Ekološki pokret u Hrvatskoj 1990-ih

Ekološki pokret u Hrvatskoj 1990-ih (s pogledom iz 2013.), objavljeno u časopisu “Ekonomska i ekohistorija”, Vol 10 (2014), br. 1 (upravo tiskan). Otvoreno za diskusiju!

99-moslavina-2Sažetak

Pojam ekološkog ili okolišnog pokrata u ovom radu koristi se u najširem smislu. Razlikuju se “građanski” i “društveni” aktivizam, povezano s pojmovnim razlikovanjem “građanskog” i “civilnog” društva. “Ekologistički pokret” razmatra se kao uži segment. Može se govoriti i o raznim ekološkim pokretima, vezanim uz posebne teme ili uvjerenja. U radu se posebno razmatra pokret za ekološku poljoprivredu.

Ekološki pokret u Hrvatskoj 1990-ih nastavlja se na aktivnosti iz druge polovice 1980-ih, kada je ostvario relativno masovnu mobilizaciju javnosti. Nakon razdoblja intenzivnih ratnih operacija 1991., već od početka 1992. neke udruge obnavljaju i šire aktivnost, a javljaju se i nove.

Do kraja 1996. razvijaju se brojne lokalne, nacionalne i međunarodne aktivnosti, razvijaju vještine društvenog aktivizma i jačaju organizacijske sposobnosti. Mogu se razlikovati “lokalističke” i “progresističke” udruge. Idološki, pojavljuju se tri struje: konzervativna, socijalno-ekološka i dubinsko-ekološka. Konfuzija i svjetonazorski raskoli doveli su do raspada Hrvatskog saveza zelenih. Nasuprot tome, afirimirala se grupa udruga oko “Zelenog foruma”, osobito zagrebačka Zelena akcija, koja u široj javnosti postaje paradigma za ekološki pokret u cjelini.

Razdoblje 1997.-1999. donosi uspjehe u masovnoj mobilizaciji. Organizirane su nacionalne kampanje protiv termoelektrana na ugljen i protiv GMO. Pokret za ekološku poljoprivredu lobiranjem postiže prve uspjehe. Vrlo je značajno sudjelovanje ekoloških udruga u kampanji “Glas ’99”.

U završnom dijelu rada obrađuje se situacija početkom 2000-ih godina. Koalicijska vlada bitno mijenja odnos prema civilnome društvu. To međutim ima i negativne učinke, jer se dinamika društvenih pokreta ukrućuje u statiku “trećeg sektora”. Mnogo je manje sadržajnih promjena bilo u odnosu prema okolišu, prirodi i načelu ekološke održivosti.

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u Uncategorized. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj