Širenje bakterija otpornih na antibiotike uskoro bi moglo dostići ne samo krizne, nego i apokaliptičke razmjere, poništavajući velik dio dostignuća moderne medicine.
‘Antibiotic apocalypse’: doctors sound alarm over drug resistance
Tu tezu nisu iznijeli neki “zeleni histeričari”, nego eksperti, kao što je Sally Davies, glavni državni službenik za medicinu u Engleskoj: »svijet je suočen sa antibiotskom apokalipsom.«
Na tu temu je nedavno održana velika međunarodnu konferencija u Berlinu.
Antibiotici ubijaju ogroman broj bakterija. Ali one koje prežive, stiču otpornost te se brzo razmnožavaju.
Bakterija koja sadrži gen mcr-1, koji je čini otpornom na antibiotik colistin, u samo 18 mjeseci od prvog nalaska proširila se širom svijeta. Colistin se koristi kao krajnje sredstvo za uništavanje bakterija, kad ostali antibiotici zakažu.
Lake infekcije mogle bi ponovo postati opasne po život. Rutinske operacije također, čak i takve kao odstranjivanje slijepog crijeva, jer dok se izvode može doći do infekcije. Operacije presađivanja organa mogle bi postati praktički nemoguće.
Danas u svijetu godišnje umre oko 700.000 ljudi zbog infekcija otpornih na lijekove. Već do 2030., broj bi mogao dostići 10 milijuna.
Razlog je pretjerano korištenje antibiotika i drugih lijekova, korištenje antibiotika u uzgoju stoke (npr. colistina u uzgoju svinja u Aziji, što je sada zabranjeno, ali prekasno), neadekvatno odlaganje industrijskog otpada iz proizvodnje lijekova, propust farmaceutskih kompanija da istražuju i razvijaju nove izvore za opću medicinu budućnosti.
Ako bi svi ljudi shvatili problem i promijenili svoje ponašanje, problem bi bio relativno lako rješiv, rekao je Lord Jim O’Neill, autor izvještaja vladi UK o tom problemu, koji je bio objavljen prošle godine. Tada se još procjenjivalo da problem nije toliko hitan.
Članak iz 2015. s detaljnijim objašnjenjem: What is the ‘antibiotic apocalypse,’ and can it be avoided?. Otada je problem postao mnogo teži.
Edukativni video koji jednostavno objašnjava problem:
Ekološka ekonomija 