Kineska ekologija, energetika i ekonomija – novosti

Nekoliko novih vijesti o energetici, ekologiji i ekonomiji u Kini. Ovdje smo prikupili kratke članke, objavljene tijekom protekla dva mjeseca na fb stranici “Ekološka ekonomija”, uz manje promjene.

China’s Surprising Reaction To An Online Video Exposing The Country’s Extreme Pollution Problem (objavljeno 2. ožujka 2015.)

Under the Dome (Čai Đng, Kina)Više od 175 milijuna Kineza pogledalo je nedavno objavljeni dugometražni dokumentarac, čiji je redatelj novinarka Čai Đing,koja s puno podataka i dubinski prikazuje problem smoga u Kini. Engleski naslov filma je “Under the Dome” (“Pod kupolom”), a snimanje je koštalo 160.000 USD.

Iako je film kritičan prema vlastima, koje često ne provode prihvaćene zakone i standarde, prikazivanje nije onemogućeno. Dapače, novi kineski ministar okoliša Čen Đining ove ga je nedjelje pohvalio i usporedio s revolucionarnom knjigom Rachel Carson “Silent Spring”, objavljenom 1962., koja je potakla stvaranje ekološkog pokreta u SAD.

Snažnom emotivnom utisku filma pridonosi osobna drama redateljice. Do 2013. nije obraćala mnogo pažnje na problem smoga u Pekingu. Tada je ostala u drugom stanju, a ultrazvuk je pokazao da beba pati od zloćudnog tumora. Kćerka je rođena u SAD (Čai i njen suprug su imućni) i nakon operacije preživjela.

Kina ima 1,35 milijardi stanovnika, od kojih 600 milijna podnosi zagađeni zrak. Nedavna analiza procjenjuje da je smog, naročito mikročestice PM 2,5 (promjera manjeg od 2,5 mikrometara), odgovoran za oko 1,2 milijuna preuranjenih smrti godišnje. U gradu Harbinu, koncentracija PM 2,5 u zraku je više od triput veća od onoga što dozvoljavA kineski zakon, a 50 puta veća od preporuke Svjetske zdravstvene organizacije.

Film, s engleskim titlovima, možete pogledati na YouTube

China wants Zhejiang, Jiangsu and Guangdong to cut coal consumption (objavljeno 13. siječnja 2015.)

Kineska Nacionalna komisija za razvoj i reforme dala je rok do lipnja 2015. gradu Šangaju i trima provincijama za dovršetak planova za smanjivanje potrošnje ugljena i poboljšanje kvalitete zraka.

Neki drugi gradovi i pokrajine već su ranije donijeli planove za razdoblje 2013.-2017.. Peking će smanjiti godišnju potrošnju ugljena za 12 milijuna tona, Tianjin za 20 i Hebei za 40 milijuna tona.

In China, a fight to save a forest tests toughened environment law (objavljeno 11. veljače 2015.)

Tužba protiv četvorice kineskih direktora rudarskih kompanija, optuženih za uništavanje šuma, bit će test kineskih pooštrenih zakona o zaštiti okoliša, kao i sposobnosti zelenih grupa da prisile kompanije na veću odgovornost.

Ekološki aktivisti se nadaju da će ovaj slučaj potaknuti val pravnih akcija širom kine, u kojoj raste neslaganje s ekonomskim modelom rasta po svaku cijenu, koji je ozbiljno onečistio vode, zrak i tlo.

Kineska vlast započela je zaokret prema znatno većoj pažnji prema okolišu s 11. petogodišnjim planom, od sredine 2000-ih; vidi članak Kina: svjetski lider u ekonomiji – možda uskoro i u ekologiji?.

China’s coal use fell 2.9% in 2014 (objavljeno 2. ožujka 2015.)

Kineski Nacionalni statistički ured objavio je preliminarne podatke o potrošnji energije za 2014..

Ukupna potrošnja primarne energije porasla je za 2,2%, dosegavši ukupno 4,26 Gtce (milijardi tona ekvivalnetnog ugljena). [To je po stanovniku nešto više od Hrvatske – za koju ćemo podatke za 2014. saznati, možda, krajem 2016..]

Najvažnija je novost međutim da je prvi put, nakon 15 godina vrlo brzog rasta, opala potrošnja ugljena, za 2,9% u odnosu na 2013.. Ugljen sad pokriva 66% primarne potrošnje energije (na Kinu otpada oko pola ukupne proizvodnje i ukupne potrošnje kamenog ugljena u svijetu).

Potrošnja sirove nafte porasla je za 5,9%, prirodnoga plina za 8,6%, a električne energije za 3,8%.

Znatno je opala energetska intenzivnost (potrošnja energije po jedinici BDP), za 4,8%. BDP je porastao za 7,4%, a industrijska proizvodnja za 7%.

Po prvoj procjeni, emisija ugljičnog dioksida opala je za 0,7%.

Instalirani kapaciteti u termoelektranama na ugljen porasli su za 5,9%, vjetroelekrana za 25,6% i solarnih za 67%.

Razlozi za smanjivanje korištenja ugljena su povećana učinkovitost i manja potražnja za proizvodnjom željeza, čelika i cementa.

Promet bilježi brzi rast. Broj motornih vozila porastao je za 12,4% i dosegao 154 milijuna.

Smog u gradovima i dalje je veliki problem. Od 161 promatranog grada, samo 16 zadovoljava standarde kvalitete zraka.

Kina također provodi velike projekte reforestracije. Šumske povrošne porasle su za 6,03 milijuna hektara [nešto više od površine Hrvatske], od čega je 4,27 planski uzgojeno.

China cuts energy intensity by 4.8 pct in 2014 (objavljeno 20. siječnja 2015.)

Obratite pažnju na ovaj primjer, kako se može vrlo različito procjenjivati i prikazivati ekonomski značaj podataka o kretanjima u energetici.

Jučer smo objavili podatke o kretanju potrošnje električne energije u Kini u 2014. godini (vidi dolje). Spomenuli smo da mnogi komentatori prenose konvencionalnu mudrost, kako je rast potrošnje električne energije “key indicator” ukupne ekonomske aktivnosti.

Na ovoj poveznici je Reutersov izvještaj o novim podacima koje je jučer (utorak) objavio kineski Državni savjet. Prošle godine, energetska intenzivnost (tj. potrošnja energije po jedinici društvenoga proizvoda) smanjena je za 4,8%, što je znatno bolje od planiranih 3,9%; godine 2013. smanjenje je bilo 3,7%. Aktualni petogodišnji plan predviđa smanjivanje energetske aktivnosti godine 2015. za 16% u odnosu na 2010..

Kina provodi mjere poboljšanja učinkovitosti da bi smanjila ovisnost od energetski intenzivne industrije, koja naročito troši ugljen, što izaziva velike zdravstvene probleme.

Nacionalna energetska agencija objavila je prije nekoliko dana da su tijekom prošle godine opale investicije u klasične elektrane: za 21,3% u hidro, za 6,3% u termo i za 13,8% u nuklearne elektrane.

Nacionalni odbor za razvoj i reforme je prošlog mjeseca objavio da je Kina tijekom prošle četiri godina zatvorila stare proizvodne kapacitete koji su proizvodili ukupno 570 milijuna tona cementa i 75 milijuna čelika godišnje, u kampanji da se zatvaraju najprljaviji pogoni.

TABLE-China power consumption rises 3.8 pct in 2014 (Objavljeno 16. siječnja.)

Potrošnja električne energije u Kini 2014. godine porasla samo 3,8% u odnosu na prethodnu godinu. To je znatno manji rast od uobičajenog (godine 2013. bio je 7,5%). Ukupna potrošnja iznosila je 5.523 TWh (milijardni kWh). Potrošnja po stanovniku od oko 3.500 kWh godišnje je nešto manja nego u Hrvatskoj. Potrošnja u domaćinstvima je vrlo mala, svega 693 TWh (po stanovniku oko trećine hrvatske potrošnje), dok na industriju otpada čak 74% potrošnje.

Znatno je porastao instalirani kapacitet javnih elektrana, za 8,7%. Od novosagrađenih 103,5 GW, 47 GW su termoelektrane, 22 GW hidroelektrane, 18 GW vjetrene, 11 GW solarne te 5 GW nuklearne. [Podaci su malo nejasni, nešto je Reuters izračunavao iz službene objave, pa ove brojke nisu sasvim sigurne; vidi dolje kasnije objavljene podatke za VE i SE. Podaci se odnose samo na elektrane spojene na mrežu.]

Udio termoelektrana (velikom većinom na kameni ugljen) u instaliranom kapacitetu opao je sa 69,1% krajem 2013. na 67,3% krajem 2014.. Plan gradnje hidroelektrana za petogodište 2011.-2015. ispunjen je do kraja 2014..

Prenoseći ove podatke, mnogi komentatori (npr. u Wall Streat Journal) ponavljaju kao neupitnu činjenicu da je potrošnja električne energije “ključni indikator ekonomskih aktivnosti”, pa onda, zabrinuto ili zlobno, zaključuju kako se kineski rast usporava. Po toj logici, međutim, Njemačka doživljava duboku recesiju (vidi članak Njemački energetski zaokret 2000.-2014.-2050.).

Jučer je objavljeno da je rast kineskog BDP-a 2014. bio 7,4%, što je najmanji postotak u posljednje 24 godine, te prvi put od 1999. da nije postignut godišnji plan, koji je bio 7,5%. U članku na gornjoj poveznici spominje se da su reforme tržišta i skromne stimulacije malo učinile da se preokrene usporavanje na tržištu nekretnina, te da višak industrijskih kapaciteta, usporavanje investicija i fluktuacije izvoza ostaju izazovi za oblikovatelje politika. »Međutim, ako je cilj Pekinga bio dozvoliti skromno usporvanje da bi se progurale bolne reforme bez srljanja u kolaps, tada 2014. može biti višena kao dobar uspjeh; objavljene stope nezaposlenosti ostale su male a socijalni nemiri su zasad suzbijeni.«

China’s coal imports fell by 11% in 2014, first drop in a decade

Kinesko ministarstvo trgovine objavilo je podatak da je uvoz ugljena u 2014. godini smanjen za čak 11% u odnosu na 2013. (291 prema 327 milijuna tona). To je prvi put u posljednjih deset godina (a vjerojatno i dulje) da je došlo do smanjenja.

China installed 23.3GW new wind in 2014, nearly double 2013 total

Tijekom 2014. Kina je instalirana 23,3 GW novih vjetroelektrana. [Pet puta više od SAD ili Njemačke.] Ukupni instaliranih kapacitet vjetroelektrana krajem 2014. dosegao je 114,76 GW. To je šesta godina zaredom, da je Kina najveće svjetsko tržište za energiju vjetra.

China targets 15 GW of new solar capacity in 2015

Tijekom prošle godine, Kina je instalirala nešto više od 10 GW novih solarnih elektrana, što je manje od planiranih 14 GW. Ukupno je sada instalirano 26 GW. Za ovu godinu planirano je 15 GW, od toga 8 GW u većim elektranama i 7 GW u malim (distribuiranim), od čega najmanje 3,15 GW krovnih. Plan je podjeljen po provincijama. Najveći potencijal ima Tibet.

O autoru Zoran Oštrić

Osobni blog: http://zoranostric.blog.hr
Ovaj unos je objavljen u društveni pokreti i organizacije, ekologija, ekonomija, energetika i označen sa . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan odgovor na Kineska ekologija, energetika i ekonomija – novosti

  1. smecekaobusiness napisao:

    Stvarno se zabrinem kad pročitam ovakve informacije, ali vjerujem da sve moze biti dobro, ako svatko od nas da svoj doprinos…malim koracima do velikih promjena 🙂 https://smecekaobusiness.wordpress.com/

Komentiraj