Izvještaj agencije Associated Press od 17. srpnja ukazuje na podjelu europskog istoka i zapada u odnosu na nuklearnu energiju, o čemu smo ovdje pisali 9. lipnja: Nuklearna energija u Europi 2015.-2025.: komunistička prošlost → nuklarna budućnost?. Dolje je prikaz izvještaja AP, uz neke dodatke i komentare [označeno uglatim zagradama]. Dodane su ranije vijesti, koje su bile prenesene na fb stranici “Ekološka ekonomija”.
Europe divided along former Iron Curtain over nuclear power; Austria angry over Czech plans
U središnjoj Europi, nacije koje su nekad bile podijeljene “željeznom zavjesom”, danas su podijeljene u odnosu prema nuklearnoj energiji. Njemačka i Austrija odlučile su biti bez nuklearne energije [možemo spomenuti i obližnje Dansku, Švicarsku i Italiju], dok nove članice Europske unije predviđaju povećati njen udio.
Prošlomjesečna odluka češke vlade da inzistira na dugoročnom planu povećanja nuklearne proizvodnje produbila je podjele. Dio plana je gradnja novog reaktora blizu granice s Austrijom.
Češki ministar za industriju i trgovinu Jan Mladek kaže da predviđaju da će 2040. godine Češka 50% električne energije dobivati iz nuklearnog goriva a 25% iz obnovljivih. »To je jasna poruka kako želimo postići niskougljičnu ekonomiju.«
[Raniji planovi predviđali su da već do 2025. g. budu priključena na mrežu tri nova reaktora. Češka danas većinu električne energije dobiva iz termoelektrana na domaći lignit, čije su zalihe pri kraju. O tome Nuclear Power in the Czech Republic (World Nuclear Association).]
Planove za gradnju novih raktora imaju i Slovačka i Mađarska, a Poljska, koja danas nema nuklearnih elektrana, radi na razvoju vlastitog nuklearnog programa. Ove zemlje vide atomsku energiju kao jeftin i čist način poticanja gospodarstva – i kažu da nije pošteno od bogatih EU nacija da im govore što da čine.
S druge strane, Njemačka zatvara sve reaktore do 2022. a Austrija je odavno odbacila nuklearnu energiju. [U tekstu pogrešno piše da je to bilo nakon nesreće u Černobilu 1986, međutim je referendum bio još 1978., čak i prije nesreće na otoku Tri milje 1979..]
Mladek kaže da je za energetsku nezavisnog i sigurnost Češke nužno odmah početi pripreme za gradnju dva nova reaktora, u postojećim elektranama Temelin i Dukovany, a u budućnosti još dva.
Druga opcija, rast korištenja prirodnoga plina, odbijena je jer bi povećala energetsku zavisnost zemlje od Rusije. [Ne spominje se opcija da većinu potreba za električnom energijom 2040. zadovolje obnovljivi, što planiraju Njemačka, Austrija, Danska i Švicarska.]
Lokacija NE Temelin je 50 kilometara od austrijske granice i već je desetljećima predmet austrijskih prosvjeda. Kad se odlučivalo o ulasku Češke u Europsku uniju, milijun Austrijanaca potpisalo je peticiju kojom je zahtijevalo zatvaranje elektrane kao uvjet za prijem.
Plan osuđuju i češki ekološki aktivisti, ali i neki ekonomisti, ukazujući da nedostaju bitni detalji o financiranju. Michal Snobr, analitičar u banci J&T, kaže da se nuklearna elektrana ne može graditi bez subvencija i državne pomoći, što će biti znatan teret za porezne obveznike i potrošače električne energije.
Mladek tvrdi da njegova vlada nije sklona odobravati bilo kakve subvencije. Ali on izražava uvjerenje da dominirajuća elektroprivredna kompanica ČEZ, u kojoj država ima većinu, može iznijeti projekt.
Dodajemo vijesti iz veljače o.g. i iz veljače 2014., koje su važna za razumijevanje problema koji su gore spomenuti oko financiranja.
Ništa od tendera za TE Temelin (4. veljače 2015.)
Najveća češka energetska tvrtka ČEZ u 2015. godini neće raspisivati tender za izgradnju novih reaktora u NE Temelin. Istodobno, najboljim načinom za izgradnju ta dva nova reaktora smatra se osnivanje posebne, namjenske kćerinske tvrtke, u koju bi mogli ući ostali partneri i investitori na projektu.
ČEZ je 2014. godine poništio ranije raspisani tender za odabir izvođača za izgradnju reaktora jer su cijene električne energije znatno pale, čime je projekt vrijedan oko 10 mlrd. dolara postao neisplativ, dok istovremeno češka vlada odbija ČEZ-u dati jamstva za privilegiranu otkupnu cijenu energije iz novih reaktora, javlja češki dnevnik ‘Prague Monitor’.
Temelin nuclear project (Czech Rep.) at risk without guaranteed prices (11. veljače 2014.)
Nova češka vlada (socijaldemokratska, nakon izbora u listopadu 2013) najavila je da neće garantirati otkupnu cijenu za elektriku iz nove nuklearne elektrane Temelin, jer bi to bilo veliko opterećenje za građane i tvrtke slijedećih desetljeća. Češka elektroprivreda (CEZ), koja godinama priprema projekt, najavila je da neće potpisati nijedan ugovor o gradnji ako ne dobije takvu garanciju. (Vidi tekst u Bloomberg Businessweek u prosincu 2013. te tekst agencije Reuters iz lipnja 2013.).
Češka ima u radu šest generatora ruske proizvodnje, ukupne snage 3.776 MW, koji pokrivaju trećinu potrošnje (ugljen daje malo manje od polovice; radi se o domaćem lignitu, čije se zalihe iscrpljuju). Zanimljivo je da je Češka veliki izvoznik električne energije.
Ekološka ekonomija 