek osjeti, ali postoji bojazan da će potresi većih snaga postajati sve češći ako se utiskivanje nastavi.

28. travnja 2015. (2015-04-79)

Coal production in Indonesia could contract by 24% in 2015

Nedavno smo (19. travnja) na blogu objavili članak s nizom novosti o industriji ugljena u svijetu (https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/04/18/novosti-o-ugljenu-sirom-svijeta/). Osnovna je teza jedne nedavno objavljen studije: “Zlatno doba ugljena na izmaku”. Kina je prošle godine smanjila potrošnju ugljena.

Ova vijest ide u tom smjeru. Procjenjuje se da će Indonezija, jedan od najvećih izvoznika ugljean u svijetu, smanjiti proizvodnju za čak 24%. Razlozi su obilje ponude na svjetskom tržištu i smanjene cijene.

Proizvodnja je i prethodne godine pala. Godine 2013. iznosila je 489 milijuna tona, 2014. 458 a ove se godine očekuje 350-400 miljuna tona.

Vlada međutim planira gradnju velikog broja novih TE na ugljen i rast domaće potrošnje.

28. travnja 2015. (2015-04-78)

Warming climate may release vast amounts of carbon from long-frozen Arctic soils

Još jedno istraživanje o mogućem razornom učinku oslobađanja ugljika koji je danas zamrznut u artičkom permafrostu.

28. travnja 2015. (2015-04-77)

EPIA calls for free solar market

Ranije smo, 2013.-2014., objavili velik broj tekstova o trgovinskom ratu, koji se vodio oko solarnih panela između SAD, Europske unije i Kine. Kina je zauzela oko 70% svjetskog tržišta, a SAD i EU uputile su optužbe za damping. Iako je s vremenom sukob prigušen, još uvijek traje.

Neočekivana vijest dolazi s 9. međunarodne konferencije i izložbe o fotonaponskoj elektroenergetici SNEC 20115 u Šangaju (http://www.snec.org.cn/Default.aspx?lang=en).

Predstavnici Europske asocijacije fotonaponske industrije (EPIA) jučer su službeno izjavili da se protive odredbi o minimalnoj cijeni za kineske i tajvanske solarne ćelije i module, koju je propisala Europska unija kao mjeru protiv dampinga.

[To je bila kompromisna mjera, manje stroga od one koju su poduzele SAD, što je pak izazvalo kineske protuoptužbe za kršenje pravila slobodnog tržišnog natjecanja.]

Iako je odredba usmjerena u koristi domaćih proizvođača, predstavnici EPIA izjavili su da ona ima negativan utjecaj na solarno tržište u Europskoj uniji.

Smatraju da treba gledati cjelovito, te da će slobodno tržište pomoći solarnoj elektroenergetici u Europi da raste, te pomoći europskim tržištima elektrikom u postizanju redukcije emisija ugljičnoga dioksida.

Neke kompanije članice EPIA mogle bi zbog ove odluke istupiti iz članstva, ali s druge strane mogle bi se pojaviti nove članice.

28. travnja 2015. (2015-04-76)

Što je bio uzrok masovnom izumiranju živog svijeta na kraju trijasa?

Istraživanje daleke prošlosti donosi pouke za nas danas.

Na kraju razdoblja trijas, prije oko 200 milijuna godina, dogodilo se masovno izumiranje vrsta [iako manje nego pedesetak milijuna godina ranije, između razdoblja perm i trijas].

Po novoj studiji, na osnovu fosiliziranih organskih molekula iz sedimentnih stijena koje su se nekad nalazile na dnu oceana Panthalasa (veći od dvaju oceana koji su okruživali superkontinent Pangeu), došlo je do velikog narušavanja biokemijske ravnoteže oceana. Pojavila su se velika područja bogata sumporvodikom, smrtonosnim za organizme koji koriste kisik.

Prilikom pomicanja tektonskih ploča razdvojila se Pangea, a ogromne vulkanske pukotine su ispunile atmosferu ugljičnim dioksidom. To je dovelo do porasta temperature te ubrzanog efekta staklenika. Porast ugljičnog dioksida u atmosferi pokrenuo je promjene u oceanu – cirkulacija tvari, zakiseljavanje i uklanjanje kisika. To je dovelo i do masovnog izumiranja i na kopnu.

Brzina oslobađanja ugljičnog dioksida iz vulkanskih pukotina tijekom trijasa slična je brzini s kojom se suočavamo danas prilikom izgaranja fosilnih goriva.

Jessica Whiteside sa Sveučilišta Southampton, jedna od autorica, komentira: »Posljedice brzog porasta ugljičnog dioksida u davnim vremenima upozoravaju nas na moguće posljedice današnje situacije s porastom ugljičnog dioksida.«

28. travnja 2015. (2015-04-75)

Areva wins deal to supply Energoatom with enriched uranium

Još jedna vijest o temi o kojoj smo pisali jučer i prekjučer, nuklearnoj energiji u istočnoj Europi (vidi ovdje, te na blogu: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/04/27/stopirani-planovi-gradnje-ne-kozloduj-u-bugarskoj/ ).

Francuska kompanija Areva potpisala je u petak, 24. travnja, sporazum sa ukrajinskom ‘Energoatom’ o snabdjevanju obogaćenim uranom ukrajinskih nuklearnih reaktora. Ovo je prvi put da je Areva dobila taj posao.

Energoatom je državna kompanija koja upravlja sa svih 15 reaktora u četiri elekrane na području Ukrajine.

Areva je također u državnom vlasništvu. Ima razne poslove sa više od 300 reaktora (oko 3/4) u svijetu (vidi http://www.areva.com/ ).

Dvije kompanije surađuju od 2011. (vidi: http://www.ukrinform.ua/eng/news/energoatom_areva_agree_to_cooperate_236369 ). Razgovarali su o širenju suradnje i na druga područja (reprocesiranje istrošenog goriva, obnova postojećih reaktora, gradnja novih idr.).

Jedan od važnih čimbenika za ovaj ugovor za Ukrajince je “diverzifikacije opskrbe”, tj. smanjivanje ovisnosti od Rusije.

[U Europi postoji drastična razlika između zapada i istoka u odnosu prema nuklearnoj energiji. Zemlje EU15+3 smanjit će broj reaktora u radu za oko trećinu u slijedećih desetak godina. Rusija se snažno oslanja na nuklearnu energiju te gradi i planira gradnju desetina novih reaktora. Zemlje istočne Europe (EU11 i nečlanice EU) su u sredini.]

27. travnja 2015. (2015-04-74)

Spains cuts coal amounts for power generation in 2015

Španjolsko Ministarstvo industrije, energetike i turizma odlučilo je smanjiti količinu ugljena, koji će biti prodan na domaćem tržištu za korištenje u termoelektranama, s šest milijuna tona prošle godine na samo 3,8 milijuna tona ove godine.

Zbog rastućeg udjela obnovljivih, uz značajan udio nuklearne energije, ciljano se smanje udio termoelektrana. Sve termoelektrane na ugljen plaćaju posebnu taksu od 72.000 eura po MW snage.

[Španjolska ima znatne viškove instalirane snage zbog pretjerane gradnje klasičnih elektrana 1980-ih i 1990-ih, čemu je slijedio značajan rast vjetro i solarnih elektrana.]

27. travnja 2015. (2015-04-73)

Stopirani planovi gradnje NE Kozloduj u Bugarskoj

Članak na našem blogu. Tematski se nastavlja na prethodna dva članka objavljena ovdje, o nuklearnoj energiji u Istočnoj Europi.

Bugarska je prošle godine bila sklopila ugovor s kompanijom Westinghouse o gradnji nuklearnog reaktora Kozloduj 7, uz procjenjenu cijenu od 7,7 milijardi dolara. Suočena s nedostatkom novca, vlada je u ožujku zatražila od Westinghousea da poveća svoj udio i osigura svnež novac; oni su to međutim odbili.

Projekt je zasad storniran. Spekulira se o mogućnosti da u projekt uđe Ruska kompanija Atomstrojeksport, koja od Bugarske traži odštetu od milijardu eura zbog prije dvije godine otkazanog projekta gradnje NE Belene.

27. travnja 2015. (2015-04-72)

Westinghouse: Nuclear energy has a great future in Poland

Još jedan tekst o nuklearnoj energiji, koji nam je ranije promakao (objavljen 18. ožujka).

Intervju s potpredsjednikom kompanije Westinghouse, koja se nada poslovima u obnovi nuklearnih reaktora, gradnji novih i u snabdjevanju gorivom u istočnoj Europi. U zapadnoj Europi snabdjevaju gorivom sve britanske reaktore i većinu u Švedskoj, Njemačkoj i Francuskoj, ali nema novih projekata. Za poslove u istočnoj Europi takmiče se s Rusima, Francuzima, Kinezima, Korejcima.

[Neki dan smo prenijeli da je Europska komisija odobrila ugovor o snabdjevanju nuklearnim gorivom novih reaktora u NE Paks od strane Rusatoma, koji će ih i graditi. A prethodna vijest je o odgodi planova u Češkoj.]

Iako je naslov optimističan, iz teksta se vidi da imaju problema. Najviše zbog ruske konkurencije. Ulažu nade u Poljsku, koja danas nema nuklernih elektrana ali je vlada ambiciozna da ih gradi. Po njegovim riječima, govore o potencijalnoj gradnji čak 11 reaktora do 2030., ali on sumnja da je to realno.

[Na mrežnom sjedištu ‘World Nuclear Association’, http://www.world-nuclear.org/info/Country-Profiles/ , navodi se da su poljski planovi više puta bili odgađani te ie i danas njihov status nesiguran. Navode kao moguću gradnju dva reaktora do 2025..]

[Ukupno u 11 članica EU na istoku, prema podacima WNA, ima u radu 19 reaktora, od kojih bi sedam trebalo biti zatvoreno do 2025., iako možda licenca za neke bude produljena. U gradnji su dva reaktora u Slovačkoj (grade ih slovačke tvrke uz sudjelovanje drugih). Za još sedam su planovi napredovali, pa bi možda gradnja mogla biti završena do 2025. (ali nije sigurno s obzirom na prethodne brojne odgode.) Kinezi bi trebali graditi dva reaktora u Rumunjskoj, Rusi jedan u Mađarskoj (i još jedan koji bi trebao biti završen iza 2025), Westingouse reaktor Kozloduj-7 u Bugarskoj, a GE i Hitachi jedan u Litvaniji. Za Poljsku se ne zna.]

27. travnja 2015. (2015-04-71)

Ništa od tendera za TE Temelin

Ovo je iz početka veljače, promaklo nam je, pa da zabilježimo:

Najveća češka energetska tvrtka ČEZ u 2015. godini neće raspisivati tender za izgradnju novih reaktora u NE Temelin. Istodobno, najboljim načinom za izgradnju ta dva nova reaktora smatra se osnivanje posebne, namjenske kćernske tvrtke, u koju bi mogli ući ostali partneri i investitori na projektu.

ČEZ je 2014. godine poništio ranije raspisani tender za odabir izvođača za izgradnju reaktora jer su cijene električne energije znatno pale, čime je projekt vrijedan oko 10 mlrd. dolara postao neisplativ, dok istovremeno češka vlada odbija ČEZ-u dati jamstva za privilegiranu otkupnu cijenu energije iz novih reaktora, javlja češki dnevnik ‘Prague Monitor’.

26. travnja 2015. (2015-04-70)

Electricity Generation (AEO 2014.)

Nedavno je objavljen ‘Anual Energy Outlook 2015’, kojeg izdaje američka Energy Information Administration. Nisam je još imao prilike proučiti. Nije još obavljena kalkulacija “Levelized Cost and Levelized Avoided Cost of New Generation Resources”. Podaci za 2014: http://www.eia.gov/forecasts/aeo/electricity_generation.cfm .

Koga zanimaju ekonomski pokazatelji, zanimljivo je za proučavanje.

Naravno, treba imati u vidu ograničenja, koja su i navedena, da nijedan čimbenik kao takav u energetici i odlukama o investicijama nije apsolutan.

Naravno da se vrijednosti ne mogu jednostavno preslikati na druge zemlje. U odnosu na ostatak svijeta, prirodni plin je u SAD puno jeftiniji i to treba imati na umu. Imaju također i domaći uran i pogone za obogaćivanje i domaći ugljen, a na cijene utječu i razni drugi čimbenici. Indija ima povoljnije uvjete za solarnu energiju, veći dio Europe ima manje povoljne (Njemačka na razini Aljaske) isl..

Ovi podaci mogu služiti za neku opću orijentaciju o stanju i tendencijama.

Tu su dvije važne tablice, “U.S. average levelized costs (2012 $/MWh) for plants entering service in 2019” i “Regional variation in levelized cost of electricity (LCOE) for new generation resources, 2019”.

Možete vidjeti da su vjetroelektrane, bez subvencija, podjednake termoelektranama na plin, a povoljnije od onih na ugljen i uran, a fotonaponske, na povoljnim položajima, samo malo skuplje, te jeftinije od ugljena ako se uračuna hvatanje i skladištenje ugljičnoga dioksida.

Svi koji ponavljaju kao mantru “obnovljivih su skupi” morali bi pregledati ove, i brojne druge pokdatke koji pokazuju isto.

26. travnja 2015. (2015-04-69)

Clean power plan won’t kill grid

‘Wall Street Journal’ je prije dva tjedna objavio uvodnik u kojem poziva svih 50 američkih država na bojkot nacionalne politike. Predmet revolta je Plan za čistu električnu energiju (‘Clean Power Plan’) koji je izradila Agencija za zaštitu okoliša (EPA).

Smatraju naime da će ambiciozni planovi rasta obnovljivih izvora, distribuirane proizvodnje, spremnika energije i mikromreža ugroziti pouzdanost električne mreže.

Ovo je tema kojom smo se intenzivno bavili i mnogo pisali posljednje dvije godine: preobrazba temeljnog dizajna mreža distribucije i prijenosa, koja se sad počela događati u najnaprednijim zemljama (vidi: “Nova elektroenergetika: od nanomreže do supermreže”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/02/10/nova-elektroenergetika-od-nanomreze-do-supermreze/ ).

Ugroženi su poslovni interesi klasičnih elektroenergetskih kompanija, čiji je model djelovanja, zasnovan na malom broju velikih elektrana i lokalnom monopolu distribucije, funkcionirao stotinu godina. (vidi: “Preobrazba elektroenergetike: kako miševi mogu ubiti slona”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/08/07/preobrazba-elektroenergetike-kako-misevi-mogu-ubiti-slona/”).

Denise Robbins iz ‘Media Matters for America’ dokazuje da su planovi EPA dovoljno fleksibilni, te da u praksi većina relevantnih aktera zna da se promjene događaju i da se moraju prilagođavati. Glasilo Wall Streeta zastupa interese velikih kompanija koje se opiru promjenama.

25. travnja 2015. (2015-04-68)

Psychology of the appeal of being anti-GMO

Zoran Oštrić:

Primjer kako ideološke predrasude i služenje posebnim interesima prave ruglo od znanosti. Navodno znanstveni rad, koji međutim u prvoj rečenici sažetka izriče laž i zasniva se na toj lažI: »A team of philosophers and plant biotechnologists have turned to cognitive science to explain why opposition to genetically modified organisms (GMOs) has become so widespread, despite positive contributions GM crops have made to sustainable agriculture. «

Mrtvi-hladni, polaze od tvrdnje koja je ekstremno suprotna ralnosti (GMO su naravno RADIKALNA suprotnost bilo kakvoj “sustainable agriculture”) i onda zabrinuto pitaju, što to nije u redu s psihologijom ljudi koji u tu laž ne vjeruju.

Zanimljiva za istraživanje može eventualno biti psihologija ljudi koji laž prdstavljaju kao istinu i onda se još služe takvim sramnim metodma diskreditacije.. Jednako, kao što su u SSSR zatvarali u ludnice one koji nisu vidjeli očigledne veličanstvene uspjehe sovjetskoga puta u komunizam.

24. travnja 2015. (2015-04-67)

Gazprom charged with market abuse by EU in challenge to Putin

Europska unija optužila je rusku državnu kompaniju Gazprom za kršenje tržišnih zakona, nabijanjem cijena istočnoeuropskim kupcima prirodnoga plina. [U što bi trebala spadati i Hrvatska.]

Gazprom je već koristio privremenu obustavu isporuke kao sredstvo za pritisak zbog dugova Ukrajine, u siječnju 2006., siječnju 2009. i lipnju 2014..

Načelno, Gazprom bi mogao biti osuđen da plati globu do 10 milijardi eura.

Umjesto naftovoda “Južni tok”, koji je trebao ići preko Bugarske i Srbije ali je EU izvršila snažan pritisak na Bugarsku da od toga odustane (jer bi Rusija postala i suvlasnik plinovodne infrastrukture), predviđena je gradnja plinovoda kojim će Ruski prirodni plin preko Crnoga mora biti transportiran u Tursku, dio korišten za turske potrebe, a dio transportiran dalje na zapad, preko Grčke, Albanije i Jadrana u Italiju. [Tu bi i Hrvatska mogla imati interes, da se sagradi jedan krak prema Dalmaciji, za snabdjevanje Hrvatske i dalje Srednje Europe.]

Gazprom na pritiske iz EU odgovara prijetnjama o mogućem prekidu isporuka (vidi: “Zatvara li Gazprom plinsku slavinu” http://www.energypress.net/energetika/zatvara-li-gazprom-plinsku-slavinu/).

U tom ekonomskom ratu, dugoročno, položaj Rusije je slabiji. Ona bi se mogli naći u jednakoj situaciji kao čelnici OPEC-a, koji su “drugim naftnim šokom” 1979. godine bacili rukavicu Zapadu i neko vrijeme je izgledalo da će o nafti ovisini Zapad morati pokleknuti (uz neke distopijske vizije o svijetu kojim dominiraju arapski šeici). Međutim, nakon nekoliko godina koordinirane akcije SAD i zapadne Europe, došlo je do drastičnog pada cijena sirove nafte sredinom 1980-ih.

cijene su se održavale niskima sve do Drugog iračkog rata 2003., kad su naglo skočile. Na tom skoku cijena, najviše je profitirala Rusija, koja se riješila dugova i počela ostvarivati znatne vanjskotrgovinske viškove. Vrijednost ruskog izvoza porasla je 1999.-2008. šesterostruko, od čega nafta i plin čine 68%. Time su sanirane socijalne prilike u zemlji i učvršćen Putinov režim.

O širim geostrateškim odnosima vidi članke na našem blogu: , “Ukrajina i prirodni plin : interesi Rusije, Europe i SAD” https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/03/07/ukrajina-i-prirodni-plin-interesi-rusije-europe-i-sad/ i “O suradnji njemačke i Kine u ozračju ukrajinske krize”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/12/08/o-suradnje-njemacke-i-kine-u-ozracju-ukrajinske-krize/”.

O nekim velikim Hrvatima, ali i nekim velikim ljevičarima, koji su iskazali oduševljenje za Vladimira Putina jer je protiv zapadnih imperijalista i biriselskih birokrata, vidi komentar iz kolovoza 2014.: “Nas i Rusa dvjesta miliona…”, http://zoranostric.blog.hr/2014/08/1631793374/nas-i-rusa-dvjesta-miliona.html .

U geopolitičkoj igri, Putin je nedavno na sastanku u Moskvi obećao velikodušne uvjete Grčkoj, kojoj bi unaprijed isplatili dio novca za korištenje budućeg plinovoda, koji bi bio u funkciji od 2019..

Igra na šahovskoj ploči svijeta se nastavlja.

24. travnja 2015. (2015-04-66)

Oil slump may deepen as US shale fights Opec to a standstill

Industrija crpljenja nafte iz šejla korištenjem frackinga u SAD drži se mnogo bolje nego što su mnogi očekivali u globalnom nadmetanju za tržišne udjele, u uvjetima pada cijena u posljednjih deset mjeseci.

OPEC nije povećao proizvodnju, možda s računicom da je najvažnije održati tržišni udio (te također možda, preko utjecaja SAD i EU, da se oteža položaj Rusije i Irana), a Saudijska Arabija ima najniže troškove crpljenja i može to izdržati.

Proizvođači koji koriste fracking pak uspijevaju sniziti vlastite troškove i povećati proizvodnju.

Komentar o aktualnim kretanjima cijena nafte: “Ratovi zbog opskrbe naftom neutralizirani rastom zaliha u SAD-u”, http://www.energypress.net/energetika/ratovi-zbog-opskrbe-naftom-neutralizirani-rastom-zaliha-u-sad-u/

24. travnja 2015. (2015-04-65)

Obama pushes climate change action on Earth Day: ‘Folks don’t have time’ to wait

Američki predsjednik B. Obama povodom Dana planeta Zemlja posjetio je nacionalni park Everglades na Floridi. U prigodnom govoru, poslao je snažnu poruku o daljim akcijama za očuvanje klime.

“Na mjestima kao što je ovo, obični ljudi nemaju vremena, mi nemamo vremena, vi nemate vremena da poriču učinke klimatskih promjena”, rekao je Obama. “Obični ljudi su već zaposleni baveći se time.”

Dnevnici ‘Washington Post’ i ‘New York Times’ imaju slične naslovnice na tu temu, dok se ‘Mail Online’ fokusira na 35.000 litara goriva koje je avion Air Force One potrošio za to putovanje.

24. travnja 2015. (2015-04-64)

Scientists set out eight essential elements for UN climate deal

Sedamnaest uglednih znanstvenika iz mreže “Earth League” (http://www.the-earth-league.org/) objavilo je, na Dan planeta Zemlja, “Earth Statement”. Navode osam esencijalnih točaka za međunarodni klimatskih dogovor u Parizu ovoga prosinca, koje su potrebne da svijet održi šansu da klimatske promjene ne budu katastrofalne.

Neke su tačke ambicioznije nego ono što predviđa IPCC i ono što je sad aktualno u pregovorima pred Pariz.

1. “Governments must put into practice their commitment to limit global warming to below 2C.”

2. “The remaining global carbon budget – the limit of what we can still emit in the future – must be well below 1000 Gt CO2 to have a reasonable chance to hold the 2C line.”

3. “We need to fundamentally transform the economy and adopt a global goal to phase out greenhouse gases completely by mid-century.”

4. “Equity is critical for a successful global agreement in Paris.”

5. “We must unleash a wave of climate innovation for the global good, and enable universal access to the solutions we already have.”

6. “We need a global strategy to reduce vulnerability, build resilience and deal with loss and damage of communities from climate impacts, including collective action and scaled-up support.”

7. “We must safeguard carbon sinks and vital ecosystems, which is as important for climate protection as the reduction of emissions.”

8. “We must urgently realize new scales and sources of climate finance for developing countries to enable our rapid transition to zero-carbon, climate-resilient societies.”

23. travnja 2015. (2015-04-63)

HEP će opskrbljivati Ljubljanu strujom; Vrdoljak: Bolji smo od susjeda

Hrvatska elektroprivreda (HEP-Opskrba) pobjedila je na natječaju za snabdjevanje električnom energijom Ljubljane u slijedeće tri godine. Riječ je o isporuci 270 GWh, procijenjene vrijednosti 12 milijuna eura (4,4 eurocenta kilovatsat).

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak komentira ovu vijest kao trijumf, u borbi protiv domaćih oponenata koji nas pokušavaju zaustaviti da se širimo na strana tržišta i da pokrenemo veliki investicijski ciklus.

22. travnja 2015. (2015-04-62)

Record 25 GW From PV Power Plants Fed into German Grids on 15 April 2015

Još jedan obnovljivi rekord iz Njemačke.

U subotu, 15. travnja, između 13:30 i 13:45, aktualna snaga fotonaponskih sustava priključenih na mrežu činila je rekordnih 25.100 MW [šest puta više od ukupne snage svih elektrana u Hrvatskoj].

Pisali smo o tome da je krajem ožujka postavljen rekord ukupne zajedničke proizvodnje sunca i vjetra (44.000 MW).

22. travnja 2015. (2015-04-61)

In North Korea, solar panel boom gives power to the people

Vijest iz najizoliranije zemlje svijeta: suočeni sa stalnim nestancima električne energije, mnogi stanovnici okreću se solarnim panelima. Rijetki posjetitelji Sjeverne Koreje navode da mali paneli “vise” s balkona i prozora. Neki su napravljeni u kućnoj radinosti.

Vlada posljednjih godina dozvoljava neke tržišne slobode. Sve više ljudi posjeduje mobilne telefone i druge elektronske uređaje, pa žele da oni rade.

Nekad rezervirani za kadrove vladajuće stranke, solarnih paneli i stabilizatori napona mogu se sada kupiti u trgovina. Mali panel od 20W može se kupiti za 350.000 wona, što je 44 USD po tečaju na crnom tržištu.

21. travnja 2015. (2015-04-60)

NEW ENERGY: Solar Blows Hot, Cold With New Mega-Project, Looming Default

Analitičar kineskih tržišta Doug Young komentira dvije vijesti o prilikama i izazovima u kineskom solarnom biznisu.

S jedne strane, planira se gradnja goleme solarne farme od 2.000 MW kapaciteta.

S druge, proizvođač panela Baoding Tienwei je u velikim financijskih problemima.

Oba događaja imaju zajednički korijen u tržišnim kretanima, o kojima smo puno pisali na ovoj stranici 2013.-2014..

Prije deset godina, Kina je počela intenzivno graditi tvornice solarnih panela, kao dio općih nastjanja da se osvajaju visokotehnološke proizvodnje.

Ali to je dovelo do viška kapaciteta nad svjetskom potražnjom, što je dovelo d žestokih potresa na tržištu. Propadale su tvrtke u svijetu, ali i u samoj Kini.

Država ih je djelomice spašavala, te nastoji apsorbirati dio viška ponude intenzivnom gradnjom kod kuće.

21. travnja 2015. (2015-04-59)

China and Pakistan will boost their energy cooperation

Kina i Pakistan pripremaju potpisivanje ugovora o suradnji u energetici, vrijedan 50 milijardi USD. [Veča vrijednost nego u nedavno potpisanim ugovorima između Francuske i Indije.] Oko 10 milijari USD trebala bi iznositi kineska ulaganja u energetske projekte u Pakistanu. Npr. gradnja hidroelektrane Karot (720 Mw), vjetroelekrana (200 MW), solarnih elektrana (900 MW).

Kina će također davati kredite za gradnju 7,250 MW kapaciteta, ponajviše termoelektrana na ugljen, te hidroelektrana.

21. travnja 2015. (2015-04-58)

Hurdles to US climate change action are in economics and politics, not divided science

Članovi američkog Kongresa dobro su obavješteni o stavu znanstvenika prema klimatskim promjenama, prema analizi objavljenoj u časopisu “Climatic Change”. Odbijanje velikog broja političara da povjeruje u ono što znanstvenici govore rezultat je poslovnih interesa, stranačkih predispozicija i političkih ideologija.

Iako su republikanci na saslušanja u Kongresu pozivali veći broj skeptika, ipak je i u periodima njihove većine velika većina svjedoka izražavala znanstveni konsenzus.

Analizirali su 1.350 svjedočenja u 253 relevantne kongresne istrage (hearings) od 1969. do 2007. g.. Među ekspertima koji su svjedočili, 86% je reklo da se globalno zagrijavanje i klimatske promjene događaju, a 78% da je to uzrokovano ljudskim aktivnostima.

Još važnije, 95% je reklo da podržavju akcije za borbu protiv klimatskih promjena. [Tj. i dio onih, koji nisu sigurni da se one stvarno događaju, smatra da je rizik značajan i da treba poduzeti preventivne mjere.]

Ovo istraživanje je poruka znastvenicima koji javno nastupaju da nije problem u tome, što političari i drugi nestručnjaci nemaju dovoljno informacija. Oni moraju uložiti trud da shvate kako mehanizmi formiranja mišljenja funkcioniraju. [Interesni i ideološki okviri predisponiraju koje će činjenice netko smatrati relevantnim i koje linije zaključivanja uvjerljivim.]

[Jedna primjedba na ovaj prikaz istraživanja: navedeno je da ono obuhvaća i saslušanja od 1969, a do kraja 1980-ih nije među klimatolozima bio općeprihvaćen zaključak da se globalno zagrijavanje stvarno događa i da su uzrok ljudske djelatnosti.]

21. travnja 2015. (2015-04-57)

China Installed 5.04 GW Of New Solar In Q1’15

U prvom tromjesječju ove godine Kina je instalirana 5.040 megavata novih solarnih elektrana. od toga je 4.380 MW velikih (utiliti-scale, preko 10 MW), a 660 MW distribuiranih (krovne idr.).

Nedavno je bilo kontroverzi oko stvarno instaliranih solarnih kapaciteta u 2013. i 2014. godini. Potvrđeno je da je 2014. instalirano 10,6 GW, što je niže od prve procjene i manje od plana.

Iako je brojka za prvo tromjesječje vrlo visoka, Bloomberg New Energy Finance je nedavno izvjestio da su investicije u obnovljive izvore energije u prvom kvartalu opale u Kini i na drugim glavnim tržištima, što bi u slijedećem razdoblju moglo dovesti do pada novih kapaciteta. zasad je teško predvidjeti budući razvoj.

Ukupna instalirana snaga solarnih elektrana u Kini premašila je 33 GW. Čak i ako do kraja godine tempo bude usporen u odnosu na prvo tromjesječje, Kina bi mogla ove godine dostići ili preteći Njemačku po instaliranim kapacitetima.

21. travnja 2015. (2015-04-56)

Renewable Energy = 98% of New Electricity Generation Capacity in February (US)

Prema preliminarnim podacima i procjeni, u SAD je tijekom veljače priključeno 317 MW kapaciteta novih elektrana.

Od toga:

– Male solarne 230 MW
– Geotermalne 45 MW
– Vjetar 21 MW
– Velike solarne 16 MW
– Prirodni plin 5 MW

21. travnja 2015. (2015-04-55)

Activist investors score victory at BP annual meeting

Na godišnjem sastanku dioničara British Petroleuma, aktivistički investitori su postigli veliku pobjedu uvjerivši vlasnike 98% dionica da prihvate rezoluciju kojom obavezuju kompaniju da objavljuje potencijalne troškove klimatskih promjena za njen biznis.

Uprava tvrtke, iako izražava načelnu podršku ovoj mjeri i drugima za spriječavanje klimatskih promjena i poticanje obnovljivih izvora energije, upozorava na rizike od samostalnog prihvaćanja takvog plana.

Veliki investitori u BP i druge velike rudarske i energetske kmpanije pod snažnim su pritiskom aktivističkih grupa zbog odgovornosti za globalno zagrijavanje.

Ovih dana je peta godišnjica veliko izlijevanja nafte iz platforme BP-a u Meksičkom zaljevu, što je rezultiralo troškovima od preko 40 milijardi dolara, te je 2011. godine BP prvi put nakon 20 godina iskazala gubitak.

21. travnja 2015. (2015-04-54)

India takes ‘significant step’ in HFC decision

Indija se nedavno složila s postepenim napuštanjem korištenja hidroklorkarbonata (HFC), grupe spojeva koji se koriste u hladnjacima, klima uređajima i vatrogasnim aparatima, koji razaraju ozonski omotač a imaju i snažan staklenički učinak.

Indija se godinama protivila mjeri koju, prema Montrealskom protokolu o zaštiti ozonskog omotača, provode visokorazvijene zemlje. Sad predlaže 15-godišnji tranzicijski period za zemlje u razvoju za napuštanje HFC-a.

[Zahvaljujući poduzetim mjerama, ozonski omotač se posljednjih godina počeo oporavljati. Da mjere nisu poduzete, prema proračunima bi od 2030. godine dva milijuna ljudi godišnje dobilo rak kože. Vidi: http://thinkprogress.org/climate/2014/09/11/3566342/ozone-layer-is-starting-to-heal/%5D

Ova je odluka objavljena u četvrtak, a dan kasnije je predstavnik za klimatske promjene u Ministarstvu vanjskih poslova SAD izrazio veliko zadovoljstvo. Američki predsjednik B. Obama i predsjednik indijske vlade N. Modi razgovarali su o tome prilikom Obamine posjete Indiji u siječnju.

Kina je, također nakon višegodišnjeg otpora, pristala na ukidanje HFC-a 2013. g.

Indijska odluka je vrlo važna, jer se očekuje da će korištenje klima uređaja i hladnjaka rasti 20% godišnje.

Indijska odluka je još jedno važno dostignuće pred pregovore UN o klimi u Parizu u prosincu o.g..

21. travnja 2015. (2015-04-53)

Renewable energy surge revives Europe’s power trade

Rast obnovljivih u Europi dobar je za tržište električnom energijom. Kako raste udio proizvodnje iz vjetra i sunca, opskrbljivači električnom energijom moraju kupovati i prodavati sve više na terminskim (spot) tržištima, da bi se prilagodili trenutnoj potrošnji i zadovoljili svoje obaveze.

To je problem za njih, ali je dobro za trgovinu. Nove tvrtke ulaze u posao, koji traži male investicije i ne nosi velike rizike. Digitalne platforme imaju bitnu ulogu u tom kratkoročnom trgovanju.

Opseg trgovina na terminskim tržištima raste, dok ukupna trgovina pada zbog viška kapaciteta i izlaska mnogih banaka nakon 2012, navodi se u nedavno objavljenom izvještaju istraživačke tvrtke Prospex.

Operateri termoelektrana na ugljen i plin više ne mogu planirati svoju proizvodnju godinama unaprijed, jer ne znaju koliko će sati njihova postrojenja raditi na tržištu gdje se bore s obnovljivima.

Na EPEX Spot u Parizu tijekom prvog kvartala ove godine trgovalo se s 107,8 TWh (milijardi kilovatsati) za dan unaprijed ili kraće (do 15 minuta).

EPEX Spot je po opsegu trgovanja druga tržnica u Europi. Na prvom mjestu je Nord Pool Spot koji povezuje sjeverne zemlje. Slijede GME u Italiji, OMIE u Španjolskoj i N2EX u Britaniji.

[DISKLAJMER: Hrvatski čitatelj mora imati u vidu da su ovo vijesti s jedne druge planete, zvane Zemlja. Na sreću, u Hrvatskoj je vlada pravodobno zakočili razvoj obnovljivih, pa smo izbjegli ove gluposti. Mi znamo da je i dalje najpametnije graditi elektrane na ugljen i plin, koje će raditi više od 7.000 sati godišnje. To je dobro za kumove, a što je dobro za njih, dobro je i za Hrvatsku.]

21. travnja 2015. (2015-04-52)

Honduras most dangerous country for environmental activists – report

Honduras je najsmrtonosnija zemja svijeta za ekološke aktiviste, prema izvještaju koji je jučer objavila nevladina organizacija Global Witness.

Između 2010. i 2014. ubijen je 101 aktivist, koji su se borili za zaštitu okoliša i prava na zemlju protiv rudarenja, gradnje brana i sječe šuma.

To je najvaća stupa poginulih po stanovniku, ali ukupni broj žrtava najveći je u Brazilu.

U svijetu je tijekom 2014. ubijano u prosjeku više od dvoje aktivista tjedno, što je rast od 20% u odnosu na 2013..

Tri četvrtine žrtava je u Latinskoj Americi. Tijekom 2014. izvješteno je o ubojstvu 29 aktivista u Brazilu, 25 u Kolumbiji i 12 u Hondurasu.

Surovi sukobi rezultat su velikih nejednakosti u vlasništvu nad zemljom, što je problem Latinske Amerike oduvijek, kaže Billy Kyte, aktivist (campaigner) iz Global Witness. Vlade se shvaćaju taj problem ozbiljno i počinitelji često prolaze bez kazne. Prijetnje smrću su uobičajene i aktivisti često odlaze u emigraciju.

Honduras ima najveću ukupnu stopu ubojstava na svijetu, vezano uz trgovinu narkoticima i drugi organizirani kriminal.

Vlada se nada privući četiri milijarde USD investicija u rudarstvo, za što je nedavno prenamijenila 250.000 hektara zemljšta.

Izvještaj će biti razmatran slijedećeg mjeseca na sastanku Vijeća za ljudska prava UN (UNHRC) u Ženevi.

21. travnja 2015. (2015-04-51)

Data app pushes Chinese factories to cut pollution

Kineski ekološki aktivist (environmentalist) Ma Jun bio je iznenađen kad je uspio dobiti podršku vlasti za svoju inicijativu da učini javnim podatke o zagađivanju voda, koje prouzrokuju pojedine tvornice.

Maov Institut za poslove javnosti i okoliša (IPE) razvio je aplikaciju za mobilne telefone koja omogućava korisnicima uvid u podatke, koji se ažuriraju svakog sata, da li tvornica ili elektrana krši standarde zaštite okoliša.

Aplikaciju je skinulo tri milijuna ljudi. Informacije o prekršajima šire se pomoću socijalne mreže Sina Wiebo, popularnog kineskog hibrida Facebooka i Twittera.

IPE izvještava o prekršajima međunarodne kompanije za koje se proizvodi u tim tvornicama i vrši pritisak da poduzmu mjere.

Dosad je pod pritiskom javnosti mjere da smanje zagađivanje poduzelo 1.800 tvornica i 120 međunarodnih tvrtki. Većina njih ranije je svake godine plaćala kazne, ukalkuliravši taj iznos unaprijed u svoje poslovne troškove.

Jučer je na Skoll World Forum on Entrepreneurship u Oxfordu, Engleska, Ma Junu uručena nagrada od 1,25 milijuna USD.

21. travnja 2015. (2015-04-50)

UK tells Russian billionaire Fridman to sell North Sea assets

Britansko Ministarstvo energetike i klimatskih promjena naložilo je jučer ruskom oligarhu Mihailu Fridmanu da u roku od šest mjeseci proda svoja nalazišta plina u Sjevernom moru.

Fridman je milijarder i 68. na Forbesovoj listi svjetskih bogataša. Jedan je od ključnih ljudi energetskog sektora u Rusiji. Angažiran je u proizvodnji nafte i plina širom svijeta: u Alžiru, Poljskoj, Libiji, Norveškoj.

Friedmanova LetterOne Group, sa sjedištem u Luksemburgu (http://letterone.lu/), postala je vlasnikom tih nalazišta kao dio kupovine plinskog i naftnog biznisa od njemačke kompanije RWE, ukupne vrijednosti 5,1 milijardi eura. Prodaja je dogovorena krajem veljače o.g. usprkos protivljenju britanske vlade.

LetterOne je za upravljanje tim poljima osnovala novu tvrtku-kćerku L1 Energy, na čije je čelo došao bivši generalni direktor “British Petroleuma” Lord Browne.

Vlada UK boji se da bi Fridman mogao prekinuti proizvodnju kao odgovor na buduće sankcije protiv Rusije zbog Ukrajine. S tih polja pokriva se oko tri do pet posto britanske potrošnje prirodnoga plina.

Međutim, uz pad cijena nafte i plina, te brige da su u Sjevernom moru potrebne znatne investicije, vjerojatno neće biti puno potencijalnih kupaca.

Glasnogovornik LetterOne Group odbio je komentirati odluku. Ranije je Fridman najavio pravnu akciju protiv ovakve odluke britanske vlade.

20. travnja 2015. (2015-04-49)

Labour launches green manifesto nine years after Cameron hugged husky

Nastavak na prethodni članak, o izborima u UK: laburisti su objavili Zeleni manifest. Obećavaju da će provesti energetsku obnovu pet milijuna domova u slijedećih deset godina, učiniti energetsku učikovitost “nacionalnim infrastrukturnim prioritetom” te stvoriti milijun novih “zelenih poslova”,

[DISKLAJMER: Hrvatski čitatelji moraju imati u vidu da su ovo vijesti s jedne druge planete, zvane Zemlja. Kod nas se, naravno, ulaganje u energetsku obnovu zgrada ne isplati. Mi na sreću znamo da je to samo izmišljotina birokratskih parazita iz Brisla. Takve stvari samo bi štetile našoj građevinskoj industriji, a što je loše za građevinske tvrtke, loše je za Hrvatsku!😡 ]

Caroline Flint, ministarka u sjeni za energetiku i klimatske promjene, obnovila je obećanje stranke da će snabdjevanje električnom energijom u UK gotovo potpuno oslobiti emisija ugljika do 2030. g..

Podizat će povjerenje investitora u obnovljive, regulirati frackihg i postaviti hvatanje i skladištenje ugljika za proritet.

Planiraju uvest novi “nacionalni program prilagodbe” za zaštitu domova i poslovanja od ekstremnih vremenskih nepogoda.

Najavljuju da će Zelenoj investicijkoj banci, koju je vladajuća koalicija osnovala 2012., dati ovlaštenje da uzima zajmove.

Razviti će 25-godišnji plan za obnovu prirode s preciznim mjerilima progresa svakih pet godina.

Sadit će nove šume i drveće bliže mjestima gdje ljudi žive. Onemogućit će privatizaciju suma, o čemu koalicija razmišlja.

20. travnja 2015. (2015-04-48)

Expert views: What the general election means for UK climate and energy policy

Parlamentarni izbori u UK održat će se 7. svibnja. Po anketama ishod je posve neizvjestan, jer su laburisti i konzervativci izjednačeni sa oko 35%. (Wikipedia ima dobro ažurirane članke o izborima i predizbornim anketama u raznim državama. Vidi: http://en.wikipedia.org/wiki/Opinion_polling_for_the_2015_United_Kingdom_general_election).

U britanskom većinskom izbornom sustavu (izborni okruzi u kojima se bira jedan zastupnik/zastupnica u jednom krugu), mala razlika u broju glasova može značiti veliku razliku u broju mandata (a moguće je i da ukupno veći broj glasova donese manje mandata).

Laburistima ne ide u prilog rast Škotske nacionalne stranke, koja u Škotskoj dobiva oko 50%, pa bi mogla oteti mnogo tradicionalno laburističkih mandata (na izborima 2010. laburisti su osvojili 42% glasova, a SNP samo 20%). Škoti su na referendumu odbili nezavisnost, ali cijene svoju autonomiju i izvlače razne koristi.

Sada je na vlasti koalicija konzervativaca i liberalnih demokrata. Glavna promjena proteklih godina je veliki rast euroskeptične Nezavisne stranke (UKIP) s oko 15%. Eventualna koalicija konzervativaca i UKIP mogla bi dovesti i do izlaska iz EU. Aktualni premijer David Cameron obećao je referendum 2017., ako osvoji novi mandat (vidi: http://en.wikipedia.org/wiki/Proposed_referendum_on_United_Kingdom_membership_of_the_European_Union ).

u ovom članku analiziraju se moguće posljedice izbora na energetsku i klimatsku politiku. Ako konzervativci ostanu na vlasti, nervoza zbog mogućeg izlaska UK iz EU smanjit će fokus EU na klimatske pregovore UN u Parizu u prosincu ove godine. Konzervativci načelno podržavaju cilj smanjivanja emisija ugljičnog dioksida, ali nisu skloni ulaganjima u obnovljive i u energetsu učinkovitost (za razliku od sadašnjih koalicijskih partnera liberalnih demokrata). Ta bi ulaganja laburisti sigurno povećali.

20. travnja 2015. (2015-04-47)

China Shenhua plans to cut coal production by 50-60 Mt in 2015

Najveća kineska rudarska ugljenarska kompanija Shenhua Group planira smanjiti proizvodnju ugljena ove godine za 50-60 milijuna tona. Protekle godine proizveli su oko 500 milijuna tona. [To je dovoljno za snabdjevanje oko 400 termoelektrana kao što je planirana Plomin C. Na Kinu otpada gotovo polovica svjetske proizvodnje ugljena, a još i uvoze.]

Cilj je održati cijene, kad su suočeni s padom potražnje. [Kao što smo nedavno pisali, potrošnja ugljena u Kini je 2014. pala. Vidi članak “Kineska ekologija, energetika i ekonomija”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/03/03/kineska-ekologija-energetika-i-ekonomija-novosti/%5D

Kompanija će nastojati povećati izvoz ugljena, te se istovremeno preusmjeriti prema obnovljivima, s ciljem da do 2020. g. oni čine više od 10% njihove instalirane snage elektrana.

U prvom tromjesječju ove godine, Kina je proizvela 850 milijuna tona ugljena, što je smanjenje od 3,5% u odnosu na na isti period 2014..

19. travnja 2015. (2015-04-46)

Jeremy Rifkin on the Internet of Things and the Next Industrial Revolution

Slavni Jeremy Rifkin autor je mnogih knjiga i još više ideja i vizija. Savjetnik je Europske unije i više vlada, na čelu s njemačkom. Ponekad su njegove vizije bile pretjerana, ali ponekad i preskromne. Ljudi kao on su rijetki – vizionari i mislioci, filozofi u pravom smislu riječi; oni koji sagledavaju cjelinu i globalne tendencije, koji mogu nadahnuti druge, praktične ljude koji vizije provode u djelo (pa ih i nadmaše).

U posljednjih nekoliko godina Rifkin putuje svijetom, zastupajući svoje ideje o društvu zasnovanom na optimiziranom korištenju resursa, informacija, energije, transporta i logistike, usklađenih pomoću sveobuhvatnog sustava komunikacija, kojeg naziva Internet stvari (Internet of Things).

Povezat će se, najavljuje, postojeći komunikacijski internet s energetskim (obnovljivi izvori, pametne mreže) i transportnim (GSP, automatizacija, vozila bez vozača). Tome su posvećene i njegove posljednje knjige, “The Zero Marginal Cost Society” and “The Third Industrial Revolution”.

19. travnja 2015. (2015-04-45)

Special Report: 50 Years of Moore’s Law

Niz zanimljivih članaka povodo pedesete godine “Mooreovog zakona”. (Ako tko ne zna što je to – sram ga bilo!😡 proguglajte malo! )

19. travnja 2015. (2015-04-44)

Što stoji iza jeftine nafte?

Uvodni komentar u časopisu “Le Monde Diplomatique” o čimbenicima koji utječu na pad cijena i održavanje niskih cijena nafte u svijetu. Kombinacija odnosa potražnje i ponude s geopolitičkim sukobima i savezništvima.

Jedan od važnih čimbenika je pad potražnje u Europskoj uniji; godišnja potrošnja je 2005.-2013. pala za 18%. Vidi o tome članak na blogu od 2. listopada 2014.: “Rafinerije u Europi propadaju zbog pada potražnje”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/10/02/rafinerije-u-europi-propadaju-zbog-pada-potraznje/ . To je rezultat ne samo ekonomske krize nakon 2008., nego i svjesnih politika država, vođenih dugoročnim interesom da se provede energetski zaokret. (U mnogim ekonomskim analizama, i dalje se podrazumijava da je svaki pad potrošnje negativan.)

Drugi važan čimbenik je usporavanje rasta u Kini. Opća stopa ekonomskoga rasta više nije 9-10% nego “samo” oko 7%; ali još je važnije što se opći smjer razvoja u energetici počeo mijenjati ka investicijama u učinkovitost i obnovljive izvore. O tome pišemo u članku “Kineska ekologija, energetika i ekonomija”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/03/03/kineska-ekologija-energetika-i-ekonomija-novosti/ . Također, u jučer objavljenom članku “Novosti o ugljenu širom svijeta”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/04/18/novosti-o-ugljenu-sirom-svijeta/ , dio podataka odnosi se i na naftu (osobito o tome da investicijski fondovi koji prestaju investirati u dionice “fosilnih” kompanija zarađuju više).

Važan čimbenik u povećanju ponude je rast proizvodnje nafte tehnologijom frackinga u SAD, u čemu nafta slijedi prirodni plin, čiji je “bum” započeo prije desetak godina.

Uz te dugoročne tendencije, tu su razni komplicirani i promjenljivi odnosi u borbi za moć u svijetu, koji potiču razne spekulacije o tajnim dogovorima u malom krugu svjetskih moćnika.

Izgleda zasnovan zaključak: »Kada je u pitanju energetska politika proturječne se teorije ne moraju nužno međusobno poništavati – većina aktera uspješno igra dvostruku igru.«

19. travnja 2015. (2015-04-43)

Carrier bag charge slashes usage and raises more than L1 million for charity in six months

Škotska je prije šest mjeseci uvela pristojbu na vrećice za jednokratnu upotrebu (najviše plastične, ali i druge; vidi osnovnu informaciju na: http://www.zerowastescotland.org.uk/content/carrier-bag-charge-scotland-0 , te posebno mrežno sjedište o ovoj temi: http://carrierbagchargescotland.org.uk/).

Škotlanđani su trošili 750 milijuna vrećica godišnje. Njihovo je korištenje sada smanjeno za 80%.

Prikupljen novac međutim ne ide državi. U uputama trgovcima navodi se: »The net proceeds of the charge belong to your business, however Scottish Government is keen to see these donated to good causes.«

Četiri velika malotrgovinska lanca su donirale više od milijun funti dobrotvornim organizacijama i projektima lokalnih zajednica.

O tim i drugim akcijama za smanjivanje otpada pogledajte mrežno sjedište “Zero Waste Scotland”, http://www.zerowastescotland.org.uk/ .

O nekim ekološkim razlozima zašto se ove zabrane uvode, pogledajte članak na blogu iz lipnja 2012: “Zbog plastičnih vrećica, Kinezi moraju jesti meduze!”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2012/06/16/zbog-plasticnih-vrecica-kinezi-moraju-jesti-meduze/

[DISKLAJMER: Hrvatski čitatelji trebaju se čuvati zamke, da pomisle kako bi ovo mogao biti neki primjer za nas. Mi smo pametniji od Škota, pa znamo da se radi samo o jednoj iz niza glupih izmišljotina eurokratskih parazita iz Brisela. Dapače i štoviše: to je podmukla zavjera protiv Hrvatske, koja je industrijska velesila u proizvodnji plastičnih vrećica. Vidi npr. http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Hrvatska-protiv-zabrane-plasticnih-vrecica-u-Europi%5D

18. travnja 2015. (2015-04-42)

Novosti o ugljenu širom svijeta

Na blogu “Ekološka ekonomija”, pregled nekih novih vijesti (uglavnom u posljednjih mjesec dana) o industriji ugljena u svijetu, osobito za korištenje u termoelektranama.

– Zlatno doba ugljena na izmaku
– Australija za ugljen
– Indija: obnovljivi, ugljen, nuklearke
– Europska unija i SAD: opadanje ugljena
– Hrvatska: građani protiv ugljena, ali Vlada zna bolje
– Subvencije za fosilna goriva u svijetu puno veće nego za obnovljive
– Oni koji ne ulažu u fosilna goriva, zarade više!

18. travnja 2015. (2015-04-41)

Trajniji oporavak eurozone u rukama njemačkih potrošača

“Poslovni dnevnik” objavljuje komentar vrlo utjecajnog američkog ekonomista Nuriela Roubinija o znacima oporavka u ekonomiji eurozone. On upozorava da postoje još mnogi problemi zbog kojih bi oporavak mogao biti ugrožen.

Među ostalim, spominje čimbenik, koji smo, na osnovu nekoliko analiza, istakli u članku “Grčka i Njemačka – dve strane istog novčića?”, objavljenom na blogu 23. veljače (ttps://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/02/23/grcka-i-njemacka-dve-strane-istog-novcica/ ).

Tada smo prenijeli stav da bi onaj koji više zarađuje, trebao i više trošiti, čime potiče razvoj drugih. Što pak ako se novac čuva? Što da radi s njim? Može ga opet posuđivati drugima, koji pak nemaju gdje dovoljno zaraditi i padaju u sve gori dug.

Roubini zaključuje jednako: »Njemačka i središte eurozone već su imali velike suficite; u pomanjkanju politika koje bi potaknule domaću potražnju, ti suficiti su jednostavno još dodatno porasli. (…) Njemačka mora usvojiti politike – fiskalni poticaj, veću potrošnju na infrastrukturu i javna ulaganja i brži rast plaća – koja bi potaknula domaću potrošnju i smanjila vanjski suficit. Dok god se Njemačka ne pokrene u tom smjetru, nitko se ne može kladiti na robusniji i kontinuiraniji oporavak u eurozoni.«

18. travnja 2015. (2015-04-40)

Fossil fuel-free funds outperformed conventional ones, analysis shows

U posljednjih pet godina, investitori koji su odbacili svoje udjele u kompanijama koje se bave fosilnim gorivama postigli su bolje poslovne rezultate od onih koji su nastavili investirati u ugljen, naftu i prirodni plin.

To je rezultat nedavno objavljene analize koju je objavila MSCI, vodeća svjetska kompanija za analizu tržišta vrijednosnih papira. Svoje procjene zasnivaju na praćenju više od 6.000 mirovinskih i hedge fondova. te 9.500 najvećih kompanija, vrijednih 37.500 milijardi dolara.

Oni koji su prihvatili “deinvestiranje” u fosilna goriva imali su od 2010. prosječan povrat od 13% godišnje, a oni koji nisu, 11,8%.

MSCI je uvela “All Companies ex Fossil Fuels Index” krajem prošle godine pod rastućim pritiskom klimatskih i humanitarnih organizacija (koje raspolažu i značajnim financijskim sredstvima) na investicijske fondove da prestanu investirati u kompanije za fosilna goriva.

Analiza prethodnih kretanja pokazala je da je do preokreta došlo 2007.. Do tada su kompanije za fosilna goriva davale nadprosječan povrat, a glavni pokretač bio je brzi rast potražnje u Kini.

17. travnja 2015. (2015-04-39)

India builds first ‘smart’ city as urban population swells

Među vijestima koje slijede nedavnu posjetu indijskog premijera Europi i Kanadi, u potrazi za investicijama u čistu energiju.

Investirat će se u “pametne gradove”, da bi se povećala kvaliteta života i učinkovitost potrošnje energije.

Populacija indijskih gradova danas je više od 400 milijuna, a očekuje se da će porasti na preko 800 milijuna do 2050. g..

17. travnja 2015. (2015-04-38)

More coal plants are being cancelled than built

Završava era globalne ekspanzije termoelektrana na ugljen. Instalirani kapaciteti će i dalje rasti, ali znatno sporije, a od 2010. mnogi projekti gradnje su otkazani.

U nedavno objavljenom izvještaju, aktivističke grupe Sierra Club i CoalSwarm prate razvoj 3.900 elektrana u svijetu, od 1. siječnja 2010. [Naravno, tu je i TE Plomin C.]

Mnogi planovi zaustavljeni su zbog građanskog otpora, konkurencije obnovljivih izvora, novih politika, kao i zbog političkih skandala (npr. “Coalgate” u Indiji).

U pet godina, 2010.-2014, ukupno je priključeno na mrežu 356 GW. Iako je broj završenih elektrana vrlo velik, globalna godišnja “prinova” je smanjena nakon 2011., a stanje planova pokazuje dalji pad. U istom razdoblju je otkazana ili odgođena gradnja 624 TE ukupne snage 493 GW.

Daleko iznad svih po gradnji je Kina, a zatim Indija. U jednoj zanimljivoj tablici prikazani su novi instalirani kapaciteti 2010.-2014. po područjima u svijetu, tako da su kineske i indijske provincije razmatrane posebno.

U prvih 20 područja na svijetu je 12 kineskih pokrajina (drže prvih pet mjesta), pet indijskih pokrajina, te SAD na 6. mjestu, Europska unija na desetom i Indonezija na 12..

Pritom, u EU i SAD je veći kapacitet onih TE na ugljen koje su u tih pet godina prestale raditi, nego onih koje su priključene na mrežu.

Sada se i u Kini i Indiji pokazuje znatno usporavanje i promjenu politika. Ukupna potrošnja ugljena u Kini 2014. je opala. (Vidi članak na blogu “Kineska ekologija, energetika i ekonomija”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/03/03/kineska-ekologija-energetika-i-ekonomija-novosti/ ).

Cijene ugljena na svjetskom tržištu padaju od 2008. godine. Uz otkazane projekte, dionice velikih ugljenih kompanija drastično su opale Npr. dionice kompanije Ach godine 2008. su se prodavale po 75 dolara, a danas po 88 centi.

Međutim, situacija i planovi još uvijek su u sukobu s ciljem da se globalno zagrijavanje zadrži na 2°C.

U članku, nedavno objavljenom u časopisu “Nature”, procjenjeno je da bi 80% svjetskih rezervi ugljena trebalo ostati ispod zemlje, da bi se postigao globalni klimatski cilj.

Prema podacima Međunarodne energetske agencije (IEA), u svijetu je 2012. u radu bilo 1.805 GW u TE na ugljen.

Prema najnovijim podacima, u gradnji ili planu je 1.083 GW. Od toga istraživači u “Coal Plant Tracker” procjenjuju da će 635 GW vjerojatno biti realizirano, dok je 448 GW nesigurno.

To bi daleko premašilo procjenu da bi smjelo biti u pogonu najviše 1.999 GW da bi se ostalo unutar scenarija dvopostotnog rasta.

17. travnja 2015. (2015-04-37)

No more big power plants? Civic energy could provide half our electricity by 2050

Na sajtu o njemačkom Energiewende (na engleskom), prenose prikaz istraživanja o razvoju distribuirane, komunalne elektroenergetike u UK do 2050. godine.

»U Njemačkoj, energetska demokracija je središnji potporanj Energiewende. Sada je tim britanskih istraživača dokazao da bi u 2050. polovica električne energije u UK mogla biti iz malih građanskih (civic) projekata ako se energetski sektor na pogodan način reorganizira.«

Naslov izvještaja je “Distributing Power : A transition to a civic energy future«. (Izvještaj kao pdf može se skinuti na http://www.realisingtransitionpathways.org.uk/realisingtransitionpathways/ .)

»Svi smo navikli na debatu o odnosima država i tržišta, privatnih i javnih doprinosa u ocrtavanju smjera energetskog sektora; ali zajednice, građani i lokalne vlasti zajedno mogu oblikovati “građanski” energetski sektor koji može revolucionalizirati način na koji proizvodimo i koristimo energiju.«

Današnje energetsko tržište u UK, kojim dominira šest velikih kompanija, ne služi dobro građanima. Većina dobiti odlazi međunarodnim kompanijama, a vrlo malo ekonomskih koristi ostaje na lokalnom nivou.

To se može promijeniti kroz komunalne energetske projekte, u kojima lokalne vlasti imaju novu ulogu kao energetske servisne kompanije.

Građaski energetski sektor traba inicijalnu potporu, ali uskoro može postati prirodni izbor nasuprot tradicionalnim “elektrama” koje će se morati prilagođavati.

Ključne promjene ka novom tipu sustava počet će se događati iza 2020. godine. Distribuirana energetika zahtijeva kako tehnološke tako i institucionalne promjene. Mnogo više malih i srednjih elektrana na vjetar, sunce, valove, bioplin (za toplotu i elektriku). One će morati biti uključene u mnogo pametnihe distribucijske mreže, kojima će struka teći u oba smijera.

»Međutim naš rad pokazuje da lokalna energetika ne znači energetsku nezavisnost; zapravo u građanskoj energetskoj budućnosti će interkonekcije između regija, unutar UK i međunarodno, biti od bitnog značaja za balansiranje sustava. To neće značiti kraj za velike elektrane, samo puno manje njih.«

(O toj bitnoj transformaciji, gdje je “libertarijanska utopija” o potpunoj samozadovoljnosti kućanstva ili lokalne zajednice zgodna mogućnost ali ne optimalna opcija, pisali smo u člancima na blogu “Od nanomreže do supermreže”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/02/10/nova-elektroenergetika-od-nanomreze-do-supermreze/ i “Izranjajuća harmonija velikog i malog u elektroenergetici”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/analize/izranjajuca-harmonija-velikog-i-malog-u-elektroenergetici/ .)

U distribuiranoj mreži, potrošači će dobivati račune od lokalne energetske kompanije za usluge kao što su “topli dom”, “topla voda” ili osvjetljenje, a ne kao danas naprosto za isporučenu energiju – sistem u kojem velike kompanije naravno nemaju interes da trošite manje.

[DISKLAJMER: Ove vijesti iz zaostalih zemalja kao što su Njemačka i Velika Britanija nemaju veze s nama u Hrvatskoj. samo loši domoljubi mogu dovoditi u pitanje izvrsno poslovanje naše nacionalne elektroenergetske kompanije.]

17. travnja 2015. (2015-04-36)

Work starts on Iter central solenoid

Nedavno smo pisali o torijskim nuklearnim reaktorima, koji bi se mogli pojaviti kao realna mogućnost u industriji negdje iza 2030. g.. Slično je s fuzijsko nuklearnom elektranom (iako je nedavno američka kompanija Loched najavila da bi mogla imati upotrebljivi prototip prije nego što to uspije napraviti ITER).

Sjedište projekta razvoja fuzijskog reaktora ITER (https://www.iter.org/) je u Francuskoj, a na projektu bez presedana surađuje 35 zemalja.

Američka kompanija “General Atomics” objavila je 10. travnja da je počela izradu središnjeg solenoida, divovskog supervodljivog magneta, koji treba biti završen do 2019. (vidi na sajtu GA: http://www.ga.com/ga-iter-energy-program ). Visok 18 metara i promjera četiri metra, sastavljen od šest modula, bit će težak tisuću tona.

Selenoid je središnji dio budućeg Tokamak uređaja. Magneti trebaju omogućiti i održavati električnu struju u vrućoj plazmi, koja omogućava fuziju vodikovih jezgri u helijeve.

Očekuje se, kad sve bude kompletirano, da će Tokamak jedinica biti u stanju održavati plazmu i 500 megavata toplinske snage kroz sedam minuta.

Polovicu troškova pokriva Europska unija, a po jednu dvanaestinu ostalih šest partnera: Kina, Japan, Indija, Rusija, Južna Koreja i SAD. Tokamak bi trebao biti operativan do 2027..

16. travnja 2015. (2015-04-35)

Ivo Radica: Kada sam govorio nitko mi nije vjerovao, no Vis će uskoro dobiti svoju struju

Komentar Zoran Oštrić: Hm, Končar gradi? Nešto novo. Malo sam skeptičan, jer se Končar nije proslavio s vjetroelektranama (čak je bilo optužbi za krađu intelektualnog vlasništva, za vjetroagregate koje su razvili, i primijenili samo na jednoj VE izgrađenoj u Hrvatskoj), a također je sada već davna povijest “Končar Solar”, krajem 1980-ih najveća tvornica solarnih ćelija u Europi (kad je svjetsko tržište bilo tisuću puta manje nego danas), koja je radila više od 20 godina.

Gradonačelnik je iz zločinačke organizacije, što mi je još dodatni razlog da budem nepovjerljiv, iako nisu ni drugi puno bolji.

Želim im naravno najbolje. Može se tu svašta pokriti iz raznih europskih fondova, može se prenijeti iskustva koja imaju razvijenije sredine (Njemačka ima tisuću puta više instalirane snage solarnih nego Hrvatska, znatan dio je u vlasništvu općina, a i drugi su daleko ispred).

Međutim, snaga od 2 MW sigurno nije dovoljna da pokrije lokalnu potrošnju Visa niti van sezone. Nikako neće biti “neovisni o kopnu”, čak i da sagrade i spremnik energije (što jest moguće i nije više preskupo – baterije, možda komprimirani zrak…). Ne bi trebalo ulaziti u takvu neutemeljenu propagandu. Nažalost, tipično političarski.

To je mala elektrana, 2-3 hektara površine. Na Visu bi se moglo izgraditi i 20 i 200 MW. Nadam se da će s vremenom i biti. Plus vjetroelektrane, plus energija valova, plus spremnici…

Super mjesto za istraživanje i razvoj, ali naravno mi Hrvati se time ne bavimo, prepametni smo . Evo, nismo povukli sredstava iz europskog fonda za razvoj znanosti, što će to nama.

A nekakvo isključenje iz mreže naravno nije potrebno, a budćnosti, kad solarne i vjetroelektrane budu proizvodile puno više, dalekovod će im biti potreban za plasman viška proizvodnje na kopno.

Važan je naravno oblik ugovora s HEP-om. Proizvodnja je najveća naravno ljeti, kad je najveća i potrošnja. Kako je Vis na kraju “žice”, HEP može imati interes da tu ima izvor, pa se u vrijeme dnevnog vrška opterećenja u Dalmaciji smanjuje potražnja. Naravno, pod uvjetom da razmišljaju racionalno na dulji rok.

16. travnja 2015. (2015-04-34)

Plominska republika

Komentar o (ne)uspjehu lokalnog referenduma o gradnji TE Plomin C, uz kratki prikaz dva stoljeća povijesti ugljena u Labinštini, te komentar o posebnoj političkoj konstaliaciji u Istri.

Referendum je održan 29. ožujka. Protiv gradnje novog bloka na ugljen glasalo je 94%, ali izašlo je samo 36% birača.

»Dva stoljeća opisanog “ugljenog doba” Labinštine i uske povezanosti stanovništva uz eksploataciju ugljena, kao i više od pola stoljeća suživota, pa i egzistencijalne ovisnosti dobrog dijela stanovništva o samoj termoelektrani, koja nakon devastirajuće tranzicije u kapitalizam ostaje jedno od rijetkih većih industrijskih postrojenja u okolici, nedvojbeno je imalo određenog utjecaja po tom pitanju.«

S druge strane, tu je i pad povjerenja građana u IDS, koji se od početka protivi gradnji novog bloka na ugljen, a istovremeno sudjeluje u vladi koja taj projekt gura kao strateški, te je dapače donijela Zakon o energiji koji omogućava da se zaobiđe odredba u prostornom planu Istarske županije da novi blok smije biti samo na plin.

15. travnja 2015. (2015-04-33)

Fukui court rejects Takahama-3-4 nuclear reactors’ restart (Japan)

Četiri godine nakon nesreće u nuklearnoj elektrani Fukušima Daići, regionalni sud u regiji Fukui zabranio je ponovo puštanje u pogon dva reaktora u nuklearnoj elektrani Takahama, zbog zabrinutosti za sigurnost. Državna Nuklearna regulativna agencija je u studenome 2014. dozvolila ponovo uključiavnje, koje je bilo predviđeno za studeno o.g.

Istu odluku sud je donio prošle godine za dva reaktora u NC Ohi, u vlasništvu iste kompanije Kansai Electric.

Odluke sudova protivne su pronuklearnoj politici aktualne japanske vlade.

14. travnja 2015. (2015-04-32)

Chernobyl 1-3 enter decommissioning phase

Još jedna vijest, koja pokazuje iracionalnost antinuklearnih paničara, koji od muhe prave slona.

Nije prošlo niti trideset godina od nezgode u nuklearnoj elektrani Černobil, a tri reaktora su spremna za početak konačne dekomisije. Prva faza će biti završena već do 2028.. Zatim slijede druga i treća faza i već do 2064. godine očekuje se završetak radova.

Nešto više posla ima s četvrtim reaktorom, u kojem se dogodilo topljenje jezgra uz maleno istjecanje radioaktivnog materijala u okoliš (oko 1-2%). Gradi se nova sigurnosna kupola, uz skromnu cijenu od dvije milijarde i 150 milijuna eura.

14. travnja 2015. (2015-04-31)

Graph of the Day: Solar reaches 9.1% of demand in France

U nedjelju, 12. travnja, solarne elektrane pokrivale su rekordnih 9,1% tekuće potrošnje električne energije (3.768 MW angažirane snage; naravno, nuklerke su dale veliku većinu). Nekoliko dana ranije, u srijedu, angažirana snaga je bila 4.049 MW, što je iznosilo 7,6% tekuće potrošnje.

Glavni razlog zbog kojih je Francuska odlučila drastično smanjiti udio nuklearne energije (sa 75% na 50% do 2025. godine) je ekonomski. Obnovljivi su jeftiniji ili će ubrzo biti. Nuklearna kompanija Areva je u velikim gubicima.

(Međutim, upravo su preliminarno dogovorili gradnju šest reaktora tipa EPR u Indiji, u okviru posjete indijskog premijera Francuskoj, o čemu smo danas pisali. Tome su posvećena dva od dvadeset ugovora potpisanih prošloga petka. Vidi: http://www.world-nuclear-news.org/NN-Areva-signs-Jaitapur-agreements-1304154.html)

Josef Pospisil, analitičar iz londonske financijske tvrtke Fitch Ratings, rekao je za Bloomberg da je ovaj nagli rast fotonaponskih elektrana »najveća revolucija od gradnje nuklearnih reaktora 1970-ih«. Elektroenergetski sektor se drastično mijenja, dodao je. »Elektroprivredna poduzeća postojat će i ubuduće, ali izgledat će sasvim drugačije.«

[DISKLAJMER: Ovo su vijesti s jedne druge planete, zvane Zemlja. Nema nikakve veze s nama u Hrvatskoj. HEP je vječan.]

14. travnja 2015. (2015-04-30)

Scrap fossil fuel subsidies now and bring in carbon tax, says World Bank chief

Još jedan radikalni politički marginalac upozorava na pogrešnost žestokih napada “slobodnotržištaraca” na navodno goleme subvencije za obnovljive izvore energije.

Mnogo veći globalni problem su subvencije za fosilna goriva, izjavio je Jim Yong Kim, predsjednik Svjetske banke. Treba ih ukinuti te umjesto toga uvesti porez na emisije ugljika.

Time bi se potakao dalji val čistih tehnologija koje mogu podići ljude u zemljama u razvoju iz siromaštva, te spriječiti da globalna temperatura poraste više od 2°C u odnosu na pred-industrijski nivo.

U svijetu se danas troši oko 1.000 milijardi dolara godišnje na subvencije za fosilna goriva. Aktualni pad cijena ugljena i nafte je najbolji trenutak za ukidanje subvencija.

Plan Svjetske banke predviđa također veća ulaganja u energetsku učinkovitost, mjere za “zeleniju” poljoprivredu i pomoć gradovima za smanjivanje zagađivanja.

Kim kaže da su industrijski lideri iz ugljično intenzivnih industrija iskazali slaganje s planom.

14. travnja 2015. (2015-04-29)

France to invest two billion euros of climate-linked finance in India

Francuski predsjednik Francois Hollande i predsjednik indijske vlade Narendra Modi najavili su, na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji u Parizu, francusko ulaganje od dvije milijarde eura u projekte čiste energije i energetske učinkovitosti u Indiji.

Podrška Indije bitna je za postizanje globalnoga dogovora o mjerama protiv klimatskih promjena iza 2020. godine, koji se očekuje na sastanku UN u Parizu u prosincu ove godine.

Vlada premijera MOdija izražava privrženost zajedničkom cilju, ali ističe da će, s obzirom na današnji nizak nivo potrošnje energije i životnoga standarda, svoje emisije povećavati barem do 2030. g.. (Vidi na blogu: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/05/31/indija-nova-vlada-stavlja-solarnu-u-srediste-energetske-politike/ .)

Modi, koji je na čelu vlade od svibnja 2014., najavio je vrlo intenzivan plan razvoja obnovljivih izvora. Nastoji privući strane investicije u razgovorima sa svim vodećim svjetskim državnicima (Putin, Obama, Merkel idr.).

Dogovori su uobličeni u nekoliko ugovora, koje su dvije zemlje potpisale, o suradnji u razvoju “pametnih gradova”, obnovljivih izvora i nuklearne energije.

Francuska vlada podržava cilj smanjivanja emisija stakleničkih plinova. Predviđeno znatno smanjivanje proizvodnje nuklearnih elektrana do 2025. trebalo bi biti kompenzirano obnovljivim izvorima i racionalizacijom potrošnje (vidi na blogu: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/06/30/francuska-energetska-tranzicija-nuklearke-out-obnovljivi-in/ ).

14. travnja 2015. (2015-04-28)

Guest post: What the latest science says about thawing permafrost

Jedna od posebno neugodnih posljedica globalnoga zatopljavanja može biti pozitivna povratna sprega kad se počne topiti stalno zamrznuti sloj zemmlje u sjevernim predjelima (permafrost), oslobađajući ugljik u obliku ugljičnoga dioksida ili metana. Nedavno objavljena meta-studija sumira nalaze istraživanja objavljenih nakon posljednjeg izvještaja IPCCC.

14. travnja 2015. (2015-04-27)

Burying the climate change problem

Utiskivanje ugljičnoga dioksida u podzemna ležišta razmatra se kao geoinženjerski prilaz suzbijanju klimatskih promjena. Plin bi morao biti zarobljen u geološkim ležištima tisućama godina.

Tim istraživača iz Brazila objavio je analizu rizika u “International Journal of Global Warming”. Smatraju da imamo premalo znanja i trebamo biti vrlo oprezni u okretanju toj metodi radije nego pronalaženju održivih načina da smanjimo emisije na mjestu nastanka.

14. travnja 2015. (2015-04-26)

ONGC, OIL and BPCL (India) plan US$6bn investment in Mozambique

Tri indijske kompanije ulažu šest milijardi USD u razvoj divovskog ležišta prirodnoga plina u Mozambiku (imaju 30% ukupna – ukupni troškovi za crpne platforme i LNG terminal bit će oko 18 milijardi USD). Očekuje se godišnja proizvodnja 20 milijardi prostornih metara, a procjenjene zalihe su više od 2.100 milijardi prostornih metara.

13. travnja 2015. (2015-04-25)

Utility Sales May Drop by Half as Homes Make Their Own Renewable Power

Elektroprivredne tvrtke (“elektre”) na sjeveroistoku SAD mogle bi od 2030. izgubiti do polovice prihoda od prodaje električne energije, zbog toga što će potrošači instalirati solarne i baterijske sustave za pokriće vlastite potrošnje, predviđa nova studija Rocky Mountain Institute.

U posljednje tri godine, zahvaljujući padu cijene solarnih panela i ponude leasinga, te daljem padu cijena koje je donijela ekonomija obima, cijene krovnih FN sustava padale su za više od 50% svake godine.

Neke elektre, suočene s opadanjem prodaje, počele su naplaćivati taksu za korištenje mreže (“mrežarina”) za svaki priključak.

Kompanija SolarCity prošlog je mjeseca podnijela tužbu u Arizoni, protiv plana da se kućanstvima koja koriste solarnu energiju naplaćuje mjesečna naknada od najmanje 32,44 USD za priključak na mrežu.

Nasuprot tim nastojanjima nekih elektri da obrane poslovni model zasnovan na područnom monopolu, kalifornijske tvrtke PG&E Corp. i Edison International kažu da vide prilike za rast kroz investicije u mrežu, da se omoguće dvosmjerni tokovi energije.

13. travnja 2015. (2015-04-24)

Dispersant used to clean Deepwater Horizon spill more toxic to corals than the oil

Disperzant koji je korišten za uklanjanje nafte prolivene iz platforme Deepwater Horizon u Meksičkom zaljevu 2010. godine, otrovniji je za koralje nego sama nafta.

To je nalaz studije čije je objavljivanje najavljeno za petu godišnjicu nesreće, 20. travnja, u časopisu “Deep-Sea Research II”.

U more je isteklo pet milijuna barela sirove nafte, a za uklanjanje je bilo iskorišteno skoro sedam milijuna litara disperzanta.

12. travnja 2015. (2015-04-23)

Na području Virovitičko-podravske županije će se sufinancirati 200 solarnih sušnica duhana

Oko 90 posto hrvatske proizvodnje duhana odvija se na poljima Virovitičko-podravske županije. Pravo na izravne potpore, koje danas iznose oko 2.000 kuna po hektaru, ukida se 2017..

Županija u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost subvencionira gradnju 200 solarnih sušnica na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Fond će pokriti 80% troškova.

Danas troškovi energije čine oko 30% troškova proizvođača duhana. Sušenje duhana traje od polovice srpnja do kraja listopada. U tom razdoblju ima oko 696 sunčanih sati.

[Hm, solarna sušnica… Mudro zvuči, ali zar to nije ono, što se radilo stoljećima, prije nego što se počeo koristiti prirodni plin i mazut?😛 ]

Solarni uređaji će također grijati vodu za sanitarnu potrošnju, te možda i za grijanje stambenih prostora. Proračunat povrat investicije je za 3-4 godine.

Izvor: http://www.poslovni.hr

10. travnja 2015. (2015-04-22)

Energy Management for Healthcare Markets

Razne zemlje i regije u svijetu podržavaju regulativom i inicijativama korištenje sustava upravljanja energijom (energy management systems, EMSs) u ustanovama brige o zdravlju. Uz nekoliko iznimaka, vlade uvode politike usmjerene na promociju energetske učinkovitosti i primjenu novih tehnologija i računalnih programa za nadzor i kontrolu potrošnje energije.

Savjetnička kuća Navigant Research predviđa da će globalni prihodi djelatnosti EMS u zdravstvenim ustanovama porasti s 949 milijuna USD 2015. na 2,2 milijardi USD 2024. godine.

[DISKLAJMER: Čitatelji iz Hrvatske trebaju imati na umu da se ovo “globalno” odnosi na jednu drugu planetu, zvanu Zemlja. Kod nas se takve investicije ne isplate i briga nije potrebna.]

10. travnja 2015. (2015-04-21)

China’s environment ministry blocks hydro project

Ministar okoliša Narodne republike Kine odbio je odobriti gradnju brane za hidroelektranu snage 1000 MW na rijeci čiji je ekosustav ugrožen ranijom gradnjom.

Rijedak slučaj, u ekstenzivnom kineskom planu gradnje 60 gigavata (60.000 MW) novih hidroelektrana u slijedećih pet godina.

Ti su planovi motivirani i nastojanjem da se smanji stvaranje smoga zbog termoelektrana na ugljen. Pritisak za gradnju novih hidroelektrana pojačan je i zbog odgode i kašnjenja u gradnji novih nuklearnih reaktora.

Kineski program gradnje novih brana usporio se nakon završetka HE Tri klanca, najveće hidroelektrane na svijetu, zbog zabrinutosti za ljudske, financijske i ekološke troškove. Ipak je plan, da se do kraja 2015. sagradi 290 GW hidroelektričnih kapaciteta, ispunjen godinu ranije.

Strateški energetski akcijski plan, donesen prošle godine, predviđa rast na 350 GW do 2020..

9. travnja 2015. (2015-04-20)

Kriza mijenja kapitalizam – kupci žele poznavati kako je proizvedeno ono što kupuju

Članak u časopisu “Lider” o promjenama u potrošačkim navikama, koje su donekle potaknute ekonomskom krizom, a dugoročno ekološki korisne. Pitanje je naravno radi li se samo o prolaznoj modi.

9. travnja 2015. (2015-04-19)

Thorium (world-nuclear.org)

Svi današnji nuklearni reaktori kao gorivo koriste uran. Druga mogućnost, teorijski opisana još 1950-ih, je korištenje torija, u kombinaciji s uranom ili plutonijem. Torij (Th) element s rednim brojem 90, a u prirodi se nalazi velikom većinom kao izotop atomske težine 232.

Danas u svijetu ima više istraživačkih programa razvoja torijskih reaktora, koje se promovira kao “zelene nuklearke” (http://www.wired.com/2009/12/ff_new_nukes/). Kombinacija Th-232 i U-233 može se koristiti u oplodnim reaktorima, tako da nema brige oko isrpljivanja zaliha prirodnoga urana. Povremeno se u masovnim medijima objavljuju vrlo optimistične najave (vidi npr.: http://www.rtl.hr/vijesti/hotspot/963751/torij-bi-mogao-napajati-citav-svijet/ ).

Bitno je znati da se torijski reaktori ne mogu razviti kao nezavisna tehnologija, nego tek na bazi postojećih uranskih reaktora.

Nasuprot promotivnim tekstovima, koji pretjeruju ističući dobre strane i zanemarujući probleme, gore linkani tekst na mrežnom sjedištu world-nuclear.org daje uravnoteženi prikaz. Programi su još u fazi istraživanja i razvoja.

Indija ulaže u torijski ciklus najviše nada i gradi prototip snage 500 MW. Međutim, za razvoj komercijalnog reaktora trebat će barem 15 godina.

Indija od prošle godine ulaže intenzivne napore u razvoj obnovljivih, čiji će instalirani kapaciteti znatno narasti slijedećih godina. Gradi također i nove klasične nuklearne reaktore.

Najrazvijenije zemlje će u slijedećim godinama zatvarati znatno više nuklearnih reaktora, nego graditi novih. Obnovljivi će pak znatno rasti.

Torijski reaktori možda će se pojaviti kao realna mogućnost iza 2030. godine (kao možda i fuzijski reaktori), u svijetu u kojem će cijeli sustav eletroenergetike, zahvaljujući obnovljivma, biti već bitno promijenjen.

8. travnja 2015. (2015-04-17)

Građani nisu dobili dovoljno informacija o projektima u energetici

Energetičar i poduzetnik Miroslav Skalicki piše o pogrešnom pristupu države i kompanija u komunikaciji s javnosti, kad se radi o velikim, spornim projektima u energetici.

»Govoreći na tu temu direktor jedne od vodećih globalnih kompanija još je 1999. godine rekao da je prošlo vrijeme staromodnog DAD (Decide, Announce, Defend odnosno odluči, objavi, brani odluku) pristupa kod donošenja odluka. Donošenje odluka putem dijaloga sa svim interesno-utjecajnim skupinama traži jedan potpuno novi pristup, a to je DDD (Dialogue, Decide, Deliver odnosno razgovaraj, odluči i izvrši dogovoreno). Drugim riječima, pomak sa pristupa “morate nam vjerovati” na pristup “argumentirat ćemo”.«

KOMENTAR – Zoran Oštrić:

Posve isti problem se pojavio prije 30-ak godina, kad se javnost zainteresirala za razne probleme okoliša, pa se pojavio i veliki otpor tadašnjim planovima gradnje nuklearnih elektrana (Prevlaka, Vir, Dalj), ali i hidroelektrane Đurđevac.

Isti problem su se pojavili ponovo 1990-ih (pratio sam opet sukobe u Podravini, oko projekta HE, koji je bio modificiran kao “hidroelektana Novo Virje”, nakon što su Mađari odustali od suradnje). Isti mentalitet HEP-ovaca. Osim lokalnog stanovništva i ekoloških udruga, sukobili su se i s kompletnom šumarskom strukom i ekolozima u Hrvatskoj, Mađarskoj i Austriji. Velike kompanije do danas to nisu prevladale. Također oko skladišta nuklearnog otpda idr..

Zanimljivo je da je HEP bio naručio i platio priručnik “Kako živjeti s tehničkim rizikom”, izdanje Agencija za posebni optad, Zagreb, 1997.. Tu su im sociolozi Ognje Čaldareviš, Ivan Rogić idr. jasno napisali, prema svjetskim iskustvima, kako treba postupati u odnosima s lokalnom i širom zajednicom kad se odlučuje o lokacijama neopularnih projekata. Međutim, nitko to, očito, nije pročitao.

8. travnja 2015. (2015-04-16)

Abbott’s energy white paper focuses on fossil fuel favourites

Australijska vlada premijera T. Abbotta nastavlja energetsku politiku oslanjanja na fosilna goriva, zlovolje prema mjerama za spriječavanje klimatskih promjena i antipatije prema obnovljivima.

Australija računa na rast prihoda od izvoza ugljena u Kinu i Indiju (o planovima Indije vidi jučerašnji tekst), te forsira oslanjanje na ugljen i prirodni plin i u zemlji. Razmatra i gradnju nuklearnih elektrana.

Nasuprot tome, kako smo pisali, postoji značajan pokret odozdo koji promovira fotonaponske panele i toplinske kolektore, te druge obnovljive izvore.

8. travnja 2015. (2015-04-15)

Stockland builds 1.2MW rooftop solar array on shopping centre

Trgovinski centri su idealni za postavljanje fotonaponskih panela, jer obično imaju velike ravne krovove (također i parkirališta, gdje se mogu postaviti nadstrešnice), a najviše električne energije koriste upravo ljeti preko dana, za hlađenje.

Ovdje je primjer gradnje sustava od 1,2 MW na krovu trgovačkog centra u Australiji. Sastoji se od 3991 fotonaponskog panela. Očekivana prosječna dnevna potrošnja je 4.789 kilovatsati.

8. travnja 2015. (2015-04-14)

Despite Historic Drought, California Used 70 Million Gallons Of Water For Fracking Last Year

Jedna od mana tehnologije hidrauličkog loma (fracking) za crpljenje prirodnoga plina i nafte jest korištenje velikih količina vode. U Kaliforniji se zbog višegodišnjih suša uvode restrikcije u korištenju vode. Mnogi izražavaju ogorčenje jer se ograničava korištenje vode za svakodnevnu upotrebu ljudi, a industrija frackinga izuzima.

8. travnja 2015. (2015-04-13)

Plummeting sardine numbers could prompt U.S. West coast fishing ban

Populacija srdela u priobalnim vodama Tihog oceana na zapadu SAD opala je zbog prelova za čak 90% u manje od desetljeća, upozorio je jučer Pacific Fishery Management Council. Zbog toga masovno gladuju morski lavovi na jugu Kalirofnije, smeđi pelikani i drugi predatori.

Vijeće regulira prava ribolova na 200 milja od obale Kalifornije, Oregona i Washingtona. Ove nedjelje treba odlučiti o ograničavanju prava na ribolov.

Procjenjeno je da se u vodama SAD danas nalazi manje do 150.000 metričkih tona ribe, dok je brojka bila 840.000 metričkih tona još 2007. g..

7. travnja 2015. (2015-04-12)

Modi says India to strike own path in climate battle

Stalno pratimo događanja u indijskoj energetici (vidi članak na blogu iz svibnja 2014: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/05/31/indija-nova-vlada-stavlja-solarnu-u-srediste-energetske-politike/. Indijska vlada intenzivno potiče obnovljive; za solarnu energiju, naravno Indija ima odličan potencijal, zbog zemljoipisnog položaja.

Istovremeno, kako je ukupna potrošnja električne energije u Indiji još vrlo mala (oko četvrtine one u Europi), računaju i na nove elektrane na ugljen i prirodni plin, kao i nuklearne.

Predsjednik vlade Narendra Modi kaže da ne žele prihvatiti obaveze za smanjivanje emisija ugljičnog dioksida, ali će poticati čistu energiju i tradicionalne metode. Kaže međutim da Indija ne može izvući stotine milijuna ljudi iz bijede a da ne poveća emisije. Po ukopnim emisijama, Indija je treća na svijetu (iza Kine i SAD, koje planiraju smanjivanje), ali po stanovniku je daleko iza.

Modi je također optužio za licemjerje one zemlje koje odbijaju prodati Indiji gorivo za nuklearne reaktore, jer Indija odbija ratificirati ugovor o neširenju nuklearnog naoružanja. To će biti jedna od ključnih tema u Modijevoj posjeti Europi i Kanadi ovaj tjedan.

7. travnja 2015. (2015-04-11)

light decrease in German solar feed-in tariffs in April-June 2015

U dvanaest mjeseci, od 1. travnja 2014. do 31. ožujka 2015., u Njemačkoj je instalirano “samo” 1.811 MW novih fotonaponskih kapaciteta, što je znatno ispod predviđenog koridora od 2.400 do 2.600 MW. Garantirana otkupna cijena za nova FN postrojenja u travnju će biti samo 0,25% manja od prethodne.

Feed-in tarife za obnovljive usklađuju se mjesečno od 2012, ovisno o kretanjima u prethodnih 12 mjeseci.

U razdoblju do kolovoza do veljače 2015, instalirana snaga vjetroelektrana porasla je za značajnih 2.797 MW. Na mrežu je priključeno 3.026 MW, a isključeno 229 MW.

Priključeno je i 69 MW novih termoelektrana koje koriste biomasu.

[Za usporedbu: Njemačka svakog tjedna instalira nove FN kapacitete koliko ih u Hrvatskoj ima ukupno, te u tri tjedna kapaciteta VE koliko u Hrvatskoj ima ukupno. Ukupni sada instalirani kapacitet solarnih elektrana u Njemačkoj je oko tisuću puta veći nego u Hrvatskoj, a vjetroelektrana sto puta.]

7. travnja 2015. (2015-04-10)

Is Community Solar Coming to Maryland?

Kao neposredni nastavak na prethodni tekst: libertarijanski ideal, da je vaše kućanstvo posve elektroenergetski samodovoljno, nije, naravno, nešto što bi se kao opći recept racionalno moglo zastupati. Ne mora se tako daleko ići. Međutim, nova mreža će se dizajnirati lokalno, oko malih, distribuiranih elektrana, od par kilovata, par stotina kilovata, par megavata. (vidi članak na blogu “Od nanomreže do supermreža”, https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2015/02/10/nova-elektroenergetika-od-nanomreze-do-supermreze/ )

Ne (samo) kako je to građeno stotinu godina, s centraliziranom proizvodnjom u par pogona odakle onda dalekovodi i distributivne mreže vode struju do potrošača. U Hrvatskoj, npr., 25 elektrana većih od 10 MW s jedne strane, s druge 2,3 milijuna potrošača.

Ovdje se govori o elektroenergetskog samoorganizaciji lokalne zajednice. primjeri su iz SAD, ali u tom smjeru su više napredovali Njemačka, Danska, Austrija…

7. travnja 2015. (2015-04-9)

Rethinking the Grid: Personal Power Stations in Your Garage

Još jedan od brojnih tekstova o revolucionarnoj promjeni dizajna električne mreže, zbog velikog pada cijena kućnih solarnih elektrana, a sada i baterija.

Onima koji su govorili o mogućnostima alternative u distribuiranoj proizvodnji, zlobno su dobacivali: “A jel, ne volite velike kompanije? Ne volite nuklearne i termoelektrane i velike brane? Pa fino si izgradite svoju elektranu i isključite se s mreže!”

To je bilo spominjano kao očiti apsurd – tehnički još i izvedivo, ali skuplje od struje iz mreže pedeset puta ili tako nešto.

Sav više nije tako. I to sad postaje veliki biznis, pa ćete opremu opet kupiti od velike kompanije (BMW, Bosch, Nissan…).

Zanimljiv detalj u tekstu: proučavaju kako bi se baterije električnih vozila, nakon što im istekne rok upotreba za primarnu svrhu, mogle koristiti kao stacionarne, jer još uvijek imaju 70% skladišnog kapaciteta.

4. travnja 2015. (2015-04-8)

Solar Impulse 2 Recharges In Chongqing, China (VIDEO)

Avion na solarni pogon Solar Impulse 2 (Si2), koji leti oko svijeta, jučer je sletio u kineski grad Čondžing (Chongging), nakon 20 sati i 29 minuta leta iz Burme (Myanmar), preletjevši u toj etapi 1.459 kilometara. Prelet preko planina bio je među najnapornijim poduhvatima dosad za pilota Bertranda Piccarda. Njegova mala kabina (3,8 prostornih metara) nije pod pritiskom tako da na većim visinama mora nositi masku s kisikom, niti je grijana, a temperature su padale do -20°C. (O tom smo projektu pisali na blogu u rujnu 2014, vidi: https://ekoloskaekonomija.wordpress.com/2014/09/29/obnovljivi-izvori-energije-buducnost-je-sada/ )

Tijekom boravka u Kini, u okviru obilježavanja 65. godišnjice uspostave diplomatskih odnosa između Kine i Švicarske, tim Solar Impulsa će iskazati počast snažnim vezama između dvije zemlje. U seriji događaja, ističu da je inovativnost ključna za održivi razvoj.

4. travnja 2015. (2015-04-7)

Olovom u Sisku najviše zagađeno naselje Kanak

Sisak je tako jedini grad u Hrvatskoj koji ima geokemijski atlas, a svrha je da 44 objavljene geokemijske karte posluže u budućem prostornom planiranju Grada. Znanstvenici su sa sisačkog područja uzeli ukupno 144 uzorka tla, do 10 centimetra dubine, ravnomjerno raspoređenih, ali Ina, Janaf i HEP stručnjacima nisu dopustili da uzimaju uzorke tla na području Rafinerije, Termoelektrane Sisak i terminala u Crncu. No, i bez tih podataka na kartama atlasa jasno se vidi da su najviše zagađena upravo područja oko industrijskih pogona, a prateći ružu vjetrova, autori Ajka Šorša i Josip Halamić istaknuli su kako je vidljivo raspršivanje zagađenja iz dimnjaka pogona. Primjerice, povećane razine olova pronađene su na poljoprivrednim površinama na lokaciji Polojci, preko puta Termoelektrane.

3. travnja 2015. (2015-04-6)

Spain Got 47 Percent Of Its Electricity From Renewables In March

Tijekom ožujka, Španjolska je 47% električne energije proizvela iz obnovljivih izvora; od toga su novi obnovljivi (osim HE) 29,5%.Vjetroelektrane su dale 22,5%, solarne fotonaponske 3,2%, solarne termalne 2%, te ostale termoelektrane (biomasa idr.) 1,8%. U prvom kvartalu 2015., vjetar je dao 23,7% proizvodnje.

(Tijekom srpnja 2014., vjetroelektrane su dale 30%, fotonaponske 4% i solarne koncentracijske 4%.)

Međutim, gradnja novih VE i SE je gotovo obustavljena. Španjolska je prije nekoliko godina došla u ekonomske nevolje, jer je program poticanja obnovljivih kroz feed-in tarifu bio slabo promišljen: nije se dovoljno brzo reagiralo na velik pad cijena fotonapona, pa su garantirane otkupne cijene nekoliko godina bile previsoke. [O tome smo pisali na ovoj stranici. Isti problem pojavio se u Italiji, ali ne i u Njemačkoj koja je brže reagirala.]

Prošle godine, vlada je znatno smanjila garantirane otkupne cijene i druge poticaje. Reakcija je bila vjerojatno pretjerana, pa su ukinuli garancije fiksnih uvjeta za određeni broj godina, bez čega se nijedna investicija u elektrane ne isplati. [Španjolska ima i višak kapaciteta klasičnih elektrana.]

O elektroenergetici Španjolske objavit ćemo jedan članak na blogu.

2. travnja 2015. (2015-04-5)

Sonne und Wind liefern Deutschland so viel Strom wie 40 Großkraftwerke

Njemački institut IWR (nternationales Wirtschaftsforum Regenerative Energien) iz Münstera objavio je da je Njemačka u ponedjeljak 30. ožujka postigla novi rekord u zajedničkoj proizvodnji električne energije iz sunca i vjetra. Ukupna aktualna snaga bila je 44.000 MW [deset puta više od ukupne snage svih elektrana u Hrvatskoj]. Od toga više od 13.000 MW iz solarnih (oko trećina ukupne vršne snage) i više od 30.000 iz vjetroelektrana (oko 80% instalirane snage). To je 16% više od prethodnog rekorda, postignutog u travnju 2014., koji je iznosio 38.000 MW.

2. travnja 2015. (2015-04-4)

Climate change: The Greatest Hoax

Konačno raskrivena istina! Ovaj video objavljen 1. travna 2015., otkriva lukave, podmukle i surove metode kojima je grupica zavjerenika prisilila svjetske znanstvenike, astronaute i polarne medvjede da sudjeluju u prevari o klimatskim promjenama – najvećoj neslanoj šali svih vremena!

2. travnja 2015. (2015-04-3)

Commission bets on smart grids for energy supply security in Europe

Prethodna vijest odnosi se na tehnologiju frackinga, a u ovoj se spominje plin iz šejla.

Europska komisija očekuje da će pametne mreže (napredne mreže, smart grids) u Europi omogućiti ono što je omogućila “shale gas revolution” u SAD: poboljšati sigurnost opskrbe i smanjiti cijene elektrike.

Pametne mreže mogu pomoći integriranju prozvodnje iz obnovljivih, koja sada iznosi 25% ponude u EU, ali može narasti na 50% do 2030., te osigurati potrebnu fleksibilnost.

One također mogu omogućiti da električna energija teče tamo i kada je potrebna, smanjujući do 30% infrastrukturne kapacitete potrebne za zadovoljavanje potražnje.

Pametne mreže, u kombinaciji sa sustavima pametnih brojila, također će po očekivanju pomoći potrošaćima da prilagode svoju potrošnju električne energije različitim cijenama tijekom dana i da smanje svoje račune za struju.

Nadalje, pametne primjene mogu pridonijeti upravljanju opterećenjem. Npr. 40 milijuna hladnjaka s dinamičnom potrošnjom čine više od 1.000 MW snage, koja se prilagođava promjenama frekfencije. Prilagođavanje potrošnje može donijeti uštede oko 100 milijardi eura godišnje.

Europska unija treba investirati oko 400 milijardi eura do 2020. u modernizaciju električnih mreža (oko 150 milijardi u prijenosne i 250 milijardi u distributivne mreže).

[DISKLAJMER: Hrvatski čitatelj treba imati na umu da su ovo vijesti s druge planete, zvane “Europska unija”, te da s nama nemaju veze. Mi smo prepametni da bismo ulagali u pametne mreže.]

2. travnja 2015. (2015-04-2)

Germany adopts draft law banning shale gas fracking

Njemačka vlada usvojila je prijedlog zakona kojim se faktički zabranjuje korištenje tehnologijie hidrauličkog loma (fracking) za prozvodnju prirodnoga plina iz glinenih škriljevaca (šejla). U izuzetnim slučajevima, projekti korištenja frackinga moće će biti odobreni od 2019., i to samo s dubina većih od 3.000 metara i izvan područja važnih za snabdjevanje vodom.

[Fracking je predmet žestokih polemika u Europi. Društveni sukob osobito je žestok u UK. Poljska pak ulaže u tu tehnologiju velike nade. U Hrvatskoj dosad nije bilo govora. Nepoznato je postoje li potencijalna ležišta.]

1. travnja 2015. (2015-04-1)

Dovršetak izgradnje očekuje se početkom 2013.

Spominjao sam već ovo. Sjetih se opet provjeriti. Dakle, na sajtu HEP-a i dalje piše:

»U TE Sisak 2009. godine započela je izgradnja plinskog kombi kogeneracijskog postrojenja BLOK C 230 MWe + 50 MWt. Očekivano puštanje u pogon novog postrojenja je početkom 2013.«

Da, OČEKUJE SE POČETKOM 2013.. Na službenom sajtu kompanije.😡

Zadnja vijest iz medija jest, da se puštanje u pogon očekuje krajem ove godine.

(http://www.croenergo.eu/Prema-podacima-CEI-ja-TE-Sisak-bi-trebala-uskoro-biti-gotova-19960.aspx )

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s